List Crnogorski nacionalni parkovi br. 1 by Nikola

LIST IZLAZI SVAKA TRI MJESECA / GODINA I /BROJ 1 / NOVEMBAR 2013. / PODGORICA, CRNA GORA

• TURISTIČKA SEZONA U NACIONALNIM PARKOVIMA CRNE GORE • DESET RAZLOGA ZAŠTO ULAGATI U ZAŠTIĆENA PODRUČJA • ZAVRŠENA ISTRAŽIVANJA POPULACIJE BALKANSKOG RISA, DIVOKOZE, MEDVJEDA, PELIKANA, SKADARSKOG HRASTA, SLIJEPIH MIŠEVA • REPORTAŽE IZ SELA MALA CRNA GORA I KATUNA DOLOVI LALEVIĆA • INTERVJU SA DIREKTOROM IUCN-A ZA JUGOISTOČNU EVROPU BORISOM ERGOM • RAZGOVOR SA ŠEFOM SLUŽBE ZAŠTITE U NP BIOGRADSKA GORA MILEM RNKOVIĆEM

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE STIMULIŠU RAZVOJ Poštovani čitaoci, Pred Vama je prvi broj časopisa Crnogorski Nacionalni parkovi sa željom da iz broja u broj saznajete o vrijednostima, aktivnostima i projektima koji se odnose na skoro 10 odsto zaštićene teritorije Crne Gore. Cilj nam je da ovim putem pred stavimo prirodne i kulturne vri jednosti Durmitora, Biogradske gore, Lovćena, Skadarskog jezera i Prokletija, ali i da čujemo Vaš glas – glas građana koji žive na terito riji kojom gazduju Nacionalni par kovi Crne Gore. Istovremeno želimo da učvrstimo

ili ostvarimo komunikaciju sa svim građanima Crne Gore, kao i su bjektima koji svojim djelovanjem doprinose napretku Nacionalnih parkova u bilo kom pogledu. Izazovi pred kojima se danas na laze nacionalni parkovi svijeta, pa i naše zemlje, iz godine u godinu postaju izrazeniji i složeniji. Za štićena područja su dodatno opte rećena postizanjem efikasnosti i obezbjeđivanjem fondova neopo hodnih za kvalitetno upravljanje, dok je, istovremeno, saradnja među nadležnim institucijama od ključ nog značaja za valorizaciju poten cijala zaštićenih područja, posebno nacionalnih parkova.

Povezivanje nauke sa jedne strane i mogućnosti i potrebe lokalnih uprava, organizacija i pojedinaca, sa druge strane, predstavlja dugo ročno optimalno rješenje kada je u pitanju zaštita i očuvanje priro de. Upravo zato iskustva lokalnog stanovništva mogu da doprinesu efikasnijem upravljanju zaštićenim područjima. Smatrajući da Nacionalni parkovi Crne Gore stimulišu razvoj i da je dobro razmijeniti dosadašnja isku stva, praksu i probleme sa svojim ključnim subjektima uključenim u njihovu zaštitu, razvoj i unapri jeđenje pokrećemo Crnogorske Nacionalne parkove. Vjerujući da

razmišljamo i djelujemo u istom pravcu – pravcu koji nas vodi do parkova koje smatramo svojim i prema kojima se odnosimo odgo vorno, pozivamo Vas da budete naš saradnik, predložite nove ideje, mogućnosti i oblike saradnje. Sa željom da predstavimo uspješnje projekte, interesantne priče o do brim domaćinima i njihovim živo tima, ljepote katuna, dolova, ribar skih naselja, dolina i planinskih vrhova, do prvog susreta u Parko vima, srdačno Vas pozdravljam! Zoran Mrdak Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

JPNPCG i Fondacija Petrović Njegoš potpisali Ugovor o saradnji, a prvi u nizu projekata biće obnavljanje osmatračnice za posmatranje ptica

USTANOVITI TRADICIONALNI DAN PELIKANA

redsjednik „Fondacije Petrović Njegoš“, Princ Nikola Petrović Njegoš i direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Zoran Mrdak potpisali su 28. oktobra 2013. godine Ugovor o saradnji, a prvi u nizu zajedničkih projekata biće rekonstrukcija osmatračnice – tornja za posmatranje ptica. Priprema projekta pod nazivom „Informacioni cen tar za edukaciju i promociju Skadarskog jezera“ ra đena je u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, koja je stalni partner Fondacije Petrović Njegoš i projekat je dijelom podržan od Fondacije Princa Alberta II. Direktor NPCG Zoran Mrdak, nakon potpisivanja ugovora, kazao je da je posebna čast za Nacionalne parkove Crne Gore to što je prvi program Fondacije na nacionalnom nivou upravo ovaj koji pomaže Skadarsko jezero.

„Veoma je značajno što je prvi Nacionalni park koji podržava vaša Fondacija Skadarsko jezero. Sam po datak da na prostoru parka ima 60 spomenika kul ture od kojih je većina neraskidivo povezana sa isto rijom Crne Gore, u stvari govori da je ovo bilo pra vo mjesto da vaša Fondacija počne sa podrškom cr nogorskom društvu“, rekao je on. Pored rekonstrukcije tornja za posmatranje pelika na u blizini specijalnog rezervata prirode Pančeva oka koje je jedino mjesto gdje gnijezde pelikani u Crnoj Gori, radiće se na izradi informativnih mate rijala, ali i na ustanovljenju Dana palikana koji će biti tradicionalan i koji će cjelokupnom crnogorskom društvu ukazati na značaj te životinjske vrste, kao i značaj zaštite prirode uopšte. Direktor Zoran Mrdak je naveo da će se kroz taj projekat osavremeniti infrastruktura potrebna za zaštitu te vrste. „Nadam se da će i u budućnosti vaša fondacija izna ći želje, interesa i finansijskih mogućnosti da bude mo partneri jer crnogorski Nacionalni parkovi za hvataju 10 odsto, možda najljepše, teritorije naše države“, poručio je on. Princ Nikola Petrović Njegoš kazao je nakon potpi sivanja ugovora da je to prvi put da se uključi u kon kretne akcije u mjestu koje obožava i koje je jedno od najljepših pejzaža u Crnoj Gori. On je kazao i da građani moraju biti svjesni i čuvati životnu sredinu. Princ je najavio i mogućnost saradnje sa drugim fondacijama koje bi pomogle očuvanje životne sre dine u Crnoj Gori.

NOVOSTI IZ PARKOVA

Sa sastanka u NP Biogradska gora

Osnovan Forum za saradnju sa lokalnim stanovništvom

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore osnova lo je Forum za održivi turizam za područje Nacionalnog parka Biogradska gora sa ciljem da unaprijedi saradnju sa lokalnim stanovništvom, predstavnicima biznis sektora i civilnog društva. NPCG su u sklopu projekta „Parkovi Dinarskog luka“ kre nuli u proces dobijanja Europarkovog Certifikata za održi vi turizam (ECTC), za koji je kao jedino zaštićeno područ je iz naše zemlje kandidovan NP Biogradska gora. U tom parku predstavnici NPCG već su organizovali dva sastanka, a sve u cilju unaprijeđenja ponude područja i po većanja zadovoljstva posjetilaca. Prisutnima su održane prezentacije o projektu koji sprovodi Svjetski fond za zašti tu životne sredine WWF, procesu sticanja Europarkovog Certifikata za održivi turizam, kao i ciljevi i glavni benefiti uključivanja parka u mrežu Čarter područja. JPNPCG planira osnivanje takvih foruma i u ostalim zašti ćenim područjima, koji bi organizovali sastanke dva do tri puta godišnje.

POČELA SEZONA LOVA NA UKLJEVU

Ribolovni zabran na izlovljavanje ukljeve u Nacionalnom pa rk u Skada rsko jezero prest ao je da v a ži 1. novembra 2013. i izlov te vrste moći će da se vrši do 15. marta 2014. godine. Van vremena lovostaja na ukljevu za lov na Skadarskom jezeru može se upotrebljavati karić sa najmanjim promjerom okaca od 8 milimetara. Privredni ribolov se može obavljati u vodama Skadarskog jezera izu zev u ribolovnim okama sa njihovim zaštitnim pojasom, mjestima Crni žar, Pančeva oka, Omerova gorica, Manastirski vrbiš i Grmožur, mjestu Tanki rt na 500 metara sa obje stra ne mosta, nizvodno rijekom Crnojevića do mjesta zvanih Gradina i Lisinj.

Međunarodna ministarska konferencija održaće se u decembru u Bečićima

POVEZATI SVE LJEPOTE PARKOVA DINARSKOG LUKA

rna Gora će početkom decembra biti stjecište stručnjaka, saradnika, menadžera i devet mi nistara regiona iz oblasti zaštite životne sre dine, jer će se u okviru Projekta „Parkovi Dinarskog luka“ u Bečićima održati trodnevna međuna rodna konferencija na ministarskom nivou u cilju učvr šćivanja platforme zaštićenih područja i povezanosti svih parkova u regiji Dinarskog luka. Predviđeno je da prvi dan konferencije ministri iz regio na potpišu zvanični dokument kojim će se obavezati da u narednom periodu implementiraju određene ciljeve vezane za životnu sredinu i zaštićena područja u pojasu Dinarida. Tim dokumentom Crna Gora će preuzeti ulogu od Slovenije, koja je od 2008. godine na osnovu zaključaka sa konferencije iz Bona bila lider u regionu u procesu im plementacije ciljeva vezanih za životnu sredinu. Ostatak konferencije biće posvećen saradnji između za štićenih područja zemalja regije.

Drugu ministarsku konferenciju organizuje Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Nacionalnih parkova Crne Gore. Poslednjeg dana konferencije učesnici će biti u prilici da posjete i uživaju u ljepotama NP Skadarsko jezero. Prva Međunarodna konferencija održana je u Banja Luci kao jedna od tri konferencije u sklopu projekta Parkovi Dinarskog luka. Projekat vodi Svjetski fond za zaštitu pri rode WWF sa ciljem umrežavanja zaštićenih područja u dinarskoj regiji i podizanja kapaciteta zaposlenih koji upravljaju tim područjima. Projekat Parkovi Dinarskog luka traje tri godine i finan siraju ga Ministarstvo inostranih poslova Norveške i MAVA fondacija.

PARKOVI OBILJEŽILI DAN NAUKE

Nacionalni parkovi Crne Gore uključili su se u akciju Ministarstva nauke i 11. novembra obilježili Svjetski dan nauke za mir i razvoj, koji je ove godine posvećen vodama - najvažnijem resursu na planeti. Ministarstvo nauke Crne Gore u saradnji sa UNESCO Regionalnim biroom za nauku i kulturu u Evropi (Venice Office) i Nacionalnom komisijom za UNESCO, po prvi put ove godine obilježava UNESCO Svjetski dan nauke.

Sa štanda NPCG Održani su stručni paneli na temu značaja voda u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, a Nacionalni parkovi su učestvovali i u edukativnom dijelu u Tržnom centru Delta City koji je posvećen najmlađima. Mališani iz osnovnih škola “Dušan Obradović” sa Žabljaka i “Pavle Rovinski” iz Podgorice, kao i djeca iz doma “Mladost” u Bijeloj na pultu NPCG mogli su da pitaju i dobiju odgo vore o Skadarskom, Biogradskom i Crnom jezeru, rijekama Tari i Morači, ali i našim kanjonima, vodopadima, biljnim i životinjskim vrstama.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Crna Gora se uključila u istraživanje stanja populacije ugrožene vrste sisara, istraživači obišli prostor nacionalnih parkova Prokletije, Durmitor, Biogradska gora i njihovu okolinu

BALKANSKI RIS NAJUGROŽENIJI SISAR U CRNOJ GORI

prvi put će se definisati stvarna gustina populacije kru pnih sisara u okviru zaštićenih područja Crne Gore i njihove okoline“, objasnila je ona. Ris je toliko ugrožena vrsta da je postala simbol zaštite prirode na zapadnom Balkanu. Ova vrsta divlje mačke može dostići visinu i do 65 centimetara i težinu do 30 kilograma i lovi uglavnom srne, divokoze i zečeve. Gubitak zdravih staništa u velikoj mjeri utiče na smanjenje plije na, pa i količinu hrane za tu vrstu. Osim JP Nacionalni parkovi i Centra za zaštitu i prouča vanje ptica Crne Gore uključeni su švajcarska nevladina organizacija KORA, njemački EuroNatur, Makedonsko ekološko društvo, Društvo za zaštitu i očuvanje prirodne sredine u Albaniji kao i nevladine organizacije ERA i Finch sa Kosova. Pored toga u projektu učestvuju i druge nevla dine organizacije i nadležne vladine agencije u zemljama u kojima ta životinja živi, kao i međunarodne institucije, poput Norveškog instituta za istraživanje prirode, Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN/Komisije za očuvanje vrsta (SSC) velikih mesojeda – inicijativa za Evropu, te IUCN /SSC – Specijalističke grupe za mačije vrste. Ovaj značajan Projekat ima finansijsku podršku švajcarske fondacije MAVA.

