Dnevni list Pobjeda 25.02.2020. by Pobjeda

Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon

Predsjednik Milo Đukanović na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi

Suočeni smo sa višestrukim udarima, odbranićemo građansku državu Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom obnovila državu, i ovo sadašnje unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani i sve vjerske zajednice imaju ista STR. 2. prava i ravnopravan položaj, kazao je Đukanović

STR. 3.

Premijer Duško Marković na samitu u Londonu

EBRD spremna da podrži rekonstrukciju aerodroma Crne Gore

STR. 4.

Vanredna konferencija za novinare Instituta za javno zdravlje D. MALIDŽAN

BALKANSKA RASKRŠĆA

EP će posmatrati izbore u Srbiji, ne i u Crnoj Gori

Kako intelektualci vide budućnost regiona

Tajne crkvenih svetinja

» Piše: Ljubodrag STOJADINOVIĆ

Korona virus ozbiljno prijeti Crkva je postala politički činilac a država vjerski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza STR. 9.

Apelacioni sud odbio žalbu Specijalnog tužilaštva

Rodiću i kolegama se ne sudi za stvaranje kriminalne organizacije

STR. 8.

Skupštinski Odbor za ekonomiju prihvatio inicijativu SDP

Kontrolno saslušanje Mugoše biće 15. marta STR. 4. i 5.

STR. 10. i 11.

Politika

Utorak, 25. februar 2020.

Predsjednik Milo Đukanović na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi

Crna Gora suočena sa višestrukim udarima, odbranićemo koncept građanske države Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, obnovila državu, i ovo sadašnje unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani i sve vjerske zajednice imaju ista prava i ravnopravan položaj, kazao je Đukanović PODGORICA/ŽENEVA Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima, iznutra i spolja, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, ocijenio je predsjednik naše države Milo Đukanović. U obraćanju na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava, koja se održava u Palati nacija, predsjednik Đukanović je govorio o situaciji u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakna o slobodi vjeroispovijesti. Podsjetio je da se ovim zakonom na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim stan-

dardima, učvrćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.

PET GODINA DIJALOGA

Naglasio je da je postupak izrade zakona trajao pet godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene. Ovim zakonom, podsjeća Đukanović, zamijenjen je zakon iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije. – Već u pripremi, a posebno

nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži, da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode – kazao je Đukanović. On je naglasio da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz re-

forme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije.

STABILNOST

– Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana – kazao je Đukanović. Predsjednik Crne Gore ističe da stabilnost naše zemlje nije ugrožena. – Crna Gora će, kao i 2006. kada

je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj. Ovim mi činimo dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđujemo da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava – kazao je predsjednik Crne Gore.

VLADAVINA PRAVA

U Savjetu za ljudska prava u Ženevi, Đukanović je kazao da naša država ostaje opredijeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovaoca i zaštitnika ljudskih prava.

Bašele pozdravlja početak dijaloga Vlade i crkve Komesarka za ljudska prava Mišel Bašele pozdravila je početak dijaloga Vlade i crkve, i kazala da očekuje da to bude konstruktivan proces koji će voditi rješenju prihvatljivom za sve. Bašele je juče u Ženevi razgovarala sa Đukanovićem. - Iako je došlo do masovnih protesta, Vlada je zainteresovana da smiri situaciju i to je proces koji teče mirno uz profesionalno djelovanje policije i poziv SPC na uzdržanost – kazala je Bašele.

– Vjerujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše povjerenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savjetu za period 2022-2024 – rekao je Đukanović. Predsjednik Crne Gore sastao se sa predsjednicom Savjeta Elizabet Tichy Filsberger. Đukanović je pozvao Filsberger da posjeti našu zemlju. Predsjednica Savjeta za ljudska prava je povodom aktuelnih prilika zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti istakla da je slične probleme pratila i u drugim zemljama i da do rješenja nije lako doći jer sežu u istoriju. Naglasila je da je pogrešan pravac boriti se za monoetničke zemlje i da je važno da država gleda u budućnost, a ne u prošlost. Z.D.

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović u Solunu

Donijećemo odluku o metodologiji po kojoj nastavljamo pregovore

POZITIVAN SIGNAL NOVE EVROPSKE KOMISIJE: Sa konferencije u Solunu

PODGORICA – Crna Gora će detaljno razmotriti sve elemente nove metodologije Evropske komisije i odlučiti koje je optimalno rešenje za nastavak našeg procesa pregovaranja sa Evropskom unijom, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na konferenciji „Od Soluna 2003. do Zagreba 2020“, koja je održana u Grčkoj. Darmanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, tokom izlaganja ukazao na simboliku održavanja konferencije u Solunu, gradu u kom je evropski put Zapadnog Balkana započet prije 17 godina. -Vjerujemo da će obećanja data 2003. godine biti ispunjena i okupiti sve zemlje regiona za istim stolom sa članicama EU - rekao je on.

Izrazio je i uvjerenje da bi odluka o otpočinjanju pristupnih pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom poslala pozitivan signal za politiku proširenja i dalje reformske aktivnosti na prostoru Zapadnog Balkana. Govoreći o značaju regionalne saradnje, Darmanović je kazao da je neophodno da sve države regiona zajednički rade na kreiranju bolje budućnosti, sa posebnim akcentom na ekonomski razvoj i infrastrukturne projekte. Podsjetio je i da Crna Gora aktivno učestvuje u više od 30 regionalnih inicijativa i u nekima od njih predsjedava. Izrazio je i očekivanje da će Hrvatska kao novi predsjedavajući Savjetom EU, susjed, blizak prijatelj i saveznik, dodatno unaprijediti proces pristupnih pregovora. Đ.Ć.

Politika

Utorak, 25. februar 2020.

Najava poslanice Evropskog parlamenta Tanje Fajon

EP će posmatrati izbore u Srbiji, ne i u Crnoj Gori

Predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić kaže za Pobjedu da u Crnoj Gori, trenutno, situacija nije alarmantna koliko u Srbiji te da zbog toga, za sada, misije EP neće nadgledati izbore u našoj u zemlji

Intenzivan monitoring Upitana da li se može očekivati da angažovanje eksperata iz EP smanji predizborne zloupotrebe, Minić kaže da je teško procijeniti koliko će smanjiti zloupotrebe, ali će ih „makar izvući na svjetlost dana“ -Tada kada nismo imali toliko intenzivan monitoring kao što se sad priprema, mnogo toga je prolazilo, a da nije bilo na odgovarajući način registrovano. Sada će se teško moći prikriti sve ono što ne bude regularno i ono što bude registrovano kao zloupotreba u izbornim procesima – zaključila je Minić.

Tanja Fajon

PODGORICA - Predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori neće posmatrati misija Evropskog parlamenta, kazala je Pobjedi poslanica i predsjedavajuća Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju Tanja Fajon. Fajon je, kako je nedavno objavio list „Danas“, najavila da će Evropski parlament prvi put neposredno posmatrati izbore u Srbiji. Upitana da li postoji mogućnost da EP posmatra izbore u Crnoj Gori, koji će takođe biti održani ove godine, Fajon je kazala da će u Crnoj Gori postojati ODIHR misija, u kojoj će biti posmatrači iz EP, ali da misije EP neće biti. – Nemamo još konačne odluke. Koliko mi je poznato, postojaće ODIHR misija, kao i u Srbiji. EP će slati u tu mi-

siju svoje prosmatrače. Dakle neće biti EP misija – kazala je Fajon u izjavi za Pobjedu, dodajući da očekuje da će EP parlamentarci biti dio ODIHR misije u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Razlika

Komentarišući najavu Tanje Fajon, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić kaže za Pobjedu da u Crnoj Gori, trenutno, situacija nije alarmantna koliko u Srbiji, te da zbog toga, za sada misije EP neće nagledati izbore u našoj u zemlji. Ipak, situacija se, kaže ona, može promijeniti. - Situacija u zemljama se mijenja. Može se desiti da ukoliko bude potrebe, EP više angažuje i u bilo kojoj drugoj zemlji pa i u Crnoj Gori, ali ukoliko ne bude

situacija alarmantna u mjeri u kojoj je to danas u Srbiji, moguće da takve misije i monitoring neće biti u Crnoj Gori – kazala je Minić za naš list.. Sa Srbijom je kaže, situacija drugačija. -Trenutno u Srbiji su izbori vrlo blizu. Već je najavljeno da EU planira da proces pristupanja učini mnogo političkijim nego što je bio do sada, kao i to da će nadgledanje procesa pristupanja biti mnogo intenzivnije, i da će se tu uključiti i akteri koji do sada nisu bili uključeni u tolikoj mjeri, a to su prije svega same zemlje članice, ali po svemu sudeći uključiće se i mnogo više EP – objasnila je sagovornica Pobjede.

RefoRme

To što će misiju OEBS u Srbiji činiti 200 kratkoročnih i 30

Jelica Minić

dugoročnih posmatrača, kao i to što će EP posmatrati izbore, za Minić je dokaz da će i Srbija i druge balkanske zemlje, biti pod mnogo većom prismotrom, kada se radi o političkim kriterijuma i vladavini prava. -Mi ne možemo ništa reći protiv toga. Možemo da se nadamo da će time EU moći mnogo više i na jedan mnogo suštinskiji način da utiče na reforme u našim zemljama – ocijenila je Minić. J. ĐURiŠiĆ

Rok za podnošenje prijava je 20 dana. Na prethodnom konkursu direktor ASK-a nije izabran, jer jedini kandidat Savo Milašinović nije dobio potrebnu većinu glasova članova Savjeta. Milašinović obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora od kada je raniji direktor

Raspisan ponovni konkurs za direktora ASK-a ASK-a Sreten Radonjić izabran krajem prošle godine za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Pored opštih uslova za rad u državnim organima, kandidati za direktora ASK moraju da imaju visoko obrazovanje i deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili

zaštite ljudskih prava. - Kandidati moraju da imaju najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju - precizirano je u konkursu. Kandidat za direktora ASK-a dužan je da dostavi i obrazloženi predlog programa rada i ključnih prioriteta Agencije.

Premijer nastavlja dijalog u okviru Saveza za Evropu

Duško Marković danas sa CGO PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković danas će razgovarati sa predstavnicima Centra za građansko obrazovanje (CGO), čime će nastaviti dijalog, o svim pitanjima u okviru „Saveza za Evropu“. Marković je u petak imao sastanke sa predstavnicima CEMI-ja i CRNVO, a u srijedu sa CDT-om i Građanskom alijansom. Premijer Marković inicirao je početkom februara dijalog sa relevantnim političkim i društvenim akterima, kako bi razgovarali o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive. Marković će, nakon dijaloga sa nvo, nastaviti razgovore sa političkim partijama, a planirani su sastanci i sa akademskom zajednicom i medijima. Markovićev poziv na dijalog nijesu prii. k hvatili DF, Demokrate i Demos.

Poslanik SDP-a podnio amandmane na deklaraciju POSP-a čije zasijedanje počinje danas

Krivokapić: Osuditi nacionalizam i miješanje u unutrašnje stvari PODGORICA - Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić predložio je da Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP) u Deklaraciji upozori na prisutne regionalne tendencije jačanja nacionalizama, oživljavanja nacionalističke retorike i miješanja u unutrašnje stvari drugih suverenih zemalja. - S tim u vezi pozivamo evropske partnere da promptno reaguju na ovakve pojave koje kao krajnji cilj imaju urušavanje modela građanskog uređenja država kao uslova njihove trajne stabilnosti i postojansti na putu ka EU i dostizanju vrijednosti savremenih civilizovanih društava - naveo je Krivokapić u amnadmanima koje je dostavio. On je predložio i da se u Deklaraciji „pozove i vlast i opozicija da se u parlamentu vodi debata na način što će se snažiti nivo političke kulture“. U amandmanima koje je dostavio Krivokapić poziva parlamentarnu većinu u parlamentu da svoja ovlašćenja ne upotrebljava na način na koji se derogira pozicija i status poslanika i tako doprinese većem povjerenju na relaciji vlast - opozicija. U nacrtu deklaracije koja bi trebalo da bude usvojena na sastanku koji počinje danas se, kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ohrabruju

Ranko Krivokapić

sve inicijative sa relevantnim akterima za prevazilaženje razlika kroz istinski dijalog, u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima za ljudska prava, naročito mišljenjem Venecijanske komisije od 24. juna 2019. godine i navodi da su saglasni da zakonsko uređenje vjerskih zajednica spada u nadležnost države. Takođe se ističe značaj dijaloga na implementaciji Zakona. Takođe se izražava žaljenje što tokom 2019. godine nije otvoreno jedino preostalo pregovaračko poglavlje, poziva vlast da pojačaju svoje napore na ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i završnih mjerila za ostala poglavlja, ponavlja da se svaka država kandidatkinja mora ocjenjivati prema sopstvenim zaslugama i posebno naglašava važnost učinkovitog sprovođenja reformskih mjera. R. P.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Parlamenta Albanije

Odluka Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije PODGORICA - Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je danas ponovni javni konkurs za izbor direktora Agencije, a kandidati, pored ostalih uslova, moraju dostaviti najmanje tri mišljenja, o stručnim i radnim kvalitetima.

Za direktora Agencije ne može biti izabrana osoba koja je u posljednjih 10 godina obavljala ili obavlja funkciju poslanika ili odbornika, člana Vlade, funkciju u političkoj partiji, niti osoba koju je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada ili Skupština kao javnog funkcionera. Direktor Agencije bira se na pet godina i može biti izabran najviše dva puta. R. P.

Primjer dobrosusjedskih odnosa i saradnje

PODGORICA - Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović sastao se juče sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Parlamenta Albanije na čelu sa predsjednicom Odbora Mimi Kodheli, koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Sagovornici su istakli tradicionalno dobre odnose Crne Gore i Albanije, čime se doprinosi jačanju stabilnosti regiona. Brajović je naglasio dobru saradnju dva parlamenta, koja se ogleda u komunikaciji radnih tijela, saradnje u okviru parlamentarnih dimenzija regionalnih i multilateralnih inicijativa, kao i razmjenama zvaničnih posjeta. Predsjednica Odbora za vanjske poslove Parlamenta Albanije Mimi Kodheli je zahvalila na kontinuiranoj pomoći koju Crna Gora pruža Albaniji, posebno istakavši solidarnost koju je Skupština Crne Gore pokazala nakon zemljotresa, koji je Albaniju pogodio 26. novembra 2019. godine. Osvrnuvši se na položaj albanske nacionalne manjine, Kodheli je istakla značajnom posebnu pažnju sa kojom se država Crna Gora odnosi prema ovom pitanju. R. P.

Ekonomija

Utorak, 25. februar 2020.

Skupštinski Odbor za ekonomiju prihvatio inicijativu S PODGORICA – Skupštinski Odbor za ekonomiju prihvatio je juče inicijativu poslanika SDP da se održi kontrolno saslušanje direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše. Inicijativa je uslijedila nakon najnovijih priznanja Mugoše da ,,postoji jedno pravno lice - jedna ili više vjerskih zajednica koje deceniju nijesu uplaćivali poreske obaveze“.

Kontrolno Mugoše 15

INICIJATIVA SDP

Inicijativa je na odboru jednoglasno prihvaćena, a tačan datum kontrolnog saslušanja, kako je dogovoreno na sjednici, biće naknadno određen. U saopštenju SDP, koje je uslijedilo nakon završetka sjednice, se navodi da će biti održano 15. marta. -Imajući u vidu da je i sam direktor Poreske uprave saopštio da postoje pravna lica koja su u višegodišnjim prekršajima država pokazuje ili nesposobnost ili nemanje snage da takvu vrstu poreza naplati. To na žalost pokazuje da, ako pravite iznimke u bilo kom slučaju, onda se suočimo sa činjenicom da direktor PU javno saopšti da u zadnjih deset godina jedno pravno lice, jedna ili više vjerskih zajednica nijesu uplaćivali poreske obaveze. Onda se postavlja pitanje ima li neko iznad države i šta radi Poreska uprava – saopštio je Konjević. Očigledno je iz priznanja Mugoše, smatra Konjević, da postoje oni koji su privilegovani. -Pravi je zato trenutak da obnovimo kontrolno saslušanje i zatražimo od Mugoše informaciju o tome, ali i o onome što je za nas najvažnije- o naplati poreskog duga, njegovoj

Marković u Londonu

Premijer Duško Marković na Investicionom samitu u Londonu

EBRD spremna da podrži rekonstrukciju aerodroma Crne Gore PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj spremna je da podrži rekonstrukciju crnogorskih aerodroma i mnoge druge projekte u oblasti turizma, poljoprivrede i privatnog sektora, kazao je premijer Duško Marković na investicionom samitu u Londonu, koji je organizovala Evropska banka za obnovu i razvoj. - Spremni su da podrže projekat rekonstrukcije naših aerodroma, bilo da je to po modelu koncesije ili nekom drugom modelu i naravno mnoge druge projekte u oblasti turizma, poljoprivrede i privatnog sektora - naveo je Marković nakon konferencije za zapadni Balkan. Rekao je da je EBRD već dugo prisutna u Crnoj Gori i da podržava državne i investicije u privatnom sektoru. Marković je ocijenio da je izdvajanje EBRD-a u projekte u Crnoj Gori, u odnosu na obim crnogorske ekonomije, daleko najveće od svih u regiji. Poručio je da je Crna Gora prijateljsko okruženje za strane investitore, najljepša i najprestižnija investiciona destinacija danas u Evropi. - Nijesu to samo naše riječi, nego gotovo svih investitora i agencija i bio sam zadovoljan što je baš na panou dok je trajala konferencija bio detalj i pejzaž iz Bokokotorskog zaliva dodao je Marković, koji je ocijenio da je za dalji razvoj država Zapadnog Balkana i regiona u cjelini najvažnije unapeđenje infrastrukture. - Od 2013, otkad se ovako sastajemo, po meni je najveća vri-

Kreditna linija NLB EBRD je u okviru programa Žene u biznisu obezbijedila kreditnu liniju od dva miliona eura NLB banci Podgorica. – Sporazum je potpisan juče u Londonu na Investicionom samitu za Zapadni Balkan. Ovu kreditnu liniju će moći da koriste preduzeća koja vode žene – navodi se u saopštenju NLB uz pojašnjenje da su prva komercijalna banka u Crnoj Gori koja se priključila inicijativi Žene u biznisu.

jednost za zemlje Zapadnog Balkana i naše vlade što smo izgradili sposobnost i istovremeno podigli nivo samopouzdanja da možemo sopstvenim resursima i potencijalom valorizovati izdašne resurse za bolji život građana i razvoj zemalja - rekao je Marković I podsjetio da Crna Gora završava prioritetnu dionicu auto-puta Bar – Boljare, pored koje su važni i Jadransko-jonski pravac i pruga prema Srbiji. Na panelu sa premijerima Srbije, Kosova, BiH, Albanije i Sjeverne Makedonije, Marković je rekao da ključnom smatra činjenicu da sve države žele članstvo u EU, gdje je važna uloga Berlinskog proces koji je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel. – Berlinski proces je oplemenio naše evropske inte-

gracije kroz potpisivanje akcionog plana šest zemalja Zapadnog Balkana u Trstu, iza kojeg su potpisima stale sve relevantne evropske države i evropski lideri – ocijenio je Marković. Crna Gora je, kazao je, ispunjava sve obaveze i pozvao kolege iz ostalih država regiona da prije kreiranja drugih inicijativa ispune preuzete obaveze. Marković je pozvao investitore da ulažu u Crnu Goru, a kao razloge naveo sna žnu reformu javne administracije u protekle tri godine, konsolidaciju javnih finansija koja je popravila finansijsku disciplinu i poboljšanje stepena vladavine prava. – Zbog takvog pristupa i rezultata u kratkom roku, Crna Gora bilježi fantastične rezultate kada je u pitanju njena ekonomija, razvoj i poboljšanje standarda – saopštio je premijer. Podsjetio je i na rezultate Vladine ekonomske politike, čiji su direktni rezultati, između ostalog, visok privredni rast, direktne strane investicije od 1,7 milijard, veći prihodi državnog budžeta za skoro milijardu i značajno smanjenje stope nezaposlenosti. Predsjednik EBRD Suma Chakrabarti rekao je, otvarajući konferenciju, da je Zapadni Balkan dio svijeta u kojem su ulaganja EBRD najveća po stanovniku. Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da sve države regiona imaju evropsku budućnost i da će Hrvatska prva pozdraviti nove članice EU, čim one budu isM.P.M. punile kriterijume.

Marković u Londonu

PRAVI JE TRENUTAK DA OBNOVIMO KONTROLNO SASLUŠANJE I ZATRAŽIMO OD MUGOŠE INFORMACIJU O NAPLATI PORESKOG DUGA: Sa sjednice Odbora

Odbor je podržao i prijedloge zakona o privrednim društvima i o izmjenama o obaveznom osiguranju u saobraćaju visini. I da vidimo da li u postoje privilegovani koji ne moraju da plaćaju poreze a izgleda da ih ima,,- kazao je ovaj poslanik SDP. Tolerisanje poreskih dugova je, nažalost, kaže on, postala praksa i zbog toga su građani

Crne Gore ostali uskraćeni za stotine miliona koji nikada neće biti naplaćeni. -Snaga države u oblasti naplate poreza mora biti jednaka prema svima i ne smije se dozvoliti da neko može da duguje milione, dok se zakon

Brković tuži NLB interfinans i Horizon logistic

Traži poništenje poravnanja od 10,7 miliona eura PODGORICA – Kompanija Dragana Brkovića Vektra Montenegro tužila je švajcarsku NLB Interfinans banku tražeći da sud poništi poravnanje sklopljeno sa kompanijom Horizon logistic u stečaju (HL), koju je Brković kupio 1999. godine. Riječ je o sudskom poravnanju sklopljenom prije šest godina na iznos od 10,7 miliona eura. Tužbom je obuhvaćena i kompanija HL, koja je, prema podacima iz CRPS-a u stečaju od 2012. go-

dine. Advokat banke Petar Minić ocijenio je ovu tužbu „zrelom za odbacivanje“, dok je zastupnik HL-a u stečaju Marko Mišnić kazao da ne stoje navodi da je ovo poravnanje nedozvoljeno, navodeći da u trenutku zaključenja plan reorganizacije nije bio potvrđen. On je kazao da Vektra Montenegro nema pravnog interesa da pokreće ovaj spor. Prema riječima stečajnog upravnika Milana Todorovića, plan reorganizacije jeste bio ponuđen, ali nije usvojen. Posljednji, šesnaesti, poziv za kupovinu imovine

ovog preduzeća objavljen je u oktobru prošle godine, kada se vozni park nudio za 232,8 hiljada eura, ali ova prodaja nije realizovana. Kako je Todorović najavio, novi poziv bi trebalo da bude raspisan ovih dana. Kompanija Vektra je prije dvadeset godina od republičkih fondova za razvoj i PIO kao i od Zavoda za zapošljavanje kupila akcije Rumijatransa, a 2003. godine promijenila ime u Horizon logistis. Pred Privrednim sudom je u toku i postupak ocjene postojanja razloga za uvođenje stečaja u kompaniju Vektra Montenegro koji je inicirala NLB Interfinans banka zbgo 60 miliona eura duga. Iako je na posljednjem ročištu zastupnik Vektre Ranko Grbavac naveo da su uputili zahtjev za mirno rješenje spora, Minić koji zastupa banku kazao da nije imao saznanja o tome. Iduće ročište zakazano je za 3. mart. M.Lk.

Treća godina realizacije projekta „100 najvećih u Crnoj Gori“

Motivisati firme da urednije prijavljuju porez

PODGORICA - Projekat „100 najvećih u Crnoj Gori“ i u trećoj godini nastaviće sa isticanjem pozitivnih primjera poslovne prakse u cilju motivisanja privrednih subjekata na urednije finansijsko izvještavanje, saopšteno je na pres konferenciji, povodom ovogodišnjeg početka ovog projekta, koji je inicirala kompanija BI Consulting u partnerstvu sa ministarstvima finansija i ekonomije, uz podršku

Privredne komore i pod pokrov i t e l j st vo m Po d g o r i č ke i Crnogorske komercijalne banke, članica OTP grupe. Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija Ratko Nikolić naveo je da će prikupiti i analizirati podatke o poslovanju kompanija, izvršiti rangiranja, objaviti ih u ovogodišnjem izdanju Poslovnih novina, te prvorangiranima uručiti priznanja na završnoj večeri

krajem maja. Državni sekretar u Ministarstvu f i n a n s i j a Ne m a n j a K a tnić rekao je da posljednji dostupni makroekonomski indikatori ukazuju da je prošlu godinu karakterisala snažnija ekonomska aktivnost od očekivane. -Prema projekcijama Vlade za 2019. godinu projektovan je rast od 3,1 odsto međutim, nakon objave rasta u trećem i četvrtom kvartalu, jasno je da će biti

premašena - naveo je Katnić. Generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić kazao je da će nastaviti implementaciju programa za unapređenje konkurentnosti, za šta je iz budžeta ove gfodin e izdvojeno dva milliona eura. Zamjenik glavnog izvršnog direktora i izvršni direktor za

Sa presa „100 najvećih u Crnoj Gori“

komercijalne poslove, Podgoričke banke Samo Jovićević je kazao su oni treći put pokrovi-

telji ovog projekta, a da mu je zadovoljstvo što je to u partnerstvu sa CKB-om. S. P.

Ekonomija

Utorak, 25. februar 2020.

Objavljen drugi IPARD javni poziv za primarnu poljoprivrednu proizvodnju

SDP

saslušanje 5. marta

do kraja rigorozno primjenjuje na ogromnoj većini građana i kompanija koje uredno izmiruju svoje obaveze- saopštio je Konjević.

PRIVREDNA DRUŠTVA

Odbor je podržao i predloge zakona o privrednim društvima i o izmjenama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju. Predstavnik Ministarstva ekonomije Goran Nikolić je saopštio da su u predlog Zakona o privrednim društvima

ugrađene direktive EU I da bi on trebao da doprinese prosperitetu ekonomije a samim tim i rastu standarda građana. Predstavnik Unije nezavisnih Sindikata Marko Subotić je saopštio da je sindikat tražio da se poveća osnivački ulog za DOO i odgovornost u ovom segmentu jer se veliki broj DOO gasi a potraživanja padaju na teret države- preko Fonda rada. Kazao je da je česta situacija da isti poslodavac osnuje I do deset društava i neka gasi a za sobom ostavlja obaveze državi. -To treba prekinuti, Jedino ograničenje u zakonu je da ukoliko jedno od DOO bude likvidirano onda CPRS neda dozvolu osnivanja novog- kazao je Nikolić I podsjetio da su tražili i da poslodavci Poreskoj upravi predaju IOPPD obrasce do 15. u tekućem za prethodni mjesec – I dobili negativan odgovor. Nikolić je objasnio da nije prihvaćeno povećanje uloga za DOO ali da je u zakon ugrađeno bolje rješenje – zabrana povlačenja uloga. -To znači da sve ono što se unese u društvo neće moći da se iznosi. To rješenje neće ugroziti slobodu preduzetništva. Unijeli smo I više članova koji definišu i povezana lica- objasnio je on I dodao da je za zakonski predlog dobijena M.P.M. saglasnost Brisela.

U okviru novog IPARD javnog poziva ukupna vrijednost prihvatljivih investicija kreće se od 10.000 eura do 500.000 eura bez PDV-a, uz visinu podrške 60 do 70 odsto PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče drugi javni poziv za bespovratnu podršku kroz IPARD program za primarnu poljoprivredu proizvodnju, u okviru kojeg je poljoprivrednicima na raspolaganju 12,3 miliona, eura bespovratne podrške. Javni poziv traje do 19. maja. - Vjerujem da će ova godina biti obilježena novim velikim investicionim zamasima u poljoprivredi, kao rezultat zajedničke podrške Evropske unije, evropskih fondova i zalaganja i napora države Crne Gore za dobro poljoprivrednog sektora, a kako bi podigli kapacitet naše poljoprivrede i obezbijedili povećani stepen njene konkurentnosti i kako bi život na selu postao šansa i prednost, a ne hendikep – saopštio je ministar poljoprivrede Milutin Simović na predstavljanju novog javnog poziva.

INVESTICIJE

Generalna direkorica za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Danka Perović navela je da se u okviru ovog javnog poziva ukupna vrijednost

Radnici tvrde da je nikšićka fabrika pred zatvaranjem

Ako uprava ne odgovori do petka, prodaće imovinu Metalca NIKŠIĆ – U krugu nikšićke fabrike Metalac juče su se okupili radnici, jer proizvodnja još nije pokrenuta, a kako su rekli, nada da će opet početi sa radom gotovo i ne postoji. Oni su juče istakli da će čekati do petka stav uprave i najavili da će, ukoliko dobiju negativan odgovor, biti prinuđeni da sami prodaju imovinu fabrike kako bi naplatili neisplaćene zarade. Obraćali su se Ministarstvu ekonomije za pomoć, ali nadležni su im kazali da su nemoćni, jer je riječ o privatnoj firmi. -U Ministarstvu ekonomije su rekli da kontaktiraju vlasnika u Češkoj I da su upoznati da je matična kompanija pred bankrotom. Spremni su da nam pomognu, ali sve, pa I nalaženje npovog investitora, zavisi od gazde, jer je fabrika privatno vlasništvo kazao je radnik Niko Ćetković i objasnio da im poslodavac duguje zarade I doprinose, a da su iz Ministarstva ekonomije kazasli da će tim povodom kontaktirati kolege iz resora rada. Dodao je da su radnicima, koji

NADA DA ĆE METALAC PONOVO POČETI SA RADOM GOTOVO DA NE POSTOJI: Radnici nikšićke fabrike

nijesu primljeni u stalni radni odnos, a sa kojima nije produžen ugovor, vraćene radne knjižice. Mitar Čurović je naveo da im poslodavac duguje dio oktobarske plate I kompletne zarade za novembar, decembar, januar i februar. -Ovo je četvrti vlasnik kojeg je država dovela u Metalac, dođu, napljačkaju se i odu. Da ima ikakvog zakona, oduzeli bi ovu imovinu i platili dug radnicima, Država je nemoćna, a gazda neće da dođe iz Češke i da nam kaže šta

je pravi problem, već nam njihove poruke prenose ovi iz uprave. Ukoliko se do petka ne dogovore, bićemo prinuđeni da sami prodamo dio imovine i da se naplatimo - rekao je Čurović. Ćipranić je istakao da je imovina fabrike upisana na jednu firmu, dok su radnici evidentirani u drugoj. Proizvodnja u fabrici je obustavljena krajem decembra prošle godine. U Metalcu je zaposleno stotinu radnika, a fabriku je u avgustu 2016. godine kupila češka S. D. kompanija Termochem.

Kursna lista 1.08180

GBP

0.83833

AUD

1.63840

JPY 120.52000

CHF

1.06000

CAD

1.43720

USD

Još 12,3 miliona eura bespovratne podrške



Ruralnim područjima potrebna je izvjesna budućnost, a poljoprivreda mora imati centralnu ulogu u razvoju tih područja, poručio Špic

Sa presa

prihvatljivih investicija kreće se od 10.000 eura do 500.000 eura bez PDV-a. -Visina podrške kreće se od 60 do 70 odsto, što znači da je moguća bespovratna podrška do 350.000 eura po projektu – precizirala je Perović i dodala da su podrškom obuhvaćeni svi sektori koji su prema analizama Ministarstva poljoprivrede značajni za poljoprivredu. Navela je da su to sektori mlijeka, mesa, voća i povrća, ratarstva, proizvodnje gljiva, aromatičnog i ljekovitog bilja, vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva i ribarstva. -Prihvatljive investicije se odnose na nabavku mehanizacije i opreme, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata, uređenje infrastrukture u okviru gazdinstava, podizanje novih zasada, investicije u obnovljive izvore i izgradnju sistema za vodosnabdjevanje - saopštila je Perović I dodala da za IPARD podršku vlada veliko in-

teresovanje poljoprivrednih proizvođača.

PODRŠKA

-Imali smo dva javna poziva, jedan namijenjen primarnim proizvođačima, a drugi prerađivačima sa ukupno 264 ugovorena projekta vrijednosti investicija 28 miliona eura, a bespovratne podrške 15 miliona - rekla je Perović. Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic naveo je da IPARD pruža investicionu podršku u cilju povećavanja sposobnosti poljoprivrednog sektora da se nosi sa konkurentnim pritisci-

350

hiljada eura moguća bespovratna podrška u okviru ovog javnog poziva

ma na tržištu, kao i da se uskladi sa pravilima i standardima Unije. -Očekujem da će Direktorat za plaćanja imati dug vijek trajanja, jer će biti od nasušne važnosti za sprovođenje zajedničke poljoprivredne politike nakon ulaska države u EU - rekao je Špic I pozvao poljoprivrednike da se prijave za IPARD bespovratna sredstva, i iskoriste podršku koju EU i Vlada pružaju za modernizaciju poljoprivrede. – Ruralnim područjima potrebna je izvjesna budućnost, a poljoprivreda mora imati centralnu ulogu u ekonomskom razvoju tih područja, ali i dati ključni doprinos, razvoju čitave države – poručio je Špic. Ministarstvo je juče promovisalo „Dane otvorenih vrata u Direktoratu za plaćanja“ koji su uspostavljeni sa ciljem da se poljoprivredni proizvođači i prerađivači bliže upoznaju sa procedurama za IPARD program. Prvi dan ,,otvorenih dana” je bio namijenjen predS. P. stavnicima medija.

Dan otvorenih vrata hotela One&Only i rizorta Portonovi

Zapošljavaju 350 radnika

PODGORICA - U susret sezoni 6. i 7. marta u Portonovi rizortu organizuju Dan otvorenih vrata. Hotel One&Only i rizort traže 350 radnika, koji će biti zaposleni tokom sezone, ali I preko cijele godine. Portonovi rizort ima potrebu za različitim profilima kandidata u različitim ugostiteljskim sektorima. Hotel One&Only traži zaposlene u sektoru ljudskih resursa, recepcije, relacije sa gostima, domaćinstva, velnesa i rekreacije, kuhinje, hrane i pića, održavanja. Gene ra l n i m e n a d ž e r Ho t e l a One&Only Portonovi Michele Giraudo je objasnio da će sa kandidatima razgovarati šefovi sektora. Zainteresovani treba da dostave radnu biografiju na e-mail career@portonovi.com za posao u Portonovom, odnosno na careers@oneandonlyportonovi.com za posao u hotelu . N. K. Hipotekarna banka u prošloj godini

Profit 4,9 miliona PODGORICA – Hipotekarna banka je prošlu godinu završila u plusu 4,86 miliona eura. Prihodi od kamata su bili 16,6 miliona a od provizija i naknada 6,21 milion eura. M.P.M.

Sa sastanka u Ministarstvu finansija

Ministar finansija sa predstavnicima Standard&Poor’s

Rast u prošloj godini veći od projekcija

PODGORICA - Stopa ekonomskog rasta za prošlu godinu će, prema očekivanjima, biti iznad projektovane, pri čemu je došlo do rasta u skoro svim sektorima, a dominantno u turizmu i građevinarstvu, kazaio je ministar finansija Darko Radunović na sastanku sa analitičarima kreditne rejting agencije Standard&Poor’s.

Ministar se sastao sa Maximom Rybnakovim i Gabrielom Forsa. -Nakon visokih stopa rasta u 2017. i 2018. od 4,7 odsto i 5,1 odsto, respektivno, trend rasta nastavljen i u prošloj godini. Imali smo uspješnu prošlu godinu tokom koje smo za tri kvartala dostigli rast od 3,8 odsto, dok je očekivana stopa rasta za četvrti kvartal četiri odsto. Imajući u vidu ostvarene rezultate, očekuje se da će stopa rasta za prošlu

godinu biti iznad projektovane - rekao je Radunović. On je ukazao na dosljednost u primjeni mjera fiskalne konsolidacije, koje i u četvrtoj godini sprovođenja daju očekivane rezultate, ali i na njihov značaj u jačanju makroekonomske i fiskalne stabilnosti. -Osim navedenog, u ovoj godini nastavićemo sa sprovođenjem strukturnih reformi, posebno u dijelu optimizacije broja izvršilaca u javnom sektoru, reforme poreske administracije Crne Gore, kao i u dijelu borbe protiv sive ekonomije, koja već daje značajne rezultate- objasnio je on. U okviru redovne godišnje posjete, analitičari kreditne rejting agencije sastaće se sa predstavnicima crnogorskih institucija i na osnovu prikupljenih podataka obaviti reviziju kreditne sposobnosti Crne Gore. M.P.M.

Društvo

Utorak, 25. februar 2020.

Predsjednik Vlade podržao stav Poreske uprave

Međunarodna konferencija o antifašizmu

Nema politike, za mora da važi za s

Usvojena deklaracija protiv prekrajanja istorijskih istina PODGORICA - Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske organizovao je u Zagrebu konferenciju posvećenu antifašizmu na kojoj je usvojena Deklaracija kojom se osuđuju prekrajanje istorijskih istina, izjednačavanje fašizma i komunizma i sve izraženije pojave neofšizma. Na konferenciji je zaključeno da se protiv ovih pojava moraju boriti sve demokratski orjentisane vlasti i pojedinci. Učesnici konferencije uputuli su punu podrsku antifašističkoj Crnoj Gori u rješavanju svih pitanja na njenom evropskom putu, o čemu su posebn govorili članovi delegacije SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. U Delaraciji se, pored ostalog, navodi da tek nekoliko mjeseci prije obilježavanja 75. godine od pobjede nad fašizmom, tužno je, ali istinito, mora se uz punu odgovornost kako svih demokratskih zemalja tako i svih građana, posebno veteranskih i antifašističkih organizacija raspravljati o neofašizmu, koji uzima maha i prijeti da ugrozi dalji napredak društvene zajednice. Svođenje antifašizma samo na vrijeme Drugog svjetskog rata,

kako je rečeno na konferenciji, nije dopustivo, jer antifašizam je mnogo širi pojam. - Nije antifašizam borba protiv Hitlera i Musolinija, to je ljudsko i civilizacijko opredjeljenje, to je način razmišljanja, življenja. Napad na antifašističke temelje, sve prisutniji u ne malom broju država Evrope, udar je na temelje demokratije- zaključeno je na konferenciji. U Deklaraciji je istaknuto da se mora stati na kraj lažnim tumačima prošlosti i „novim prorocima“ koji zavode mlade, vandalima koji skrnave i uništavaju spomenike koji čuvaju sjećanje na pobjednike nad fašizmom koji ponovo, otvoreno prijeti ,,demokratiji, slobodi i ljudskim pravima“. Potpredsjednica SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Branka Nikezić i generalni sekretar ove organizacije Dragan Mitov Đurović, rekli su da antifašizam u Crnoj Gori ima duboke korijene, koji su uprkos metežnim vremenima sačuvani i temelj se evropskog puta i napretka. - To je put demokratije - antifašizam, multietičnost i multikonfesionalnost, put napretka i boljeg R. D. života – poručili su oni.

Crnogorski pokret osudio atak na Antenu M

Sramno ćutanje

PODGORICA - Što se tiče gromoglasne tišine na preśecanje kabla Antene M – sram vas bilo! Sram vas bilo što ćutite mnogi i likujete na siječu kabla Antene M i mirno i ćutke posmatrate fašizoidno divljanje po Crnoj Gori pripadnika najtribalnijih i najnazadnijih kleronacionalnističkih evropskih truleža i degeneracija – poručili su juče iz nevladinog udruženja Crnogorski pokret. Oni su reagovali na to što je još neidentifikovana osoba, ili više njih, u noći između srijede i četvrtka, presjekla kabl koji vodi do releja sa kojeg se emituje signal radija Antena M. - Nema sumnje da u samoj Crnoj Gori i u reakcijama izvana, sa svjetskih adresa, na dešavanja u Crnoj Gori postoje dvostruki aršini. Tako je posve normalno da se bez pompe proprate paljenja crnogorske državne zastave, šaranje gradova zastavama druge države, da se ne lažemo i prenemažemo da je motiv ljubav prema prognanom i osramnoćenom Nikoli I Petroviću, uništavanje spomeničkog naslijeđa, maroderske izjave sveštenika svetosavske sekte, mnoge izgovorene od primitivnih maloumnika izvan Crne Gore... i da ne nabrajamo dalje – saopštili su oni. Ocjenjuju da samo slijepac ne vidi da je Crna Gora napadnuta spolja i iznutra. - Napadnuta je od svijesti koja baštini iste moralne obrasce i ideološku svijest koja su baštinili i baštine najviši aktuelni predstavnici vlasti u Srbiji, odakle stiže najveća logistika za destabilizaciju Crne Gore potonjih 30 godina, njihovi politički očevi - Vojislav Šešelj, Slobodan Milošević, Mladić, Karadžić, većina srpske „elite“ i ostali, udruženi u zločinačkom projektu stvaranja „velike Srbije“ – istakli su oni. Svjedoci smo, naglašavju iz Crnogorskog pokreta, da je Crna Gora, u velikoj mjeri zahvaljujući domaćim NVO i evropskim predstavnicima u našoj zemlji, predstavljana u izvještajima kao zemlja sa nedovoljnim medijskim slobodama zbog nasilja nad pojedinim novinarima. - Pritom se radilo o nasilju koje nije imalo u pozadini obračun zbog političkih stavova, već je to bio obračun pojedinaca iz kriminalnih miljea, posljedica neuspjelog reketiranja i drugih razloga iz sličnih kuhinja. Antena M je napadnuta upravo iz političkih razloga! Jedini razlog je što njeni ideološki neprijatelji, pristalice političke organizacije SPC u Crnoj Gori i njenog političkog lidera Rista Radovića, hoće da uguše slobodnu crnogorsku riječ i uvedu svoju omiljenu boju mraka i ikonografiju kostiju i lobanja u medijski, politički i javni prostor Crne Gore – upozorili su u reagovanju. R. D.

DRŽAVA NEMA PODATKE O PRIHODIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U CRNOJ GORI: Manastir Ostrog

PODGORICA - Mitropolija crnogorsko-primorska je poreski obveznik koji ne ispunjava obaveze i u zahtjevu Poreske uprave da plati pore-

ski dug nema politike – poručio je predsjednik Vlade Duško Marković. On je, odgovarajući na novinarska pitanja nakon IV investicio-

ne konferencije za Zapadni Balkan, u Londonu, istakao da zakon svi moraju poštovati. - A Mitropolija crnogorskoprimorska je poreski obve-

Amfilohije zahvalio Vučiću i poručio mu da novac pošalje Kosovu Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije kazao je da je od srca zahvalan predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, što se ponudio da plati poreski dug Mitropolije, ali da ga moli da svaki

dinar koji Srbija može da odvoji ode na Kosovo. On je za Radio Beograd 1 rekao da su priče o tome da SPC ne plaća porez ,,morbidne laži“ koje neće imati uspjeha.

- Hvala našem dobrom predsjedniku Srbije, ja bih njega molio to što ima, da da nekom, da do posljednjeg dinara za Kosovo - rekao je mitropolit Amfilohije.

znik. Da ona ima prijavljeno svega 30 sveštenika u Crnoj Gori za koje već desetak godina ne plaća poreze i doprinose na osnovu njihovih angažmana, a svi vidimo da MCP, odnosno srpske eparhije imaju više stotina svještenika koji nijesu prijavljeni, a po tom osnovu ne podliježu poreskim obavezama - rekao je Marković Televiziji Crne Gore, prenosi portal RTCG. On je kazao da je istovremeno MCP akter raznih finansijskih aktivnosti i poslova iz kojih proizilaze i poreske obavaze. - Ovdje nema nikakve politike, zakon mora da važi jednako za

Mještanin Risna tvrdi da je zloupotrijebljen

Krivokapić: Lažna je informacija IN4S da sam bio na litiji RISAN - Milovan Krivokapić iz Risna negirao je navode da je u nedjelju veče prisustvovao litiji u tom gradu, o čemu je javnost izvijestio portal IN4S, uz naslov „Svako bira kom će carstvu da se privoli: Crnogorski 'komita' učesnik litije u Risnu“. Taj portal je prenio objavu publiciste Jovana Markuša, koji je napisao na svom Fejsbuk profilu da je Krivokapić „prvi crnogorski komita koji je učestvovao na litiji u Risnu“, te da se u društvu sveštenika Mihajla Backovića priključio litiji u Risnu. U objavi su citirani i stihovi „Svako bira kom će carstvu da se pokloni, dal će Bogu il đavolu vječno da služiti. Niti onaj ko se rug'o Božjoj Svetinji. I sile tame da nebo prekrije, neće biti jača od sile Božije“. Krivokapić je sinoć Pobjedi saopštio da su portal IN4S i Jovan Markuš kojeg, kaže, ne poznaje, objavili lažnu informaciju.

Dotičnog gospodina ne pozanjem i prvi put u životu sam čuo za njega kada sam primio poruku da je ovo objavio. Objavili su lažnu vijest i prinuđen sam ovako da reagujem i demantujem ove objave. Ukoliko ne dobijem javno izvinjenje u roku od 24 sata od objavljivanja ovog mog demanta, biću prinuđen da tužim one koji su ovu lažnu vijest objavili i zbog iznošenja mojih ličnih podataka poručio je Krivokapić. On objašnjava da je u toku održavanja litije izašao na spomenik Palim borcima za slobodu u Risnu, sa zastavom države Crne Gore, iskazujući na taj način mirni protest protiv litija. - Što se tiče fotografija, nastale su tako što su mi prišli, okružili, potom fotografisali, što su kasnije zloupotrijebili za svoje zle namjere ove prirode, odnosno plasirali ovu lažnu vijest. Njihovo obezbjeđenje je bilo oko mene. Ja nikome ne zabranjujem da se slika sa mnom, ali sam

protiv lažnih objava i lažnih vijesti, kako je to urađeno u ovom slučaju. Još jednom napominjem da sam samo stao sam u mirni protest protiv litija - kazao je Kovačević. Iv. K.

Društvo

Utorak, 25. februar 2020.

akon sve 

Nema spora, to je zakoniti rad Poreske uprave u sklopu ukupnih aktivnosti povećanja finansijske discipline i eliminacije sive ekonomije. To važi za Mitropoliju tako će biti do kraja bez obzira na nervozu - poručio je premijer Marković

sve u Crnoj Gori i u tome nas neće podučavati niko ni unutar Crne Gore, ni van Crne Gore, makar, to i bio predsjednik Srbije - kazao je Marković, saopšteno je iz Vlade. On je naveo da su poreski obveznici oni koji rade i ostvaruju odeđena prava u Crnoj Gori, a ne građani druge države i njihovi zvaničnici. - Nema spora, to je zakoniti rad Poreske uprave u sklopu ukupnih aktivnosti povećanja finansijske discipline i eliminacije sive ekonomije. To važi za Mitropoliju tako će biti do kraja bez obzira na nervozu i svaku vrstu argumentacije koja liči destrukciju, a ne na odgovornost - poručio je Marković. Poreski dug Mitropolije komentarisao je juče i ministar finansija Darko Radunović, koji je za Javni servis kazao da će se kroz zakonsku proceduru i razgovore, naći rješenje za naplatu duga.

Mitropolit crnogorsko-primorski opet se bavio politikom

Podrška Palmera Predsjednik Vlade Duško Marković razgovarao je juče u Londonu sa specijalnim izaslanikom državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom. Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je izrazio zahvalnost Sjedinjenim Državama i izaslaniku Palmeru lično za naše partnerstvo i podršku koju SAD pružaju u kontinuitetu Crnoj Gori. Ocijenjeno je da Crna Gora ima sposobnost i potencijal da rješava pitanja u svakoj situaciji, pa i u ovoj koja je nastala zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Američki diplomata je pozitivno ocijenio napore Vlade u pravcu dijaloga sa Mitropolijom crnogorskoprimorskom, kao i dijalog Vlade u okviru Saveza za Evropu.

Istakao je da je siguran da MCP ima mogućnosti da izmiri svoj dug prema državi i dodao da će upravo Zakon o slobodi vjeroispovijesti omogućiti da se jednostavnije prati funkcionisanje vjerskih zajednica. Poručio je i da nije potreban novac iz Srbije da bi se izmirio dug. - U zakonskoj proceduri i našim institucijama naći ćemo rješenje – dodao je ministar finansija. Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je u subotu da Mitropolija crnogorsko-primorska ima dospjela neizmirena poreska potraživanja u iznosu od 340.000 eura i procijenjeni poreski dug od više miliona eura, a iz Mitropolije su demantovali ove navode, tvrdeći da je dug ,,izmišljen radi hajke protiv crkve“. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je, komentarišući poreski dug, da će Srbija platiti sve što treba za SPC u N. Đ. Crnoj Gori.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Granični prijelaz Vraćenovići biće zatvoren 90 dana PODGORICA – Granični prijelaz Vraćenovići, na putu Nikšić – Bileća, biće zatvoren od 27. februara, najkasnije do 1. juna, zbog gradnje saobraćajne infrastrukture na zajedničkom graničnom prijelazu Vraćenovići – Deleuša – saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Novac za gradnju, kako se navodi, obezbijeđen je kroz sektorsku budžetsku podršku Evropske unije, a cilj je unapređenje sistema integrisanog upravljanja granicom. - U periodu zatvaranja Graničnog prijelaza Vraćenovići preusmjeriće se saobraćaj na druge granične prijelaze za međunarodni putnički i robni saobraćaj, a prije svega na granični prijelaz Ilino Brdo – Klobuk, na putnom pravcu Nikšić – Trebinje, odnosno Trebinje – Nikšić, uz mogućnost korišćenja i drugih graničnih prijelaza za međunarodni putnički i robni saobraćaj Šćepan Polje – Hum, na putnom pravcu Plužine – Foča, Sitnica – Zupci, na putnom pravcu Herceg Novi – Trebinje, Metaljka – Metaljka, na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče i Šula – Vitina za međunarodni putnički saobraćaj, na putnom pravcu Pljevlja – Foča – piše u saopštenju. Granična policija i carina Crne Gore i Bosne i Hercegovine će, kako su naveli, povećanim angažovanjem svojih službenika obezbijediti adekvatne mjere za ubrzanje graničnih procedura. - Blagovremeno će biti izrađen elaborat privremene saobraćajne signalizacije, kako bi se na adekvatan način obavijestili – usmjerili učesnici u saobraćaju na korišćenje alternativnog graničnog prijelaza, uključujući i postavljanje signalizacije na raskrsnicama Vilusi, Meljine, Bileća i Trebinje na lokacijama koje će učesnicima u saobraćaju pružiti navedene informacije - zaključili su oni. N. K.

Amfilohije pozvao građane da ne glasaju one koji su za Zakon Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević reagovao je juče na tu izjavu ističući da je mitropolitovo protivljenje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti politički motivisano u strahu od gubljenja monopolske pozicije SPC, koja joj garantuje moć da sprovodi nacionalnu politiku i podriva suverenost Crne Gore PODGORICA – Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije opet se bavio politikom, pa je u nedjelju veče, sa protestne litije koju je predvodio u Risnu, pozvao građane da ne glasaju one koji podržavaju Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević reagovao je juče na tu izjavu ističući da je mitropolitovo protivljenje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti politički motivisano u strahu od gubljenja monopolske pozicije SPC, koja joj garantuje moć da sprovodi nacionalnu politiku i podriva suverenost Crne Gore. Amfilohije je, prenose mediji, preksinoć u Risnu kazao da ,,su dočekali da je u Crnoj Gori bezakonje proglašeno za zakon, i to u ime naroda“. On je potom upitao koji je taj narod koji glasa za nekoga ,,koji bezakonje proglašava za zakon“. - Ja vjerujem dokle se ne skine to bezakonje da nećete naći nijednog ni Bokelja, ni Crnogorca ni Brđanina koji će glasati za tako bezakonje i za one koji tako bezakonje otimanja svetinja ustoličuju prvi put u istoriji Crne Gore. U Boga se nadam da među vama Bokeljima neće biti onih koji će glasati za to bezakonje i za one koji podržavaju to bezakonje, bez obzira ko oni bili – rekao je on. Kazao je da se vlast bira da bi držala za-

Amfilohije

Nikola Rakočević

kon, da bi donosila prave i istinske zakone. - I da čuva narodnu dušu, da njeguje u narodu zajedništvo i ljubav. Ne da dijeli narod, da ga zavađa. Da ono što radi, radi na bratoljublju i bogoljublju, a ne na bratomržnji i bogomržnji - rekao je on. Poslanik Rakočević istakao je u reagovanju da mitropolit crnogorsko-primorski „umjesto da se zalaže za sabiranje i mirenje, nastavlja sa produkovanjem podjela, ovog puta političkih, time što se direktno

umiješao u političke procese u Crnoj Gori“. - Nije novina da se SPC, ne samo u Crnoj Gori, već u cijelom regionu, bavi politikom. Ipak, posljednja poruka mitropolita Amfilohija građanima Crne Gore, za koga treba, a za koga ne treba da glasaju na izborima, koja je nastavak njegove ranije izjave, da treba da padne Vlada ako se ne povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti, potvrda je analize brojnih intelektualaca, a i vladajuće koalicije u Crnoj Gori, da je protivljenje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, politički motivisano, u strahu od gubljenja monopolske pozicije SPC, koja joj garantuje moć da sprovodi nacionalnu politiku i podriva suverenost Crne Gore – rekao je on. Vjerska prava i sloboda uživanja i korišćenja vjerskih objekata, istakao je Rakočević, ,,nijesu niti će biti uskraćena ni vjernicima ni SPC u Crnoj Gori, a bavljenje politikom predstavnika Srpske crkve, na najbolji način će objasniti dobronamjernim građanima, kojima ona manipuliše, da se protestima i litijama SPC pokušava izboriti za vlast, da bi se u finalu, pomoću antidržavne opozicije, kao izvođača radova, srušio građanski koncept moderne N. Đ. države“.