Svega šezdeset primjeraka risa u regionu

acionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica CZIP počeli su sredinom jula sa istraživanjem sta nja populacije ugrožene vrste Balkanskog risa, kojeg prema dostupnim podacima ima svega 40 do 60 pri mjeraka u Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu. Kako je kazala stručna saradnica za zaštitu faune u NPCG Marina Đurović radi se o autohtonoj vrsti koja predstavlja najugroženiju subpopulaciju evroazijskog risa u Evropi. „2011. godine došlo se do zaključka da na prostoru naše zemlje, Albanije, Makedonije i Kosova ima svega 40 do 60 odraslih jedinki. Upravo su iz tog razloga JP Nacionalni parkovi i Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore pokrenuli Program za oporavak Balkanskog risa – podrš ka očuvanju kritično ugrožene podvrste evroazijskog risa i u julu počeli sa istraživanjem stanja te populacije u Nacionalnom parku Prokletije gdje smo anketirali 41 is pitanika“, kazala je ona. Đurović je navela da su završili anketiranje i u NP Durmitor gdje su uradili ankete sa 47 ljudi, a pokrili su i teren Pive, Prekornice i nikšićke opštine koji je bio i nazahtjevniji jer obuhvata veliku i razuđenu istraživačku površinu i to

Grahovo, Bijelu goru, Goliju, Njegoš, Vojnik. „ Do sada je tim ispitao oko 150 traženih profila i obišao 3500 kvadratnih kilometara. Sljedeće posjete, bile su fo kusirane na NP Biogradska gora i naravno, njegovu oko linu, zatim rožajski sektor – planinu Hajlu, pa sektor Moračkih i Kučkih planina“, kazala je ona. Đurović je zajedno sa biologom iz Centra za zaštitu i proučvanje ptica Aleksandrom Perovićem anketirala lugare, nadzornike u nacionalnim parkovima, lovce, farmere, planinare, ljude sa katuna, veterinare, ljubitelje prirode, ali i sve one koji su usko vezani za potencijalna područja koja nastanjuje i koja je nastanjivao balkanski ris u Crnoj Gori. Pored podataka o prisutnosti ili odsutnosti balkanskog risa ovim istraživanjem NPCG će prvi put dobiti i podat ke o stanju sisara koji su plijen risu, kao što su srna, divo koza, zec, kao i onih koji su mu konkurencija –medvjed, vuk, divlja mačka i drugi. „Nakon toga, u toku 2014. u regionima u kojima anketa bude pokazala potencijalno prisustvo risa, istraživanja će se nastaviti u smislu nabavke modernije opreme (kamere – zamke) za praćenje stanja ove životinje. Kroz projekat

Anketiranje mještana

LJUDI SVJESNI NESTAJANJA BALKANSKOG RISA Preliminarna analiza sprovedenih anketa, objašnjava Ðurović, pokazala je da su ljudi svjesni nestajanja balkanskog risa u njihovom kraju i bili su spremni da sarađuju sa istraživačima i daju svoj puni doprinos. „Prevaziđeno je uvjerenje da je balkanski ris štetočina, mada i dalje postoje pojedinačni slučajevi, te da je sve manji postotak onih koji bi ga željeli istrijebiti, a sve veći onih koji bi ga zaštitili.Takođe, može se zaključiti da je balkanski ris više nego sigurno najugroženiji krupni sisar u Crnoj Gori“, kazala je ona.

Istraživanja pokazala prisustvo ugrožene biljne vrste od evropskog značaja u Nacionalnom parku Skadarsko jezero

REVITALIZOVATI SKADARSKi HRAST

staci šumske zajed nice skadarskog hra sta i jasena, koje se nalaze na listi potencijalnih habi tata od evropskog značaja NATURA 2000, očuvali su se duž seoskih puteva i kao graničnici oko imanja u blizini Gostiljske rijeke u NP Skadarsko jezero. Stručna saradnica za za– štitu flore u Nacionalnim parkovima Crne Gore Sla vica Đurišić i saradnici za šumarstvo Jelena Dra gović i Slobodan Stijepo vić tokom proljeća i ljeta prebrojavali su i markirali uz pomoć GPS-a svako po jedinačno stablo ili manje grupacije sa podmlacima i

dobili čak 161 GPS koordi natu. Istraživano područje sa obije strane Gostiljske ri jeke isparcelisano je pri vatnim imanjima koja se danas, uglavnom kose ili su potpuno zapuštena. Skadarski hrast je, kako je objasnila Đurišić, rijetka i ugrožena endemska pod vrsta, stavljena na listu na cionalno značajnih i zašti ćenih biljnih vrsta, a u za jednici sa jasenom nalazi se na listi potencijalnih habitata od evropskog zna čaja NATURA 2000. „Plavne šume skadarskog hrasta u zajednici sa polj skim jasenom i grčkom lu

strikom, prvi put navodi Černjavski 1949. godine, za područje Gostiljske ri jeke, i to kao fragmentarne ostatke nekada rasprostra njenih šumskih zajednica. On hrast opisuje kao novu termofilnu podvrstu hra sta lužnjaka, dajući joj na ziv „skadarski“. To su ujed no i jed i n i podaci o skadarskom hrastu na tom lokalitetu. Navodi se još za dolinu rijeke Zete, na loka litetu Špatula kod Ulcinja i uz rijeku Bojanu”, kazala je Đurišić. Brojnost podmladaka, na ročito na imanjima koja su godinama zapuštena, po tvrđuje da je cijelo po–

dručje primarno stanište šumske zajednice skadar skog hrasta i jasena i da postoje uslovi za njenu spontanu revitalizaciju na dijelovima staništa koji više nijesu pod antropogenim uticajem. Evidentirano je i prisustvo drugih vrsta i time potvr đeni sastav i struktura pri marne zajednice: od drve nastih - poljski jasen, po ljski javor, brijest, obična i srebrna vrba, topola, crna jova, drača, svib, smokva, džanja, glog, od povijuša -grčka lustrika, kupina, pa vit, divlja loza, i od zeljastih - vodena menta, štavelj, dri jemovac.

Prebrojavali i markirali stabla

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Katun pogodan i za stočarstvo i za turizam

Mještani najudaljenijeg žabljačkog sela koji su tokom surove zime mjesecima odsječeni od ostatka svijeta već se pripremaju za najhladnije godišnje doba i izolaciju koja traje nekad i više od pola godine

MALA CRNA GORA LJETI JE NAJLJEPŠI, A ZIMI NAJSUROVIJI PREDIO

a neko u 21. vijeku bude odsječen i bez komunikacije sa svijetom gotovo je nepoj mljivo za većinu građana Crne Gore, osim za onih 40-tak koji žive u žabljač kom selu Mala Crna Gora i koji se sa prvim snijegom nađu u višemjesečnoj izo laciji. Mala Crna Gora udaljena je od Žabljaka 20 kilometa

a smjenjuju se planine i ud oline, goleti i šume. Uskim seoskim putem prođe se Mali Štuoc, Dolovi, Vodice, Veliki Štuoc, s lijeve strane ostavite za sobom Nadgo rje, Čaire, pa dođete do Male Crne Gore. Selo i ka tun su na širokoj brežuljka stoj zaravni, a oko zaravni ledena bespuća Durmitora, Štuoc i dva bezdana kanjo ni Sušice i Tare. I dok je ljeti, kako kažu mje

U selu zimi ostaje samo četrdeset mještana: Dakić

ra i jedno je od najudalje nijih i najnepristupačnijih sela na Durmitoru. Put do tog sela vodi preko prevoja Štuoc na 2.050 metara nad morske visine, što ga čini najvisočijim putnim prevo jem na Balkanu. Vožnja do udaljenog sela ostavlja bez daha i domaće i strane turiste, jer je priro da netaknuta i impresivna,

štani, to najljepše mjesto u Crnoj Gori, zimi postaje pusto i surovo. Svake godi ne neko od mještana odu staje od namjere da zimu provede u Maloj Crnoj Go ri, već se sele na Žabljak. Takvu odluku donio je i se damdesetpetogodišnji Mi lutin Dakić koji će zbog zdravlja prve sniježne pahu lje dočekati kod sina u gradu.

PRIJE PEDESET GODINA IMALI 400 STANOVNIKA Pouzdano se ne zna kada su prvi stanovnici naselili Malu Crnu Goru. Pretpostavlja se da je to bilo prije, otprilike, tri vijeka. Gotovo se sigurno zna koja je familija došla prva, ali ne postoje dokumenta da potvrde podatke iz tih priča. Ono što se može utvrditi i bez dokumenata jeste da su oni koji su nekad naselili Malu Crnu Goru morali biti u nekoj velikoj nevolji. Lijepo, prostrano, ali hladno, bezvodno, od svijeta izolovano mjesto nije se bez nevolje biralo za selo. Gotovo četiristo ljudi živjelo je u Maloj Crnoj Gori prije pedesetak godina, a u selu je tada bilo šezdeset pari volova. „Nijesam više zdravstveno dobro da bih mogao ovdje šest mjeseci živjeti odvojen od svijeta. Nogu sam slo mio 1997. godine i nakon šest dana helikopter se spu stio za mene ovdje i odveo me u bolnicu u Podgorici. Loši su uslovi ovdje, pogo tovo zimi“, priča on. Dakić je kazao da mještane tog sela zima ne može do čekati nespremne jer već u septembru razmišljaju i na bavljaju namirnice „Odsječeni smo od svijeta i više od šest mjeseci. Tako da namirnice već sada po činjemo da spremamo za zimu i to u količinama koje nam mogu trajati do 15. maja. Naravno i za stoku pripremamo sve što nam treba“, objasnio je on. Dakić ističe da su teški uslovi i život u najudaljeni jem selu na Žabljaku. „Meni ne treba mnogo.

Dvesta kila brašna može mi trajati godinu dana, a potro šim tokom zime oko deset metara drva. U jesen nam doznače drva ljudi iz Na cionalnog parka Durmitor, mi ih doćeramo do kuće, spremimo i spakujemo unu tra, jer kad padne snijeg ne izlazi niko, osim ljudi koji imaju stoku“, kazao je on. Dakić ima desetak ovaca i kravu, a govori da mu nije naporno zimi jer mu je šta

la u blizini. Mnogo je teže, priča on, komšijama koji imaju više grla. „Moj brat drži oko 150 ova ca, a ove godine mu se oja gnjilo i obliznilo dosta njih, pa ima skoro 300. Njemu će zimus biti mnogo teško jer treba toliku stoku na hraniti“, kazao je on. U selu koje je već u septem bru izgledalo pusto Dakićev prvi komšija živi na brežulj ku iznad njegove kuće na udaljenosti oko 200 metara. On objašnjava da ove zime neće biti ni 30 domaćina, odnosno oko 40 mještana, u čitavoj Maloj Crnoj Gori i to uglavnom starije gene racije. „Mladi neće na selo. Bilo gdje im je bolje nego ovdje. Seoska škola je zatvorena prije 15 godina, djece ne ma“, priča on. Srećom ono malo mještana što je ostalo u Maloj Crnoj Gori može da računa na pomoć u slučaju bolesti jer u selu živi jedan zdravstve ni radnik. Dakić navodi da im pomaže ako treba neka terapija, konsultuje se sa doktorima sa Žabljaka, daje im injekcije, a što je najvaž

nije uvijek je dostupan. I u katunu Male Crne Gore mirno je. Samo još par mje štana ispred koliba obavlja poslednje seoske poslove. U katunu smo zatekli po rodicu Vlada Tomčića i njihovu komšinicu Radušu Tomčić. „Mnogo toga nam je po trebno pred zimu, jer se ov dje moramo unaprijed na miriti za 5,6 mjeseci, a ne za 15 dana. Ovdje je gadno zim i, a u katunu slabo ko ostaje. Dolje u selu i poneka kuća ima, ovdje samo ljeti. Ranije dok je bilo radne sna ge ovdje je ljudi bilo i do 15. oktobra“, kazala je ona. Ističe da Tomčić sada nema nikoga, dok su ranije pred veče znali da se okupe jed ni kod drugih, pričaju, ple tu, heklaju... Vlado Tomčić priča da se iz katuna sele oko Male Go spojine 21. septembra, jer dok je kopna u Maloj Crnoj Gori je lijepo. „Nema sad ljepšeg mjesta nidje u Crnoj Gori. Kad sni jeg prekine Štuoc, onda se ovdje nikako ne može jer nameti budu visoki i do de set metara“, priča on.

MJEŠTANI SARAÐUJU SA NP DURMITOR Mještanina Male Crne Gore Slobodana Dakića zatekli smo sa nadzornicima NP Durmitor, a kako je kazao gleda naznačena stabla koja će mu trebati za ogrijev. On je kazao da je teško izvući drva iz šume, a često i pozajmljuju mašine, konje i volove kako bi taj posao završili. Dakić je pohvalio i saradnju sa NP Durmitor, ističući da im uvijek izađu u susret šta god treba.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

NP Prokletije idealan za sportsko – rekreativni ribolov, procjenjuje se da bi tokom sezone bilo više od 300 ribolovaca

PEĆKA BISTRICA POSEBNA VRIJEDNOST PROSTORA Jedna od posebnih vrijednosti prostora Prokletija je i rijeka Pećka Bistrica koja pripada Jadranskom slivu i ulijeva se u Bijeli Drim, zatim u Crni Drim i rijeku Bojanu. „Rijeka posjeduje Primorsku ihtiofaunu, posebno potočnu pastrmku koja je po svom genetskom sastavu identična pastrmci jadranskog sliva. To je jedinstveni slučaj u Crnoj Gori - da na nekom prostoru postoji ihtiofana i crnomorskog i jadranskog sliva“, ispričao je Marić.

Prijedlog da se otvori kamp na Bajrovića katunu

NE ZAOSTAJEMO ZA EVROPSKIM PLANINSKIM RIBOLOVNIM CENTRIMA

acionalni park Prokletije zbog svojih pejzaža, nom, skobaljom, klijenom, štukom, mladicom i potočarom. atraktivnosti prostora, ali i bogatstva ribljih „Nakon obilaska prostora i spoznaje o stanju vodenih obje vrsta mogao bi biti idealan prostor za orga kata i ihtiofaune postoji prijedlog da se sljedeće godine uvr nizovanje sportsko - rekreativnog ribolova na ste određeni lokaliteti NP Prokletije u ponudu za sportskoelitnom nivou. rekreativni ribolov. Čak šest lokaliteta, prema Potrebno je sa Ministarstvom DIVLJE DEPONIJE PRIJETNJA mišljenju stručnog saradnika poljoprivrede precizno defi ZA RIBOLOV za ihtiofaunu iz Jav nog nisati lokalitete, mjere zašti Divlje deponije mogu biti velika prijetnja ribolovpreduzeća za Nacionalne te, novčane nadoknade i na nom turizmu, a da bi se spriječilo njihovo nastajaparkove Crne Gore Stevana čine obavljanja ribolova“, ka nje moraju sarađivati sve nadležne institucije. Iako Marića, mogu biti pogodni zao je on. u blizini NP Prokletije ne postoje industrijska poza obavljanje sportsko – Prema mišljenju Marića strojenja koja bi zagadila rijeke često smeće iz dorekreativnog ribolova. sportski ribolov u parku tre maćinstava upravo završi u njima. Deponije bi sa Pored Trokuske, Treskavičke, bao bi biti dozvoljen u slivu druge strane mogle predstavljati problem za razvoj Hridske, Babinopoljske i Komoračke rijeke jer pored turizma, ali i sportskog ribolova. Komoračke rijeke, najatrak očuvane populacije riba, već tivnije mjesto za ribolov na je osmišljeno i definisano po prostoru parka je Hridsko jezero. Marić je naveo da je po ribljavanje tog vodotoka. On je naveo i da je sportski ribolov dručje NP Prokletije bogato pastrmkom blatnjačom, liplje u prošlosti takođe bio prisutan na toj rijeci, kao i da je njima

upravljalo Sportsko ribolovno društvo „Plavsko jezero“. „Ribolov bi trebalo organizovati samo uz pratnju stručnog vodiča jer je neophodno poznavanje terena, znanje vodiča i jedini je pravi način za kontrolu te vrste turizma. Procjenjuje se iz iskustva ljudi iz Sportsko –ribolovnog društva Plavsko jezero da bi u startu bilo oko 300 sportskih ribolovaca to kom sezone, a prijedlog je da dozvola za ribolov bude 20 eura“, kazao je Marić. Na ovaj način i prostor Plava bio bi zaštićen od nelegalnog i neuređenog ribolova. Ujedno je to, smatra on, idealna pri lika da se na zdravim osnovama otpočne ribolov na prosto ru NP Prokletije, kao i novi vid ribolovnog turizma koji će imati perspektivu za dalji održivi rast. „Ako bi uporedili ovaj prostor sa bilo kojim evropskim cen trom planinskog ribolovnog turizma on ne zaostaje, niti po ihtiološkom bogatstvu, niti po drugim prirodnim i ambi jentalnim vrijednostima, što svakako treba iskoristiti“, do dao je Marić. On je kazao da postoje i prijedlozi za otvaranje ribarskog kampa kod Bajrovića katuna koji bi bio van granica NP - iz među dva prirodna izvora u blizini Hridskog jezera i prito ka koje su u slivu Komoračke rijeke. Na taj način ribolovci bi izbjegli smještaj u gradu, boravili bi u blizini jezera i ri jeka, a imali potpuni ugođaj boravka u netaknutoj prirodi. Razvoj ribolova u NP Prokletije pratilo bi i neophodno go dišnje poribljavanje i za sliv Komoračke rijeke bilo bi po trebno 10.000 komada mlađi potočne pastrmke koje bi bile obezbijeđene kao naknada od strane vlasnika mini hidroe lektrana čija će izgradnja, kako je planirano, uskoro početi.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Tradicionalna manifestacija u Ostrosu Porodica Damjanović u katunu Dolovi Lalevića u srcu Nacionalnog parka organizovana sedmi put Biogradska gora nudi domaću hranu turistima tokom ljetnje sezone

SIR DAMJANOVIĆA I NA PODGORIČKIM TRPEZAMA Izvrstan sir i kajmak Damjanovića našao je svoje kupce u Podgorici, a Vukoman kaže da dnevno ima i 30 kilograma sira mogao bi ga prodati. „Prodajem sir u Podgorici, mogu reći da imamo naše tržište tamo. Da nije toga ništa ne bi mogli zaraditi da nosimo sami na pijacu. Ljudi danas kupuju po 200 - 300 grama, a ne kao nekad kacu sira“, priča on. Prodaja sira dobra je i dok borave na katunu ljeti, pa od toga može fino da se živi.

KOŠTANIJADA PRIVUKLA STOTINE POSJETILACA

STRANCI SE VRAĆAJU NA NJIHOV KAČAMAK

anifestacija u slavu koštanja održana je 16. novembra u Mjesnoj zajednici Ostros na obali Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Već dobro poznata Koštanijada, sedmu godinu zaredom, okupila je brojne izlagače proizvoda karakterističnih za Krajinu, ali i stotine zainteresovanih posjetilaca i turista. Na štandovima su mještani nudili različite domaće proizvode. Tako su osim koštanja i proizvoda od ko štanja mogli probati ili kupiti suve smokve, masline, narandže, med, duvan, ljekovito bilje. Posjetioci su imali priliku i da probaju suvu ukljevu i krapa, ali i svježe isprženu ribu. Predsjednik MZ Ostros Emro Duraković smatra da tradiciju organizovanja Koštanijade treba nastaviti, jer je to način da mještani prezentuju svoje proizvode. „Naše područje je najbogatije kestenom u čitavom re gionu. Imamo oko 20.000 stabala divljih i pitomih ko štanja. Ujedno kroz manifestaciju upoznajemo ljude i sa našom tradicijom i sa vrijednostima NP Skadarsko jezero“, kazao je on. Iz godine u godinu sve je veći broj posjetilaca, a viši savjetnik za saradnju sa mjesnim zajednicama u op štini Bar Naser Kraja podsjetio je da je inicijativa za organizovanje te manifestacije pokrenuta 2006. godi ne, kada je MZ Ostros prvi put pozvana da učestvuje na Koštanijadi u Stolivu u Boki Kotorskoj. Cilj manifestacije je valorizacija svih resursa krajinskog kraja, kako kulturnih, tako i istorijskih i poljoprivred nih. Kraja je objasnio da je svaki početak težak pa je tako bio i onaj kada su planirali manifestaciju. „Trebalo je ljudima približi tu ideju, naći izlagače koji će izložiti svoje proizvode. Već druge i treće godine bilo je lakše i nekako su spontano ljudi dolazili da izlažu“, ka zao je on. Koštanijadu su organizovali Opština Bar, Turistička or ganizacija Bar, Opština Ulcinj. JP Komunalne djelatno sti Ulcinj i Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori.

Upoznaju ljude sa tradicijom

akadamski put do katuna Dolovi Lalevića koji je ručno probijan prije 50 godina jedini je način da se stigne do kolibe porodice Damjanović, u srcu Nacionalnog parka Biogradska gora. Skoro sat vremena bilo je po trebno da terenskim vozilom preko krševitog puta prošara nog rupama i kanalima koje je napravila voda stignemo do domaćina Vukomana Damjanovića i njegove kolibe koja se nalazi na 1.724 metra nadmorske visine. Gostoprimstvo, domaći sir, kajmak , hljeb i meso odmah su se našli ispred nenajavljenih gostiju, a tako je, priča on, kad god im neko navrati – bio domaći ili strani posjetilac. Svi koji prolaze kroz katun u njegovoj kolibi mogu probati domaće proizvode, odmoriti i nastaviti dalje svoju turu. Sredinom septembra porodica Damjanović još nije razmišljala o povratku u Mojkovac gdje čekaju prve snjegove. „Ovdje ne smijemo dočekati prve snjegove, već se odmah nakon najave meteorologa vraćamo u grad. Kad je pogodno vrijeme ostanemo do kad god možemo. Prošle godine smo bili do 26. oktobra“, kazao je Vukoman.

Na prostranim livadama oko njegove kolibe ima više nego dovoljno trave za njegovih 12 krava i dvije junice. Kako su naveli nema pogodnijeg mjesta ne samo za ispašu stoke, već i za turizam. Za porodicu Damjanović njihov predio je naj ljepši dio Bjelasice, a tome doprinosi i blizina Nacionalnog parka Biogradska gora. „Svi turisti koji ovamo dođu pričaju da su prošli veliki dio Evrope i svijeta i nijesu naišli na ovakve ljepote“, ističe Vukoman. Strani turisti uglavnom žele da probaju domaće proizvode koje ne mogu naći u prodavnicama – sir, kajmak, mlijeko, domaće priganice, hljeb, kačamak...Vukoman priča da se strancima sve sviđa pogotovo jer je to prirodna hrana „bez hemije“. „Rado gledaju kako se sprema sir i kako žene kuvaju. Većina njih prvi put proba kačamak. Prije nekoliko godina turisti iz Slovenije su uzeli recept za kačamak, ali naredne godine su došli i kazali da im jelo nije ispalo onakvo kakvo su jeli kod nas“, kazao je sa osmjehom Vukoman. Iako u njihovom katunu ima sve manje ljudi koji ljeti tu bo rave Damjanović ističe da će dolaziti dok god bude pokre tan, pa barem i na 20 dana. On se prisjetio 80-tih godina kada se doselio u katun i kada je ljeti na pašnjacima bilo i preko hiljadu ovaca. „Sad nema ništa. Nekada se odavde nosilo i po 500 tovara sijena, prvo na konjima, a kasnije traktorima. Sada se ni ne kosi, narod je nestao, a samim tim i stoka. Samo se ovi sta ri vraćaju i borave ovdje“, kazao je Vukoman. Damjanovići ističu da sa parkom uspješno sarađuju 30 go dina.

Stručnjaci iz Nacionalnih parkova Crne Gore istraživali na Skadarskom jezeru

U PEĆINAMA 14 VRSTA SLIJEPIH MIŠEVA

rna Gora je jedna od najmanje istraživanih zemalja kada su slijepi miševi u pitanju, pu blikovano je veoma malo podataka o njima, a to ujedno otežava i akcije u cilju njihove zaštite. Nacionalni parkovi Crne Gore su zato 2011. godine po krenuli program praćenja stanja pećinskih vrsta slijepih miševa na prostoru Skadarskog jezera. “Do sada je na Skadarskom jezeru identifikovano 14 vrsta, od kojih je dugorepi slijepi miš nova vrsta za Skadarsko je zero. Vrsta je identifikovana detektorom za slijepe miševe. Ostale vrste koje nastanjuju Skadarsko jezero su mali pot kovičar, veliki potkovičar, južni potkovičar, sredozemni pot kovičar, mišouhi večernjak, oštrouhi večernjak, resasti ve černjak, riđi večernjak, dugoprsti večernjak, dugokrili prste njak i najmanji slijepi miševi bijelorubi slijepi mišić, natuzi jev slijepi mišić i patuljasti slijepi mišić”, kazala je stručna saradnica za zaštitu faune u NPCG Marina Đurović. Đurović je dodala da danas znaju da Skadarsko jezero za neke vrste predstavlja pogodno zimovalište, pa tu prezimljuju kolonije velikog i malog potkovičara, kao i dugokrilog prstenjaka, dok su neke vrste našle po godna mjesta da odgajaju podmladak. Pored metode posmatranja istraživači koriste posebne

Ðurović prikuplja podatke

mreže na ulazima u pećine ili iznad površine vode, ali i detektore koji na osnovu zvučnih talasa visoke frekven cije koje slijepi miševi ispuštaju definišu njihovu takso nomsku pripadnost. Slijepi miševi (red Chiroptera) su globalno ugrožene životinje koje uživaju međunarodnu zaštitu UNEP Konvencije o migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o zaštiti evropskih populacija slijepih miše va (EUROBATS).

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Stručni saradnici za faunu Nacionalnih parkova nastavili sa monitoringom sisara u zaštićenim područjima MJEŠTANI SMATRAJU DA JELENA NEMA NA PROKLETIJAMA Ðurović je radila i inicijalna istraživanja prisustnosti sisara u NP Prokletije kroz ankete lokalnog stanovništva koje su pokazale da većina smatra da su medvjed, lisica i vuk uobičajene životinje tih prostora. Oni smatraju da je divlja mačka prisutna u manjem broju, dok je ris prisutan, ali veoma rijedak. “Većina ispitanika se slaže da jelen nije prisutan u ovim krajevima. Srna je prisutna, ali smatraju da je rijetka, dok je divokoza uobičajena životinja za ovaj prostor, kao i divlja svinja, zec i veliki tetrijeb”, kazala je Ðurović. Anketa je pokazala i da drastično opada brojnost populacije divokoze, a populacija medvjeda je stabilna i u porastu. Najmanje deset jedinki na Durmitoru: Tragovi medvjeda

PRIMJEĆENI MRKI MEDVJEDI U NACIONALNOM PARKU DURMITOR

eritoriju Naci onalnog parka Durmitor od 2010. god ine koristi najmanje šest je dinki mrkog medvjeda, a u septembru 2013. nad zornici tog parka primje tili su ženku sa tri mladun četa. Stručna saradnica za fau nu Marina Đurović na vodi da su unutar parka definisana staništa od pr ior itetnog značaja za tu vrstu, jer predstavljaju pro stor za odgajanje mladu naca, a ujedno su i u funk ciji prirodnih koridora ko jima se ostvaruje komuni kacija sa životinjama mr kog medvjeda na staništi ma koja su van granica parka. Ona je navela da je tokom 2013. zabilježena aktivnost najmanje 10 je dinki u tom parku – jedna ženka sa tri mečeta, jedna sa dva i pet mužjaka.

“Jav no pre du z e ć e z a NPCG od 2010. godine na osnovu razrađene meto dologije za praćenje stanja mrkog medvijeda započi nje dugoročni process pra ćenja stabilnosti i brojno sti populacije medvjeda na prostoru NP Durmitor”, objasnila je ona. Cilj toga je ustanovljavanje ukupnog broja jedinki mr kog medvjeda koji koriste prostor parka, bilo da ga trajno naseljavaju ili u nje ga ulaze periodično. Metode koje se koriste pri likom sprovođenja tih ak tivnosti su, kako kaže Đu rović, dokazivanje prisu tnosti po definisanim ma ršutnim mrežama, dobi janje terenskih podataka od strane službe fizičke zaštite nacionalnog parka. Pored toga Đurović je ra dila i monitoring brojno sti, distribucije i vitalnosti populacije divokoze na

Durmitoru gdje je doka zana prisutnost balkanske divokoze – jedne od sedam podvrsta alpske divokoze. “Na osnovu učestalosti po javljivanja na istim lokali

tetima (na osnovu popu njenih anketnih listića nad zornika u NP Durmitor), uzete su maksimalne vri jednosti prebrojanih divo koza na širim lokalitetima

sa malom mogućnošću preklapanja jedinki. Sa biranjem ukupnih brojeva maksimalnih vrijednosti svakog istraživanog loka liteta, došlo se do maksi malnog broja od 408 jedin ki. To govori da je mini mum zabilježenih jedinki od sredine maja do sredine septembra bio 408, sa ve

likom vjerovatnoćom da ih ima više od tog broja”, ka zala je Đurović. NPCG je 2008. godine kre nulo sa praćenjem stanja divokoze u tom parku. Do sada su identifikovana pri rodna mjesta koncentraci je divokoze, ustanovljeno je da predatori i kompeten cija sa drugim papkarima ne predstavlja ograničava jući faktor u dinamici po pulacije, a identifikovane su i potencijalne maršutne mreže u jasno određenim arealima planinskog ma siva. NPCG ulažu napore u pri bavljanju sredstava za so fisticiranije metode pra ćenja stanja populacije di vokoze koje bi dale jasniju sliku o migracijama u NP Durmitor.