Bogdanović: Cilj su podjele i uništavanje pravnog poretka Ministar kulture Aleksandar Bogdanović upozorio je juče da zapaljiva retorika i lažne vijesti koje se i dalje plasiraju povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti imaju cilj stvaranje podjela u Crnoj Gori i pokušaj uništavanja pravnog poretka. - Jedan zakon koji se tiče naše države i njenih građana tako se želi iskoristiti kao vanjskopolitička tema, a očita je i težnja pojedinih struktura da djelo-

vanju vjerskih organizacija daju jasan nacionalno-politički kontekst - rekao je on. Ocijenio je da su i građani i međunarodna zajednica prozreli sve što se skriva iza intenzivne kampanje lažnih vijesti usmjerene protiv Crne Gore. - Koju zasigurno koordiniraju ekstremni nacionalistički krugovi u inostranstvu, a sprovode njihove razne agenture u Crnoj Gori - kazao je Bogdanović.

Predsjednik Sindikata Vojske na protestnoj litiji

Kasalica protiv Zakona PODGORICA - Predsjednik Sindikata Vojske Crne Gore Zdravko Kasalica prisustvovao je protestnoj litiji Srpske pravoslavne crkve u nedjelju veče u Podgorici. Protestne molebane i litije SPC organizuje četvrtkom i petkom kako bi iskazali protivljenje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Njegovu fotografiju objavio je na svom Fejsbuk profilu lider Prave Crne Gore Marko Milačić, uz komentar: „Uprkos upozorenjima od strane načelnika generalštaba, oficir Vojske Crne Gore Zdravko Kasalica je prisustvovao litiji i na taj način ispunio obećanje“. Načelnik Generalštaba brigadni general Dragutin Da-

Marko Milačić objavio fotografiju Zdravka Kasalice

kić kazao je prošle sedmice da vojnici ne treba da idu na litije. - Svaki vojnik dužan je da bude bezuslovno lojalan Crnoj Gori i štiti njen integritet i suverenitet. Niko vojnicima ne za-

branjuje da praktikuju vjeru na način kako se to vrši, ali učestvovanje na protestima na kojima ima vidljivih primjesa politike, na kojima se mogu vidjeti samo zastave druge drža-

ve je nedopustivo - kazao je Dakić. I sinoć se sa protestnih litija klicalo Srbiji i Kosovu. Crkveni velikodostojnici često sa protestnih litija šalju jasne poruke mržnje, kako protiv države Crne Gore, tako i protiv neistomišljenika. Tako je u četvrtak veče iz Podgorice sveštenik iz Velike Plane iz Srbije Predrag Popović poručio da oni koji podignu ruke protiv ukidanja Zakona, ,,bolje da se nijesu ni rodili, jer će gledati sjeme kako im se zatire“. - A oni koji budu glasali za ovaj Zakon, oni koju budu spustili ruke za to da se ukine, oni bolje da se nijesu rodili, jer će gledati sjeme kako im se zatire, jer će se sramno govoriti ime njihovo, jer će iz bratstva i rodbine biti izbačeni, jer će se mimo groblja sahranjivati, kao oni nečastivi koji su sami sebi život oduzeli. Biće sramni - poručio je sveštenik Popović. K. K.

Društvo

Utorak, 25. februar 2020.

Vanredna konferencija za novinare Instituta za javno zdravlje

PODGORICA – Rizik od pojave korona virusa u Crnoj Gori više nije nizak i sada je na nivou umjerenog - saopštili su juče iz Instituta za javno zdravlje na vanrednoj konferenciji za novinare koja je sazvana povodom novonastale situacije u susjednoj Italiji gdje je registrovan povećan broj oboljelih i smrtnih slučajeva.

D. MALIDŽAN

Korona virus ozbiljno prijeti Stiže 400 radnika iz Kine Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su da povratak radnika iz Kine, koji su angažovani na radilištu auto-puta podrazumijeva pooštren nadzor. Senad Begić je naveo da radnici na auto-putu ne dolaze iz najugroženije kineske pokrajine i da oni

Istaknuto je da se putovanja u ugrožena područja ne zabranjuju, ali da je preporuka da se ne putuje ukoliko to nije neophodno. Saopštili su i da je juče održana sjednica koordinacionog tijela na kojoj su dogovoreni sljedeći koraci koje treba preduzeti.

PrePoruke

Napominjući da se situacija u Italiji drastično promijenila, direktor Instituta Boban Mugoša je naveo da je stanje gotovo vanredno, te da se broj registrovanih slučajeva oboljelih veoma brzo mijenja. Kako je dodao, u stalnom su kontaktu sa kolegama iz Italije, okruženja i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. - Ne želimo da zabranjujemo komunikaciju ljudi i roba, ali želimo da ukažemo na ozbiljnost situacije - rekao je Mugoša. Navodeći da će granična policija, kao i Sanitarna inspekcija

Cungu: Zabrinut sam zbog najave karantina u Ulcinju RIZIK VELIKI, FAKTORI BROJNI: Stručnjaci dali preporuke

Cilj je da na vrijeme otkrijemo eventualne simptome i da takve osobe, u skladu sa protokolom, budu izolovane, odnosno stavljene u infektivnu kliniku, gdje će se nastaviti sa njihovim daljim tretmanom - kazao je Senad Begić kontrolisati sve koji dolaze iz ugroženih područja, te da su do sada uspješno kontolisani svi potencijalno ,,opasni“ ulasci, Mugoša je istakao da će sada, usljed blizine epidemije i očekivanog broja povećanih ulazaka ,,biti potrebno i da se oslonimo na savjest javnog mnijenja“. Osobe koje dolaze iz ugroženih područja biće

stavljene pod nadzor. - Preporuka je da osobe koje dođu iz ugroženih područja smanje kontakte i da ne prisustvuju skupovima gdje ima puno ljudi, da bi se izbjegao evenualni prenos infekcije – kazao je Mugoša. Institut je, kako je rekao, napravio novu procjenu rizika po standardima Svjetske

Crnogorski državljanin sa kruzera u japanskim vodama nije zaražen Državljanin Crne Gore Stefan Mrdak, koji je dio posade kruzera „Dajmond princes“ na kojem se pojavio korona virus, zbog čega je brod „zatočen“ u japanskim vodama, negativan je na ovaj virus, pokazale su

dodatne analize, potvrđeno je juče iz Ministarstva vanjskih poslova, odakle su saopštili da su tu informaciju dobili od japanskih nadležnih organa. - Stoga, nema potrebe da crnogorski državljanin bude

transportovan u bolnicu. Ministarstvo vanjskih poslova je u stalnom kontaktu sa našim državljaninom, on se osjeća dobro i upoznat je sa rezultatima novog testa – navedeno je u saopštenju.

Pod nadzorom putnici iz Bolonje U Crnoj Gori, kako je kazao Boban Mugoša, praćeno je skoro 3.000 ulazaka i izlazaka, a pod nadzorom su 43 osobe. Nakon što je juče popodne na podgorički aerodrom stigao avion iz Bolonje pod nadzor su stavljeni svi putnici koji su došli sa sjevera Italije.

već pri polasku iz Kine prolaze ljekarski pregled. - U srijedu ističe rok koji je Sanitarna inspekcija dala da se ispune uslovi u kampu za njihov smještaj. Vratilo se desetak, očekuje se još 400. Svi moraju biti pod nadzorom - kazao je Mugoša.

Napomenuo je i da će u Institutu na raspolaganju biti dežurni telefon od osam do 22 sata, putem kojeg će davati uputstva putnicima koji imaju neke nedoumice. Broj je 020 412 858. - Situacija u Crnoj Gori je podignuta na nešto veći nivo nego što je bila ranije, a sve sa

ciljem da što je duže odložimo pojavu virusa ili, ako uspijemo, da suzbijemo pojavu infekcije - kazao je Mugoša. Podsjetio je da su sve mjere koje je donio Institut objavljene na sajtu te ustanove i poručio da se moraju poštovati kako bi se spriječio eventualni prenos.

zdravstvene organizacije. Pomoćnik direktora Instituta Senad Begić upozorio je da rizik od obolijevanja stanovništva Crne Gore, imajući u vidu dešavanja u susjedstvu, više nije nizak. - On je na nivou umjerenog objasnio je Begić. Kako je kazao, jedna od okolnosti zbog koje je povećan nivo rizika je lakoća širenja. - To je ono zbog čega smo prilično iznenađeni. Od četiri slučaja u Italiji u petak, u nedjelju popodne došlo se do 157 – podsjetio je Begić. Upravo, kako je kazao, tako lako uspostavljanje lokalne transmisije je jedan od glavnih razloga koji je uticao na povećanje nivoa rizika po zdravlje stanovništva Crne Gore. Drugi razlog su, kako je naveo, kulturološke i saobraćajne veze Crne Gore i Italije. - Broj putnika u međunarodnom saobraćaju, posebno naših državljana koji dolaze iz Italije, višestruko je veći od onih koji su dolazili iz prethodno najpogođenijih područja - kazao je Begić.

karantin

Svi putnici koji dolaze iz pogođenih područja na aerodromu će dobiti akt o stavljanju pod nadzor, koji podrazumijeva obavezu da se dva puta dnevno javljaju In-

Predsjednik Force Nazif Cungu u pismu premijeru Dušku Markoviću izrazio je duboku zabrinutost povodom najave da se bivša kasarna JNA u Zoganju nadomak Ulcinja, razmatra kao potencijalna lokacija karantina za korona virus. Cungu ocjenjuje da je čak i pomisao da se karantin organizuje u Ulcinju, kao turističkom gradu, pogrešna i štetna. - Svjestan sam da je sama priroda problema jako osjetljiva i svjestan sam takođe da su društveno-političke

stitutu i izvještavaju o svom zdravstvenom stanju. - Cilj je da na vrijeme otkrijemo eventualne simptome, i da takve osobe, u skladu sa protokolom, budu izolovane, odnosno stavljene u infektivnu kliniku, gdje će se nastaviti sa njihovim daljim tretmanom precizirao je Begić. Prema riječima Begića, virus je „znatno nezgodniji protivnik nego što se očekivalo“. Na pitanje da li su tačne informacije da karantin od 14 dana nije dovoljan, Begić je kazao da postoje mnoge neprovjerene činjenice. - Pridržavamo se naučnih dokaza koji govore da je vrijeme inkubacije od 12 do 14 dana rekao je on. Na pitanje novinara o preporukama za organizaciju školskih ekskurzija kazao je da još nemaju nove preporuke i najavio da će ih pripremiti i poslati nadležnom ministarstvu. - S obzirom na to da su u Italiji zabranili posjete muzejima u pogođenim regijama, sportske i kulturne manifestacije i slič-

prilike ozbiljne – naveo je on. Kako dodaje, slučaj karantina daje negativan dojam da je praksa donošenja odluka bez konsultacija sa partnerima prenijeta i na državni nivo. - Imamo jako pozitivan stav prema Vama kao rukovodiocu čitave državne administracije, pa imamo slobodu da Vas zbog toga molimo da u duhu sveobuhvatnog društvenog dijaloga koji ste najavili, ne dozvolite da se ovakve teme razmotre u uskom krugu bez prisustva naših predstavnika – zaključio je Cungu.

na okupljanja, samim tim onaj kulturološki aspekt zbog kojeg se organizuju školske ekskurzije u ovom trenutku više nema smisla, te bi bilo logično razmisliti o promjeni destinacije - naveo je Begić. Upitan da li je tačno da nedostaje zaštitne opreme, Mugoša je kazao da je za sada imaju dovoljno. - Postoji problem sa nabavkom opreme, ne samo kod nas nego svuda. Mi za sad imamo dovoljno. Šta će biti – vidjećemo. Pokušavamo da nabavimo još - kazao je on. Govoreći o lokacijama za karantin, Mugoša je objasnio da je osim Ulcinja, razmatrano još nekoliko, među kojima i Podgorica i Danilovgrad. Kako je kazao, priprema podrazumijeva da lokacija za karantin bude adekvatna i da ispunjava uslove. - Strah je iz neznanja, tu nema opasnosti. Tamo se smještaju zdravi ljudi. Ako se pokaže da je neko inficiran, on se odmah izmješta i transportuje u Klinički centar – pojasnio je Mui. kruniĆ goša.

Čuveni španski doktor Diego Gonzalez Rivas u Kliničkom centru operisao dva pacijenta sa tumorom pluća PODGORICA - Pionir minimalno invazivne metode u grudnoj hirurgiji, čuveni hirurg iz Lakorunje (Španija), dr Diego Gonzalez Rivas sa kolegama iz Kliničkog centra Crne Gore operisao je juče dva pacijenta sa tumorom pluća. Ovo je njegova druga balkanska turneja, odnosno, posjeta balkanskim zemljama. Osim Crne Gore, posjetiće Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Bugarsku i Rumuniju. Gonzalez je objasnio da je prednost metode uniportala što se ovom minimalno invazivnom metodom radi veoma mali rez, i oporavak je veoma brz, tako ,,da će pacijent

Nova metoda za brži oporavak  već kroz nekoliko dana moći da ide kući“. - Operacije su dobro prošle. Jedan slučaj je bio dosta težak, mlađa osoba kod koje smo naišli na inflamatornu reakciju, ali uspjeli smo da se izborimo i osim toga sve ostalo je proteklo po planu. Ovim pacijentima danas će ovaj vid operacije mnogo pomoći. Pri standardnoj operaciji otvara se mnogo veći rez i nakon operacije bude veliki šav. Nakon toga zahvata pacijent mora dugo da se oporavlja i tokom oporavka ima velike bolove – kazao je Gonzalez na konferenciji za novinare.

Navodeći da je zadovoljan opremom kojom Klinički raspolaže, Gonzalez je rekao da je oprema bolja od većine klinika u regionu. - Veoma sam zadovoljan, posebno sam oduševljen opremom i 4 K kamerom koju imate. Čitav proces se odvija u najsavremenijim uslovima, definitivno imate bolju opremu nego većina klinika u regionu. Čak znam klinike iz Evrope i svijeta koje imaju lošiju opremu i kamere nego vi - kazao je Gonzalez. On je održao i predavanje ljekarima u Kliničkom centru.

- Vaši stručnjaci su jako sposobni i obavljaju posao na najvećem mogućem nivou. Vidi se njihova strast za poslom i to je veoma bitno. Nadam se da ćemo nastaviti saradnju – kazao je Gonzalez. Direktor Kliničkog Jevto Eraković kazao je da je zadovoljan dolaskom renomiranog konsultanta, doktora Gonzalesa koji je, kako je „sproveo metode koje su nešto najsavremenije što se sprovodi u torakalnoj hirurgiji“. - Pričinjava mi zadovoljstvo što smo u mogućnosti da KCCG nastavi dobru prak-

su gostovanja najeminentnijih evropskih i svjetskih ljekara. Posebno sam iskazao zadovoljstvo što smo promovisali jedan novi sistem edukacije i praćenja operacija koji je veoma važan, kako za starije tako i za mlađe hirurge. Naime dok traje operacija u našoj sali je instaliran sistem gdje se pomoću dvije kamere može pratiti kompletno operativno polje u kojem hirurg radi operaciju, a poslije sa drugog sistema i čuti komentar glavnog operatera. Tako da će od sada ovaj sistem biti

Čitav proces se odvija u najsavremenijim uslovima, definitivno imate bolju opremu nego većina klinika u regionu

dostupan u Kliničkom centru - kazao je Eraković. Doktor Gonzalez je promoter minimalno invazivne metode u grudnoj hirurgiji (VATS-a i UNIPORTALA). On operiše širom svijeta, dijeli iskustva sa grudnim hirurzima u EU, a zadnjih godina prisutan je i u Kini, gdje u Šangaju ima školu. i. kr.

Serijal Pobjede

Utorak, 25. februar 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Tajne crkvenih svetinja S. VASILJEVIĆ

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Piše: Ljubodrag STOJADINOVIĆ

Sinoć me je put naveo pored crkve sv. Petke, negde na beogradskoj Čukaričkoj padini. Čula su se zvona, njihov je zvuk sadržao u sebi odjek daleke sete, osećanje koje nije moguće definisati. Da li je to prošlost, deo nedokučivog vremena, ili samo zov pastvi, ili znak da se možda događa nešto daleko iznad nas? Ne znam, zaista, moguće je da sam grešnik, kao ateista agnostik, tim redom. Rekao bih da je bogova previše a ljudi malo, a moja je vera nedovoljna da dopre do onostranog, čak ni do razloga za postojanje totema koji su vidljivi, čujni i rastu do nemerljivih dimenzija.

CRKVA I DRŽAVA

Vera u Boga, Lucifera, ili bilo šta, lična je stvar svakoga od nas. Molitve i molebani, litije i sabori, to su obredi u kojima Vera postaje opšta utopijska vrednost i nadilazi pojedinačni izbor, kao stvar kontrolisanog kolektivnog uma. Crkva je za sebe zauzela položaj jedinog božijeg hrama, ona je neka vrsta monopolskog posrednika između nebeskog i blatnog, i postaje sudija ispovednik koji određuje ili oprašta sve grehe, naročito svoje. U stvarnosti, bogomolja se može organizovati bilo gde (u podrumu na primer) a cr-

Hodači u litijama zapravo i ne znaju kako da očuvaju to što čuvaju, niti šta uopšte čuvaju. Njihov je pohod utopija, jer su u opticaju stvari koje pripadaju oblasti materijalnog bogatstva. Vremena asketa i isposnika davno su prošla, vladike zaklete na oskudicu i skromnost žive na dvorovima i voze najskuplje modele automobila

Od KOgA Se čuvAju SvetiNje: Jedna od litija

Crkva je postala politički činilac a država vjerski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza kveni oci da pod kupolama hramova božijih budu nosioci razvrata, i imaoci ogromnog materijalnog blaga. Bez sumnje u njenu važnu misiju očuvanja duhovnog amalgama i narodne sabornosti, Crkva je evoluirala u (političku?) silu po sebi, pa iako više nema inkvizicijsku snagu, ili zloćudnu moć presudne sakralne i socijalne anateme, postala je realni partner građanskom društvu, i deo je simbioze sa državnom vlašću. Crkva je postala politički činilac a država verski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza.

LITIJE

Povodi za masovne litije u Crnoj Gori obrazloženi su na više različitih nivoa, tako da ću čitaoce ovog teksta pokušati da lišim nepotrebnog ponavljanja. Nisu mi do kraja jasni motivi koji su doveli do Zakona o slobodi veroispovesti. To što meni nije jasno, ne znači da motiva nije bilo. Nisam siguran da je zakonodavac očekivao reakciju u vidu masovnih političkoverskih demonstracija, a još manje potmuli i nimalo bezazleni međudržavni spor. Dobar je znak da su započeli pregovori između SPC i države Crne Gore, i tako bar za nijansu splasnula razorna



Uz takvu krajnje neukusnu beatifikaciju, Irinej je praktično postao trudbenik SNS-a i Vučićev zaštitnik pred Sinodom SPC, koji je prema njemu pokazivao hladnu distancu

snaga raskola, iako je paraverski fanatizam još u snazi. Ako isključimo jednu od teorija zavere da je čitava ova drama nastala kao opasan dogovor „dva diktatora“ i njihovih vodećih kaluđera koji bi da mobilizacijom stada zataškaju teške probleme u svojim državama - ostaju nam svetinje, odnosno vlasništvo nad njima kao moguće gorivo za uporne višenedeljne litije. Dakle, ako dogovorene tenzije nije bilo, ne znači da su demonstracije nastale spontano, iz masovnog osećanja nepravde zbog stvari koje ogorčenoj gomili vernika ne mogu biti poznate.

ETNIČKI, ETIKA I POLITIKA

Etnički diskurs u Crnoj Gori je osetljiv, po prirodi stvari. Etnogenetička teorija po kojoj su i Srbi i Crnogorci Srbi, osim onih koji se osećaju drugačije, mada su i takvi svakako Srbi, jeste izvor paternalizma s jedne i odijuma sa druge strane. Ima mišljenja da se Crkva otvoreno meša u stvari države Srbije, a država Crna Gora u stvari Crkve. Teško je razlučiti uticaje, podele, svetovno, duhovno, etničko i političko, ali svakome je dato pravo da

bude ono što želi i kako se oseća. Spor nastaje na nivou, kada se prividi verskih sloboda za sebe pretvore u istinski nepodnošljivu dogmu za druge. No, šta su uopšte crkvene svetinje? Jesu li to građevine same po sebi, njihova katastarska vrednost, placevi na kojima su izgrađene, ornamentumi i artefakti u njima, ikonostasi, oslikani sveci i pripravnici za njih, mozaici, kandila, voštanice tamjan, kalendari, knjige sa mitovima uspenja i vaskrsenja. Ili je to svekoliko bogatstvo Crkve, čija god ona bila? Ili je to samo simbolika vere, etički jarbol verujućeg, koji se od fanatizma brani razumom, a od razuma nepomućenom verom u nešto što inače nije pojmljivo. Ispostavilo se da su vernici u litijama politička bića, nemoćna da izađu iz te simbioze. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva je svoje svetinje, ako se to tako zove, postavila kao politički cilj koji valja dostići. Dok je srpska država (čitaj: režim) svoju politiku proizvodnje sporova sa komšilukom, u Crnoj Gori preimenovala u masovni pokret verujućih, čije litije sve više poprimaju mračni obol pritiska izvan vere.

VUČIĆ I IRINEJ VIA AMFILOHIJE

Nema sumnje da litije kao demonstracije ne bi bile tako dugotrajne, niti tako masovne bez podsticaja iz naprednjačke Srbije. Predsednik Aleksandar Vučić se grčevito drži svoje logike militarnog rasejanja: ma gde se nalazio srpski narod, ako bude ugrožen, pružićemo svaku podršku. Naravno da režim u Beogradu nije moćan da ispuni takvo obećanje, ali je njegova snaga u ovom slučaju sadržana u subverzivnom jednačenju nacionalnog i verskog. Inače su odnosi između srpske države i Crkve krajnje zanimljivi. Amfilohije je prošle godine u par navrata Vučića prozvao izdajnikom, čovekom koji se sprema da potpiše predaju Kosova. Patrijarh Irinej, energično braneći Vučića od takve vladičanske svetovne anateme, prozvao je srpskog predsednika maltene sinom božijim: „Vučić se bori kao lav, njega je Gospod poslao Srbiji da sačuva svetu srpsku zemlju Kosovo!“ Uz takvu krajnje neukusnu beatifikaciju, Irinej je praktično postao trudbenik SNSa, i Vučićev zaštitnik pred Sinodom SPC, koji je prema njemu pokazivao hladnu distancu. Ali i takav državno-crkveni raskol i sklad doveo je do neupitnog saglasja povodom litija. One su podržane kao izraz odlučne verske straže,

kojima se svetinje čuvaju molebanima i svakonoćnim hodoljubljem. Vremenom je „čuvanje srpskih svetinja“ postala kovanica izlizana od preteranog trošenja, pa je tako gubila na značaju i smislu, ali nije izgubila moć proizvodnje tenzija, koje su u jednom času bile na granici sukoba, među raskoljenim vernicima iste vere. Srbija je postala politički izvoznik crkvenog patriotizma, pa i krize koje takve ideje nose. Hodači u litijama zapravo i ne znaju kako da očuvaju to što čuvaju, niti šta uopšte čuvaju. Njihov je pohod utopija, jer su u opticaju stvari koje pripadaju oblasti materijalnog bogatstva. Vremena asketa i isposnika davno su prošla, vladike zaklete na oskudicu i skromnost žive na dvorovima i voze najskuplje modele automobila. Rekoh već da moji vrednosni kriterijumi ni u čemu nisu u ravni sa litijama. Ali ne sporim bilo čiju želju da u njima mirno hoda. Svaki korak vodi nekuda. Nemam emocije za Crkvu, na strani sam svetovne Crne Gore. Evo šta bih priznao za svetinje i crkvenu brigu za svoj narod: Da SPC u Srbiji i Crnoj Gori napravi bar po nekoliko vrtića i opremi dečje bolnice. Da nosi darove oronulim školama, popravi neke i brine o siromašnim đacima. Da osnuje fond za bedne i bolesne, da izgradi prihvatilišta za beskućnike. Da omogući hapšenje pedofila i razvratnika iz svojih redova. Da plaća porez na imovinu, postojeća i stečena bogatstva. Služba građanima bila bi bogougodna. Služenje Bogu je samo obred nedostojnih za nedostižnog. (Autor je kolumnista Peščanika)

Hronika

Utorak, 25. februar 2020.

Odluka Višeg suda u slučaju okrivljenih za ubistvo Ranka Vuletića

Potvrđena optužnica protiv Lalatovića, Markovića i Božovića PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Nikšićanina Vuka Lalatovića (21) koji je optužen da je iz koristoljublja ubio Ranka Vuletića prošle godine. Na optuženičkoj klupi su i Andrija Marković (35) i Miloš Božović (36). Prema navodima optužnice, Marković i Božović su u julu prošle godine u Podgorici umišljajno podstrekli okrivljenog Lalatovića da 1. avgusta 2019. godine, u Njegoševoj ulici u Nikšiću, iz koristoljublja ubije Vuletića. Lalatović je od žrtve prethodno tražio da se sretnu. - Kada mu se predstavio, Lalatović je od Vuletića tražio da sami prošetaju i porazgovaraju. Kad su došli ispred prodavnice, Lalatović je iznenada

izvadio pištolj „crvena zastava“ i u Vuletića ispalio šest hitaca – piše u optužnici. Tužilaštvo tereti Božovića da je Lalatoviću umišljajno pomogao u izvršenju teškog ubistva, tako što je otklonio prepreke za izvršenje ovog krivičnog djela i unaprijed obećao prikrivanje počinilaca krivičnog djela. U optužnici se navodi i da su Marković i Božović obećali Lalatoviću novčanu nagradu za ubistvo Vuletića. Božović je, kako se osnovano sumnja, radi ostvarivanja sigurne komunikacije sa Andrijom Markovićem, okrivljenom Vuku Lalatoviću predao kriptovani mobilni telefon kako se ne bi mogle registrovati njihove komunikacije, niti presretnuti razgovori u kojima su planirali ubistvo. M. L.

Apelacioni sud odbio žalbu Specijalnog tužilaštva

Rodiću i kolegama se ne sudi za stvaranje kriminalne organizacije PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je rješenje Višeg suda kojim je obustavljen postupak protiv troje advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. U obrazloženju Apelacionog suda navodi se da je žalba Specijalnog tužilaštva odbijena kao nesonovana.

-Rješenjem Višeg suda u Podgorici, u stavu I dispozitiva - koji je i bio predmet žalbe pred ovim sudom, odlučeno je da nema mjesta optužbi protiv okrivljenog G. R. zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 1 u vezi st. 6 Krivičnog zakonika Crne Gore i okrivljenih S. G. i M. R., zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st.