Zabilježeno preko 400 jedinki divokoze

Stanište jedine biljke mesožderke u flori Nacionalnog parka Skadarsko jezero pronađeno je na 16 lokacija

MJEHURAČA NIJE UGROŽENA

risustvo Mjehurače, jedine bilj ke mesojeda u flori Skadarskog jezera, pronađeno je na 16 loka cija i to uglavnom unutar zajed nica bijelog i žutog lokvanja. Mjehurača je jedna od četiri karnivorne vrste (biljke mesojedi) u flori Crne Gore. Istraživanje stručne saradnice za floru Slavice Đurišić pokazalo je da se Mjehurača uglavnom nalazi unutar za jednica bijelog i žutog lokvanja, rjeđe u zajednici kasoranje, i to na manjim du binama, gdje je vrlo izražen proces vre nja (anaerobnog raspada). Prvi put ova vrsta na Skadarskom jezeru otkrivena je u priobalnoj zoni Vranjine i Virpazara 1969. godine, a kasnije i u za livu Mrčiluka 2008. i na Crnom žaru 2011. „Organizovani su izlasci na teren, tokom jula, avgusta i septembra, na staništima

lokvanja i kasoranje, na više lokaliteta duž sjeverne i južne obale jezera. Primjenjivane su, kombinovano, metoda transekta i me toda kvadranta (prebrojavanjem jedinki). Dobijeni rezultati i zapažanja na terenu impliciraju zaključak da je Mjehurača ra sprostranjena i neugrožena na Skadarskom jezeru“, kazala je ona. Đurišić je objasnila da su biljke mesojedi rijetke u biljnom svijetu, a žive na staništi ma siromašnim nitratima, kao što su tre setišta, močvare i vlažna karbonatna sta ništa. Te biljke se hrane tako što takozvanim „za mkama“ – listovima hvataju aktivno ili pasivno svoj plijen, a potom ga razgrađuju. Tako i Mjehurača ima na hiljade sitnih mješkova veličine dva, tri milimetra koji služe za hvatanje insekata, vodenih buba i larvi komaraca.

Ðurišić istraživala u julu, avgustu i septembru

Ploveće kolonije Mjehurača, odnosno njena staništa, uvrštena su u Emerald mrežu habitata od velike ekološke važ nosti, u skladu sa Bernskom konvencijom

o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirod nih staništa. Kao i ostale karnivorne vr ste Crne Gore, zaštićena je nacionalnim zakonodavstvom.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Šef službe zaštite u NP Biogradska gora Mile Rnković govori o surovim zimama, teškim uslovima u kojima rade i poručuje

NADZORNICIMA NACIONALNI PARKOVI TREBA DA SU KAO DRUGA KUĆA VUKOVI UGROŽAVAJU DRUGU DIVLJAČ Poslednjih godina došlo je do namnožavanja vukova, što ugrožava drugu divljač. Imate li neke aktivnosti tim povodom i koje? Prostor parka je takav da je vukovima pristupačno, mirno im je, niko ih ne uznemirava, što bi rekli ostrvili su se na tu jelensku divljač. Zbog toga mi svi zajedno u zimskim mjesecima obujemo krplje i po snijegu po 10 i više kilometara pratimo tragove i na neki način ih gonimo iz granica parka da nam ne ugrožavaju drugu divljač više od onoga štoje prirodna selekcija.

Štiti park šesnaest godina: Rnković

ef Službe zaštite u Nacionalnom parku Biogradska gora Mile Rnković poslije 16 godina rada, u tom zaštićenom prostoru se osjeća kao kod svoje kuće, a to želi da nauči i prenese na svoje zaposlene. Kako je kazao u intervjuu za naše novine poslije njegove porodice i kuće, posao u parku mu je najpreči. Rnković na poslovima Šefa službe zaštite radi od 2008. godine. Koliko Služba zaštite NP Biogradska gora ima zaposlenih i koja su to njihova zaduženja? U Službi je trenutno devet nadzornika i većina njih je kvali fikovana za taj posao. Završili su kurs zaštite lica i imovine i položili državne ispite. Smatram da je Služba zaštite najvažniji činilac u parkovima i da ona treba da funkcioniše na najkvalitetnijim i najboljim

osnovama. Osim redovnih zadataka koji se tiču zaštite svih dobara Nacionalnog par ka Biogradska gora, Služba zaštite radi bukvalno sve na pripremi turističke sezone. Zima ovdje ostavi velike po sljedice, treba sve to očistiti. Nadzornici čiste put od Kra ljeva kola do jezera, parking prostor, stazu oko jezera, ali i pripremaju sve objekte koji su u funkciji posjetilaca. U poslove nadzornika spada i hemijska zaštita mobilijara u parku kako bi bio dugotraj Nadzornici NP Durmitor niji, održavanje staza, a najveću pažnju posvećuju ambijen talnoj higijeni i čistoći parka. Koja je uloga nadzornika kada su u pitanju turisti i posje tioci parka? Oko 90 odsto informacija koje traže posjetioci daju nadzor

nici službe zaštite, ja kao šef i ljudi koji su zaposleni na pro daji suvenira. Turisti nekad traže baš dosta informacija, pa se desi da nadzornici ne znaju adekvatno da odgovore, ali se trude da odmah provjere i o tome obavijeste posjetioce. Naš je cilj da ljudi koji ovdje dođu odu zadovoljni. O Službi zašti te na Biogradskoj gori najbolje govore upravo turisti. Brojne su pohvale za održavanje higijene, ponašanje nadzornika, ljubaznost... Za svo vrijeme koje radim u parku nijesam do živio neku ozbiljniju kritiku, a i one koje dobijemo primamo dobronamjerno i trudimo se da greške uklonimo istog dana kada nam je na njih i ukazano. Postoje li teškoće i koje u obavljanju ovih poslova? Nadzornicima u ovom parku nije lak posao, pogotovo zimi kada su uslovi teški i surovi. Sve poslove moraju završavati do maja kada se tradicionalno otvara za posjetioce taj nacionalni park. Tako za njih prvi poslovi počinju sa otapanjem snijega, odnosno, od sredine marta. Ako ih vrijeme posluži na poslo vima za pripremu otvaranja parka rade i po mjesec i po dana. NP Biogradska gora je na neki način i tranzitno mjesto, ljudi često svraćaju, ali ne na duži period. U julu i avgustu, kada je špic sezone, u tom parku bo ravi i po nekoliko hiljada turi sta. Sa druge strane čim dođe oktobar, uslovi postaju surovi, a u parku ostaje samo Služba zaštite sa poslovima koje je dužna da obavlja.

Prostor NP Biogradska gora bogat je životinjskim vrsta ma, koja je uloga nadzornika u njihovoj zaštiti i očuvanju? I u toku i van sezone Služba zaštite aktivno prati kretanje divljači koja gravitira u NP Biogradska gora, rade na njihovoj prehrani, nose so u pripremljena solila... Mogu reći da je za vidan broj divljači u parku i da je iz godine u godinu po našim evidencijama prirast u povećanju. Kada je bio onaj veliki sni jeg prije dvije godine imali smo i štete jer je stradalo nekoliko grla srneće i jelenske divljači, kao i nekoliko divljih svinja.

Službe zaštite Nacionalnih parkova Crne Gore imale pune ruke posla

NAJVIŠE PRIJAVA ZA NEZAKONITI RIBOLOV

Nadzornik vraća zaplijenjenu ribu u Skadarsko jezero

ajveći broj nezakonitih aktivnosti, koje su rezultirale prijavama protiv počinioca to kom 2013. godine, zabilježeno je u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, a najviše je bilo onih za nezakoniti ribolov. Služba za pravne i opšte poslove je protiv lica zatečenih u vršenju nezakonitih aktivnosti podnijela odgovaraju će prijave, dok su predmeti koji su iz nadležnosti inspek cijskih organa, proslijeđeni njima na dalje postupanje. Prema podacima Službe za pravne i opšte poslove u tom parku do kraja septembra bilo je 74 nelegalne aktivnosti kada je u pitanju nezakoniti ribolov, nelegali prevoz tu rista, odnosno prevoz bez sklopljenog ugovora sa JPNPCG 60, za nelegalnu gradnju 10 i jedna za nelegalnu eksplo ataciju ljekovitog bilja. U NP Lovćen zabilježen je po jedan slučaj nezakonite sječe šume i nelegalne gradnje, tri slučaja nelegalnog obavljanja djelatnosti prodaje na štandovima i 4 deva stacije prostora. Nelegalna gradnja bila je najčešća nelegalna aktivnost u NP Durmitor gdje je zabilježeno 16 slučajeva, za ne legalno branje pečuraka osam, i po jedna za sječu šume i splavarenje u vrijeme kada to nije dozvoljeno. Na Biogradskoj gori zabilježene su dvije nezakonite sje če šume i sedam nelegalnih gradnji. Nadzornici su bili uključeni i u dodjelu drva za ogrijev mještanima koji žive u granicama Nacionalnih parkova Crne Gore. Programom upravljanja signalizaciju ogrijevnog drveta

NADZORNICIMA TREBA DATI VEĆA OVLAŠĆENJA Nedovoljna ovlašćenja koja su nadzornicima data zakonom kada je u pitanju primjena sredstava prinude u slučajevima kada lica ne postupaju po njihovim naređenjima, jedan je od problema koji opterećuju rad Službe zaštite. Pored toga nadzornike opterećuju i problemi sa nedovoljnom opremljenošću, nepostojanjem zakonske regulative u cilju propisivanja beneficiranog radnog staža s obzirom na obim poslova i uslove tog radnog mjesta. Vizija za budućnost službi zaštite je u skladu sa iskustvima zapadnoevropskih zemalja, organizovanje u okviru organa državne uprave, posebne organizacione jedinice policije koja bi se bavila poslovima zaštite područja nacionalnih parkova – Policija za prirodu.

za ruralno stanovništvo urađena je ranije, a sanitarnu doznaku prima inspektor šumarstva koji odobrava sje ču. Mještani mogu preuzeti samo stabla koja su im do dijeljena. U NP Durmitor doznačeno je 1. 380 kubika. U NP Lovćen doznačeno je 11,3 kubna metra bukove šume, kao i 6,7 kubika borove šume, dok je na Prokletijama predloženo uklanjanje oko 2.800 kubika.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Rezultati završene ljetnje turističke sezone pokazali bolju posjećenost parkovima nego prethodne godine

ZAŠTIĆENE PROSTORE POSJETILO OKO 200 HILJADA TURISTA

Parkovi interesantni i biciklistima

acionalne parkove Crne Gore, odnosno tri parka u kojima se vrši naplata ula znica, do novembra 2013. godine je po sjetilo oko 200.000 posjetilaca, što je oko 32 hiljade više nego lani. Najveće učešće u ukupnim prihodima preduzeća imaju prodate ulaznice i prihodi od raftinga. Prema podacima Službe za finansijsko – računovodstvene poslove prihodi od prodatih ulaznica su 39,60 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. „Uzimajući u obzir još uvijek aktuelnu svjetsku ekonomsku krizu koja se odražava na sve segmen te ljudskog života, može se reći da je ovo očeki va no poveća nje. Isto tako, povećanje broja po sjetilaca u odnosu na prošlu godinu je posle dica poboljšanja kvalite ta usluge koje Javno pre duzeće za Nacionalne Parkove Crne Gore nudi potencijalnim korisnici ma, odnosno turistima“, kazao je šef Službe za fi

nansijsko – računovodstvene poslove Jasmin Spahić. Turistička sezona 2013. godine u JPNPCG, je karak teristična i po uvođenju trodnevnih ulaznica koje su naišle na veliku zainteresovanost turista. „Prihodi od raftinga, kao jedna od vodećih stavki prihodne strane JPNPCG, takođe bilježi rast u od nosu na 2012. godinu i broj turista je bio oko 12.000. Iako procenti ne ukazuju na značajnu razliku u od nosu na prošlu godinu, može se reći da je turistička sezona i što se raftinga tiče bila uspješna. Vremenske prilike u prvoj polovini rafting sezone nijesu bile povoljne“, dodao je Spahić. Značajne rezultate nakon sezone zabilježio je NP Skadarsko jezero gdje je bilo skoro 25 odsto više po sjetilaca. Razlog za to, smatra Spahić, su povoljne vremenske prilike i poboljšana turistička ponuda parka, ali uticaj imaju i prihodi od ribolovnih do zvola. Najveću posjećenost, kao i godinama unazad, bilje ži NP Durmitor koji je posjetilo više od 100.000 tu rista. To je, ako uporedimo sa prošlom godinom, značajno više jer je prema podacima iz 2012. godine na Durmitoru bilo 82.105 posjetioca. “Najveća koncentracija turista je bila na Crnom je zeru i na rijeci Tari, kao najatraktivnijim djelovima

ovog parka. Osim toga, radnici Službe zaštite i Službe za promociju, marketing i edukaciju su svojim profe sionalnim odnosom i prema prirodi parka i prema posjetiocima, uticali da se turistički proizvod NP Durmitor visoko pozicionira u svijesti turista i do prinese dobrim preporukama i ponovnim posjeta ma”, kazao je on. U ukupnim prihodima, u toku turističke sezone, os tvareni su značajni prihodi i od parkinga, ribolovnih dozvola, izdavanja čamaca na Crnom jezeru, noće nja u motelu „Radovan luka“ . Posjeta u NP Biogradska gora je bila na istom nivou kao i prošle godine, odnosno, nešto više od 22.000 je posjetilo ovaj NP. Sa druge strane, zbog ometanja nadzornika od stra ne grupe mještana da obavljaju svoje redovne aktiv nosti na ulazno-kontrolnim punktovima, u NP Lovćen nije vršena naplata ulaznica. S tim u vezi će Nacionalni parkovi Crne Gore preduzeti sve neophodne zakon ske radnje i mjere protiv onih lica koja su na bilo koji način opstruirala ili ometala rad zaposlenih, ošte tila infrastrukturu ili ugrozila redovno funkcioni sanje Službi u ovom Nacionalnom parku.