2 u vezi st. 1 u vezi st. 6 KZ CG - navodi se u odluci Apelacionog suda. U januaru je Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici obustavilo postupak protiv Rodića i njegovih kolega za stvaranje i pripadništvo kriminalnoj organizaciji, ali je potvrdio dio optužnice Specijalnog tužilaštva koje ove okrivljene tereti za krivično djelo prevare u pokušaju.

Prema stavu Specijalnog tužilaštva, Rodić, Gazivoda i Radulović su čelnicima kompanije A2A obećavali povlašćen status u istragama protiv te firme za određen novčani iznos. Iz tužilaštva su ranije tvrdili da su u istrazi prikupili materijalne dokaze koji sumnjiče advokata Rodića da je zajedno sa kolegama za određen novčani iznos ponudio dije-

Istraga o porijeklu novca kojim je crnogorski državljanin platio usluge kli

Njemci provjeravaju Krstoviću 100.000 z

Sa mjesta ubistva Vuletića

Na graničnom prelazu Vraćenovići uhapšen Baranin

U „golfu“ krio oružje i municiju PODGORICA – Protiv M. K. (65) iz Bara podnijeta je prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Kako je saopšteno, policija je na graničnom prelazu Vraćenovići kontrolisala vozilo „golf“ kojim je upravljao M. K. i pronađen je pištolj „zastava“ 7,62 milimetra i 67 komada municije. M. L.

Pretresene dvije osobe u Kolašinu

Policija kod Rožajca pronašla marihuanu KOLAŠIN - Policija je u Kolašinu uhapsila D. H. (19) iz Rožaja i F. D. (29) iz Kolašina zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolom je u mjestu Vladoš kod D. H. pronađeno

oko 92 grama materije za koju se sumnja da je marihuana. Kriminalističkom obradom je policija došla do sumnje da je D. H. drogu kupio od F. D. D. H. i F. D. su uz krivičnu prijavu na dalju nadležnost sprovedeni državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. M. L.

Odgođeno ročište u slučaju ,,Manjifiko“ PODGORICA – Suđenje Danilu Đurovići i grupi koja se tereti da je brodom ,,Manjifiko“ iz Južne Amerike u Kotor prokrijumčarila 18 kilograma kokaina juče je u Višem sudu odgođeno za 11. mart zbog nedolaska advokata jednog od optuženih. Osim Đurovića i Branslava Miletića koji su u bjekstvu, na optuženičkoj klupi su i Srđan Pavlović, Miloš Petrić, Đuro Perović, Miloš Perović, Toni

Petković i Rade Samardžić. Optužnica Specijalnog tužilaštva se temelji na priznanju optuženog mornara Srđana Pavlovića, ali i materijalnim dokazima koji potkrepljuju njegov iskaz dat u istrazi. Mornar Pavlović je u istrazi priznao članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirao Đurović kao i da je po njegovom nalogu utovario drogu na brod koji je u maju uplovio u Bokokotorski zaliv. M. L.

Krstović, koji je ranjen 28. januara u pucnjavi u Zeti, poslije liječenja u Podgorici, 7. februara je prebačen u Hanover u bolnicu Medicinskog fakulteta. Sada se javila sumnja da taj novac potiče iz ilegalnih poslova. Zbog toga državno tužilaštvo u Hanoveru provjerava pokretanje istrage zbog pranja novca, piše hanoverski »Algemajne cajtung«, a prenosi Blic. Nakon dvonedjeljnog liječenja, sa hanoverskog aerodroma, u petak, nešto poslije 11 sati, poletio je ambulantni avion u kome je bio Krstović sa suprugom Suzanom i napustili su Njemačku. Javni

I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - Igor Krstović (35) iz Podgorice, koji se do nedavno liječio u Hanoveru platio je klinici u tom gradu oko 100.000 eura za medicinske usluge.

prikupljeni dokazi: Sa uviđaja u Zeti

servis NDR dodaje da je Krstović prebačen u Tursku, Ministarstvo unutrašnjih

poslova Donje Saksonije je potvrdilo da je bračni par odletio u pratnji policije - i

njih dvoje neće smjeti da uđu u Nemačku narednih pet godina, navodi Blic.

Nastavljeno suđenje optuženom za teško ubistvo Ukrajinke, svjedočila majka optu PODGORICA – Vijeće sudije Predraga Tabaša prihvatilo je juče prijedlog odbrane da se uradi psihijatrijsko vještačenje Arsenija Stanovića, optuženog za teško ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove u maju 2018.

Sud prihvatio zahtjev za vještačenje Arsenija Sta

Tim vještaka treba da se izjasni o uračunljivosti Stanovića u vrijeme izvršenja krivičnog djela. U nastavku procesa svjedočila je Vjera Stanović, majka Arsenija Stanovića koja je kazala da je njen sin nakon raskida sa Lašmanovom bio ćutljiv, zamišljen, tužan i odsutan. Stanović je saopštila i da je ona jedini kredibilni svjedok veze između njenog sina i Lašmanove. -On je bio dijete usmjereno na školu i sport sve do kobnog događaja. Arsenije je počeo vezu sa Lašmanovom prije punoljetstva, a ja za to nisam znala. Kao svaka majka poznanstvo sa njom nijesam odobravala zbog razlike u godinama, ali sam pristala na to jer sam vidjela da je jako zaljubljen. Prva godina njihove veze je išla normalnim tokom i on je pokazivao veliku zaljubljenost. Upozorila sam ga

da se prema Anastasiji ponaša uljudno i da je nikada ne povrijedi – ispričala je Stanović. Kako je ispričala, već u drugoj godini veza između njenog sina i Lašmanove ušla je u turbulentnu fazu. -Tada je odlučio da napusti vaterpolo što je za mene bilo užasno. Nakon toga, Anastasija se povrijedila i Arsenije je došao kod mene da me zamoli da je primimo kod nas u kuću. Pristala sam i bilo mi je drago da joj pomognemo. Boravila je kod nas kao član naše porodice. Primijetila sam tada negodovanje od starijih kćerki kako sam Anastasiju stavila u prvi plan. Nakon što se ona oporavila, Arsenije se vratio isptima, jer je studirao dva fakulteta i počeo je da radi u jednoj advokatskoj kancelariji u Podgorici – dodala je Stanović. Ona je ispričala i da je u avgu-

stu 2017. godine prmijetila velike promjene u ponašanju i razgovoru sa njenim sinom. -Krajem ljeta 2017. rekao mi je da želi da razgovara sa mnom i da to što budemo pričali ne saopštavam drugim članovima familije. Ispričao mi kako je vidio Anastasiju sa nekim momkom u lokalu i da razmjenjuju nježnosti. Bila sam iznenađena s obzirom da je djevojka dolazila kod nas kući. Od oktobra 2017. sve češče je dolazio iz Podgorice kući, postao je ćutljiv i nije kontaktirao sa članovima familije. Tražio je da ponovo razgovaramo i rekao mi je da je bilo mnogo događaja između njih dvoje. Vidjela sam da pati mnogo, a i ja sam patila sa njim – ispričala je Stanović. Nakon ovoga, kako je kazala, odlučilaje da pozove kućnog prijatelja koji je psihijatar ka-

ko bi razgovarao sa Arsenijem. -Na moje insistiranje je pristao ali nevoljno. Razgovarao je sa njim ali je činjenice siromašno saopštavao. Vratio se normlanom životu ali moj osjećaj me nije napuštao – dodala je Stanović. On je kazala i da osjeća veliku bol za pokojnom Lašmanovim ali i za njenim živim sinom. Odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića, koji zastupa Stanovića, svjedokinja je ponovila da je njen sin patio nakon raskida. -U dva ili tri navrata sam mu vidjela pune oči suza. Kada bi dovodio novu djevojku, odjednom bi ušao u sobu i zatekla bih ga kako leži, gleda u jednu tačku i plače – kazala je Stanović. Kada je njen sin napustio vatrepolo, saznala je da je to bilo na insistiranje Lašmanove.

Hronika

Utorak, 25. februar 2020.

M.B.

Suđenje po tužbi Miodraga Perovića protiv Antene M

Martinović Peroviću: Kad zarađujete milione u poslu sa državom, to je legitimno Sa druge strane, advokati Rodić, Gazivoda i Radulović su kategorički negirali optužbe tužilaštva tvrdeći da u poslovnom odnosu sa A2A nijesu radili nešto nezakonito. C. H.

inike u Hanoveru

u odakle za liječenje - Ovo je dobra vijest za osoblje kao i pacijente bolnice, dobra vijest i za policiju Donje Saksonije, koja je sa puno energije obavila sve svoje zadatke proteklih dana. Raduje me da je ova nepotrebna epizoda okončana - rekao je ministar unutrašnjih poslova Donje Saksonije Boris Pistorijus iz Socijaldemokratske partije (SPD). On je prije toga već zahtijevao da Crnogorac napusti zemlju i prijetio mu deportacijom, prenosi NDR. Informativni portal Njuz38 naveo je da se „odjednom sve brzo odigralo“. Krstovićev advokat rekao je za njemačke medije da mu je neprijatno što se stvorila pompa oko njegovog liječenja u Hanoveru, te da dobrovoljno napušta zemlju. Krstoviću je u četvrtak uručeno rješenje o protjerivanju jer njegov boravak na Medicinskom univerzi-



Krstović, koji je ranjen 28. januara u pucnjavi u Zeti, poslije liječenja u Podgorici, 7. februara je prebačen u Hanover u bolnicu Medicinskog fakulteta

tetu u Hanoveru, prema ocjeni nadležnih bezbjednosnih organa, predstavlja „prijetnju javnoj sigurnosti i redu“. Prije odluke da deportuju Krstovića, njemačka javnost danima je oštro osuđivala što ga tamošnja policija danonoćno čuva, tražeći da Krstović snosi troškove, a ne da teret za njegovu bezbjednost padne na njemačke poreske obveC. H. znike.

uženog

DrM

a psihijatrijsko anovića

Sa privođenja Stanovića

-Ona mu je tada rekla. Ideš da radiš u bazenu cijeli dan za 500 eura od kojih ne možeš kršteno ručak da mi platiš – dodala je Stanović. Prema navodima iz akta Tužilaštva, Stanović je žrtvi zadao više udaraca „oštricom i šilj-

kom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“. Lašmanova je u maju 2018. pronađena mrtva u stanu u Kotoru. Samo dan nakon što je pronađeno tijelo, inspektori su imali saznanja koja su ukazivala da je Stanović počinilac. M. L.

I do Moskve je stigao „Voajer i balerina“, pa su ga, tvrdi Perović, zvali bivši kolege i profesori i pitali „šta nije u redu sa mnom“? Njegovi studenti iz SAD tražili su mejlom odgovor na isto pitanje!? Sve to ga je jako pogodilo tim prije što, dodaje Perović, Šeki Radončić i Darko Šuković znaju da on ne piše tekstove u Vijestima i Monitoru, niti se miješa novinarima u posao. Odgovarajući na pitanja advokata Nikole Martinovića, punomoćnika Antene M, Perović kaže da je tek uz pomoć advokata shvatio kako nije javna, nego samo poznata ličnost u Crnoj Gori. A, takav status ima od 1965. kad je briljirao na takmičenju mladih matematičara, da bi ga, kasni-

B. ĆUPIĆ

lu menadžmenta kompanije A2A da podmiti glavnog specijalnog tužioca da iskoristi svoje diskreciono pravo i ne pokrene krivični postupak protiv njih.

PODGORICA - Na jučerašnjem ročištu po tužbi jednog od vlasnika medisjkog koncerna Vijesti Miodraga Perovića protiv Antene M, zbog prenošenja serijala tekstova autora Šekija Radončića „Voajer i balerina“, Perović se požalio na neprilike koje je, navodno, imala njegova kćerka u SAD, jer su čak u saveznoj državi Ajova (SAD) čelni ljudi univerziteta na kojem ona predaje, čitali Radončićev feljton! - piše Antena M.

Miodrag Perović

je, utvrdio kao univerzitetski profesor i osnivač Monitora, Antene M, Vijesti... Kako prenosi Antena M, po-

kušavajući da negira činjenicu da je trećina vlasništva „Daily pressa“ pripadala grupi novinara i da je Šekiju Ra-

dončiću isplaćen novac na ime vlasničkog udjela, Perović kaže „kao kroz maglu se sjećam da sam nešto sređivao Radončiću kod CKB za dodjelu kredita“. Nije sporio da je posredovao u sastanku Vukašina Maraša i Radončića, na zahtjev tadašnjeg šefa crnogorske DB, koji je želio da spriječi ili barem odgodi objavljivanje jednog teksta u Monitoru. Miodrag Perović negira da je za osnivanje Vijesti dobio novac od države. Potvrđuje da je bio akcionar CKB i da je prodajom akcija uzeo „solidan novčani iznos“ , kao i da je kupio stan „od kuma Aca Đukanovića, jer ja ne mogu živjeti na Marsu, moram imati stan“. Punomoćnik Antene M Nikola Martinović konstatovao je apsolutnu kontradiktornost Perovićevog iskaza, i povodom ključnih činjenica i povodom vrijednosnih sudova. Za Perovića je legitimno kad na berzi on i članovi njegove porodice zarađuju milionske iznose, principijelno je kad on i njegovi bliski posluju sa „režimom“, a vrijeđa ga podsjećanje na te činjenice i na njegov dug prema suosnivačima. Na sljedećem ročištu, 15. aprila, kao svjedok biće saslušan Šeki Radončić, autor feljtona C. H. „Voajer i balerina“.

Direktor policije razgovarao sa kolegama o aktuelnim dešavanjima i prioritetnim aktivnostima za tekuću godinu

Veljović upozorio mlade da je kriminal put bez povratka PODGORICA – Direktor Uprave policije Veselin Veljović pozvao je mlade ljude da se distanciraju od kriminalnih struktura jer je, kako je kazao, to put bez kraja i povratka. - Potrebni ste porodici i zajednici, usmjerite svoje vrijednosti prema radnom stvaralaštvu za njihovu i svoju dobrobit, a ne prema nestanku - poručio je Veljović. On se juče sastao sa najodgovornim starješinama Centra bezbjednosti Podgorica, odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, Cetinje i Kolašin i rukovodstvom granične policije, gdje se razgovaralo o radnim rezultatima, aktuelnim dešavanjima i prioritetnim aktivnostima za tekuću godinu. -Još jedna uspješna godina je za nama - kazao je načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević i dodao da „rezultati rada govore u prilog toj činjenici jer je operativni sastav podgoričke policije pokazao spremnost i efikasnost u odgovoru na najsloženije bezbjednosne prijetnje, bez obzira ko su nosioci takvih ponašanja“. -Riješili smo osam od devet najtežih krivičnih djela izvršenih u zoni odgovornosti podgoričke policije u 2019. godini i tri djela iz prethod-

GOV.ME / B. Ć.

Advokat Rodić sa kolegama

Veselin Veljović

Potrebni ste porodici i zajednici, usmjerite svoje vrijednosti prema radnom stvaralaštvu za njihovu i svoju dobrobit, a ne prema nestanku - poručio je Veljović nog perioda, što je produkt intenziviranih operativnih i istražnih aktivnosti koje smo sprovodili u prethodnom periodu u institucionalnom okviru i u saradnji sa partnerskim službama u regionu - naglasio je Pavićević. Načelnik Regionalnog centra granične policije „Centar“ Vasko Aković istakao je da su najveće dvije pojedinačne zaplijene droge na drumskom prelazu u posljednje vrijeme upravo u nadležnosti organizacione cjeline Uprave policije kojom rukovodi. Direktor policije naglasio je

da organizovani kriminal postoji i djeluje svuda na planeti i nije specifičnost regiona već predstavlja globalni izazov savremene civilizacije. -Organizovani kriminal proizvodi štetne efekte u svakoj društvenoj zajednici u kojima akteri preuzimaju odgovornost za svoje činjenje i posljedice koje iz kriminalnog djelovanja proizilaze. Kriminalnim aktivnostima svjesno izlažu svoj, ali i živote svojih porodica različitim vrstama opasnosti, često sa tragičnim epilogom - kazao je Veljović i istakao da „i pored složenosti

ovog izazova, odgovornost za konkretne situacije ne može snositi samo policijska organizacija. Naglasio je da policija može i mora proaktivnim djelovanjem obezbijediti efikasne odgovore izazovima kriminala, procesuiranjem izvršilaca ovih krivičnih djela. -Crnogorska policija ostvaruje zapažene rezultate, u protekloj godini samo dva ubistva nijesu rasvijetljena, na kojima intenzivno radimo, a rasvijetljeno je više teških krivičnih djela ubistava iz prethodnog perioda, dok je spriječeno na desetine najtežih krivičnih djela - saopštio je Veljović. Veljović se osvrnuo i na kompleksne predmete i istrage kriminalnih aktivnosti koje se sprovode na međunarodnom nivou i kazao „crnogorska policija je važan partner snažne regionalne i međunarodne saradnje u konkretnim operativnim akcijama, a upravo smo svjedoci da su se prethodnih dana sprovele značajne operacije sa partnerskim službama iz regiona, sa konkretnim i mjerljivim rezultatima, što potvrđuje našu radnu posvećenost na svim nivoima djelovanja“. -Kritički stavovi su značajni i potrebni policiji, uz našu posvećenost da mijenjamo stanje na bolje i podsticaj za očekivane rezultate. Povremeno kritizerstvo u neutemeljenim ocjen a m a re z u l t a t a p o l i c i j e prihvatamo kao propratne pojave i nećemo ih komentarisati - zaključio je Veljović. A. R.

Crnom Gorom

Utorak, 25. februar 2020.

ŽABLJAK: Opština ispunjava obaveze predviđene Zakonom o teritorijalnoj organizaciji

Dobili ulice 21. maja, 13. jula, Crnogorsku, Vidoja Žarkovića ŽABLJAK – Na Žabjaku je 26 ulica imalo naziv, a od juče još toliko saobraćajnica je dobilo ime. Na sjednici opštinskog Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova odlučeno je da ulica od nekadašnje benzinske pumpe do Durmitorske ulice nosi naziv ,,21. maj“. Ulica 13. jula spajaće Durmitorsku i Ulicu narodnih heroja, a put od stare pošte do Ravnog Žabljaka i prema Pitominama nosećime ime Dušana Baranina. Asfaltni put ka Macanskoj Dolini biće Ulica Vidoja Žarkovića, Crnogorska je naziv ulice na ulazu u Žabljak, sa šavničke strane. U Pejovom Dolu, prema riječima sekretara radnih tijela SO Žabljak Veselina Joksimovića, ima pet manjih ulica i one će biti obilježene rednim brojevima, a glavna saobraćajnica nosiće naziv ,,17. septembar“, koji se slavi kao Dan oslobođenja Žabljaka. Sve kraće ulice na Žabljaku biće, privremeno, obilježene rednim brojevima, rimskim, od jedan do 15, riječ je o saobraćajnicama u kojima je po nekoliko kuća.

Žabljak ima pet manjih ulica i one će biti obilježene rednim brojevima, a glavna saobraćajnica nosiće naziv ,,17. septembar“, koji se slavi kao Dan oslobođenja grada. Sve kraće ulice biće, privremeno, obilježene rednim brojevima, rimskim, od jedan do 15

U OPŠTINI UKUPNO 52 ULICE: Žabljak

Joksimović kaže da će u predviđenom roku postaviti table sa nazivima ulica i brojevima. Izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, propisano je da su gradonačelnici i predsjednici opština

obavezni da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava. Predviđena je i obaveza nadležnog organa da brojeve za označa-

vanje stambenih i poslovnih zgrada odredi u roku od 60 dana od stupanja na snagu zakona. Lokalna uprava koja ne donese odluku o privremenom imenovanju ulica platiće kaznu od

1.500 do 2.000 eura. Isti iznos platiće ukoliko u roku ne postavi table sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova,

od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao bb. Po popisu iz 2011. godine na Žabljaku živi 3.569 stan ov n i ka , o d n o s n o 1 . 2 5 1 domaćinstvo. R. PEROŠEVIĆ

Kolašin

Pripreme za MOSI 2021.

DARODAVCI SVIH GENERACIJA: Učesnici akcije

Završena „Najbolja žurka za pse u Tivtu“

Za azil u Kavču prikupili 5.000

TIVAT – Minulog vikenda u nautičkom naselju Porto Montenegro održana je cjelodnevna manifestacija „Najbolja žurka za pse u Tivtu“ („The best woofing party in Tivat“), na kojoj su se prikupljala sredstva za azil za pse u Kavču. Prema nezvaničnim informacijama, za sklonište za zaštitu napuštenih i izgubljenih pasa sa područja tivatske i kotorske opštine prikupljeno je više od 5.000 eura. Među darodavcima je bio i jeda-

150 životinja je kapacitet azila u Kavču

naestogodišnji dječak iz Turske, Demir Sen, učenik međunarodne „Knightsbridge“ škole, koji je za azil sakupio 175 eura. Događaj je osmislio David Lambert, a ispred „Plave sobe“ organizovao ga je uz podršku organizacije „Prijatelji pasa Montenegro“. Azil za pse otvoren je u novembru 2010. godine. Smješten u Kavču iza tunela Vrmac, na imanju kotorskog Komunalnog preduzeća. Ima osam kaveza od po 22,5 kvadrata i osam boksova po 13,5 kvadrata. Kapacitet skloništa je 150 životinja ali se prošle godine u njemu bilo više od 200 napuštenih pasa pa je urađen projekat za proširenje kapaciteta. Ranije je saopšteno da će sredstva iz budžeta u iznosima od po 40.000eura obezbijediti opštine Kotor i Tivat. S. K.

KOLAŠIN - Opštinska administracija je počela veliki i zahtjevan poslao - pripreme za organizaciju međuopštinskih sportskih igara koje će se održati naredne godine. Rade na formiranju organizacionog i izvršnog odbora, kao i 15 komisija za pripremu i organizovanje te velike manifestacije. Održani su radni sastanci sa upravama hotela ,,Bjanka“ i ,,Šeraton“ kako bi se i oni uključili da početkom jula 2021. godine u svojim kapacitetima imaju smještene učesnike MOSI igara. Iz opštine posebno značajnim ističu radni sastanak u Ministarstvu sporta na kojem je ministar Nikola Janović rukovodstvo opštine uputio u procedure i načine na koje mogu računati na podršku tog Vladinog resora. Dogovoreno je da opština sačini detaljnu analizu potreba i mogućnosti infrastrukturnog opremanja i rekonstrukcije sportskih objekata i sadržaja. Da bi ta analiza bila kompletna i što prije urađena organizivan je radni sastanak „na otvorenom“, odnosno u sportskoj zoni kojem su prisustvovali glavni arhitekta za Kolašin i Podgoricu Filip Aleksić sa saradnicom Andrijanom Pavićević, kao i Milosav Bulatović, predsjednik opštine, Milan Djukić, predsjednik SO. Bojan Kuburović, potpresjednik opštine, Ljiljana Rakočević, sekretarka za prostorno planiranje i urbanizam, Veljo Jovanović, opštinski menadžer i Milivoje Bulatović, direktor DOO KoDr. D. munalno.

BIĆE ENERGETSKI EFIKASAN: Dom zdravlja ,,Dimitrije Dika Marenić“

DANILOVGRAD: Radovi na objektu Doma zdravlja ,,Dimitrije Dika Marenić“

Hitna pomoć dobiće dodatnih 150 kvadrata

DANILOVGRAD – U projekte kojima će se unaprijediti uslovi za boravak zaposlenih i pacijenata u Domu zdravlja ,,Dimitrije Dika Marenić“ ove godine biće investirano 200.000 eura.

Prema riječima direktora dr Dejana Mandića, uskoro startuje realizacija kapitalnog projekta ,,Energetska efikasnost u Crnoj Gori - druga faza MEEP 2“ čija vrijednost iznosi oko 120.000 eura. - U toku su neophodni proračuni i mjerenja za izradu tehničke dokumentacije. Planirano je da se obave izolacioni radovi na fasadi, da se zamijeni bravarija, postavi izolacija na krovnoj konstrukciji i obnovi kompletna rasvjeta, s tim da se dio sredstava opredijeli za uređenje enterijera i adaptaciju

Dejan Mandić

prostorija - rekao je Mandić. Objasnio je da će tim projektom biti unaprijeđena energetska efikasnost, odnosno postignuta značajna finansijska ušteda i poboljšani uslovi rada i boravka u Domu zdravlja. Mandić ističe da je zahvaljujući Vladi, Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstva opredijelje-

no još 80.000 eura za nadgradnju objekta hitne pomoći i njegovo povezivanje sa postojećom zgradom te medicinske ustanove kako bi se dobilo još skoro 150 kvadrata moderno opremljenih kabineta i ordinacija za potrebe specijalističkih službi. - Kada se završe ti poslovi, zaokružićemo moderan sistem primarne zdravstvene zaštite u gradu i na periferiji. Takođe, u te svrhe planiramo da obezbijedimo donacije za nabavku i ugradnju lifta i novog sanitetskog vozila, kao dvije važne stavke za efikasno funkcionisanje svih segmenata i službi u Domu zdravlja. Za realizaciju tih aktivnosti imamo i veliku podršku čelnika lokalne uprave i zahvalni smo na svemu što rade za dobrobit građana - naB. KADIĆ glasio je Mandić.

Crnom Gorom

Utorak, 25. februar 2020.