Pješačenje na Biogradskoj gori

Skadarsko jezero na listi Nacionalne geografije kao najbolje čuvana tajna destinacija

PREPORUKA TURISTIMA DA POSJETE VIRPAZAR PAZARNIM DANOM

acionalna geografija preporučila je NP Skadarsko kao jedno od 18 mje sta koje bi trebalo posjetiti u periodu od jula do septembra. U tekstu se navodi da je Skadarsko jezero „najbolje čuvana destinacija“, a mogu se naći i preporuke posjetiocima kako doći, gdje odsjesti, šta jesti i piti. „Okružen srednjovjekovnim selima i vinogradima, crnogorski dio je nacionalni park koji je dom za skoro 280 vrsta ptica (uključujći dalmatinskog pelikana), gdje su mnogi ostrvski manastiri i tvrđave, hladni vodopadi i divlje rijeke”, piše na saj tu. Jedna od preporuka je i da turisti posjete petkom pazarni dan u Virpazaru i kupe crmnički “vranac”, organski med, lokalne proizvode, sir, divlje smokve. Pošto se rijetko govori engleski jezik van restorana u Virpazaru i Rijeci Crnojevića, Nacionalna geografija preporučuje posjetiocima da nauče nekoliko riječi crnogor skog unaprijed. „Mještani su izuzetno prijateljski nastrojeni, pogotovo prema turistima koji poku šaju da stupe u kontakt sa par domaćih fraza, koji će vjerovatno biti nagrađeni s osmjehom, a možda i pozivom na moćnu čašicu rakije. Takođe, oblačiti se pristoj

Preporučen crmnički “vranac”, organski med i lokalni proizvodi Virpazara

no, posebno kada posjećujete manastire ili sela duž albanske obale jezera“, piše na sajtu. Urednici Nacionalne geografije, svake nedjelje izaberu najbolju svjetsku destina ciju koju bi trebalo posjetiti u tom dijelu sezone.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Nova ponuda u Nacionalnom parku Durmitor, zip linija dugačka 350 metara privlači i mlade i stare

LET PREKO TARE ZA 40 SEKUNDI

onuda sjevera Crne Gore, ali i NP Durmitor od ljetnje sezone bogatija je za novu vrstu avan turističkog turizma – let preko rijeke Tare. Svi oni koji su tokom ljeta htjeli da pređu, od nosno, prelete, sa jedne na drugu obalu kanjona rijeke Tare mogli su to uraditi, uz nevjerovatnu dozu uzbu đenja, preko takozvane zip linije. Iako takav prelaz za mnoge izgleda zastrašujuće, onih koji su bili željni avanture bilo je i više nego što je vla snik zip linije Boris Stijepović očekivao. Sajla uz pomoć koje su turisti prelijetali nalazi se pored jedne od turističkih atrakcija – mosta na Đurđevića Tari. Stijepović je kazao da je sajla dugačka 350 metara i da vožnja traje 40-tak sekundi. Kako je kazao ideja za po kretanje ove vrste avanturističkog turizma potekla je i iz želje da promoviše Durmitor. „Baveći se ekstremnim sportovima uvjek sam želio da dio tog uzbuđenja približim ljudima i promovišem Durmitor kao izuzetnu destinaciju za sve vrste avan turističkog turizma. Projektom sajle preko kanjona Tare želimo da pružimo novu perspektivu na most i jednu dozu adrenalina svima onima koji žele da osjete čar le tenja, uz minimum truda”, objasnio je on. Iako let preko Tare izgleda zastrašujuće za mnoge, in teresovanje za ovaj vid turizma bio je i iznad Stijepovićevih najoptimističnijih očekivanja. On, ipak, nema tačan podatak o broju preleta jer je, kako je rekao, bilo dosta promotivnih.

„Procjenjujemo da ih je bilo preko dvije hiljade. Reakcije su uglavnom bile pozitivne i iznenađujući broj ljudi se odlučivao na „let“. Imali smo i djece. Najmlađi ko risnik sajle imao je 3 godi Zip linija nalazi se pored jedne od turističkih atrakcija-mosta na Ðurđevića Tari ne i vozio se u tandemu sa svojim ocem, kao i starijih ljudi, preko 60 godina, a mi moguće je da će preurediti postojeći sistem tako da po slim da je rekorder imao blizu 80”, dodao je on. stoje dvije sajle za korisnike - paralelno, na razmaku od Projekat je sa tehničke strane perfektno razrađen, tvr jedan i po do dva metra što bi omogućilo vožnju u paru. di Stijepović, ali pošto se radi o novitetu zbog nedostat “Sve promjene koje se budu dešavale biće razrađene ka vremena planirano je da se ostalo sredi do početka kroz dopunu projekta, sa svim potrebnim statičkim pr naredne sezone. oračunima i sva „Zamjerke su postojale i to uglavnom kako ćete biti zva Stijepović procjenjuje da je bilo preko 2000 na uređenje prilaza startnoj poziciji nično u toku”, ka preleta preko rijeke. i prostora oko dolazne stanice. To je zao je on. svakako nešto na šta ćemo obratiti Cijena ove vrste pažnju ubuduće i plan je da se kroz turističke ponude iskustvo sistem unapređuje kroz vri za individualne jeme koje dolazi. U izradi je veb pre vožnje preko sajle zentacija na kojoj će svako moći da bila je 10 eura, a se informiše o svemu što ga zanima u dogovoru sa vezano za sajlu i pogleda snimke dru agencijama pra gih korisnika prije nego se odluči da vljen i su i ara i sam proba“, naveo je on. nžman i sa gru Stijepović je dodao da je sigurnost pama i cijena je na visokom nivou i to je za njih bilo bila 8 eur a, po prioritet. Plan je da se postavi još jed osobi. Sigurnost na visokom nivou na sajla, koja će biti sigurnosna, a

Avanturistički parkovi u NP Lovćen i Durmitor zabilježili dobru sezonu

TAKMIČENJE NA CRNOJ STAZI Avanturistički park Lovćen je i ove godine organizovao takmičenje na najvišoj i najtežoj stazi pod nazivom Survivor Race Montenegro. Ekipe od po dva člana takmiče se u brzini prelaska staze i svih njenih prepreka, pri tome se mjeri njihovo vrijeme od početka do završetka staze.

Neki bi da prelaze staze i po više puta

Planiraju tri nove staze za avanturiste

vanturistički parkovi koji se nalaze na Lovćenu i Durmitoru privukli su tokom ljetnje sezone 2.800 posjetilaca uzrasta od 5 do 40 godina. Kako je kazala Jelena Lukić iz Avanturističkih parkova interesovanje je bilo veliko, pa su imali i jako do bru sezonu. „Puno domaćih i stranih turista nas je posjetilo i bili su veoma zadovoljni našim uslugama. Možemo reći da smo imali jednak odziv od skoro svih uzrasta, kako najmlađe djece, tako i mladih i odraslih osoba, najčešće je to uzrast od 5, pa čak do 40 godina starosti“, dodala je ona. Cijena ulaznica za osobe preko 14 godina je 18 eura, za djecu od 9 do 13 iznosi 12 eura, a od 5 do 8 godina je 8 eura. Iz Avanturističkih parkova ističu i da za narednu sezonu planiraju izgradnju još tri nove staze od kojih će

„Ove godine Survivor race smo organizovali u saradnji sa teretanom Soko Gym i kuglanom Planet Bowling, koji su zajedno sa nama pripremili brojne i vrijedne nagrade za ekipe koje su osvojile prva 3 mjesta, a imali smo poklone i za sve ostale učesnike“, kazala je Lukić. po jedna biti prilagođena svakom od tih uzrasta, a cijene će ostati nepromijenjene. Oni su zadovolji i reakcijama turista koji se odluče za ovu vrstu avanture. „Reakcije su bile izuzetno pozitivne, s obzirom da smo prvi park ovakvog tipa na Balkanu, i jedini u Crnoj Gori, ljudima je to interesantno jer se do sada nisu susretali sa ovakvim vidom zabave u prirodi. Postoje oni koji su veli ki entuzijasti i žele da pređu sve staze i po više puta, kao i neki kojima su naše dvije najviše staze predstavljale malo veći izazov, ali su i oni uspjeli da pronađu stazu koja od govara njihovim fizičkim sposobnostima, tako da su svi bili zadovoljni, s obzirom na sve mogućnosti koje nudi mo“, kazala je Lukić. Za otvaranje Avanturističkih parkova baš u zaštićenim područjima, kako objašnjavaju, odlučili su se jer nacio nalni i avanturistički parkovi imaju sličan cilj, a to je da približe prirodu i prikažu je što više atraktivnom za sve,

za djecu, tinejdžere, odrasle, za srednjoškolce i studente, kompanije sa velikim kolektivom i naravno turiste. „Lovćen smo odabrali zbog predivne prirode i šume, kao i zbog istorijskog i kulturnog nasljeđa na Ivanovim kori tima. Za Durmitor smo se odlučili prvenstveno zbog Crnog jezera, jer je to jedno od najposjećenijih mjesta na sjeveru Crne Gore i početna tačka najzanimljivije izletničke tra se u državi“, kazala je Lukić. Avanturistički park na Lovćenu sačinjen je od šest vaz duših staza sa različitim izazovima i namijenjena je svim uzrastima. Žuta staza koja je na visini od 1,5 metara na mijenjena je najmlađim, a Crna staza na visini od 15 me tara onim nahrabrijim posjetiocima. U Avanturističkom parku u NP Durmitor zainteresovani mogu uživati u spustu na 9 sajli koje se prostiru kroz šumu i na visini od 16 metara. Za posjetioce je ipak najintere santnija sajla dugačka 350 metara koja vodi preko Crnog jezera. Avanturistički park na Durmitoru u julu i avgustu radi svakog dana od 10 do 19 časova, dok tokom juna i sep tembra radi vikendom od 10 do 18 sati. Svi oni koji žele koristiti stazu u šumi trebaju izdvojiti osam eura, a ista je cijena i za spust velikom sajlom. Ukoliko žele da se oprobaju na oboje, što u prosjeku traje sat i 30 minuta posjetioci moraju izdvojiti 12 eura.

Avanturistički parkovi interesantni i djeci

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

MJEŠTANI MOGU POMOĆI TURISTIČKOJ VALORIZACIJI STEĆAKA

Prihvaćena Inicijativa Nacionalnih parkova Crne Gore

I lokalno stanovništvo značajno može doprinijeti turističkoj valorizaciji nominovanih nekropola, kao vodiči i inerpretatori priča i legendi o nastanku stećaka i lokaliteta na kojima se nalaze, i kroz ponudu smještajnih kapaciteta, tradicionalne narodne kuhinje, proizvoda domaće radinosti i suvenira. Adžić je kazala i da Opština Žabljak, lokalne turističke organizacije, lokalni turistički poslenici, planinari, vodiči, takođe mogu biti važne karike za prezentaciju i promociju ovih značajnih lokaliteta

Stećci pored Ribljeg jezera

Crna Gora predložila tri nekropole stećaka za upis na UNESCO listu svjetske kulturne baštine

DURMITOR BOGAT STEĆCIMA

d tri nekropole stećaka koje je Crna Gora predložila da se uvrste na UNESCO listu svjetske kulturne baštine dvije se nalaze u zaštićenoj okolini NP Durmitor. Nominovana su Grčka groblja kod Ribljeg jezera i Bara Žugića u selu Novakovići u opštini Žabljak i Grčko gro blje u zaseoku Zagrađe na Šćepan Polju u Opštini Plužine. Stručna saradnica za kulturno-istorijsko nasljeđe u NPCG Rada Adžić kazala je da su te nekropole upisane na Tentativnu listu Crne Gore 21. aprila 2011.godine, to jest, popisnu listu relevantnu za upis na listu svjetske baštine. „Nominovane nekropole u Novakovićima se nalaze u zaštićenoj zoni NP Durmitor- Grčko groblje pored Ribljeg jezera sa ukupno 49 registrovanih stećaka i Bare Žugića sa ukupno 300 stećaka, dok je nekropola u Zagrađu na

PLANIRATI PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE STAZE DO NEKROPOLA Adžić smatra da je zbog unaprijeđenja turističke valorizacije durmitorskih stećaka potrebno planirati, projektovati i izvesti neophodnu infrastrukturu, kao što su pješačke i biciklističke staze, parking, sanitarni objekti.