BIJELO POLJE: Glavni menadžer opštine o izgradnji postrojenja za tretman otpadnih voda

Potkrajce za kolektor preporučili eksperti Projekat mora biti u skladu sa nacionalnim zakonima i evropskim direktivama kako tokom projektovanja, tako i u fazi izgradnje i eksploatacije. Delegacija EU finansirala je izgradnju bespovratnim sredstvima u iznosu od tri miliona eura, što je potvrda da se projekat realizuje na transparentan način – naglašava Fahrudin Begović BIJELO POLJE – Studija i planska dokumenta su pokazali da lokacija u Potkrajcima na kojoj je planirana izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda zadovoljava sve uslove. Ne postoji nijedan opravdan razlog da se odustane od tog projekta, a mnogo ih je zbog kojih treba što prije nastaviti realizaciju – kaže menadžer opštine Fahrudin Begović. Veoma je važno, ističe on, da su sve studije radili eksperti i lokacija na kojoj opština planira izgradnju postrojenja je uključena u planska dokumenta, sa urbanističko- tehničkim uslovima, tehničkim rješenjima i u dokumentaciji sa kojom su konkurisali za sredstva kod fondova Evropske unije. - Projekat mora zadovoljiti sve uslove u skladu sa nacionalnim zakonima i u skladu sa Evropskim direktivama i u toku projektovanja i tokom izgradnje i naravno u periodu eksploatacije. Važno je napomenuti da je Delegacija EU finansirala radove bespovratnim sredstvima u

iznosu od 3.000.000 eura, što je potvrda da se čitav projekat realizuje na transparentan način i da je dobijena upotrebna dozvola – naglašava Begović. Nekoliko nevladinih organizacija i predstavnika mještana naselja Potkrajci, Strojtanica i Njegnjevo, održale su prošle sedmice zbor sa kojeg su poručili da neće dozvoliti gradnju postrojenja u Potkrajcima. Pored ostalog navode da javnost nije bila uključena u planiranje projekta. Da li je to tačno? - Za ovaj dio projekta ,,Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – Faza 1“, kao za prethodnu fazu projektovanja i izgradnje glavnog kanalizacionog kolektora su poštovane sve procedure i sva zainteresovana javnost i NVO su imali priliku da se infomišu o projektu kroz pozive za javne rasprave, štampane medije, sajt opštine Bijelo Polje i u lokalnom parlamentu. Prema njihovim tvrdnjama, izgradnjom postrojenja narušiće se životna sredina, pa oko 5.000 stanovnika neće moći da se bavi organskom poljo-



Prva faza izgradnje po sistemu ,,projektuj i izgradi“ je kapaciteta 20.000 ekvivalent stanovnika i obuhvata tretman otpadnih kanalizacionih voda za gradsku i industrijsku zonu (lijeva obala rijeke Lim) sa pripadajućim naseljima

Nedopustivo je u 21. vijeku koristiti septičke jame Koji su benefiti od realizacije projekta? Završetak ovog projekta je od velikog značaja za Bijelo Polje. Podsjećam, naša opština je jedna od onih koje ne prerađuju otpadne vode, već svu kanalizaciju ispušta direktno u rijeku Lim. To je

nedopustivo u 21. vijeku. Veliki broj domaćinstava koristi septičke jame, što je takođe nevjerovatna činjenica. Upravo zato sadašnja lokalna uprava je kao prioritet postavila rješavanje problema kanalizacije kroz projekat izgradnje kanalizacionog

VODA ZA NAVODNJAVANJE BIĆE KVALITETNIJA:: Naselje Potkrajci

privredom za koju su, kažu, bogomdani i od koje žive. - Prema podacima koje posjeduje opštinski Sekretarijat za preduzetništvo i ekonomski razvoj, na području Potkrajaca ima oko 25 registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Želim da poručim upravo njima, ali i svim ostalim poljoprivrednicima u našoj opštini da će se realizacijom projekta poboljšati kvalitet vode za navodnjavanje. To će biti veoma značajno za one koji sada svoja imanja navodnjavaju iz bunara ili eventualno pumpama crpe vodu iz rijeke za neka navodnjavanja, a koja je sada zagađena otpadnim vodama. Koji je planirani kapacitet postrojenja? - Prva faza izgradnje po sistemu ,,projektuj i izgradi“ je kapaciteta 20.000 ekvivalent stanovnika i obuhvata tretman otpadnih kanalizacionih voda za gradsku i industrijsku zonu (lijeva obala rijeke Lim) sa pripakolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – Faza 1. Takođe, projekat je od izuzetnog je značaja ne samo za Bijelo Polje, već i za građane gradova u Srbiji kroz koje protiče rijeka Lim, jer se njegovom realizacijom štiti životna sredina i rijeka Lima i sve pritoke koje se ulivaju u rijeku Lima na području izgradnje kolektora i postrojenja u Bijelom Polju.

dajućim naseljima. U kojoj je fazi projekat? - Prva prva okončana je u junu prošle godine. Radovi su podrazumijevali projektovanje i izgradnju glavnog kolektora i dijela sekundarne kanalizacione mreže u central- Fahrudin Begović noj i industrijskoj zoni grada. Prva faza glav- niran? nog kanalizacionog kolektora je - Kako sam naveo, prilikom odrealizovana sa njemačkom reno- lučivanja o projektu poštovano miranom kompanijom i radovi je mišljenje struke, a ujedno su su izvedeni i po standardima ko- sprovedene sve procedure za je propisuje evropska regulativa. pripremu putem prezentacija i U toku je priprema tenderske javnih rasprava. Predstavnici dokumentacije za projektova- NVO koje se bave ovim oblastinje i izgradnju i uskoro ćemo ma su prisustvovali javnim raraspisati međunarodni tender spravama, postavljali pitanja i po sistemu ,,projektuj i izgradi“. dobili odgovore od eksperata, Radovi na projektovanju i izvo- kao i odgovore na sva postavljeđenju radova na realizaciji prona pitanja od eksperata za zaštijekta postrojenja će biti nastav- te životne sredine i utacaja na l j e n i n a ko n s p r o v e d e n e životnu sredinu. Planiramo da tenderske procedure i potpisi- organizujemo posjete sličnim vanja ugovora sa prvorangira- objektima u opštinama koje su nim ponuđačem. ih već stavile u funkciju, a gdje Inače, za projekat projektova- će mještani koji izražavaju nje i izgradnja postrojenja za određene sumnje u vezi sa prečišćavanje otpadnih voda i ugrožavanjem životne sredine glavnog kanalizacionog kolek- moći da se uvijere u rad postrotora sa pratećim objektima - Fa- jenja. za 1 sredstva smo obezbijedili Važno je pomenuti da smo doposredstvom Vlade od Delega- bili veliki broj zahtjeva, što pucije Evropske Unije i (WBIF) - tem medija, ali i na sastancima Investicioni okvir za zapadni od NVO da preduzmemo sve Balkan bespovratnih 6.000.000 neophodne korake vezano za eura. ovaj projekat da se što prije reaPredstavnici NVO očekuju lizuje i da se zaštiti rijeka Lim razgovor sa predstavnicima od otpadnih voda u našoj opštiBeća ČOKOVIĆ opštine. Da li je sastanak pla- ni.

Ulcinj

Partijama mjesečno 7.042 eura ULCINJ – Za redovni rad političkim partijama iz budžeta grada mjesečno će se isplaćivati ukupno 7,042,75 eura. To je predviđeno odlukom koju je donio Sekretarijat za budžet i finansije. Visina sredstava određuje se prema broju odbornika u Skupštini grada. Forca – Nova demokratska stranka i Demokratska partija socijalista koje imaju po osam odbornika mjesečno će dobijati 1.541,94 eura. Koalacija koju čine Probudi se Ulcinj i DP Pesrpektiva DS u CG ima sedam odbornika, a dobijaće 1.371, 20 eura. Socijaldemokrate Crne Gore i Demokratska unija Albanaca koji imaju po tri odbornika dobijaće mjesečno 688,27 eura. Ura sa dva odbornika dobijaće iz budžeta grada 517.54 eura, a Bošnjačka stranka i Socijaldemokratska partija (SDP) sa po jednim odbornikom po 346, 80 eura. D. Š.

Nikšić

Besplatne radionice za osnovce NIKŠIĆ - Razvojni centar Nikšić udruženja Roditelji ove sedmice biće mjesto okupljanja mlađih osnovaca u kojem će unapređivati maštu, kreativnost i socijalizaciju. Malo stariji školarci će saznati zanimljivosti o krznenim životinjama i zašto je važno čuvati životinje. U utorak u 18 sati počeće kreativna radionica pod nazivom „Svijet u bojama“, a namijenjena je djeci od pet do osam godina. Radionicu vode Marija Kovačević i Marijana Đukić. U petak od 19 sati planirana je radionica pod nazivom „Učimo o krznenim životinjama“, a Razvojni centar je realizuje u saradnji sa timom Korina Animals. Cilj je promovisanje zaštite životne sredine, životinja i odgovornog odnosa prema njima. Radionica je namijenjena djeci od 9 do 14 godina. Broj mjesta ograničen je na 15. Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra Nikšić, u Osnovnoj školi „Luka Simonović“ u Ulici Nikole Tesle bb (ulaz sa dvorišne strane). C. G.

KOLAŠIN: Održan deveti Sinjajevinski maraton, učestvovalo 70 takmičara

Planina osvojena skijama i korakom KOLAŠIN – Više od stotinu učesnika devetog Sinjajevinskog maratona uživalo je u osvajanju planine od kolašinskog Vratla do Žabljaka. Stazu dužine 32 kilometra od Vratla do Provalija i Vrtoč Polja prešlo je 70 takmičara a među njima je bio i Milosav Bulatović, predsjednik kolašinske opštine, nekada uspješni takmičar u nordijskom skijanju. Jedan od najsvestranijih crnogorskih sportista, veteran Boban Brković podijelio je prvo

mjesto sa Željkom Rondovićem u trčanju na nordijskim skijama, drugi je bio Božidar Kovijanić a treći Dragutin Vuković, pripadnik Vojske Crne Gore. Da je dobro upoznao Sinjavinu, potvrdio je Lazar Badanjac iz Hrvatske koji je ponovo osvojio prvo mjesto na turno skijama, drugi je bio Miljko Bulajić a treći Boris Čelebić. Najbrži na krpljama je bio Branislav Batić iz Mojkovca, drugi Slavko Mrdak iz Bijelog Polja a treći Aleksandar Pule-

tić iz Kolašina. Dame su takođe bile i brze i smjele na stazi dužine 32 kilometra. Ljiljana Vuković je bila prva u nordijskom skijanju a druga Vesna Perović. Na turno skijama je pobijedila Ana Perušić. Na krpljama je najbrža bila Miluša Bošković, dok su drugo mjesto podijelile Biljana Medenica, inače poznata crnogorska planinarka, Violeta Marković i Jelena Petković. Đoko Đinović iz NVO Sinjavinski maraton koja je sa lokal-

nim upravama i turističkim organizacijama Kolašina, Mojkovca i Žabljaka, organizovala manifestaciju kaže da su zadovoljni kako je sve proteklo jer su napravili iskorak. -Imali smo podršku Vojske a drago nam je da je došao i ministar odbrane Predrag Bošković sa saradnicima. Sinjavinski maraton je prilika da svoju obučenost i pripremljenost pokažu i pripadnici planinskih jedinica Vojske. Značajno je bilo i učešće pripadnika Internacionalne

NAREDNE GODINE JOŠ VIŠI STANDARDI: Učesnici maratona

policijske asocijacije, sekcije Crne Gore sa kojima je potpisan memorandum o saradnji istakao je Đinović.

On dodao kako ih je uspjeh ovogodišnjeg maratona motivisao da naredni organizuju na još višem nivou. Dr.D.

Crnom Gorom

Utorak, 25. februar 2020.

KOLAŠIN: Vatrogasci uspješno intervenisali

ROŽAJE: Predstavljen nacrt investicionog programa opštine za ovu godinu

BORBA TRAJALA SATIMA: Vatrogasci na terenu

ROŽAJE - Investicionim programom opštine za ovu godinu predviđeni su projekti vrijedni 40 miliona eura. Nacrt tog dokumenta predstavljen je juče na javnoj raspravi.

Požar na Crkvinama gasili duže od 15 sati

KOLAŠIN – Duže od 15 sati je trajala borba pripadnika Službe zaštite i spašavanja sa požarom na Crkvinama. Spriječili su vatru da se proširi na magistralu i odbranili repetitor na Crkvinama. Kako nam je kazao komandir Željko Darmanović, požar je počeo u 9:30 sati u nedjelju, a lokalizovan je u prvim satima ponedjeljka. - Na licu mjesta je odmah otišla jedna ekipa i uvjerili smo se da se radi o požaru većih razmjera koji prijeti da se primakne Jadranskoj magistrali u blizini tunela broj 32. To smo spriječili sa dvije ekipe. Požar

je nastavio da se širi sa istočne strane i počeo da se približava repetitoru na Crkvinama. Tada je počela višesatna borba sa vatrenom stihijom da se sačuva skupocjena tehnika i oprema repetitora od koje zavisi funkcionisanje dijela mobilnih operatera. Požar je lokalizovan u dva sata poslije ponoći u ponedjeljak. Naše ekipe i danas nadgledaju požar da se uz pomoć vjetra ne bi „vratio“ ka repetitoru. Moramo ga i dalje kontrolisati jer ga je nemoguće ugasiti, pošto se kreće frontalno velikom površinom i nepristupačnim terenom - objasnio je Darmanović. Dr. D.

TIVAT: Opština o inkluziji ranjivih grupa

Otvoriće kancelariju za podršku RE populaciji TIVAT – Na inicijativu Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja, a u skladu sa lokalnim planom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana od 2017. do 2021. godine, na posljednjoj sjednici Skupštine donesena je Odluka o osnivanju i sufinansiranju plana i programa rada Kancelarije za integraciju romske i egipćanske populacije sa teritorije opštine. - Djelatnost Kancelarije je već prepoznata kao info punkt, kako za učenike Rome i Egipćane, njihove roditelje tako i za

nastavni kadar. Prioritetna djelatnost je nastavak obrazovanja, socijalna i zdravstvena zaštita, stanovanje, zapošljavanje, regulisanje pravnog statusa, suzbijanje prosjačenja i devijatnog ponašanja. Kancelarija će se baviti i pitanjima diskriminacije, siromaštva, jednakosti polova i borbe protiv predrasuda i stereotipa u lokalnoj zajednici - saopštila je Služba predsjednika opštine. Kancelarija će se sufinansirati iz budžeta opštine, a može i iz donacija, članarina i ostalih prihoda, u skladu sa zakonskim i normativnim propisima. S. K.

Planirani projekti vrijedni više od 40 miliona eura

Prema riječima predstavnika Sekretarijata za investicije Irfana Tahirovića, kapitalni budžet je planiran na 1.267.000 eura.

KAPITALNI BUDŽET

- Iz kapitalnog budžeta planirali smo izgradnju infrastrukture - gradske ulice, sanaciju kolovoza, asfaltiranje i modernizaciju lokalnih puteva. U tu svrhu smo planirali ulaganja od 385.000 eura. Predvidjeli smo i ulagaja u vodoprivredne objekte, naročito na seoskom području koja iznose 115.000 eura. Najveći dio sredstava ćemo potrošiti na vodosnabdijevanje MZ Bać i MZ Lučice, te na prigradsko naselje Golo brdo – najavo je Tahirović. Za projektnu dokumentaciju izdvojeno je 180.000 eura. - U ugovorene investicije za ovu i iz prethodnih godina čija realizacija kasni zbog nedostatka sredstava, planirali smo da uložimo oko 1.267.235 hiljada eura. Ukoliko građani za neke projekte obezbijede 30 posto sredstava od ukupne vrijednosti, opština će i te projektne uvrstiti u ovaj plan – kazao je Tahirović. Tahirović je dodao da su

SLABO INTERESOVANJE: Sa javne rasprave

Planirana je rekonstrukcija puta Rožaje – Špiljani, zatim Rožaje - Kalače – Turjak, kao sanacija regionalnog puta Rožaje - Vuča godine. Prioriteti su vodovodi u MZ Bać, Lučice i Golo brdo kod Vlade i njenih resora kandidovali više projekata. - Sa Upravom javnih radova imamo dobru saradnju. Opredijelila je 200.000 eura za asfaltiranje lokalnih puteva, dok ukupna vrijednost kandidovanih radova iznosi 6.590.000 eura, u šta je uključen i projekat Šredim – Hajla, dio koji se odnosi na ovu godinu – kazao je Tahirović. Govoreći o ulaganjima Vla-

Slabo interesovanje za javnu raspravu Javna rasprava o nacrtu plana investicija bila je loše posjećena. Organizatori su istakli da je u diksusiju trebalo da se ukl-

juče građani, NVO, odbornici Rožaja jer je riječ o najvažnijem dokumentu kojim se trasiraju pravci budućeg razvoja opštine.

dinih resora, on je rekao da su Ministarstvu sporta i mladih kandidovali nekoliko projekata koji se odnose na rekonstrukciju i izgradnju novih sportskih poligona u vrijednosti od preko pola miliona. - Kod Ministarstva poljoprivrede konkurisali smo sa projektima vrijednim 760.000 eura koji se uglavnom odnose na vodoprivredne objekte. Od Ministarstva rada i socijalnog staranja smo zahtijevali ulaganja od 1.270.000 eura za izgradnju doma za stare i narodne kuhinje. Što se tiče Ministarstva prosvjete, očekujemo ulaganja u sportske objekte na seoskom području – kazao je on. Ministarstvo saobraćaja planiralo je ulaganja u rekonstrukciju, uglavnom magistralnih i regionalnih putevima od državnog značaja.

- Radiće se na rekonstrukciji puta Rožaje – Špiljani, a ugovoreni su i radovi na sanaciji regionalnog puta Rožaje - Vuča i ti radovi će, prema najavama, krenuti već u prvoj dekadi ove godine. Planirana je i rekonstrukcija puta Rožaje - Kalače - Turjak. Ukupno planirane investicije tog ministarstva za ovu godinu iznose 28.490.000 eura – rekao je Tahirović.

vil“, Jabuke, Donji Zagarač, Lazarev Krst, Povrhpoljina, Gornji Zagarač, Markovina, Bandići, Malenza i Đeđezi; od 8 do 15 h Iverak i dio Komunica.

8 do 16 h Dabovići, Povija, Ostrog, Norin, Stubički Kraj i Jovan Do; od 7:30 do 17:30 h Liverovići i dio Carina.

DONACIJE

Lokalna uprava računa i na sredstva od donacija koja će biti upotrijebljena za rekonstrukciju na gradskom području. -Turska agencija Tika je prihvatila da finansira rekonstrukciju glavnog gradskog mosta i uredi ulicu koja vodi ka centralnoj džamiji i Zavičajnom muzeju ,,Ganića kula“ – rekao je Tahirović. F. KALIĆ

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. ANDRIJEVICA

od 7:30 do 17 h Trepča; od 10 do 11 h Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, dio sela Prisoja, izbjegličko naselje Kraštica, Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, MHE Bradavac, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina, Zorići i dio sela Seoce. BAR

od 8 do 16 h Liša Potok, Grabovik, Đurmani, Zagrađe, trafostanica „Drina Kameno“, Velji Grad i Crni Rt, Mikovići, Orahovo, Dupilo, Popratnice, Braćeni, Dabovići, Komarno, Trnovo, Gađi i Šiševići; od 8 do 15 h dio korisnika na području Rene; od 9 do 15 h zgrade I32, I31, A1, A2, D9, C6, B4 i B5 na Topolici, Šetalište kralja Nikole (lokali), Ul. Jovana Tomaše-

Isključenja u 17 opština vića br. od 1 do 6, 49 i 51, Ulica Maršala Tita br. 52 i Dom učenika; od 9 do 15 h Sutomore OŠ „Kekec“, Ulice 20. jula, Save Kovačevića, Cara Lazara, zgrade I1 i I2, obala Iva Novaković, Crveni krst, Ul. Ivana Milutinovića, Mogilica i Madžari. BERANE

od 7:30 do 17:30 h Kurikuće i Trepča. BIJELO POLJE

od 7:30 do 17:30 h Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i Pećarska; od 9 do 16 h Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Ličine, Osmanbegovo selo, Sušica, Sipanje, Goduša, Dupljaci, Lazovići, Čampari, Đalovići, Šipovice, Stubo, Negobratina, Vrh i Moravac; od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubra-

ve, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje i Mojstir; od 10 do 16 h Barice, Čokrlije, Pavino Polje, Grab, Bijeli Potok, Biokovac, Vergaševići, Gorice, Kovren, Bliškovo, Stožer i Slatka; od 9 do 11 h Rasocvo; od 9 do 14 h Krstače; od 8 do 14 h Mahala.

rov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda; od 8 do 14 h Ljubotinj; od 9:30 do 12:30 h Rijeka Crnojevića, sela Riječke nahije, vodovodi Cetinja i Budve, Podgor i Građanji (do 30 minuta); od 13 do 15 h Podgor, Građani, Višnjica i vodovod Cetinje (do 30 minuta); od 7:30 do 17:30 h, Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje.

CETINJE

DANILOVGRAD

od 8 do 17:30 h Zagrablje, Savatrans, Romi, Kasom, Konak Muhadinovića, Očinići, Borišići i Očinića Poljane (do 30 minuta), Prekornica, Pačarađe, Gluhi Do, Obzovica, Vrela, vodoizvorište Vrela, Golijani i Ugnji; od 8 do 17 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Ce-

od 7:30 do 17:30 h Jastreb, Gruda, Lazarev Krst, Povrhpoljina, Đuričkovići, Musterovići, Malenza i Braćani; Zagorak, Tunjevo, Adžin Most i Dobro Polje, Gruda, Ćurilac, Grlić, Bjelousi, Šimšić, Kopito Petrovića, GSI, ZIP, dio Lazina, Tomaševići i Begovine (do 30 minuta), Vinarija „Ra-

HERCEG NOVI

od 9 do 10:30 h Meljine; od 8 do 15 h Kameno; od 9 do 17 h Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi i Ubli. KOLAŠIN

od 9 do 16 h Lugovi, Oćiba, Lugovi, Pčinje i Crkvine; od 8:30 do 14:30 h Međuriječje; od 8 do 16 h Plana, Blatina, Lipovska Bistrica, Lancer, Migalovica, Donje i Gornje Lipovo. KOTOR

od 10 do 13 h Dub; od 9 do 14 h Dornj Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči i Repaje; od 9 do 13 h Muo i Strp; od 9 do 12 h Sveti Stasije (dio korisnika). MOJKOVAC

od 10 do 14 h Filipovići. NIKŠIć

od 7:30 do 17 h Grahovac i Trešnjevo; od 7:45 do 17 h Rokoči; od 7:50 do 17 h Osječenica; od 8:10 do 17 h Zakurljaj; od

PETNJICA

od 9 do 14:30 h Petnjica, Radmanci, Lagatori, Bor, Savin Bor, Ponor, Dašča Rijeka, Kruščica, Murovac, Javorova, Tucanje, Azane, Vrševo, Lješnica, Orahovo i selo Dobrodole. PLAV

od 9 do 14:30 h Novšiće. PLJEVLJA

od 10 do 11:30 h dio Ul. Ratnih vojnih invalida i centar ,,Taša“; od 9 do 15 h Šljivansko i Otilovići. ROŽAJE

od 9 do 14:30 h dio sela Radetina. ULCINJ

od 7:30 do 17:30 h Krute Duraku i Kamenički Most; od 8 do 15 h Velika Plaža, naselje kod restorana Primavera, Meterizi i Ul. Vida Matanovića; od 7:30 do 15 h Sukobin. ŽABLJAK

od 9 do 14 h Motički Gaj. C. G.

Svijet

Utorak, 25. februar 2020.

Pred londonskim sudom počela rasprava o izručenju osnivača „Vikiliksa“ Džulijana Asanža Americi

Navode da novinarstvo ne može biti izgovor za kriminal LONDON – Rasprava o izručenju osnivača „Vikiliksa“ Džulijana Asanža Sjedinjenim Američkim Državama počela je juče pred sudom u Londonu. Sjedinjene Države Asanža terete po 18 tačaka optužnice zbog hakovanja vladinih računara i kršenja zakona o špijunaži. Tvrde da je objavljivanjem necenzurisanog materijala ra-

zotkrio imena doušnika, novinara, disidenata i ostalih koji su Americi pomagali tokom rata u Iraku i Avganistanu. Advokat koji zastupa Sjedinjene Države Džejms Luis, rekao je pred londonskim sudom da izručenje osnivača „Vikiliksa“ traže jer je doveo u opasnost živote ljudi, Naveo je i da „novinarstvo ne može biti izgovor za kriminal“. U slučaju da Džulijan Asanž

bude osuđen, u zatvoru bi mogao da provede više decenija. On se od prisilnog prekida azila u Ambasadi Ekvadora u Londonu nalazi u zatvoru Belmarš, gdje vladaju visoke mjere bezbjednosti. U diplomatskom predstavništvu Ekvadora boravio je da bi izbjegao izručenja Americi. Asanž je već izbjegavao izručenje Švedskoj gdje je trebalo da bude ispitan zbog optužbi

za seksualno zlostavljanje. Do ispitivanja je došlo tek šest godina kasnije, u novembru 2016. godine. Ispostavilo se da dvije žene, na čijim iskazima je švedsko pravosuđe temeljilo optužnicu, nikada nijesu govorile o silovanju. One su se u avgustu 2010. godine obratile švedskoj policiji, jer su Asanža htijele da prisile na test na HIV. Državno tužilaštvo zaključilo

Vlada u Rimu, zbog korona virusa, uvela vanredne mjere u 11 opština

je nakon toga da izjave dvije žene nijesu dovoljne za podizanje optužnice.

Slučaj je u potpunosti obustavljen u novembru 2019. godine zbog nedostatka dokaza.

Auto uletjelo u karnevalsku povorku u Njemačkoj

Italija postala žarište infekcije u Evropi RIM – Italija se, sa 219 zaraženih osoba i sedam smrtnih slučajeva, našla na trećem mjestu u svijetu po broju oboljelih od novog korona virusa, odmah nakon Kine i Južne Koreje. Vlada Italije zbog toga je uvela vanredne zaštitne mjere u 11 opština u regijama Lombardija i Veneto. Zdravstveni kordon obezbjeđuje policija tako da niko ne može da uđe u crvenu zonu, odakle je zaraza krenula, niti da izađe iz nje. Ukoliko bude potrebno, vlada će, kako je saopšteno, angažovati i vojsku. Javne ustanove u Venetu, Lombardiji, Emiliji Romanji i Pjamonteu su zatvorene, a otkazane su i sve javne manifestacije poput karnevala u Veneciji. Televizijske emisije smimaju se bez publike u studiju. - Podržali smo odluku ministra sporta da se suspenduju svi događaji planirani u Venetu i Lombardiji. Italijani ne treba da paniče i moraju vjerovati prije svega nadležnima u zdravstvu, a zatim i političkim i administr-

Među povrijeđenima ima i djece

Povrijeđeno 30 osoba FOLKMARZEN – Više od 30 osoba, među kojima ima i djece, povrijeđeno je juče u njemačkom gradu Folkmarzenu kada je automobil uletio u karnevalsku povorku. Policija je saopštila da je vozač automobila priveden, ali i odbila da precizira da li je riječ o nezgodi ili se vozač svjesno zaletio u ljude, prenosi Rojters. Incident se dogodio tokom karnevala u Folkmarzenu u njemačkoj saveznoj državi Hesen

Održani lokalni izbori u Hamburgu tivnim organima - rekao je italijanski premijer Đuzepe Konte. Voz koji je iz Venecije putovao za Minhen i koji je u nedjelju veče zaustavljen na granici Italije i Austrije, juče je nastavio put.

Utvrđeno je da dva putnika koja su imala povišenu temperaturu ipak nemaju korona virus. Korona virus do sada je samo u Kini odnio 2.442 života, dok je zaraženih oko 76.936. Van Kine,

Svijet na prekretnici Svijet se ubrzano približava prekretnici u širenju korona virusa, kažu eksperti i upozoravaju da bolest nadmašuje napore da se zaustavi i da će uskoro dostići kritični prag, prenosi Gardijan. Profesor medicine Pol Hanter saopštio je da vrijeme za suzbijanje virusa ističe. - Prelazna tačka nakon koje više nećemo moći da spriječimo globalnu epidemiju je mnogo bliža... Identifikacija velikog broja slučajeva u Italiji predstavlja veliku zabrinutost za Evropu i možemo očekivati da će biti identifikovano još

nekoliko slučajeva u narednih nekoliko dana – rekao je on. Mlađi istraživač matematičke epidemiologije na Univerzitetu Okford Robin Tompson podsjeća da se broj slučajeva u Italiji udvostručio između petka i subote. - Ovo je važna faza izbijanja korona virusa. Brza izolacija čak i blagih slučajeva u pogođenim područjima važna je za sprečavanje značajnog prenošenja sa osobe na osobu u Evropi. Od presudnog je značaja poštovanje smjernica za javno zdravlje - upozorio je Tompson.

do sada je registrovano više od 1.400 slučajeva u 28 zemalja, saopšila je u subotu Svjetska zdravstvena organizacija. Južna Koreja prijavila je 161 novi slučaj, čime se broj zaraženih u toj zemlji popeo na 763, a vlada te zemlje je podigla na najviši nivo upozorenje na zarazne bolesti. Iran, koji je prva dva slučaja zaraze prijavio u srijedu, do sada je potvrdio prisustvo virusa kod 43 osobe i osam smrtnih slučajeva. U Hongkongu su registrovane 74 zaražene osobe, a tri su umrle. U međuvremenu je preminuo i treći putnik sa kruzera „Dajmond princes“, koji se nalazio u karantinu u japanskoj luci „Jokahami“.

Ujedinjeni Arapski Emirati naoružavaju snage generala Kalife Haftara

Isporučili 100 kontingenata oružja TRIPOLI - Međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva Libije saopštila je da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata 12. januara isporučile 100 kontingenata oružja nelegitimnim snagama koje na istoku Libije predvodi penzionisani general Kalifa Haftar. - Najmanje 100 transportnih vojnih aviona dopremilo je Haftaru gotovo 6.200 tona oružja iz UAE - navodi se u sa-

koji se održava uoči Čiste srijede kojom počinje veliki post. Policija Hesena saopštila je na Tviteru da se svi karnevali iz predostrožnosti u toj saveznoj državi otkazuju. Prije samo četiri dana u oružanom napadu u gradu Hanau ubijeno je devet osoba, a četvoro povrijeđeno. Tijelo osumnjičenog napadača kasnije je pronađeno je u njegovoj porodičnoj kući, a pretpostavlja se da je izvršio samoubistvo.

opštenju, prenosi Anadolija. Slanje oružja iz UAE suprotno je Rezoluciji 1970 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom se striktno zabranjuje uvoz oružja u Libiju. Ujedinjene nacije u izvještaju iz 2017. godine optužile su UAE za slanje naoružanja Haftarovim snagama, koje su u aprilu prošle godine pokrenule napade na Tripoli, u kojem je sjedište međunarodno priznate Vlade nacionalnog jedinstva.

CDU nikad gora, AfD prešla cenzus

HAMBURG – Na lokalnim izborima, koji su održani u saveznoj državi Hamburg, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel zabilježila je, prema preliminarnim podacima, najgori rezultat u istoriji. Sa druge strane, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prešla je izborni cenzus. Pobjedu je odnijela stranka lijevog centra i koalicioni partner CDU na saveznom nivou, Socijaldemokratska partija (SPD), a dobar rezultat postigla je i stranka Zeleni, prenosi BBC. Kako je saopštila Izborna komisija u Hamburgu, SPD je osvojila 39 odsto glasova, Zeleni 24,2, CDU 11,2, stranka Ljevica 9,1, AfD 5,3, a Liberalno-demokratska stranka (FDP) pet odsto glasova. Dosadašnji, a najvjerovatnije i budući gradonačelnik i premijer Hamburga Peter Čenčer iz SPD-a, već je najavio razgovore

sa strankom Zeleni o nastavku koalicije koja je na vlasti u ovoj saveznoj državi od 2015. godine. U međuvremenu, nacionalni lider Zelenih Robert Habek rekao je da je rezultat stranke veliki uspjeh. - Imamo izazovnu situaciju za demokratiju u Njemačkoj, a CDU je vezana za svoje probleme. Na nama će biti da zemlji damo smjer i povjerenje - rekao je Habek. Nakon prvih rezultata izbora u Hamburgu u nedjelju uveče, vjerovalo se da AfD, koji je u tom trenutku računao na 4,7 odsto glasova, neće ući u parlament, pa je u štabovima SPD-a i Zelenih nastalo slavlje uz povike „Nacisti, napolje“. Stranka je trenutno zastupljena u svih 16 njemačkih državnih parlamenata, a u nekim dijelovima zemlje imaju dvocifrenu podršku. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 25. februar 2020.

Sastanak gradonačelnika i direktora Uprave policije

Danas u gradu CNP

Galerija ,,Centar“

U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore Filmski program ,,Cinema Studio“ ,,To mora biti raj“ („It Must Be Heaven“) Režija: Elia Sulejman Uloge: Elia Sulejman, Ali Suliman, Gael Garsija Bernal, Gregoar Kolan, Fransoa Žilar, Alen Dean Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Kanu 2019. Scena Studio u 20:30

Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Intenzivnijom saradnjom do više reda

Perjanički dom, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

VAŽNIJI TELEFONI KONSTRUKTIVNA SARADNJA: Sastanak predstavnika gradske uprave i policije Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Intenziviranje zajedničkih aktivnosti nadležnih gradskih službi i Uprave policije vezanih za bezbjednost građana i podizanje nivoa komunalnog reda u gradu, bila je jedna od tema na jučerašnjem sastanku gradonačelnika Ivana Vukovića i direktora Uprave policije Veselina Veljovića sa saradnicima. Gradonačelnik Vuković zahvalio je direktoru UP-a Veljoviću na izuzetnoj

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 15 sati: Pelev Brijeg; Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića i Ludviga Kube; stambene zgrade u park-šumi Zagorič (kod groblja) i naselje oko njih; dio Nove dalmatinske i Đoka Miraševića (oko restorana ,,Njujork“); - od 9 do 12: zgrada Lordovka na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. H. P.

Oblačno, do 17 stepeni

U glavnom gradu za danas je najavljeno postepeno povećanje oblačnosti, a u noćnim satima kiša. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko pet stepeni, najviša dnevna oko 17. H. P.

saradnji i komunikaciji dvije institucije, koja kontinuirano doprinosi efikasnijoj realizaciji konkretnih zajedničkih aktivnosti radi podizanja stepena bezbjednosti građana Podgorice na viši nivo. On je ocijenio da Uprava policija posljednjih dvadesetak godina daje nemjerljiv doprinos očuvanju reda i mira u našoj državi i odbrani njenih vitalnih nacionalnih interesa, izražavajući uvje-

renje da će na profesionalan i odgovoran način, kao i uvijek do sada, Uprava policije odgovoriti izazovima sa kojima se trenutno suočavaju naša država i naše društvo. Vuković je naglasio da tome svoj doprinos pružaju i nadležne gradske službe u cilju neutralizacije destruktivnh namjera koje se, u kontekstu aktuelnih političkih procesa, u posljednje vrijeme manifestuju na različite načine. On je naglasio da će Glavni grad u domenu svojih nadležnosti nastaviti da pruža nophodnu institucionalnu podršku i daje doprinos podizanju kvaliteta života pripadnika bezbjednosnog sektora naše države. Direktor UP-e Veselin Veljović ocijenio je da sa Glavnim gradom imaju sadržajnu i konstruktivnu saradnju, koja u svim oblastima daje konkretne pozitivne rezultate i učinke, a skupa vode većoj bezbjednosti u Podgorici i kvalitetnijem životu građana glavnog grada naše države. On je gradonačelnika Vukovića informisao o aktivnostima Uprave policije u prethodnom periodu i rezultatima uspješnog rada koji su suštinski odraz kvalitetnog i odgovornog obavljanja postavljenih zadataka i profesionalnih aktivnosi pripadnika policije. Sagovornici su se saglasili da će Uprava policije i nadležne gradske službe i djelovati još intenzivnije radi povećanja bezbjednosti u saobraćaju i podizanja komunalnog reda. Ovo se, prije svega, odnosi na nepropisno parkiranje, posebno u djelovima grada gdje je to najizraženije, kako bi se povećao nivo saobraćajne kuture i stvorili uslovi za jednostavnije i bezbjednije odvijanje saobraćaja u Podgorici. Na sastanku je zaključeno da će Glavni grad i Uprava policije i u narednom periodu nastaviti praksu sastanaka i razgovora o svim značajnim pitanjima iz domena bezbjednosti grada i građana. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 25. februar 2020.

Zasijedanje Skupštine glavnog grada

M. BABOVIĆ

Usvojen Strateški plan razvoja Izostala rasprava o prijedlogu za razrješenje gradonačelnika

Đorđe Suhih i Mihailo Anđušić

Usvojene su i odluka o osnivanju DOO Lokalni javni emiter „Radio televizija Podgorica“, plan održive urbane mobilnosti, cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta, kao i više odluka o donošenju DUP-ova Strateški plan razvoja Podgorice za period od 2020. do 2025. godine usvojen je juče na 16. sjednici Skupštine glavnog grada. Za ovaj prijedog glasala su 32 odbornika. Odbornici opozicionih klubova (URA, Demokratska Crna Gora, DF i SNP) napustili su sjednicu jer u dnevni red nije uvrštena prva tačka, tj. prijedlog za razrješenje gradonačelnika.

USKLAĐENOST

Menadžer grada Marjan Junčaj istakao je da je Strateški plan razvoja kvalitetan krovni dokument koji je apsolutno usklađen sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore i Zakonom o regionalnom razvoju, kao i sa Pravilnikom o metodologiji za izradu strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave. - Glasanjem za ovaj dokument glasate za kontinuitet politike razvoja, stabilnosti, bezbjednosti i njegovanja dobrih odnosa među građanima. Glasate za stvaranje povoljne klime za privlačenje domaćih i stranih investicija i time otvaranje novih radnih mjesta za naše sugrađane. Takođe, glasate za nastavak realizacije višegodišnjih kapitalnih projekata, za biznis zone, održive i obnovljive izvore energije, efikasnu zaštitu životne sredine i kvalitetno upravljanje otpadom,

razvijenu i efikasnu saobraćajnu infrastrukturu, modernizaciju u svim oblastima života i djelovanja, razvijenu kulturu i sport, efikasnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, jednake mogućnosti za sve naše građane – poručio je Junčaj. Sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić istakla je da je modernizacija gradskog prevoza jedno od strateških opredjeljenja Glavnog grada. Ona je istakla da je u fokusu bio i razvoj biciklizma, digitalizacija saobraćaja i praćenje trendova koncepta ,,pametni grad“, te izrada tzv. katastra bezbjednosti, kao i strategije za određivanje opsega za zatvaranje centra grada za saobraćaj. Direktor preduzeća Vodovoda i kanalizacije Filip Makrid istakao je da projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda teče i brže od planiranog, s obzirom na to da je od planiranih osam komponenti, šest biti realizovano do 2023. godine. - Aktivna je realizacija komponenti četiri, pet i šest, koje predstavljaju izgradnju glavnog kolektora od starog do novog postrojenja u dužini pet i po kilometara, vrijednosti oko 6,64 miliona – kazao je Makrid. On je pojasnio da su te tri komponente prvi segment ovog velikog projekta, koji se odno-

si isključivo na kanalizacionu mrežu. Do kraja aprila, najavio je, uslijediće pretkvalifikacioni proces za segmete jedan, dva i tri, odnosno za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Time će biti otvoren prostor za najznačajniji segmet projekta, izgradnju postrojenja za prečišćavanje u Dajbabama.

ULAGANJA

Govoreći o strateškom planu razvoja grada, odbornik SD-a Boris Mugoša osvrnuo se na značajnije projekte iz oblasti obrazovanja, soijalnog staranja i zdravstva. On je podsjetio da je u toku jedan od najvećih investicionih ciklusa u oblasti obrazovanja vrijedan 60 miliona eura, od čega će oko 37 miliona biti uloženo u glavni grad. Mugoša je kazao da je do 2025. u Podgorici planirana izgradnja pet vrtića i rekonstrukcija dva (dupliranje kapaciteta vrtića na Zabjelu i u Momišićima), za što će biti uloženo 13,3 miliona eura. U izgradnju druge gimnazije i osnovnih škola na Zabjelu, u Siti kvartu i Tološima biće uloženo oko 24 miliona, dok je za rekonstrukciju obrazovnih ustanova planirano oko million i po eura. Ističući da na izgradnju Doma za stare treba svi da budemo ponosni, jer je to najveći projekat u Crnoj Gori kada su u pita-

Foto-detalj

Veseli mural kod Moskovskog mosta Glavni grad će uskoro biti bogatiji za još jednu umjetničku instalaciju. Slijedeći savremene urbane umjetničke prakse, u toku je oslikavanje još jedne javne površine - stepenica mini amfitetatra u sklopu pješačkog, popularnog Moskovskog mosta, na desnoj obali Morače. H. P.

Rasprava o prijedlogu za razrješenje gradonačelnika Ivana Vukovića (koji je bio prva tačka na predloženom dnevnom redu), ipak nije uvrštena u program rada gradskog parlamenta. Naime, na prijedlog odbornika DPS-a Nikole Rakočevića glasalo se o njenom izostavljanju sa dnevnog reda Skupštine, što je skupštinska većina podržala. - Potpuno je jasno da ova inicijativa neosnovana po odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, ali i Statuta Glavnog grada. Po članu 62 Zakona o lokalnoj samoupravi, Skupština može razmatrati i razriješiti predsjednika opštine samo ukoliko, između ostalog, ne obezbijedi sprovođenje strateškog plana razvoja grada – kazao je Rakočević obrazlažući prijedlog za skidanje te tačke sa dnevnog reda. Kako je ocijenio, gradonačelnik nije uradio ništa da spriječi sprovođenje strateškog plana. - Tačno da on nije donesen u posljednje dvije godine, od kad je Vuković gradonačelnik. Međutim s obzirom na to da nigdje u Zakonu o lokalnoj samoupravi, niti u Strateškom planu Crne Gore nije određeno u kojem roku treba strateški plan da bude donesen, a imajući u vidu princip kontinuiteta u strateškom planiranju, odrednice iz prethodnog strateškog plana su svakako sastavni dio onoga što su odluke u tom međuperiodu – ocijenio je Rakočević. Nakon što je ta tačka skinuta s dnevnog reda, odbornici opozicije (URA, Demokratska Crna Gora, DF i SNP), koji su bili predlagači, napustili su skupšinsku salu. Na improvizovanoj pres-konferenciji

nju objekti socijalnog staranja, Mugoša je ocijenio da se mora insistrati na izgradnji Dnevnog centra za lica starija od 27 godina sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i Centra za radnu intergraciju osoba sa invaliditetom. Na jučerašnjoj sjednici Skupštine glavnog grada usvojeni su između ostalog i prijedlozi programa rada Skupštine za

Predstavnici opozicije nakon izlaska iz Skupštine

ispred zgrade gradskog parlamenta Vladimir Čađenović (Demokratska Crna Gora) saopštio je da su odbornici opozicije napustili zasijedanje zbog neviđenog pravnog nasilja nad njima. - Direktno je prekršena odredba člana 62 Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je propisano da u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative za razrješenje predsjednika opštine, u ovom slučaju gradonačelnika Vukovića, Skupština mora da se izjasni o tome. Danas je zloupotrijebljen i poslovnik Skupštine Glavnog grada i pozivamo Ministarstvo javne uprave da hitno reaguje, jer su nam kao odbornicima povrijeđena prava koje nam garantuje Zakon o lokalnoj samoupravi, poslovnik Glavnog grada i Skupštine – kazao je Čađenović, uz napomenu da je Vuković postupio suprotno Zakonu o regionalnom razvoju i da su se stekli uslovi za njegovo razrješenje, zbog toga što za dvije godine nije predložio plan strateškog razvoja glavnog grada. Odbornik URA Luka Rakčević ustvrdio je da je napravljen katastrofalan presedan u Skupštini glavnog grada, kakav se nikada ranije nije desio.

ovu godinu, više odluka o donošenju DUP-ova, odluke o osnivanju DOO Lokalni javni emiter „Radio televizija Podgorica“, plana održive urbane mobilnosti glavnog grada, zatim o davanju saglasnosti za produženje zakupa postojećih, kao i davanje u zakup slobodnih lokacija za postavljanje privremenih objekata do donošenja Programa privre-

- Skupštinska većina, kojom diriguje nelegitimni gradonačelnik Ivan Vuković, jednostavno skida predložene tačke sa dnevnog reda i ne dozvoljava da se o njima uopšte i diskutuje na sjednicama Skupštine – kazao je Rakčević, uz napomenu da je na ovaj način obesmišljen rad Skupštine glavnog grada. Povodom napuštanja zasijedanja od opozicionih odbornika, Boris Mugoša (SD) je u tokom rasprave ocijenio da je trebalo da ostanu u parlamentu kako bi se zajednički posvetili trećoj i najznačajnijoj tački dnevnog reda, raspravi o prijedlogu Strateškog plana razvoja Podgorice 2020-2025. godina. On je opozicionim kolegama zamjerio na neprincipijelnosti, podsjećajući ih da u opštinama u kojima su oni na vlasti (Herceg Novi, Budva i do skoro Kotor) nijesu tražili razrješenje predsjednika opština, iako ni tamo za isti period nijesu donijeti stateški planovi razvoja. - I sami znate da nema zakonskog uporišta u ovom zahtjevu, ali ako ste ubijeđeni da ipak ima, onda očekujem od vas da inicirate i smjenu gradonačelnika u Herceg Novom i u Budvi – poručio je Mugoša.

menih objekata za teritoriju glavnog grada, kao i davanju saglasnosti na cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta... Zasijedanje Skupštine glavnog grada prvi put moglo se pratiti uživo putem linka na Fejsbuk stranici Glavnog grada a, kako je najavio predsednik Skupštine Đorđe Suhih, to će biti praksa i ubuduće. I.M.

,,Zov divljine“ u Sinepleksu Avantura ,,Zov divljine“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 16:30, 18 i 20 sati. Ljubavna komedija ,,Ema“ biće prikazana u 22:30, akcija ,,Gospoda“ u 15:10, 20:15 i 22:15 sati, a triler ,,Ostrvo fantazija“ u 19:30 i 21:45, romansa ,,Led 2“ u 17:20 i 19:45, komedija ,,Loši momci zauvijek“ u 22, komedija ,,Sluga“ na repertoaru je u 17:10 i 21 sat, a horor ,,Marica i Ivica“ u 18:30 i 21:30 sati. Za ljubitelje animiranog filma na programu su ,,Patrolne šape – priprema, pozor, spašavaj“ u 15:20 i 16:40 sati, ,,Frka“ u 15:45 i 17:30, „Ptice grabljivice (i fantastična emancipacija Harli Kvin)“ u 19:15 i ,,Sonikov film“ u 15, 17 i 19 sati. Nj. B.

Kultura

Utorak, 25. februar 2020.

ČITALI SMO: Riječ više o knjizi „Vježbanka Danilo Kiš“ Boža Koprivice u i

Kadar iz filma „To mora biti raj“

„To mora biti raj“ na sceni Studio PODGORICA - Film ,,To mora biti raj“ u režiji Elije Sulejmana biće prikazan u večeras u 20:30 sati na sceni Studio u okviru programskog segmenta „Cinema Studio“. ,,To mora biti raj“ je komedija koju je režirao Sulejman, inspirisan svojom domovinom – Palestinom. Ujedno i glavni glumac, Sulejman odlučuje da započne novi život, ali otkriva da ga Palestina prati kud god da krene. Njegov novi život pretvara se u komični niz grešaka. Film je osvojio specijalnu nagradu žirija na Kanskom filmskom festivalu, a nominovan je i u kategorijama za najboljeg glumca, najbolju glumicu, najboljeg režisera i najbolji film. B. B.

„Prolaznici“ u Budvi BUDVA - Knjiga poezije „Prolaznici“ autorke Jovanke Vukanović biće predstavljena u Akademiji znanja večeras u 19 sati u organizaciji Narodne biblioteke Budve. Pored autorke, govoriće recenzentkinja knjige mr Božena Jelušić, pjesnikinja Sonja Živaljević. Moderatorka večeri biće Stanka Stanojević. - Poetska zbirka „Prolaznici“ donosi svedene, fonetski i ritmički naglašeno koherentne pjesme posvećene mahom poeziji, a duboko prožete različitim varijacijama motiva prolaznosti... Sugestivan je i asocijativno bogat naslov zbirke, koji označava najčešće slučajne, samotne susretnike, koji se mimoilaze bez bliskosti i svijesti o sapu(a)tniku - zapisala je u recenziji Jelušić. Poetsku zbirku „Prolaznici“, objavila je Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, a štampanje je pomoglo Ministarstvo kulture Crne Gore. B. B.

„Paštrovići i ruski dvor“ u Petrovcu PETROVAC - Izložba „Paštrovići i ruski dvor“ autora mr Marka Janketića biće otvorena večeras u 19 sati u Spomendomu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Dio je kulturnog programa manifestacije „Ljubišini dani“, a otvoriće je predsjednik opštine Budve Marko Carević. Kustos izložbe je Janketić, dok će moderatorka večeri biti Bojana Đurović. U tekstu koji potpisuje autor izložbe, navodi se da su veze Paštrovića sa ruskim dvorom započete u prvoj polovini XVIII vijeka i trajale su sve do revolucije u Rusiji 1917. godine. Prema njegovim riječima, ruski dvor je intenzivno materijalno pomagao paštrovske manastire Praskvicu i Reževiće. - Zahvaljujući ruskoj pomoći, ova dva manastira nijesu samo duhovni već i prosvetiteljski i politički centri, u kojima se kristalisao i rastao nacionalni duh. Od vremena cetinjskog mitropolita Vasilija Petrovića manastir Reževići i ostali bokeški manastiri dobijaju izdašnu moralnu i materijalnu pomoć iz Rusije - zapisao je Janketić. Izložba će biti otvorena do početka aprila 2020. godine. B. B.

Igra zbilje i fikcije, nostalgije i prošlosti PODGORICA - Vjerovatno se i u nekim drugim knjigama umire u ovolikoj mjeri, možda i više, brže, ali nigdje tako bolno i tako dostojanstveno i prkosno, kao u djelu „Vježbanka Danilo Kiš“ Boža Koprivice. Jer, to su stvarne smrti onih koji su ostavili za sobom predivne svjetove za nove ljude, ma su mogli još malo biti tu, makar koricu duže, rečenicu duže, dva slova više. Ponovo su, sad nekako stvarnije, umrli i Predrag Lucić i Daša Drndić, Mira Trailović i Mirko Kovač, pa i sam Danilo, čovjek kome više ni neobično prezime nije bilo potrebno, jer je (i danas, silinom koja se ne može spakovati ni u korice, ni u zidove) jedan u tom svijetu svega onoga što je moglo biti rečeno. Neki životni tokovi su prekinuli da se ostvaruju na papiru. Valjda zato i 'vježbanka', jer sve u njoj ima formu traženja načina, dok ne postane način sam, formu jedne produžene fusnote, usputne napomene i prepisanih odlomaka.

POEMA ZA PROLOG

Ovo nijesu priče iz druge ruke o Danilu Kišu, ovo je prva i jedina 'ruka' koja je prošetala kroz osvijetljene sobe sjećanja kojima je Kiš bio najmanji (ili najveći) zajednički imenitelj; malo su memoari, malo više impulsi rođeni iz potrebe i crtice sa margina proizišle iz obaveze. Prema onima kojih nema, za one koji će biti. I malo za odmor sopstvene duše, jer počela je da previre iz čovjeka. Može se nazvati i poemom za nenapisani prolog, jer nema

uvoda u tu priču; „Vježbanka“ su sve sami izvodi, sve sami dijalozi koji se prepliću tokom misli, asocijativnim metodama, ponegdje haotično, iako u svojoj osnovi daju utisak pažljivo planiranog nereda. Zastakljena misao se rasprskava nad podacima koji prvi put nalaze neke čitaoce, komunicira s drugim književnostima na istoj ravni, dovodi ljude koje poznajemo kao na čašicu rakije za svoj sto, i nas to, iz ugla trapave odbrane, ne iznenađuje. Ovo je slobodan udarac jednog spretnog filozofa koji tek ponekad dozvoli

Direktor Kulturnog centra u Baru ohrabren revijom „CINEBar 2020“

Planiraju nabavku novog projektora

Frolov izlaže u Kotoru KOTOR - Izložba skulptura od livenog stakla i slika pod nazivom „Transparentne misli“ autora Igora Frolova iz Sankt Peterburga biće otvorena sjutra u 19 sati u Gradskoj galeriji u Kotoru. Frolov je rođen 1982. godine u Petrozavodsku u Rusiji. Završio je Državnu akademiju za umjetnost i dizajn, odsjek za staklo, u Sankt Peterburgu. Samostalno je izlagao u Rusiji i Litvaniji, dok je kolektivno izlagao širom Evrope. Živi i radi kao slobodan umjetnik u Kotoru od 2017. godine. Izložbom ,,Transparentne misli'“ u Gradskoj galeriji ovaj akademski vajar i duvač stakla će se prvi put samostalno predstaviti likovnoj publici u Crnoj Gori. B. B.

Performans u Dodestu PODGORICA - Obilježavanje Mjeseca afroameričke istorije i performans pod nazivom „Lift Every Voice“ u organizaciji Američkog ugla biće održani večeras u 18 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Ovim programom Američki ugao proslavlja značajan dio američke kulturne baštine, poznat pod nazivom „Black History Month“ Grupa entuzijasta iz Crne Gore i SAD izvešće najznačajnije govore, poeziju, muziku, kompozicije afroameričkih autora. Ove godine programom koordinira Fulbrajtova stipendistkinja Čanteriz Roberts. R. K.

pripovjedaču da pokaže koliko je slab na ljude koji su nestali, ali nikada neće proći. Na naše zajedničke ljude, a i na samo svoje, one kojima bi pričao posebnim tonom sve ove priče, da pričanje naglas ne proizvodi knedle u grlu. Nije baš česta pojava knjiga koja se može čitati tamo gdje je otvorimo. Pogotovo ova vrsta hibridne forme gdje je svako poglavlje uvod u poeziju kakvoj se nijesmo nadali, ili gdje pršti od podataka koji su na ivici da im se pripišu nevjerovatnosti. Igra je to zbilje i fikcije, nostalgije i kristalnih slika

Direktor Kulturnog centra Erol Marunović

BAR - Izvanredni rezultati nedavno okončane filmske revije „CINEBar 2020“, iskazani u broju posjetilaca i naknadnom velikom interesovanju građana za nove projekcije, pokazali su punu opravdanost programske akcije Kulturnog centra u Baru da revitalizuje bioskop u Domu kulture. Uspjeh ove filmske revije dokazao je i utemeljenost namjere uprave Kulturnog centra da uđe u postupak nabavke mo-

dernog kino-projektora. - U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore koji nam je ustupio za ovu priliku svoj DCP projektor, naš pilot projekat, organizovanje filmske revije, pokazao se kao pun pogodak. Imali smo prepune sale na svim projekcijama, poslije toliko godina tražila se karta više za bioskop i veoma smo zadovoljni kako je, uporedo sa pozorišnim predstavama koje smo u tom periodu organizovali, grad od početka

godine reagovao na naše aktivnosti - ocijenio je direktor Kulturnog centra Erol Marunović. On je istakao da se na ovome neće stati, već da će se uz očekivanu podršku Filmskog centra Crne Gore i opštine Bar krenuti u nabavku savremenog DCP projektora, kako bi barski bioskop mogao nesmetano da radi u kontinuitetu. - Pozitivne reakcije i odziv Barana dali su nam sjajan impuls da uz podršku Filmskog centra sa direktorom Sehadom Čekićem na čelu, i opštine Bar i predsjednika opštine Dušana Raičeviča, krenemo u nabavku modernog projektora koji če omogućiti da Bar dobije redovan bioskopski repertoar tokom cijele godine. To će pratiti i osvježenje enterijera sale, sa planiranom nabavkom novih stolica, kako bi posjetiocima naših programa boravak u Domu kulture bio što prijatniji - rekao je Marunović. Osmodnevni „CINEBar 2020“ je prikazao 15 filmova, privukao ukupno 2.605 gledalaca, a projekcija filma „Loši momci zauvijek“ postigla je apsolutni rekord sale po posjećenosti filmske projekcije, jer je zbog izuzetnog interesovanja pored postojećih 350, unijeto još 25 dodatnih stolica. V. K. V.