Šćepan polju sa 16 registrovanih stećaka“, objasnila je ona. Odluka o ovim nominacijama rezultat je regionalne sa radnje, a Ministarstva kulture Crne Gore, Hrvatske i Srbije i Ministarstvo civilnih poslova BiH, potpisala su u Sarajevu 02. novembra 2009. godine Pismo namjere o uspostavljanju saradnje na pripremi i realizaciji zajed ničkog projekta „Nominacija stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za upis na Listu svjetske kultur ne baštine UNESCO“. „Tokom 2012. godine Uprava za zaštititu kulturnih do bara je sprovela postupak izrade elaborata za utvrđiva nje kulturne vrijednosti navedenih nekropola sa stećci ma i donijela rješenja o utvrđivanju statusa nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja, objavljeno u „Službenom listu Crne Gore“ 18. januara 2013.”, kazala je Adžić. Najvrijednije i najoriginalnije umjetničke odlike ste ćaka nominovanih nekropola su njihovi reljefi. Adžić je istakla da su po svojim likovnim osobinama zastu pljene bordure, arkade, astralni motivi, stilizovani kr stovi, biljni motivi, simboli oružja, predstave sa ljud skim i životinjskim scenama, obrađeni u plitkom ili dubljem reljefu. „Na nekropoli iznad Ribljeg jezera više je stećaka ukra šeno simbolima i figuralnim ornamentom, dok su u Barama Žugića jednostavnijeg reljefa, na kojima se plastičnost slabije razaznaje“, kazala je ona. Svi zainteresovani posjetioci i turisti više informacija o kulturnoj baštini NP Durmitor i njegove zaštićene okolini u kojim se nalaze te nekropole mogu dobiti u Centru za posjetioce u Upavnoj zgradi parka. U cilju obogaćivanja turističkih sadržaja Opština Žabljak i Nacionalni park Durmitor će preko svojih službi kroz raznovrsne programe promovisati nekropole i uklju čiti u svoju turističku ponudu, markirati najznačajnije pješačke staze, štampati adekvatne flajere, postaviti info table. Svrstavanje nominovanih stećaka na UNESCO listu zaštićene kulturne baštine bilo bi od velikog značaja za durmitorski kraj i NP Durmitor. Najveći crnogorski nacionalni park već se nalazi na toj listi jer je basen rijeke Tare zaštićen u okviru programa „Čovjek i bios fera“ od 1977, a od 1980. godine NP Durmitor je i na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne i kulturne bašti ne.

“Uz saobraćajnice je neophodno postaviti adekvatnu signalizaciju stilizovanim grafičkim izgledom nekropola i udaljenost do mjesta. Povoljna lokacija obje nekropole u blizini asfaltnog puta sela Novakovići, dozvoljava lako povezivanje pješačkih staza iz više pravaca od Žabljaka”, objasnila je ona. Prema njenim riječima značajno bi bilo da se u turističku ponudu uključi i dionica antičkog i srednjevjekovnog karavanskog puta koji je od Nikšića vodio preko Durmitora pored nekropola, pa ispod Pirlitora silazio u kanjon Tare i nastavljao prema Pljevljima. Stećci u Barama Zugića

ZAŠTITITI MOST NA ÐURÐEVIĆA TARI Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore je razmo trila i prihvatila Inicijativu Nacionalnih parkova Crne Gore za uspostavljanje zaštite materijalnog nepokretnog dobra Mosta na Đurđevića Tari koji pripada opštinama Pljevlja i Žabljak i nalazi se u Nacionalnom parku Durmitor. Naime, smatrajući da ovaj Most predstavlja jedinstven primjerak stvaralaštva svoga vremena i posjeduje izuzet ne arhitektonske, istorijske, kulturne i ambijentalne vri jednosti, na osnovu kojih zaslužuje da bude zaštićen kao nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja, Nacionalni parkovi Crne Gore su uputili ovu Inicijativu na razmatranje. U obrazloženju Uprave za zaštitu kulturnih dobara se na vodi da za dobro Most na Đurđevića Tari nije rađena va lorizacija kulturno-istoijskih vrijednosti, te da predmetno dobro ima osnovnu dokumentaciju o potencijalnim kul turno-istoijskim vrijednostima, a takođe se nalazi na jed nom od popisa arhitektonskih djela XX vijeka koje treba valorizovati. Inače, most je izgrađen novembra 1940. godine u mjestu Đurđevića Tara, na raskršću puteva ka Pljevljima, Žabljaku i Mojkovcu. Na osnovu dosadašnjih saznanja osnovano se pretpostavlja da ovo dobro posjeduje izuzetne arhitekton ske, tehničke, istorijske i ambijentalne vrijednosti. U vri jeme kada je izgrađen, most je bio najveći armirano-be tonski, lučni most u Evropi i jedan od najvećih u svijetu. Prošlo je više od sedamdeset godina od kada je u surovoj ljepoti prirode iznikla čudesna građevina, most nad pro valijom koji je projektovao jedan od najvećih građevinskih stručnjaka Kraljevine Jugoslavije Mijat S. Trojanović.

„Treba vidjeti, bar jednom u životu prekrasni most na Đurđevića Tari, onaj luk nad kamenim ambisom, ono čudo ispušteno iz ruku graditelja, betonska pista koja lebdi sto pedeset metara nad rijekom, čvrsto vezujući obale kanjona, elegantna, vitka, preko tri sleđena vodoskoka. Nezaboravan most“. D. Kostić Veliki betonsko lučni most građen je od septembra 1938. do novembra 1940. godine. Negdje je zapisano „da čovjek koji se usudio da u ono vri jeme, sa ondašnjom tehnikom, u zabačenom kutku, zaba čene i siromašne Crne Gore, konstruiše i gradi ovakvu građevinu, ili je bio božji ljubimac ili je sklopio faustovski pakt sa đavolom“. Ovo se simbolično može reći, ne samo za projektanta, nego i za kompletnu ekipu ljudi, koji su sa najednostavnijim sredstvima i vanrednim entuzijazmom, u izuzetno teškim okolnostima, učestvovali u gradnji mosta.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

da će aktivno raditi na sprovođenju zajedničkog IUCNovog programa, koji se donosi svake četiri godine, i na taj način doprinijeti ostvarenju zajedničkih ciljeva u zaštiti prirode. Odličan primjer saradnje je bila orga nizacija godišnjeg skupa Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA), najznačajnije mreže stručnjaka za zaštićena područja u svijetu, u aprilu ove godine u Podgorici. Koja je misija IUCN-a i koliko trenutno ima člano va, globalno i u regionu? Vizija IUCN-a je “pravedan svijet koji vrednuje i štiti prirodu” a Misija je da “utiče, ohrabruje i pomaže druš tvima u svijetu da očuvaju integritet i raznovrsnost prirode i da osiguraju da je svaka upotreba prirodnih resursa pravična i ekološki održiva.” IUCN trenutno broji preko 1200 članova u svijetu a ponosni smo da je broj članova u regionu premašio cifru 20, uključujući većinu ministarstava, zavoda za zaštitu prirode i emi nentnih nevladinih organizacija. Broj članova u regionu konstantno raste, te očekujemo da nam se u budućnosti pridruže sve relevantne institucije u oblasti zaštite pri rode, stručne kuće i nevladine organizacije. Svakako da će članstvo JPNPCG u IUCN-u biti značajan pod strek i doprinos radu Unije u regionu.

Direktor IUCN-a za jugoistočnu Evropu Boris Erg nada se da će NPCG uskoro biti dio najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu prirode

MORAMO OČUVATI ZAŠTIĆENA PODRUČJA

eđunarodna unija za zaštitu prirode IUCN uskoro će donijeti odluku o član stvu Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore u tu prestižnu orga nizaciju. Tim povodom direktor programske kancela rije IUCN-a za jugoistočnu Evropu Boris Erg kazao je u intervjuu da se nada pozitivnoj odluci Savjeta kada je u pitanju ulazak NPCG u svjetsku mrežu organiza cija i stručnjaka za zaštitu prirode. On je istakao da je Crna Gora izuzetno bogata prirod nim nasljeđem, kao i da je potrebno mudro upravljanje kako bi se očuvala priroda, a zajednica od toga imala dobiti. - Urađen je nominacioni postupak kojim JPNPCG apliciraju za članstvo u IUCN-u, kada se može oče kivati odluka tim povodom? Odluku o prijemu novih članova u IUCN donosi Savjet IUCN-a koji se po pravilu sastaje dva puta godišnje. Sljedeće, 82. zasedanje Savjeta je zakazano za 24-27. novembar ove godine. Nadamo se pozitivnoj odluci Savjeta i prijemu JPNPCG u članstvo u IUCN-u. - Šta znači članstvo u Međunarodnoj uniji za zašti tu prirode i koje obaveze preuzimaju NPCG? Članstvo u IUCN-a znači ulazak u najveću svjetsku mrežu organizacija i stručnjaka u zaštiti prirode. U praksi to znači mogućnost da se utiče ne kreiranje glo balnih i regionalnih politika, zajednički rad na projek tima, saradnja sa najeminentnijim organizacijama u zaštiti prirode i dr. Tu su i stalna razmjena informaci ja među članovima IUCN-a, stručna podrška, moguć nost apliciranja za projekte, brojni programi obuke i sl. Članstvom u IUCN-a NPCG preuzimaju obavezu

Sa kakvim izazovima se suočava zaštita prirode u regionu danas? Zaštita prirode u regionu prolazi kroz veom delikatan period. S jedne strane svjedoci smo brojnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, od kojih pojedini zadiru u zaštićena područja, dok je sa druge strane evidentan nedostatak finansijkih i ljudskih resursa za normalno obavljanje poslova. IUCN, u saradnji sa svojim člano vima i partnerima, kontinuirano ukazuje na negativne posledice širenja infrastrukture u prirodno vrijednim područjima, a kao dio svoje misije vidi i obezbjeđiva nje finansijskih sredstava za brojne projekte i podiza nje stručnih kapaciteta. Ono što bi bili prvi koraci u poboljšanju stanja su ojačavanje institucija i zaštićenih područja u stručnom i finansijskom smislu kao i do slednija primjena zakonske regulativeu ovoj oblasti. Važan segment predstavlja i nevladin sektor i IUCN tu vidi dosta prostora za razvoj. Šta biste preporučili NPCG kada je u pitanju zašti ta prirode u zaštićenim područjima? Zaštita prirode i zaštićena područja pružaju brojne mogućnosti društvu. Crna Gora je izuzetno bogata prirodnim nasljeđem i ono što je potrebno je mudro upravljanje kako bi se priroda očuvala a zajednica od toga imala dobrobiti. Osim održivog turizma u zašti ćenim područjima, koji je u porastu i već sada ostva ruje dobiti, naročito u dijelu podsticanja lokalnog ra zvoja, zaštićena područja su značajan izvor čistih re sursa, zdrave hrane, dobar su osnov za očuvanje kul turne baštine i tradicije, a i važan su segment obra zovnog sistema. Ipak, da bi zaštićena područja mogla osvarivati svoje funkcije ona moraju biti očuvana, a mi se moramo postarati da se njima upravlja na odgova rajući način. Samo ojačavanjem stručnih kapaciteta, povezivanjem sa organizacijama sličnog profila, obe zbjeđivanjem većih finansijskih sredstava, aktivnim radom na terenu i dobrom saradnjom sa lokalnim za jednicama možemo očekivati da zaštićena područja u Crnoj Gori, a tu u prvom redu mislim na nacionalne parkove, pruže odgovarajući doprinos održivom ra zvoju društva.

Očuvanje kulturne baštine i tradicije: Mauzolej na Lovćenu

Direktor najmlađeg parka Enes Drešković najavio investicije i planove za to zaštićeno područje, Centar za posjetioce uskoro gotov

DEFINISAĆEMO PLANINARSKE TURE NA PROKLETIJAMA

d kada su prije četiri godine Prokletije pro glašene nacionalnim parkom bilježe mnogo veću posjećenost, a direktor Enes Drešković najavio je niz novina za koje se nada da će posjetioce dočekati početkom naredne sezone. Planirano je otvaranje Centra za posjetioce na raskrsni ci između Alipašinih izvora i najznačajnijih planinarskih tura ka Prokletijama, kao i saradnja sa lokalnim predu zetncima koji će moći da u centru izlažu i prodaju svoje suvenire i druge autohtone proizvode. „U NP smo veoma ponosni na projekat „Vrhovi Balkana“ koji obuhvata 192 kilometra dugu stazu preko Prokletija kroz tri zemlje – Crnu Goru, Kosovo i Albaniju. Ovog ljeta su i istraživači iz Poljske u saradnji sa NP, u eko – kampu Babino polje istražili pećine i jame, a u najavi je i organizovanje kampa studenata prostornog planiranja u susret izradi Prostornog plana posebne namjene za Prokletije“, kazao je Drešković. Na putu su i da prevaziđu problem samostalnih dolaza ka turista pojedinačno ili u manjim grupama koji izbje gavaju korišćenje lokalnih vodiča i ostalih usluga. Tako će od naredne godine biti postavljena četiri ulazna kon trolno – naplatna punkta, sa obavezom plaćanja ulaska u park, kao i usluga transporta i vodiča. Sa Planinarskim savezom Crne Gore biće definisane planinarske ture i u cilju bezbjed nosti posjetilaca an gažovati planinar ske vodiče. Ljubitelji prirode smat raju da su Prokletije bez prem ca u Crnoj Gori jer se na njima nalaze tri najviša planinska vrha - Zla kolata, Dobra kola t a i Ro sn i v rh . Posebnu atrak ciju pred stavlja kanjon i vodo p a d Grlje.