„Vježbanka Danilo Kiš“ je u isto vrijeme i izuzetno napet i nježan dijalog između autora i Kiša (najviše s „Ranim jadima“), između autora i Džojsa, između autora i svih pjesnika koji su krajičkom svog pera okrznuli dio esencijalnog Danilovog slovotoka, a na kraju i dijalog autora sa samim sobom, prošlošću koja pritiska dušnik kao da se protegla do današnjih dana prošlosti, magle iz koje su ostali utisci, ali im se prvo poluvrijeme izgubilo u dinamici sudijske nadoknade. Ko je izdržao do produžetaka ima poseban i težak zadatak – da bude hroničar i da nosi svoju tugu tako da je podijeli s drugima. „Vježbanka Danilo Kiš“ je u isto vrijeme i izuzetno napet i nježan dijalog između autora i Kiša (najviše s „Ranim jadima“), između autora i Džojsa, između autora i svih pjesnika

U Kolašinu otvorena izložba dj

Crtež i bo

KOLAŠIN - Svijet tišine je bio materijal od koga je napravila nešto posebno, nešto nedokučivo, nešto samo njeno. Na taj način ona gradi svoj likovni autoritet kako u Crnoj Gori, tako i šire istakao je Bogić Rakočević, pisac i direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ otvarajući izložbu djela slikarke Majde Mučić, koju je proteklog vikenda organizovao Centar za kulturu iz Kolašina. Bila je to 51 samostalna izložba slikarke koja je rođena 1979. u Podgorici a FLU na Cetinju završila u klasi profesora Smaila Karaila, dok je član ULUCG od 2004. godine. Rakočević je Majdu okarakterisao kao izuzetno produktivnu slikarku. - Slikom i crtežom „bježi“ od svijeta tišine, ali na jedan raznovrstan način. Tematika njenih slika je raznovrsna. U svakom njenom radu je moguće vidjeti i prije svega prepoznati, izuzetno crtačko umijeće jer slikar nije slikar

Kultura

Utorak, 25. februar 2020.

izdanju ZUNS-a iz Podgorice

Ministar Bogdanović u Mojkovcu otvorio modernizovani 3D bioskop PODGORICA - Ministar kulture Aleksandar Bogdanović juče je u Mojkovcu otvorio modernizovani 3D bioskop koji funkcioniše u okviru Centra za kulturu ,,Nenad Rakočević“. Projekat tehničke modernizacije bioskopske sale, koji je koštao 70.000 eura, obuhvatio je i instaliranje 3D opreme, a Ministarstvo kulture realizovalo ga je u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori (UNDP) i opštinom Mojkovac.

Božo Koprivica

koji su krajičkom svog pera okrznuli dio esencijalnog Danilovog slovotoka, a na kraju i dijalog autora sa samim sobom, prošlošću koja pritiska dušnik kao da se protegla do današnjih dana. Ono što je boljelo nekad, sad boli neposrednije, ali zrelije. Osjećaj neposrednosti u trenucima kad pripovjedača boli glava (strašno ga je boljela glava) stavlja čitaoca u taj kontekst kad se s pripovjedačem izjednačava, jer koliko god na samom kraju bilo zaokruženosti, utisak da ni sam autor nije bio siguran što će nam u sljedećem redu pisati objašnjava naslov knjige. Sve je to moglo, na kraju, i ne biti tako, ali nizalo se nezaustavljivo, imalo neku svoju hronologiju kojoj ne bismo smjeli na osnovu zdravog razuma ništa ni oduzimati, ni dodavati. I tako tridesetak godina, koliko je trajao rad na ovoj knjizi.

TEMELJI SRODNOSTI

Stilski je blisko Danilu Kišu, kao da je sve pisano na temeljima srodnosti koja je jednom, u startu, i povezala dva čovjeka, dva pisca. Naslovi su, kao kod Kiša, bogati mamci, sklopovi proširenih metafora, koji će staviti upitnik na informaciju, i do kraja poglavlja će se značenja osvijetliti. U tom smislu su podnaslovi još poetičniji, i njihova je enigmatska priroda neposredan okidač za radoznalost, nešto što nam, nešto

većim slovima, ne dozvoljava da priču odložimo na pola. Namjera autora „Vježbanke“ nikad nije bila da nas na prevaru zadrži unutar svojih korica i baš ta lakoća kojom se riječi naslanjaju jedna na drugu kao da diše za nas iz onog dijela pluća kog nijesmo bili svjesni. Na taj način se opet zavoli poezija, kao da je prvi put. Poseban sloj su fotografije, od kojih su neke prvi put objavljene i dopuštaju nam da prošetamo ulicama koje su bile inspiracija Kišu, da se srodimo s prozorima i ustanovama, da se zagledamo u lica mnogih naratora i mnogih lirskih junaka ove neobične zbirke Koprivičinih zabilješki. Ovo raskošno izdanje je možda proizvod nagona, potrebe i pritiska sjećanja, ali nama je izuzetan poklon, nova veza s književnikom koji nam, nažalost, više ništa novo ne može ponuditi. Ne može novo, ali staro je u toj mjeri kompleksno da smo u konstantnom otkrivanju, pa samim tim nam novo rasvjetljavanje lika i djela Danila Kiša kroz njemu bliske ljude znači više. U tekstu koji je svoj početak imao u umiranju velikog književnika, ima više novog življenja nego u procesima u kojima ljudi nemaju vremena za čitanje u međuredovima, jer tvrde da žive. A život koji ne završi mišlju o 36 bijelih ruža, možda i nije bio pjesma kakvoj smo se naDragana ERJAVŠEK dali.

- Ministarstvo je prepoznalo Mojkovac kao jedan od centara razvoja kulture na sjeveru naše države, što posebno važi kada je u pitanju kinematografija. Utemeljenje za tu orijentaciju nalazimo u tradiciji - u onome što, iz godine u godinu, živi upravo u ovoj sali, kao najdugovječniji filmski festival u našoj državi. Iz tog razloga, zaključili smo da postoji potreba da filmskoj publici u Mojkovcu pružimo bolje uslove, a Centru za kulturu moderne sadržaje, kao podsticaj za još bolji rad kazao je Bogdanović. Realizacijom ovog projekta Mojkovac je pozicioniran kao centar sjevera države u oblasti bioskopske-prikazivačke djelatnosti, a Bogdanović je siguran da će ovo biti samo uvod u uspostavljanje čvršće saradnje sa regionalnim distributerima. - Upravo to je najbolji način za valorizaciju tehničke moder-

Bolji ugođaj za filmsku publiku

Otvaranje 3D bioskopa juče u Mojkovcu

nizacije koju smo sproveli u proteklom periodu - naglasio je ministar Bogdanović. Predsjednik opštine Mojkovac Ranko Mišnić podsjetio je da tradicija poštovanja filma u ovom gradu živi već 45 godina.

- Savremena oprema koju danas dobijamo učiniće je mladom i modernom i predstavljaće novu epohu u njenom razvoju. Zato je današnje otvaranje modernog 3D bioskopa posebno značajno za Mojko-

Zaustavili propadanje Ganića kule ROŽAJE - U okviru radne posjete opštinama na sjeveru, ministar kulture Aleksandar Bogdanović obišao je juče i rožajsku opštinu. On je tom prilikom razgovarao sa predsjednikom opštine Rahmanom Husovićem i njegovim saradnicima o oblicima buduće saradnje koji se odnose na obnovu i zaštitu kulturno-istorijskih spomenika na ovom području i organizovanje kulturnih sadržaja koji doprinose afirmaciji te

opštine i države Crne Gore. Bogdanović je obišao rekonstruisanu Ganića kulu, jedan od najstarijih sačuvanih objekata u ovoj opštini, koji predstavlja simbol Rožaja. - Uspješno smo završili prvu fazu rekonstrukcije ovog objekta koja je koštala oko 180.000 eura. Na taj način, uspjeli smo da sačuvamo taj objekat od dalje devastacije. Takođe smo pokrenuli pitanje očuvanosti i ostalih starih objekata na ovom području

koji su potencijalno kulturna dobra. Riječ je o Kuli Hadžialijagića i Kučanskoj džamiji iz 18. vijeka gdje ćemo, takođe u saradnji sa opštinom, započeti konzervatorske radnje - rekao je Bogdanović. Predsjednik Husović je istakao značaj rekonstrukcije Ganića kule. - Uspjeli smo da zaustavimo dalje propadanje jednog od najstarijih objekata na ovom području i da mu damo novi život – rekao je Husović. F. K.

vac, jer mi imamo posebnu obavezu da ovu bioskopsku salu držimo ne samo živom već i punom - naglasio je Mišnić. Direktorica mojkovačkog Centra za kulturu Ljiljana Jokić uručila je zahvalnice Ministarstvu kulture i UNDP-u. - Unapređenje bioskopa u Mojkovcu samo je jedan od projekata u strategiji razvijanja kreativnih industrija, kao mogućnosti da mnoge manifestacije, a u prvom redu Mojkovačka filmska jesen, postanu održive. Ministarstvo kulture prepoznalo je Mojkovac kao grad koji ima potencijal za razvijanje i popularizaciju filmske umjetnosti - kazala je Jokić. U modernizovanoj bioskopskoj Sali prva projekcija upriličena je za najmlađu publiku, pa su mojkovački mališani danas uživali gledajući animirani film „Frka“ u 3D tehnologiji. R. K.

BERLINALE: Prve inostrane pohvale za film „Otac“ Srdana Golubovića

oja „svijeta tišine“ Sirova emocija istinite priče

djela slikarke Majde Mučić

PODGORICA – Najnoviji dugometražni igrani film „Otac“, po scenariju i režiji srpskog reditelja crnogorskog porijekla Srdana Golubovića, koji je svjetsku premijeru imao u subotu veče na jubilarnom 70. Berlinalu, već je dobio prve pozitivne ocjene svjetske kritike.

Sa otvaranja izložbe u Kolašinu

ako ne umije da nacrta. Ona je formirana slikarka čiji će se talenat i umjetnički učinak, nadograđivati svojim umjećem i upornošću - kazao je Rakočević. Istoričarka umjetnosti i kustos Zavičajnog muzeja u Kolašinu Draginja Kujović u svijetu tišine u kojem autorka obitava od rođenja vidi bogatstvo njenog stvaralačkog opusa. - Odgovor na njen svijet tišine je jaki koloristički sluh. Motivi

su raznovrsni, bogati. Majda se potvrđuje i brojem slika i veličinom platna na kojem „govori“ svojim uljem. Od pejzaža, preko urbane cjeline, mrtve prirode, stare masline, figure žene i akta. Kompozicija je donesena jasnim crtežom koji dominira platnom. Crtajući, Majda traga za svjetlošću i nalazi je u jakom koloritu, dok njeni predjeli donose ravnotežu viđenog i doživljenog - istakla je Kujović. Dr. D.

Naime, kako navodi Filmski centar Srbije, kritiku filma prikazanog u okviru programa „Panorama“ autora Alana Hantera objavilo je cijenjeno filmsko i esnafsko glasilo „The Screen Daily“. U svom prikazu Hanter ističe da očeva epska misija da ponovo izbori starateljstvo nad djecom predstavlja osnovu snažne i suptilno iznijansirane drame u filmu „Otac“. On je dodao da „najnoviji dugometražni igrani film Srdana Golubovića kombinuje društveni realizam filmova koji slamaju srce, što srećemo u filmovima braće Darden, sa pričom o običnom čovjeku znanom iz filmova Frenka Kapre.“ A potom ističe da bi „i festivali i publika trebalo da Golubovićevo prijemčljivo i emotivno pripovi-

Kadar iz filma „Otac“

jedanje dočekaju širom otvorenih ruku, a utisak je tim snažniji budući da je riječ o priči nadahnutoj istinitim događajima.“ Hanter pojašnjava i da Golubović koristi ovu priču kako bi stvorio film u slavu svakodnevnih djela pojedinca. Tokom filma, lične patnje takođe posluže i da se autor osvrne i na šira društvena pitanja u Srbiji, opterećenom siromaštvom i korupcijom. U prikazu je naglašeno i da se film brzo oslobađa ograničenja društvenog realizma i preobražava se u film puta („road movie“), kao i da je sentimentalnost

zaobiđena čitavim tokom filma, a posebno u impresivnoj glumačkoj kreaciji Gorana Bogdana. Tu je gotovo opipljiva upečatljivost u njegovoj krajnjoj iscpljenosti i turobnoj odlučnosti. Gledaoci vjeruju da je tu riječ o razumnom čovjeku koga čist instikt navodi da uradi tu jednu stvar za koju vjeruje da će djecu vratiti u njegovo naručje, gdje im je i pravo mjesto. Film „Otac“ temeljen je na istinitoj priči, a kako piše kritičar Jugarnjeg lista Jurica Pavičić, počinje šokantnom scenom. Na portu lokalne fabrike dolazi

majka djece (Nada Šargin) i prijeti da će se politi benzinom ako firma njenom mužu ne isplati dugove za otpremninu. Kada se majka zaista zapali, socijalne službe odvode djecu. Nikola kreće put Beograda po pravdu. Prema riječima Pavičića, Golubovićevi junaci su obično havksovski, šutljivi, tvrdi muškarci opsesivno fiksirani na cilj - pravdu. - I lik Nikole kojeg glumi Bogdan je takav, samo što ovaj put nema žanra, pištolja ni ubistva, samo „road movie“ o čovjeku na cesti. Kad se „Otac“ bavi samo čovjekom na cesti - najbolji je. Film najbolje funkcioniše dok je u kadru Bogdan sam, dok tumara, glavinja, svladava fizičku iznurenost, nesanicu. Tu do izražaja dolazi kako Golubovićeva režijska vještina, tako i odlični Goran Bogdan kojem je ovo najvažnija filmska uloga. Izrazito mršav, s jako malo teksta, odlično utjelovljuje lik koji je istovremeno najneznatniji, ali i najveći i najjunačkiji od svih. Taj je film kao sviranje na jednoj žici, no žici iz koje u najboljim trenucima izađe sirova, uzbudljiva emocija – R. K. zapisao je Pavičić.

20 Feljton

Utorak, 25. februar 2020.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Prevoz hrane u privatnoj režiji pratile su brojne afere » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ

GLAD – STALNI PRATILAC

Crnogorska prošlost vjekovima je bila ispunjena gladnim godinama njenih stanovnika, koje su prouzrokovane klimatskim uslovima sušnim godinama kada su prinosi žita bili nedovoljni za normalnu ishranu stanovništva. No, pored ovih razloga koji su uticali na pojavu gladi bili su česti ratovi koje je Crna Gora vodila da odbrani svoju slobodu. U Prvom svjetskom ratu i poratnim godinama glađu je bilo ugroženo u Crnoj Gori oko 150.000 ljudi. (Dr Šerbo Rastoder, Životna pitanja Crne Gore 1918-1929, knjiga I, Bar 1995, 50, opširno piše o problemu gladi i da je samo u periodu 1. decembra 1920. godine do 1. januara 1921. godine trebalo obezbjediti hranu u količini 1050 vagona da bi se podmirile potrebe ishrane pomenutog broja stanovnika.) Okupatorska austro-ugarska vojska pune tri godine pljačkala je i konfiskovala crnogorska materijalna dobra: stočni fond, živinarstvo, ribolov, čija je šteta procjenjena na 165.000.000 francuskih franaka. Pošto nema podataka koliko je ljudi stradalo od gladi koju nije izazvala samo okupaciona vojska Austro-ugarske, već i „bratska“ vojska Kraljevine Srbije, posebno u toku i poslije Božićne pobune, kao i sušne godine, pokušaćemo upoređivanjem broja stanovnika dobijenim popisom 1921. godine sa brojem stanovnika 1910. godine, da odgovorimo na ovo pitanje. Po rezultatima popisa stanovništva 1921. godine i broju stanovnika 1910. godine Crna Gora je za deset godina izgubila 17 % svog stanovništva. U ovom minusu

Prenoseći poslove snjabdijevanja hranom na trgovce, dajući im povoljne kredite i mogućnost da se ponašaju monopolistički, Vlada u Beogradu izazvala je negodovanje javnosti u Crnoj Gori, što se vidi iz brojnih naslovnica u štampi. Javnost je bila protiv toga da se trgovcima i tržištu daju tako važni poslovi kao što je snabdijevanje hranom, pa je tražila da država obavlja te poslove i prodaje žito po najpovoljnijoj cijeni za kupce, dok je jedan dio te hrane trebao biti besplatan ua sirotinju

Donosimo djelove iz nove studije dr Branislava Marovića „Neostvarene ekonomske nade Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji” (DOB, Podgorica, 2019) u kojoj se kritički sagledava odnos Kraljevske vlade u Beogradu prema našoj zemlji u periodu 1918-1941. godine

Crnogorke u Podgorici 1920. godine

Prevoz žita iz Vojvodine obavljan je željeznicom do Zelenike, zatim brodom do Kotora i dalje automobilom do Podgorice, sa drugim manipulativnim troškovima koštao je potrošača u Podgorici dva puta više od cijene žita u mjestu proizvodnje. Komora je predlagala da se žito transportuje vodenim putem Dunavom do Crnog mora, a zatim brodom do Bara ili Kotora, kako je to radila Kraljevina Crna Gora do Prvog svjetskog rata, što bi u ovom slučaju pojeftinilo prevoz i došlo bi se do uštede od 25 miliona dinara godišnje

Podgorica, 1920.

stanovništva Crne Gore učestvovala je i smrtnost od gladi. (Autori knjige „Naša narodna privreda“, Sarajevo 1927, 30, V.M. Đuričić, M.B. Tošić, A. Vegner, P. Rudčenko, dr M.R. Đorđević, došli su do pomenutog procenta uzimajući u obzir da bi u normalnim životnim uslovima prirodni priraštaj stanovnika Crne Gore u pomenutom periodu bio uvećan za 40.532 stanovnika, pa bi, prema tome, Crna Gora imala 1921. godine 278.955 stanovnika, a ne nepunih 200.000. Crna Gora je u tako pomenutom periodu izgubila 79.098 svojih stanovnika.) To teško stanje izazvano glađu i bolestima stanovnika Crne Gore potvrđuje i komand a n t Ja d r a n s k i h t r u p a (srbijanske vojske) u izvještaju početkom 1919. godine u kojem kaže: „Stanje u Crnoj Gori sada je ovako: oskudica u životnim namirnicama i skupoća nepodnosiva. Pomoć u hrani i drugim potrebama ne

dišnja proizvodnja pokrivala samo jednu četvrtinu godišnjih potreba njenih stanovnika u međuratnom periodu, bila je i Trgovačko-industrijska i zanatska komora u Podgorici. Prevoz žita iz Vojvodine obavljan je željeznicom do Zelenike, zatim brodom do Kotora i dalje automobilom do Podgorice, sa drugim manipulativnim troškovima koštao je potrošača u Podgorici dva puta više od cijene žita u mjestu proizvodnje. Komora je predlagala da se žito transportuje vodenim putem Dunavom do Crnog mora, a zatim brodom do Bara ili Kotora, kako je to radila Kraljevina Crna Gora do Prvog svjetskog rata, što bi u ovom slučaju pojeftinilo prevoz i došlo bi se do uštede od 25 miliona dinara godišnje. Na taj način stanovništvo bi došlo do jeftinije ishrane, a brodarska preduzeća do posla i zarade. Inače svi ovi uslovi u režiji trgovaca o nabavci hrane pra-

Podgorica 1920. godine

dolazi ni od kuda, u obećanje da će to pitanje biti uskoro urađeno niko ne vjeruje. Nade u Srbiju su propale“. Kako je reagovala vlada Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, koja je u centralističkom sistemu uređenja države bila jedina nadležna da riješi ovo važno egzistencijalno pitanje? Vlada je formiranjem Ministarstva za ishranu i obnovu zemlje u decembru 1918. godine nastojala da nabavkama hrane pomogne gladnim stanovnicima Crne Gore kojih je prema procjeni krajem 1920. godine bilo 150.000. Procjenjeno je, takođe, da će 1050 vagona hrane podmiriti prve potrebe ugroženih stanovnika. Drugo vladino Ministarstvo socijalne politike koje je preuzelo poslove ishrane od prethodnog ministarstva, januara 1921. godine, nastavilo je realizaciju snabdjevanja hranom. Vlada u Beogradu povjerila je

poslove ishrane gladnih u Crnoj Gori privatnim trgovinama, osim nekih kontingenata koje su preuzeli Savez zemljoradničkih zadruga iz Sarajeva i Zemljoradničko udruženje iz Nikšića. Prenoseći poslove snjabdijevanja hranom na trgovce, dajući im povoljne kredite i mogućnost da se ponašaju monopolistički, Vlada u Beogradu izazvala je negodovanje javnosti u Crnoj Gori, što se vidi iz brojnih naslovnica u štampi. Javnost je bila protiv toga da se trgovcima i tržištu daju tako važni poslovi kao što je snabdijevanje hranom, pa je tražila da država obavlja te poslove i prodaje žito po najpovoljnijoj cijeni za kupce, dok je jedan dio te hrane trebao biti besplatan ua sirotinju. Protiv politike Kraljevske vlade u Beogradu kako je obavljala snabdijevanje i transportovanje žita u Crnu Goru, u kojem je ona stalno oskudijevala jer je njena go-

Crnogorska porodica 1920. godine

tile su razne afere, koje je zabilježila i crnogorska štampa. Nerentabilnost transporta hrane pomenutim željezničkim pravcem, kojim je Kraljevska vlada prevozila hranu u Crnu Goru ilustrovaćemo sljedećim podatkom: prevoz vagona brašna, kukuruza ili pšenice od Beograda, Zagreba ili Novog Sada sa pretovarom u Bosanskom Brodu do Zelenike, a to je rastojanje od oko 1000 km koštao je 5.200 dinara, a od Zelenike, s pretovarom u Kotoru, do Podgorice na rastojanju od 140 km, stajao je 6.000 dinara. Ako se ova roba transportuje dalje iz Podgorice cijena je bila 0,75 dinara po kilogramu, onda je prodajna cijena te robe bila visoka i svakako nepravedna posebno u nerodnim godinama kojih je u međuratnom periodu bilo 11 sušnih godina. Sušne godine povećavale su potrebu za hranom u većim količinama i time tražile veću odgovornost centralnih vlasti da je obezbijede ne samo u dovoljnim količinama, već i na vrijeme i da je kupe kad je njena cijena najjeftinija na tržištu, što bi sve uticalo na nižu prodajnu cijenu hrane koja je inače bila enormno visoka. Cijenu hrane opterećivala je i visoka željeznička tarifa pa je Vlada u Beogradu snizila za 40 % i to na zahtjev delegacije iz Crne Gore koje su često posjećivale centralnu vlast u Beogradu da bi riješile brojna ekonomska pitanja od kojih je svakako snabdijevanje hranom bilo najvažnije. (Nastavlja se)

Utorak, 25. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Akcionarsko društvo ”MONTECARGO” Podgorica Trg Golootočkih Žrtava 13 Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Robe ulja i maziva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1219 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 21.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Đorđe Kaluđerović, telefon + 382 (0) 63 228 089.

Utorak, 25. februar 2020.

Na osnovu člana 62,stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG “42/11,57/14,28/15 I 42/17) Naručilac JU Dom starih “ Grabovac” Risan oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Sukcesivna nabavka lož ulja ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 24.02.2020.godine.

Za nabavku radova: “Izgradnja ulice pored Stadiona malih sportova , radnog naziva “Ulica 17” u zahvatu DUP-a “Nova Varoš 2”, vrijednosti sa PDV-om 400.000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija za javni poziv broj 02/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 21.02.2020. godine.Lice za davanje informacija službenik za javne nabavke, telefon 020/408-735, e-mail zdenka.perovic@apg.co.me.

Lice za davanje informacija: Kumburović Vladana-službenica za javne nabavke,telefon: 032/371-100, e-mail: grabovac@t-com.me

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Usluge hotelskog smještaja u Beogradu, Oglasna dokumentacija br. 2/20-999 od 24.02.2019. godine, objavljena je na web prezentaciji Montenegro Airlines-a AD Podgorica. Lice za davanje informacija je Aleksandar Bogavac, telefon + 382 20/405-548, e-mail aleksandar.bogavac@montenegroairlines.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Radne uniforme za potrebe Uprave lokalnih javnih prihoda, Komunalne policije i JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.900,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 16/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 24.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

I.br.1239/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Heta Asset Resolution DOO Podgorica, koga zastupaju Dragoljub Đukanović i Ksenija Franović, advokati iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, Redžović Osmana iz Ulcinja, Totoši bb, Elezović Osmana Naslije iz Ulcinja, Gornja Klezna i Kovačević Jasmine iz Ulcinja, Bul.Đ.K.Skenderbeg bb, na osnovu izvršne isprave - ugovora o hipoteci, dana 24.02.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se lice Kovačević Jasmina iz Ulcinja, Bul.Đ.K.Skenderbeg bb, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istoj uručio zaključak o prodaji nepokretnosti od 24.02.2020.god. Ukoliko se lice Kovačević Jasmina ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da joj je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (,,Službeni list CG“ broj 42/11 i 57/14) Naručilac DOO ,,Vodovod i kanalizacija“ Andrijevica, Ul. ,,Branka Deletića“ bb. Oglašava

O B A V J E Š T E NJ E O JAVNOJ NABAVCI Nabavka građavinske mašine ,,glatki vibracioni valjak sa jednim valjkom“ ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 90.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 42/1 od 24.02.2020.godine, objavljena je na portalu javnih nabavki na adresu www.ujn.gov.me, dana 24.02.2020.godine. Lice za davanje informacija: Dušan Kuburović, broj telefona 067/622-186 i 051/244-345.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu , oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Poreska uprava, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Usluga izvođenja maturske ekskurzije za školsku 2020/21. godinu ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 122 objavljena je na Portalu javnih nabavki , na adresi www.ujn.go.me, dana 24.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Andrijana Radenović, telefon : 020/812-330, e-mail : skola@gim-dg.edu.me.

Usluge putničke agencije za nabavku avio karata i rezervacije smještaja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 03/1-4304/1-20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 24.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Vesna Vukčević, telefon 020/448-179, e-mail vesna.vukcevic@tax.gov.me.

Poslovna oznaka I.br. 2965/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koga zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika Donka Ilić iz Podgorice, ul. Bora i Ramiza br. 14, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.02.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Murić Šemso iz Bara, Gretva bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27001, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 443,97 €, dana 24.02.2020. godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

J A V N O O B J A V LJ U J E

Izvršnom dužniku Donka Ilić iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2965/2019 od 18.12.2019 godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Murić Šemso iz Bara, Gretva bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27001. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 15.04.2019. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.02.2020. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Ivm.br.1247/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Heta Asset Resolution DOO Podgorica, koga zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, dana 24.02.2020. godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se lice Ljatif Ljuštak iz Ulcinja, Đerane bb, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o odbačaju od 01.03.2019.god. Ukoliko se lice Ljatif Ljuštak ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Poslovni broj: Iv.br. 371/19

Poslovni broj: I. br. 1368/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Heta Asset Resolution“ DOO sa sjedištem u Podgorici, pravni sljedbenik „ Hypo Alpe Adria Development “ DOO sa sjedištem u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143. PIB 02660482. koga zastupaju izvršni direktor Miloš Srejić i član Odbora direktor Michael Krenn, protiv izvršnog dužnika I reda Peročević Muja, Čeluga bb, II reda Kacić – Peročević Aide iz Bara, Stari Bar - Podgrad i izvršnog dužnika III reda Peročević Ilde iz Bara, Polje bb, na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci Ov.br. 7809/07 od 04.12.2007. godine po Ugovoru o hipotekarnom kreditu br. 1621905316 od 04.12.2007. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 109.500,82 €, dana 20.02.2020 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika I reda Peročević Muja, Čeluga bb, II reda Kacić – Peročević Aide iz Bara, Stari Bar - Podgrad i izvršnog dužnika III reda Peročević Ilde iz Bara, Polje bb, na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci Ov.br. 7809/07 od 04.12.2007. godine po Ugovoru o hipotekarnom kreditu br. 1621905316 od 04.12.2007. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zapisnika o održavanju ročišta II prodaje usmenim javnim nadmetanjem od dana 20.02.2020. godine, a koje sledeće ročište II prodaje je zakazano za dan 09.03.2020. godine u 12,00 časova, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.02.2020. godine

Utorak, 25. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Utorak, 25. februar 2020.

Mali oglasi nekretnine PRODAJEM ili mijenjam kuću izviše hrama oko 60 m2 na placu od 300 m2 za garsonjeru uz doplatu. Tel. 067/ 161- 010 1

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 3 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova. Samo pozovite. Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 4 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 5 POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 i više godine Tel.069/032-380 6

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/17 i 42/17), naručilac Zavod za zapošljavanje Crne Gore oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izvođenje građevinskih radova - tekuće građevinsko održavanje prostorija Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000 €. Tenderska dokumentacija, broj 1/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 24.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Svetlana Bracanović, telefon 020 405-225, e-mail svetlanabracanovic@yahoo.com

Utorak, 25. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 25. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 25. februar 2020.

Dana 24. februara 2020. u 84. godini preminula je naša draga

Posljednji pozdrav dragoj babi

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, rođake i komšije da je naša draga majka, baba, svekrva, tetka, poslije duže bolesti, preminula 24. februara 2020. u 86. godini

JELENI MIRANOVIĆ

JELENA Vlađova MIRANOVIĆ rođ. Boljević

TOMANA Mirkova LAKIĆEVIĆ rođena Dragović

Saučešće primamo u Barama – Donja Morača u kapeli groblja Biljege, 25. februara od 11 do 20 časova i 26. februara od 9 do 15 časova, kada će biti obavljena sahrana.

Ožalošćeni: sinovi RADOVAN i RADE, kćerke MILEVA, DANICA i DRAGICA, snaha LJILJANA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina LAKIĆEVIĆ i DRAGOVIĆ

1453

Saučešće primamo 24. februara od 15 do 20 časova i 25. februara od 10 do 15 časova u kapeli Donji Kokoti, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: ćerke STANKA RADOVIĆ, NEVENKA BAN, SONJA RADULOVIĆ i SLAVICA ANĐELIĆ, brat MIJO, đeveričići SLOBO, MIŠO i BUDIMIR, porodica pok. UROŠA, đeverične MILIJANA i BOSA, unučad, praunučad, zetovi, bratanić, bratanične, sestričić, sestrične, zaovičići, zaovične i ostala rodbina MIRANOVIĆ i BOLJEVIĆ

od DEJANA, DINE, JANE, VASILIJA i JELENE

1425

Posljednji pozdrav dragoj babi

1429

Посљедњи поздрав драгој мајци и баки

JELENI MIRANOVIĆ МИЛОДАРКИ ЈАНЧИЋ 1927–2020.

Путовала си тешким животним стазама и за то стекла поштовање свих. Остаћеш дио нас, да живиш у нашим сјећањима и причама, у нашим срцима. Почивај у миру. Ћерка БИЉАНА са породицом 1452 Danas se navršava pet godina od kada nije sa nama naša draga

od DARKA, ANE, DANILA, KOČE i RELJE

1426 Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

VASILJKA – VASA POPOVIĆ JELENI MIRANOVIĆ

Vječno ćeš živjeti u našim sjećanjima, jer si svoj život posvetila nama.

Tvoje KĆERKE i UNUČAD

Unučad: DEJAN, DARKO, MILICA, IVANA, IVA, KOSTA, SANJA, ALEKSANDRA, praunučad JANA, VASILIJE, JELENA, DANILO, KOČA, RELJA, VUK i VJERA

1451 1427 Posljednji pozdrav dragoj majci

JELENI MIRANOVIĆ

od ćerki STANKE, NEVENKE, SONJE i SLAVICE sa porodicama

1428

Oglasi i obavještenja

Utorak, 25. februar 2020.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Sa bolom i tugom obavještavamo rođake i prijatelje da je 24. februara 2020. godine u Beogradu preminula naša draga

VLADU

VJEROSLAVI – VERI Lukinoj ŽIVKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Vašu dobrotu, vedri duh i veliko srce zauvijek ću pamtiti i uvijek Vas se rado sjećati. Počivajte u miru i neka Vam je vječna slava.

ANA MAROJEVIĆ 1436 Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi i ujni

MARIJA BOŠNJAK rođena Pićurić

Posljednji pozdrav dobrom bratu i stricu

Napustila si nečujno svoj topli dom bez povratka. Živjela si pošteno i časno i bila nam uzor. Bila si nježna majka i baka. Pamtićemo te u najljepšim sjećanjima i čuvaćemo te od zaborava. Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu Bezuje – opština Plužine, gdje će biti izloženi posmrtni ostaci drage Marije u popodnevnim satima 25. i 26. februara 2020. godine, kada će se obaviti sahrana u 15 časova.

VLADU ŽIVKOVIĆU

Ožalošćeni: sin ĐORĐIJE – GARO, kćerke MILENA, VESNA i SONJA, snaha SLAVICA, unučad MARIJANA, MARINKO, MAJA, MARINA, DRAGAN, DRAGANA, VELJKO i MILOŠ

VERI ŽIVKOVIĆ

ŽELJKO POPOVIĆ sa porodicom

1449

Počivaj u miru.

VLADU ŽIVKOVIĆU od BRANKA ROGANOVIĆA sa porodicom

VELJO VUJADINOVIĆ sa porodicom 1450

1444

Posljednji pozdrav našem dobrom komšiji i prijatelju

1443

Navršila se godina od tragične smrti dragoga čovjeka, prijatelja i kolege

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Дана 24. фебруара 2020. умрла је 76. години наша драга JELENA, JOVO, MIRKO, MAJA i MILICA ĐUROVIĆ sa djecom

1422

СТАНКА Бајова ШУШКАВЧЕВИЋ

RADA VUJOVIĆA

рођена Поповић Саучешће примамо у селу Вуковци – Зета, 24. и 25. фебруара до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на сеоском гробљу.

ВЈЕРА Лукина ЖИВКОВИЋ Драга моја кумо, осјећам велику тугу због твог одласка. Била си јединствена, прави пријатељ и као таква остаћеш да живиш у нашим срцима заувијек.

Твоја кума МАЈА са породицом

Ожалошћени: синови ЈОВИЦА и НОВИЦА, ћерке МАРИНА и КАТАРИНА, браћа од стрица МИХАИЛО, РАНКО и ЗОРАН, сестре од стрица БОСИЉКА, БРАНКА, МИЛИЦА и ВЕРА, браћа од ујака РАНКО, РАДОЈИЦА, СЛАВКО и ДРАГАН, сестре од ујака ВЕРА, ЂИНА, ЉИЉА и ЗОРИЦА, браћа од тетке БУДО и МИЛАН, сестре од тетке ЛЕПА, АНКА, СЕНКА, СЛАВКА, ДЕСАНКА и МИЛАНКА, снахе НЕВЕНКА, АЛЕКСАНДРА и АНЂЕЛА, унучад и остала многобројна родбина ШУШКАВЧЕВИЋ и ПОПОВИЋ

Živi i živjeće uvijek, tužno sjećanje na njega, svijetli lik i ljudski trag, koji je ostavio među nama.

1420

KOLEKTIV ,,CEDIS“-a POSLOVNICA DANILOVGRAD

1430 Posljednji pozdrav dugogodišnjem iskrenom prijatelju i kolegi

Dana 24. februara 2020. u 69. godini posle duže i teže bolesti preminula je naša draga

1447

MILKA Dušanova ŠEKARIĆ rođena Vračar

NEĐU JARAMAZU

PUNIŠA i MIRJANA STANIŠIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: suprug DUŠAN, sinovi BORISLAV i BRANISLAV, braća BOJO i MIJO, stric PERO, tetka MIKA, snahe JOVANKA i VERA, đeveri STEVO i MIŠO, jetrva LJILJA i ostala mnogobrojna rodbina ŠEKARIĆ i VRAČAR

1445

Posljednji pozdrav dragoj kumi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću, 24. februara od 11 do 16 časova i 25. februara od 10 do 12 časova, kada polazimo za Pilatovce, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

PETAR RAJKOVIĆ Tri godine od kada si nas napustio i ostavio neizbrisivu tugu. Ponosni na sve što si bio, čuvaćemo te od zaborava.

1416

Supruga DRAGA, kćerke BOŽIDARKA, VESNA i MAJA, unučad JELENA, KSENIJA i NEMANJA, praunučad MANJA i ANDREJ i zet MILOŠ 1448

Posljednji pozdrav dragoj

Sjećanje na voljene roditelje 25. 2. 2003.

6. 6. 2000.

MACA

VOJICA

RADMILI – RAĐI MILIĆ

MILKI

VLADO i KOVILJKA KISIĆ

RADEVIĆ STEVO, LJILJA, SNEŽA i MIĆO

1433

SONJA, LJILJA, TANJA i VANJA

e-mail: oglasno@t-com.me

1442

1446

Oglasi i obavještenja

Utorak, 25. februar 2020.

Voljenom đeveru i stricu

Posljednji pozdrav dragom

VLADU ŽIVKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VLADU

Snaha VUKOSAVA, sinovci ZORAN i RADOVAN sa familijama

Osam godina je od smrti našeg sina

ALEKSANDRA ACA MARKOVIĆA

VLADU ŽIVKOVIĆU

od familije LALIČIĆ

Hvala ti za svu ljubav, dobrotu i lijepu riječ što si nam davao. Počivaj u miru.

Počivaj u miru. BORKA i MIĆO PEJAKOVIĆ

1438

1437

Dragi sine, rano naša neprebolna. Teško je živjeti bez tebe, grlimo te u snovima i mislima zauvijek.

Tvoji neutješni roditelji otac PETAR – PERO i majka ĐINA

Posljednji pozdrav milom i otmenom prijatelju 1431

1419

Posljednji pozdrav bratu

25. 8. 2019 – 25. 2. 2020.

VLADU Počivaj u miru.

VLADU Radovanovom ŽIVKOVIĆU

1441

Hvala ti brate, bio sam i ostao ponosan na tebe.

BRANKO Blažov TOMANOVIĆ

POMENI

MIRKO i MONIKA sa familijom

1423

Porodica pok. MUJA MIRKOVIĆA

Za nas je cijela i pretužna vječnost ovih četrdeset dana od kada nije sa nama naš suprug, otac i deda

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Sa osjećajem ponosa čuvam uspomenu na dragog i poštovanog strica. Njegovu toplu ljudsku dušu, razgovore i dočeke ne dam zaboravu.

DRAGAN VIDOV 1435

Počivaj u miru. 1432

VLADU ŽIVKOVIĆU

Dana 25. februara navršavaju se tri godine od smrti našeg dragog

VERA i VESKO STANOJEVIĆ sa porodicom

SVETOZAR GRDINIĆ

Posljednji pozdrav našem iskrenom prijatelju Nedostaje... Nedostaje nam bezuslovna ljubav, stamena podrška i beskrajna nježnost, koju nam je cijelog života pružao. Uvijek u našim srcima.

IVA VUKČEVIĆA Puno nam nedostaješ...

VLADU Njegove: DŽEMILA, SANJA, VANJA i MONA

JANKO MIRKOVIĆ sa porodicom

Tvoja FAMILIJA

1434 Posljednji pozdrav dragom

1424

Dragom

1415 Двије године су од смрти наше драге мајке 25. 2. 2016 – 25. 2. 2020.

VLADU

VLADU ŽIVKOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

posljednji pozdrav.

GOJKO POPOVIĆ sa porodicom

rođ. Barović Prolaze godine, sjećanje ne. Sa zahvalnošću i ljubavlju čuvamo te od zaborava.

1440

1439

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru.

1421

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

VLADU ŽIVKOVIĆU Dragi striko, veliko ti hvala za tvoju neizmjernu ljubav i pažnju.

NENO i GAGA DAMJANOVIĆ sa porodicama

Туга за тобом остаје иста. Сјећање на тебе је вјечно, а наша љубав бескрајна.

Suprug BORO, djeca RADULE i CICA, unučad VLADIMIR, SOFIJA i ALEKSA 1414 25. 2. 2012 – 25. 2. 2020.

RADMILI MILIĆ

МИЛКЕ Војинове МАНОЈЛОВИЋ

BUDA ĐUROVIĆ

Komšije: RADE, LILA, ANDRIJA i JELENA

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MILICA 1417

1111

Твоји: ЧЕДА, БРАНО и СЛОБО са породицама

1412 Данас је пет година од смрти наше драге мајке

SAVO PEJOVIĆ Osam godina bez tebe. Zauvijek u našim srcima. Tvoji najmiliji: LUKA, MATIJA i NEVENA 1413

ЗОРКЕ Маркове ГАРДАШЕВИЋ Живиш и живјећеш у нашим срцима и мислима. Почивај у миру у окружењу наших вољених и нека вас анђели чувају. ТВОЈЕ КЋЕРКЕ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1418

TV program

Utorak, 25. februar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 2 20:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Variola vera

Afera

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r. 10:05 Naučno–obrazovni program, r. 11:25 NVO sektor, r. 12:05 Dokumentarni program 13:05 Sofija, r. 14:05 Naučno–obrazovni program, r. 14:30 Meridijani, r. 15:00 Lajmet 16:00 Dnevna soba, e. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Podgorička hronika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarna emisija 20:35 Naučno–obrazovni program 21:05 Ekovizija 21:30 Sofija, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Birmingemska banda IV, s. 00:15 Dokumentarna emisija



   RTCG 2

06:00 06:10 06:40 07:30 09:00 10:45 12:15 14:10 15:00 16:40 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30

Koncert Zapis Fudbal fest, r. Sport, snimak Dnevna soba, r. Više od ljubavi, s. Draga Irena, r. Luda kuća, r. Više od ljubavi, s. Muzički program Afera, r. Luda kuća, s. Magazin LŠ Kultura na Drugom Dnevnik 2 Afera, s. Dnevna soba, s. Deveto čudo na istoku, film 00:00 Glas Amerike 00:30 Magazin LŠ

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga 15:30 Scena

16:00 16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Minut dva Zadruga Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30 01:30 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Kuhinja, s. 150 minuta Igra sudbine, r. Tate, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Mame, s. Tate, s. Igra sudbine, s. Urgentni centar, s. Ekskluziv, r. Noćni žurnal Variola vera, film Noćni žurnal, r. 150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55

06:35 07:00 07:25 08:45 08:50 09:10 09:55 10:25 11:00 12:40 13:00 13:15 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:26

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Mr. Kitchen, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo, r. Kefalica Totalni obrt, r. Mr Kitchen, r. Među nama, r. Vijesti Žigosani u reketu, r. Vijesti Azra, r. Vijesti Azra, r. Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Azra, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Kuća vatrogasac, film Marli i ja, film

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 12:15 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Hoću kući, r. Vijesti Geopolitika, r. Bez granica, r. Za volanom, r. Vijesti Žrtve ljubavi, r. Boje dana, e. Serija Vijesti Žrtve ljubavi, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor Vijesti Sport Destinacija vjenčanje, film 00:00 Reflektor, r. 01:50 Na granici, film



07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled

18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e. 21:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r. 23:40 Bandolera, r.

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00

Legendarni boks mečevi, r. Teme i dileme, r. Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.

Utorak, 25. februar 2020.

Marketing

Magazin

Utorak, 25. februar 2020.

Danijel Alibabić i Saša Barjaktarović pokreću D mol pop hor

Nova energija na muzičkoj sceni M. BABOVIĆ

PODGORICA – Nakon otvaranja škole pop pjevanja, crnogorski pjevač Danijel Alibabić pokreće novi projekat. Ovaj put riječ je o pop horu koji će takođe nositi naziv D mol, a budući dirigent je Saša Barjaktarović, donedavni dirigent KIC pop hora. Potpisivanjem ugovora, juče je u restoranu ,,Garden“ ozvaničena saradnja, a kako je Alibabić istakao, pokretanje ovog hora je velika stvar za Crnu Goru, ali i za ljude koji se bave muzikom. - U planu je jedan od najljepših projekata kada je muzika u pitanju. Uvijek sam volio da slušam i gledam horove i trudim se da ispratim njihove nastupe u Crnoj Gori. Moram priznati da kad god sam gledao Sašu Barjaktarovića kao dirigenta ispred nekog hora, to je za mene uvijek bilo fascinantno, jer je atipičan u odnosu na ostale i kada sam čuo da je slobodan, odmah sam ga pozvao da ga pitam za saradnju – kazao je Alibabić. Audicije za hor startuju 1. marta, a starosna granica budućih polaznika kreće se od 15 godina do srednje dobi. - Škola D mol ima veliki broj polaznika, a među njima ima mnogo tinejdžera. D mol pop hor je produžena grana škole pjevanja i u tandemu sa Sašom trudićemo se da napravimo

Saša Barjaktarović i Danijel Alibabić na jučerašnjem presu

najbolje što možemo. Svi talentovani i zainteresovani mogu da se jave tokom prve se-

dmice marta i da ih ,,testiramo“. Bitno nam je višeglasje, da se raspisuju partiture, da se

NVO Sinteza uspješno realizovala konkurs za mlade nikšićke bendove

čitaju note, da bude na najvećem profesionalnom planu. Postoji taj period u pubertetu

kada naša djeca nemaju gdje da pjevaju i da pokažu talenat, tako mi je zbog njih drago što će moći u ovom horu da pjevaju, kao i zbog ljudi kojima primarni posao nije muzika, jer smo svjedoci da je takvih mnogo i njima je prilika da talenat pokažu ili dopune – objasnio je Alibabić dodajući da imaju veliku podršku PAM-a, u čijim prostorijama će se održavati audicije. - Nadam se ćemo jednog dana doći do toga da imamo lične prostorije, vrijedno ćemo raditi na tome. Što se tiče koncerata, želja nam je da na koncertima ugostimo i velike zvijezde iz Crne Gore, ali i sa Balkana i da to bude spektakularno. Pored zvuka, koji je prioritet, želimo i da vizuelno bude drugačije od onog što smo imali priliku da vidimo – istakao je Alibabić. Dirigent Saša Barjaktarović kazao je da srećan što je Alib-

abić, kao strasni muzičar imao sluha da napravi prvu školu pop pjevanja. - Sa mojim iskustvom kao osnivačem prvog pop hora u Crnoj Gori ove dvije udružene energije i snage mogu doprinesu nečemu većem i boljem na muzičkoj sceni. Kao umjetnički rukovodilac neću dozvoliti da ne idem naprijed sa idejama, kojih uvijek ima i radujem se novom početku, jer je privilegija baviti se ovom vrstom umjetnosti, a horska muzika i višeglasje mene posebno fascinira, što može da se primijeti i kod publike – rekao je Barjaktarović. On je dodao im je cilj da se što više ljudi uključi i uživa u muzici. - Ja sam sa 15 godina počeo da nastupam kao član hora i upravo me ta mlada energija posebno raduje, jer donosi nove ideje i motivaciju. Daće mi više snage da budem kreativniji. Potrudićemo se da svaki segmenat bude na najvećem nivou, pogotovo kada je riječ o vizuelizaciji i svjetlima na sceni. Takođe, ne bi loše i da zaigramo, to sam radio i ranije, ali spontano, dopustio sam da me muzika nosi i uvijek sam dobio najljepše komentare. Moguće da je hor zaigra uz neki dobar dens, jer iz iskustva znam da to može da pokrene mase – zaklZ. K. jučio je Bajraktarović.

The Weeknd novom pjesmom najavio album

„Štrajk mozga“ snima prvi album PODGORICA – Bend Štrajk mozga pobjednik je konkursa za snimanje prvog albuma mlade nikšićke grupe koji je krajem decembra raspisala NVO Sinteza u saradnji sa Lejk festom kao dio projekta ,,Uhvaćeni tonovi“. Osnovni kriterijum odabira je bio da je muzički bend istovremeno i autor pjesama koje nije ranije objavio. - Ovaj dio krovnog projekta ,,Uhvaćeni tonovi“ je privukao veliku pažnju bendova i medija i rezultat je zaista kvalitetan materijal grupe Štrajk mozga, koja se izdvojila muzičkim kvalitetom, ali i tekstovima – navodi se u saopštenju. Angažovani muzički studio Stivi Music je sa bendom Štrak mozga već počeo snimanje osam pjesama sa kompletnom produkcijom.

- Osim snimanja pjesama, bend će biti medijski promovisan, a obezbijeđen je i nastup na desetom jubilarnom Lejk festu i drugim događajima. NVO Sinteza želi ovim projektom da pruži punu afirmaciju autorskom radu mladih umjetnika i da ga prezentuje nikšićkoj i crnogorskoj publici – ističe se u saopštenju. Projekat „Uhvaćeni tonovi“ sprovodi NVO Sinteza, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na zapadnom Balkanu (ReLOaD). ReLOaD program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Nikšić, Tivat, Kotor, Pljevlja i Z. K. Podgorica.

Bend Bon Džovi objavio novi singl

Rokerska himna optimizma

„After hours“ stiže u martu NJUJORK – Nakon odlično prihvaćenih povratničkih singlova ,,Blinding Lights“ i ,,Heartless“ kojim je zauzeo prvo mjesto Bilbord Hot 100 ljestvice, The Weeknd je objavio novi singl ,,After Hours“. Pjesmom je najavljen istoimeni studijski album, koji će svjetlo dana ugledati 20. marta. Singl „After Hours“ donosi mirniji i sporiji zvuk od prethodno objavljenih singlova „Heartless“ i „Blinding Lights“, a pjesmom preovladava melanholičan ugođaj. Singl je debitovao na prvom mjestu Bilbord Hot 100 ljestvice, a dobio je i spot. Produkciju pjesme potpisuju The Weeknd, Metro Bumin i Ilanđelo.

The Weeknd je uz novu pjesmu fanovima na društvenim mrežama otkrio i da će njegov novi studijski album takođe nositi naziv „After Hours“, te da će biti objavljen 20. marta. Pjevač je na Instagram profilu objavio službenu naslovnicu albuma, koja je u manje od 24 sata skupila više od milion lajkova. Na albumu će se naći 14 pjesama, među kojima i odlično prihvaćen singl „Heartless“, koji je premijeru imao u pjevačevoj Beats1 radijskoj emisiji naziva Memento Mori. Višestruki dobitnik Gremija 2018. godine je objavio EP „My Dear Melancholy“, na kojem se našao uspješan singl „Call Out My Name“. U međuvremenu je ostvario i zapaženu saradnju sa fran-

Singl „After Hours“ donosi mirniji i sporiji zvuk od prethodno objavljenih singlova „Heartless“ i „Blinding Lights“, a pjesmom preovladava melanholičan ugođaj cuskim producentom Gesafelštajnom na pjesmi „Lost in the Fire“. Posljednji studijski album „Starboy“ pjevač je objavio 2016. godine, a na njemu su se našli veliki hitovi „I Feel It Coming“ i „Starboy“, nastali u saradnji sa legendarnim Daft Pankom. Album „After Hours“ svjetlo dana će ugledati 20. marta ove godine, a do tad je dostupan za prednarudžbu.

LOS ANĐELES – Američki rok bend Bon Džovi objavio je novi singl ,,Limitless“, koji će se naći na njihovom predstojećem albumu ,,Bon Jovi: 2020“. Pjesmu najavljuju kao uzbudljivu himnu koja bi trebalo da podstakne optimizam u ovom nesigurnom svijetu, prenosi Telegraf.rs. Početkom februara bend je pustio samo instrumentalnu verziju ove pjesme i podstakao fanove da pokušaju da pogode riječi i otpjevaju je. Onaj ko se bude najviše približio originalu imaće priliku da se pridruži bendu na bini tokom predstojeće turneje i otpjeva pjesmu sa Bon Džovijem. Turneja po Sjevernoj Americi biće prilika da se promoviše njihov album ,,Bon Jovi: 2020“, koji će se u prodaji naći od 15. maja. Osim ,,Limitless“ na njemu će se naći i pjesme ,,Beautiful Drug“, ,,Unbroken“, ,,Luv Can“, ,,Brothers In Arms“, ,,Story of Love“, ,,Lower The Flag“, ,,Let It Rain“, ,,Shine“ i ,,Blood In The Water“. U novembru prošle godine bend je objavio još jednu pjesmu, ,,Unbroken“, koja je prikazana u dokumentarcu ,,To Be of Service“.