USPJEŠNA BORBA PROTIV LOVOKRADICA Drešković je istakao i da je borba protiv nelegalnog korišćenja šuma i lova dala rezultate, dok je sječa spriječena i do 90 odsto. On je dodao i da su primijetili prisustvo medvjeda u planini. U planu za iduću godinu je i zabrana branja lincure i borovnica raznim pomagalima koja oštećuju biljku. „Ne samo naši građani, već i mještani albanskih katuna nemilice su brali lincuru i borovnice, koje se moraju zaštititi, jer su Prokletije poznate i po ovim biljkama“, podsjetio je Drešković.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Upravni odbor JPNPCG tokom 2013. godine razmatrao niz ozbiljnih pitanja i problema vezanih za zaštićena područja RIJEŠITI PROBLEM VODOSTAJA U NP SKADARSKO JEZERO Sa jedne od prethodnih sjednica poslata je i zajednička urgencija Upravnog odbora, Javnog preduzeća i Naučnog savjeta Nacionalnih parkova Crne Gore o ponovnom sagledavanju i riješavanju problema u vezi sa visinom vodostaja u NP Skadarsko jezero. Uslijed plavljenja priobalnih područja Skadarskog jezera i sutuacije koja se već nekoliko godina ponavlja i poprima zabrinjavajuće efekte kako za mjesno stanovništvo, tako i za biodiverzitet Nacionalnog parka, neophodno je, prema resornom ministarstvu, uputiti najozbiljniju urgenciju u kojoj bi se ukazalo na predmetnu problematiku. Urgencijom bi se insistiralo da se ovo pitanje sa albanskom stranom riješava na najvećem državnom nivou i mnogo efikasnije. „Sadašnja hidrološka situacija zadržavanja izuzetno visokog vodostaja jezera u dužem vremenskom periodu, upravo ukazuje da same intervencije na koritu rijeke Bojane neće riješiti problem. Očito je da u riješavanju ovog problema mora posredovati međunarodna zajednica i da ga treba tretirati kao najvažniji prekogranični projekat u regionu“, poručeno je sa sjednice. Sa jedne od sjednica Upravnog odbora JPNPCG

NP Lovćen zbog nenaplaćivanja ulaznica u minusu 100 000 eura

pravni odbor Javnog preduzeća za Nacionalne parkove na XV sjednici koja je održana 1. oktobra s posebnom pažnjom je razmotrio problem u vezi sa onemogućavanjem naplate ulaznica u NP Lovćen od strane gru pe mještana. Na Sjednici je procijenjeno da je taj park zbog onemoguća vanja naplate ulaznica izgubio prihod od oko 100.000 eura, a poručeno je da će tačan iznos utvrditi nadležna komisija. „Nakon utvrđivanja istog, NPCG će preduzeti sve neophodne zakonske radnje i mje re protiv onih lica koja su na bilo koji način opstruirala ili ometala rad zaposlenih, devastirala infrastrukturu ili na bilo koji način ugrozila redovno funkcionisanje Službi u ovom NP“, navodi se u saopštenju UO čiji je predsjednik Rade Gregović. I na ranijim sjednicama bilo je riječi o problemu sa naplatom ulaznica u taj park. JPNPCG je pribavilo sva zakonska i sudska riješenja kojim se nedvosmisleno ukazu je da NPCG, ni po kojem osnovu, nisu prekršili svoja zakonska ovlašćenja, te da ima ju prava da vrše naplatu ulaznica na svojim ulaznim punktovima. JP je, isto tako,

dobilo i Odluku Ustavnog suda kojom se ne prihvata inicijativa za pokretanje po stupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o plaćanju naknada za korišćenje dobara NP. Sa sjednica UO je poručeno da se prostor NP Lovćen mora štititi, kontrolisati, a na plata ulaznica i evidencija posjetilaca predstavlja jedan od ključnih elemenata za to. Na ranijim sjednicama UO JPNPCG podržao je Ugovor o zajedničkoj gradnji Centra za posjetioce u NP Prokletije, sklopljenog na osnovu Sporazuma između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva za evropske i međunarodne odnose Republike Austrije o razvojnoj saradnji iz 2007. godine. S tim u vezi, Regionalna razvoj na agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije i JPNPCG izgradila je objekat Centra za posjetioce u NP Prokletije u Gusinju prema urađenom Glavnom projektu, a kao dio donacije kroz projekat „Održivi regionalni razvoj regiona Bjelasice, Komova i Prokletija“. Donator je obezbijedio 60.000 eura, dok će ostatak sredstava, do ukupnog iznosa, obe zbjediti JP, što podrazumijeva završetak radova i stavljanje objekta u funkciju.

Tokom 2013. kroz kapitalna ulaganja, koja je odobrio Upravni odbor JPNPCG, završene brojne investicije

POLA MILIONA EURA ZA PARKOVE

iše od pola miliona eura, uz saglasnost Upravnog odbora JPNPCG, opre dijeljeno je za zaštićena područja kroz kapitalna ulaganja tokom 2013. go dine. S obzirom da ne postoji adekvatan parking prostor sa kojeg polaze spla vari na Tari, kao ni prustupne staze i objekat za pripremu turista, planirano je da se na splavištu „Drugi logor“ izgradi parking prostor, stepenište, navoz za splavove i pri vremeni objekat za pripremu turista za splavarenje. U tom parku je planirana i adaptacija toaleta i fasade u planinarskom domu „Sušica“, dok je planinarskom domu „Škrka“ potrebno adaptirati enterijer. Pored toga tokom Završen Centar za posjetioce na Prokletijama 2013. asfaltiran je dio makadamskog puta od Sela Mala Crna Gora do planinarskog doma „Sušica“ u dužini od pet kilometara, potrebno je raditi na priključenju Centra govo opremanje i stavljanje u funkciju. Iz sredstava Regionalne razvojne agencije fi za posjetioca „Crno jezero“ na vodovodnu i elektroener nansirana su dva kontrolno – ulazno – izlazna punkta getsku mrežu, a planirana je i nabavka namještaja, opre na karakterističnim mjestima tog Nacionalnog parka. me i eksponata. PLANIRANA FABRIKA U NP Lovćen su izgrađena dva sanitarna čvora kontej SUVENIRA NA DURMITORU nerskog tipa u zoni Ivanovih korita, dok je u NP Biogradska gora završena adaptacija postojećeg objekta U toku je priprema projektne dokumentacije za Centra za posjetioce. U NP Skadarsko jezero završena projekte za 2014. godinu koji će se djelimično ili je trafostanica na Vranjini. i radi se parking prostor sa u potpunosti finansirati sredstvima Direkcije za javtrećom trakom. ne radove. Planirane su investicije za restoran Izgradnja Centra za posjetioce u NP Prokletije predvi „Biogradsko jezero“ i objekat „Kraljevo Kolo“ – NP đena je zajedničkim projektom sa Regionalnom razvoj Biogradska gora, Fabriku suvenira u NP Durmitor, nom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije.Sredstva kao i mobil home na Durmitoru i Rijeci Crnojevića. donatora iskorišćena su za građevinsko – zanatske ra Potrebna adaptacija: Planinarski dom Škrka dove na objektu, dok su sredstva JP opredijeljena za nje

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Nacionalni parkovi Crne Gore u projektima o edukaciji, ali i prekograničnom upravljanju vodama

Jedna od tema projekta je i monitoring flore i faune

SARADNJA SA ZEMLJAMA IZ REGIONA

acionalni parkovi Crne Gore trenutno realizuju niz različitih projekata usmjerenih i na različite ciljne grupe - od onih koji se odnose na eduka ciju najmlađih do onih koji se tiču unaprijeđivanja prekograničnog uprav ljanja vodama. Projekat koji NPCG sprovodi u saradnji sa Njemačkom organizacijom za razvojnu saradnju GIZ „Konzervacija i održivo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera“ odnosi se na niz istraživanja i monitoring flore i faune u okviru Programa upravljanja NP Skadarsko jezero. Četiri glavne teme projekta su monitoring faune i flore u skladu sa Direktivom Evropske unije o staništima (NATURA 2000), upravljanje ribom i ribarstvom, uk ljučujući ustanovljavanje kvota, zaštita i obnavljanje močvara, karakterizaciju jezera

i definisanje ekoloških ciljeva u skladu sa Okvirnom direktivom Evropske unije o vo dama. Predviđeno je da projekat prekograničnog upravljanja vodama traje od januara 2012. do juna 2014. godine i to u saradnji sa Ministarstvom životne sredine, šu marstva i vodoprivrede Albanije, Ministarstvom životne sredine i prostornog pla niranja Makedonije, Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore. Cilj je poboljšanje sprovođenja zakona, propisa i planova upravljanja za očuvanje i održi vo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera. U toku je i realizacija projekta „Obradujmo prirodu“ u saradnji sa NLB Montenegrobankom i Ministarstvom prosvjete, koji su kao partner u na Projektu, pružili tehničku i finansijsku pomoć. Cilj ovog programa je da se podigne ekološka svijest kod najmlađih o vrijednosti i značaju biodiverziteta Nacionalnih parkova Crne Gore, kao i razvijanje odgovarajućeg stava prema prirodi kroz aktivno učešće u njenoj zaštiti i unaprijeđenju. Osim toga u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu Komove i Prokletije, kandidovan je Predlog projekta za CBC Albanija Crna Gora. Taj pred log sadrži i aktivnosti vezane za promociju NP Prokletije, izradu prirodnog i kul turnog vodiča NP, brendiranje i postavljanje info tabli, promociu aktivnog odmo ra, itd. Nacionalni parkovi su učestvovali u prekograničnim projektima, pa je NPCG na poziv Hrvatske aplicirao za IPA Adriatic Cross-border Cooperation Programme 2007–2013 (Tourism Management and Environmental Education for a Sustainable Adriatic Area). U samom predlogu aktivnosti između ostalog predloženo je učešće na međunarodnim sajmovima, štampanje publikacija monografija NPCG, katalo ga, prirodnih i kulturnih vodiča, formiranje infopunktova za NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i drugo. Saradnja sa susjedima nastavljena je i preko IPA Cross-border Cooperation Programme 2007–2013 poziv za Hrvatsku i Crnu Goru. Trenutno se priprema projektna doku mentacija za kandidovanje Projekta koji sadrži aktivnosti vezane za brendiranje NP Lovćen kao destinacije brdsko-planinskog biciklizma. NPCG skoro su uspostavili saradnju sa Fondacijom Petrović Njegoš potpisivanjem ugovora o realizaciji projekta “Informacioni Centar za edukaciju i promociju na Skadarskom jezeru”. Pored toga NPCG su uključeni u Program za zaštitu i oporavak balkanskog risa koju finansira švajcarska MAVA Fondacija.

Poznate sportistkinje se uključile u važan regionalni projekat povezivanja zaštićenih područja

NPCG uskoro na interaktivnoj mapi Crne Gore

BOJANA POPOVIĆ I ANA BALETIĆ AMBASADORKE PARKOVA DINARSKOG LUKA

DIGITALIZACIJA PARKOVA

oznate sportistkinje - rukometašica Bojana Popović i košarkašica Ana Baletić uključile su se u kampanju promovisanja crnogorskih zaštićenih područja, kao i zaštićenih područja regije u okviru projekta „Parkovi Dinarskog luka“.

Rukometašica Bojana Popović

Košarkašica Ana Baletić

Krajem ljeta je završeno snimanje promotivnih spoto va na Crnom jezeru u NP Durmitor i na Karuču u NP Skadarsko jezero. U spotovima one poručuju da su lje pote nacionalnih parkova nevjerovatne, ali mnogima i nepoznate. Projekat Parkovi Dinarskog luka počeo je 2012. godine sa ciljem da se stvori savez parkova prirode i nacional nih parkova na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Planirano je da projekat Svjetskog fonda za za štitu prirode (WWF) traje tri godine, a finansiraju ga Ministarstvo vanjskih poslova Norveške i MAVA Fondacija.

acionalni parkovi Crne Gore uskoro će dobiti novi internet portal, dostupan i vidljiv preko pametnih telefona i tablet računara. Uz moderni i interaktivni sajt građani će lakše moći da dođu u posjed informacija o dešavanjima u crno gorskim zaštićenim područjima, a biće otvoreni i na lozi na društvenim mre žama. U okviru projekta koji Nacionalni parkovi Crne Gore rade sa UNDP-em predviđena je digitaliza cija parkova koja podra zumijeva i generisanje QR kodova, izradu interaktiv ne mape Crne Gore sa Nacionalnim parkovima. Osim toga biće otvoren nalog i stranica na Face booku, Twiteru, Pinterestu i Foursquaru, kao i na in ternet stranicama za raz mjenu fotografija i video datoteka (Flickr i You tube-a). Planirana je i izrada apli kacija za tablet računare i pametne telefone u Win dows, IOS i Android plat formi.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

UNDP, GEF i Vlada Crne Gore kroz studiju ukazali na deset razloga zbog kojih treba ulagati u zaštićena područja

PARKOVI VAŽNI ZA NACIONALNU EKONOMIJU I RAZVOJ DRUŠTVA

okviru Projekta „Katalizacija finansijske održivosti zaštiće nih područja u Crnoj Gori“ koji su sproveli UNDP, GEF i Vlada Crne Gore 2010. godine nacional ni parkovi Skadarsko jezero, Biogradska gora, Durmitor, ali i Komovi i Tivatska solana bili su predmet procijena direk tnih i indirektnih vrijednosti u skladu sa njihovim ekonomskim značajem. Projekat je rezultirao i studijom u ko joj se navodi deset razloga za javne investicije u zaštićenim područjima, koji ukazuju da je vrijednost tih pod ručja procijenjena na nešto manje od 68 miliona eura.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA GENERIŠU ZNAČAJNE VRIJEDNOSTI Vrijednost turističkih i rekreativnih aktivnosti, dru gih koristi od zemljišta i prirodnih bogatstava u za štićenim područjima, usluga vodosnabdijevanja, zaštite riječnih slivova i zaštite od poplava procije njena je na nešto manje od 68 miliona u 2010. go dini.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA IGRAJU ZNAČAJNU ULOGU U NACIONALNOJ EKONOMIJI I RAZVOJU U 2010. godini, kvantitativna vrijednost zaštićenih po dručja iznosila je oko 2,2 odsto BDP-a, odnosno ostva rena je ekonomska korist od 106 eura po stanovniku u Crnoj Gori.

Vrijednosti koje generišu zaštićena područja imaju značajan multiplikacioni efekat na čitavu ekonomiju Tokom 2010. godine, nešto manje od polovine vrijed nosti zaštićenih područja ostvareno je u javnom sek toru (vrijednost veća od 32 miliona eura), više od tre ćine ostvarilo je prihod i uštedu troškova za privredna društva i industriju (25 miliona eura), a oko 15 odsto ostvarilo je prihode za državnu upravu (11 miliona evra). Dobra i usluge zaštićenih područja podržale su ostvarivanje rezultata u mnogim različitim sektorima privrede, uključujući turizam, energetiku, vodoprivre du, poljoprivredu, infrastrukturu i smanjenje rizika od katastrofa.

VRIJEDNOSTI KOJE GENERIŠU ZAŠTIĆENA PODRUČJA IMAJU ZNAČAJAN MULIPLIKACIONI EFEKAT NA ČITAVU EKONOMIJU.

radnih mjesta sa punim radnim vreme nom.

NEDOVOLJNO ULAGANJE U ZAŠTIĆENA PODRUČJA

čene u narednih 25 godina, a zaštićena područja ostvariće ukupni povraćaj od skoro 29 eura po 1 euru uloženih javnih sredstava.

ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA SE NE Ukupni iznos od 2 miliona eura go UPRAVLJA TAKO DA SE OSTVARI dišnje ili 1.800 eura po kvadratnom NJIHOV PUNI EKONOMSKI kilometru, koliko se trenutno ulaže u POTENCIJAL finansiranje zaštićenih područja, je nedovoljan da se efikasno upravlja mrežom zaštićenih područja. To je manje nego u mnogim drugim zemlja ma Centralne i Istočne Evrope, i ma nje od polovine trenutnih finansijskih sredstava za efikasno upravljanje za štićenim područjima u Crnoj Gori.

Javni prihod ostvaren od zaštićenih područja tre nutno je ispod 1 miliona eura godišnje. Povraćaj troškova je nizak – iznosi samo oko 15 odsto od planiranih potrebnih finansijskih sredstava. U mno gim slučajevima potražnja potrošača za održivim proizvodima i uslugama zaštićenih područja nije zadovoljena, a većina dobara i usluga zaštićenih po dručja pružaju se korisnicima po niskoj cijeni ili besplatno. Povećana javna ulaganja i djelovanje u oblasti politike mogu pomoći u ostvarivanju ovih ekonomskih mogućnosti.

NASTAVLJAJUĆI DA SE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA DODJELJUJE NIZAK NIVO PRIORITETA U POGLEDU POLITIKE I POSTOJI JOŠ NEISKORIŠĆENIH INVESTIRANJA, PROIZVEŠĆE MOGUĆNOSTI ZA POVEĆANJE EKONOMSKE GUBITKE VISINE OSTVARENIH PRIHODA OD Nastavljajući da se vodi „normalno poslovanje“ može ZAŠTIĆENIH PODRUČJA koštati privredu i stanovništvo Crne Gore više od 30 miliona eura u narednih 25 godina.

ADEKVATNO ULAGANJE U ZAŠTIĆENA PODRUČJA PROIZVEŠĆE DODATNU VRIJEDNOST ZA EKONOMIJU Odluka da se „ulaže u prirodni kapital” može stvo riti stabilnu i rastuću dodatnu vrijednost za crnogorsku eko nomiju i stanovništvo u pore đenju sa nastavkom „normal nog poslovanja”, ostvarujući dodatne koristi vrijedne više od 1,5 milijardi eura u nared nih 25 godina.

POSTOJI VISOKI EKONOMSKI POVRAĆAJ OD JAVNIH INVESTICIJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Iako odluka o „ulaganju u pri rodni kapital” podrazumijeva znatno veći obim javnih ula ganja od nastavka „uobičaje nog poslovanja”, ove troškove daleko nadmašuju ostvarene ekonomske koristi. Neto kori sti će biti više nego udvostru

Na primjer, zaštićena područja obezbjeđuju izvor po stojeće i planirane proi zvodnje hidro-električne PROJEKTI NPCG SA UNDP-OM energije vrijedne gotovo 80 miliona evra godišnje u jav nim prihodima. Zaštićena • Strategija za prikupljanje sredstava za Nacionalne područja generišu ukupan parkove (IPA 2014-2020–dio Strategije biodiprihod, investicije i potroš verziteta) nju za sektor turizma u • Finansijski plan za zaštićena područja iznosu od 172 eura (ili 5,7 • Strategija razvoja avanturističkog turizma odsto BDP-a), uključujući i • Biznis planovi za NP Durmitor, NP Biogradska bruto potrošnju posjetilaca gora i NP Prokletije koja prelazi 220 miliona • Investicioni vodiči za prostore parkova eura i kapitalna ulaganja • Marketing strategija za regionalnu promociju preko 60 miliona eura, kao • Plan upravljanja prirodnim resursima rijeke Tare i oko 7.700 ekvivalentnih

Turisti i posjetioci koji dolaze radi rekreacije, na primjer, voljni su da plate gotovo 19 miliona eura godišnje više nego što se trenutno naplaćuje za ula znice, a tu je i potencijalno tržište za nadležne or gane u zaštićenim područjima da obezbijede pje šačke ture i obilazak sa vodičem u vrijednosti do 3 miliona eura godišnje u javnim prihodima. Potrebna su povećana javna ulaganja i djelovanje u oblasti politike za ostvarivanje tih potencijalnih prihoda.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Djecja strana v

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Osmišljen prvi Edukativni program za učenike šestih razreda u okviru projekta Obradujmo prirodu

OBILAZAK STAZE LIPOVIK I RADNI LISTOVI ZA 500 OSNOVACA

Učenici Osnovne škole „Radomir Mitrović“ u posjeti stazi Lipovik

acionalni parkovi Crne Gore kreirali su prvi Edukativni program koji je urađen u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i NLB Montenegrobankom u okviru projekta „Obradujmo prirodu“. Tim programom obuhvaćeno je 500 učenika šestog razreda osnovnih škola iz Podgorice, Cetinja, Berana, Bara, Bijelog Polja, Tivta i Budve koji su na in teraktivan način učili o biodiverzitetu Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Realizacija projekta počela je 21. septembra kada su edukativnu stazu Lipovik na Rijeci Crnojevića posjetili učenici Osnovne škole „Radomir Mitrović“ iz Berana. Nakon posjete stazi Lipovik učenici su uz pomoć nastavnika i edukatora u NP Skadarsko jezero ispunjavali edukativne listove. Direktor NPCG Zoran Mrdak kazao je da će posjetom Skadarskom jezeru djeca sticati znanje o vrijednostima svoje domovine i njenim najljepšim predjelima. „Program edukacije koji vam danas predstavljamo usklađen je sa planovima i pro gramima obrazovnog sistema, šestim razredima, i nadam se da će u budućnosti predstavljati dodatno pomoćno sredstvo i unaprijediti časove u prirodi“, kazao je on. Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović kazala je da je veoma značajno to što je kreiran edukativni materijal u skladu sa postojećim nastavnim programom prirode i biologije sa ekologijom. Ona je dodala i da će kroz veb stranicu koja nudi obilje edukativnog materijala i aktivnosti u formi video zapisa djeca moći da ga koriste i za nastavu u učionici. Izvršni direktor NLB Montenegrobanke Dino Redžepagić rekao je da mu je izu zetna čast i zadovoljstvo što treću godinu zaredom učestvuju u projektu Obradujmo prirodu i što se svake godine on podiže na viši nivo. Kreiranje Edukativnog programa drugi je dio projekta Obradujmo prirodu, a u pr voj fazi postavljeni su neophodni sadržaji i interaktivni mobilijar na edukativnoj stazi Lipovik.

Draga djeco, u okviru projekta „Obradujmo prirodu“ koji je rezultat saradnje između Nacionalnih parkova Crne Gore i NLB Montenegro banke osnovan je veb sajt www.obradujmoprirodu.me. Na ovom sajtu možete naučiti više o crnogorskim zaštićenim prostorima, biljnim i životinjskim vrstama, a svoje znanje možete provjeriti i uz pomoć edukativnih listova. Pozivamo vas da pošaljete fotografije sa vaših izleta u Nacionalnim parkovima Crne Gore, kao i da nas obavijestite o aktivnostima koje ste radili u našim zaštićenim prostorima jer su vaša iskustva dragocijena za vaše vršnjake. Takođe, na sajtu možete saznati više o tome šta je dozvoljeno, a šta nije u zaštićenim prostorima. O aktivnostima Nacionalnih parkova uskoro ćete moći da se informišete i na novoj Fejsbuk stranici Obradujmo prirodu, koja je posvećena upravo vama. Životna sredina je najdragocjenije što imamo i zato je moramo zaštiti za buduće generacije, pa vas zato Nacionalni parkovi Crne Gore pozivaju da budete naš rendžer i volonter i da nam pomognete da zaštitimo naša blaga.

BUDI RENDŽER U NAŠIM PARKOVIMA

Djeco, samim tim što ste došli u park sa namjerom da uživate u prirodi i da je čuvate vi ste već rendžer. Dok šetate, odmarate ili se igrate u parku, otpatke koje ste donijeli ponesite sa sobom. Ne uznemiravajte životinje, posebno ukoliko vidite ptice koje leže na jajima. To je već dovoljno da budete kvalifikovani kao mladi čuvari parka. Ukoliko stariji, koji su sa vama bacaju smeće u neke uvale, pećine, žbunje, rupe u zemlji, upozorite ih i kažite da su parkovi potencijalne kuće nekih životinja i da nije lijepo bacati smeće u nečiji dom. Ako vidite nekog ko baca smeće, sječe šumu, pali vatru, ubija životinje u parku, tada se ne miješajte, već nas pozovite ili nam pošaljite e-mail o tome gdje se to dogodilo i kako.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Gorska služba spašavanja i Planinarski savez Crne Gore obezbijedili opasne i teške dionice planinarskih staza u NP Durmitor

IUCN SEE krenuo u projekat sa NVO Zavod za zaštitu prirode Albanije-INCA i NVO Green Home

EFIKASNO UPRAVLJATI BIODIVERZITETOM SKADARSKOG JEZERA

ancelarija Međunarodne unije za zaštitu prirode za Jugoistočnu Evropu IUCN SEE inicirala je implementaciju trogodišnjeg projekta “Podrška dugoročnom održivom upravljanju prekograničnog Skadarskog jezera”, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode u Albaniji - INCA i Green Home-om iz Crne Gore. Kako je kazala Jovana Janjušević iz Green Homa unapređenjem praksa i kapaci teta za upravljanje zaštićenim područjima, namjera je da se tim projektom pod stakne efikasno upravljanje biodiverzitetom Skadarskog jezera koje je prirodna granica između Albanije i Crne Gore. “Kao najveće na Balkanu, Skadarsko jezero je svjedok brojnih političkih sporazu ma o unapređenju sistema upravljanja i međunarodnih težnji za njegovo očuvanje. Sa svojim partnerima, IUCN će na osnovu postojećeg iskustva uspostaviti platfor mu za prekograničnu razmjenu zaštićenih područja i drugih zainteresovanih stra na da zajedno rade i obezbjede održivu budućnost zajedničkog jezera”, kazala je ona. Cilj projekta je, kako je objasnila Janjušević, da umanji nelegalne aktivnost i ojača sprovođenje zakona povećanjem učešća organizacija civilnog društva u praćenju i upravljanju zaštićenim oblastima, povećanjem transparentnosti i podizanjem svi jesti među ključnim činiocima i resursnim menadžerima o značaju očuvanja bio diverziteta. Projekat finansira Critical Ecosystem Partnership Fond. Fond partnerstva za kri tične ekosisteme je zajednička inicijativa Francuske agencije za razvoj (l’ Agence Francaise de Developpement), Conservation International, Evropske unije, Globalnog fonda za životnu sredinu, Vlade Japana,MacArthur Fondacije i Svjetske banke. Osnovni cilj je osigurati da se civilno društvo angažuje u zaštiti biodiverziteta.

Oprema je postavljena po standardima UIAA

OLAKŠAN PRISTUP LEDENOJ PEĆINI

laninarski savez Crne Gore i Gorska služba spašavanja Crne Gore izvršila je tokom 2013. godine ugradnju sigurnosne opreme na opasnim i teškim dionicama planinarskih staza na Durmitoru. U elaboratu o izvršenim ra dovima koji je pripremila Gorska služba spašavanja navodi se da su osigu rali dio planinarskih staza i to Savino ždrijelo - Prelezak sa Savinog kuka na Šljeme, Greben od Velike previje do Malog medvjeda, kao i pristup Ledenoj pećini. Kako se navodi u elaboratu projektnom idejom obezbjeđenja Savinog ždrijela – Prelaz sa Savinog kuka na Šljeme bilo je predviđeno postavljanje sigurnosne sajle u dužini od oko 40 metara. Prilikom izvođenja radova procjena je bila da bi tu du žinu trebalo znatno povećati iz bezbjednosnih razloga što je i urađeno, pa je na tom području postavljeno 100 metara sigurnosne sajle.

Održivo sjutra za Skadarsko jezero Zašto

moj

Zato što:

Na Grebenu od Velike previje do Malog medvjeda bilo je predviđeno postavljanje oko 120 metara sigurnosne sajle, ali kao i kod slučaja sa Savinim ždrijelom procje ne su bile takve da je sigurnosne sajle trebalo povećati. U cilju sigurnosti na tom lokalitetu postavljeno je ukupno 310 metara.

Zato što:

Prema mišljenju Gorske službe spašavanja i kod pristupa Ledenoj pećini trebalo je korigovati dužinu sajle, pa je umjesto ugovorom predviđenih osam, postavljeno 25 metara.

smo specijalizovana firma za prodaju I servis bicikli, djelova, prateće opreme, fitness sprava I acesorija, ski / snowboard opreme...

Zato što:

a još j

je iza nas 12 godina kontinuiranog rada I iskustva u ovoj branši posla,gdje se konstantno unapređujemo kroz nove tehnologije I inovacije. zastupamo najpoznatije I najkvalitetnije brendove kao što su: SCOTT, CANNONDALE, POLAR, ALPINA, ELECTRA,SHIMANO, KETTLER, BODY SCULPTURE, HOUSEFIT, ELAN, VOLKL, DALBELLO, UVEX, NW, DRAKE.. čije Vam proizvode nudimo po najpovoljnijim uslovima I cijenama. ćete od naših zaposlenih UVIJEK dobiti stručnu pomoć i objašnjenja, iskrene preporuke i savjete u odabiru najoptimalnijeg proizvoda za koji ste zainteresovani. Dugogodišnje poslovno iskustvo koje smo izgradili svakodnevnim sretanjem sa novim ljudima, inovacijama, poslovnim izazovima i problemima koje smo uvijek uspješno rješavali treba da Vam bude dodatan motiv da izaberete - Tempo - mjesto gdje nikad nećete biti neupućeni, u nedoumici I nezadovoljni.

Cit

elta

.D T.C

Zato što:

kod nas uvijek imate čvrstu podršku I oslonac, tako da ćete uz našu pomoć biti uvijek na pravom putu I sigurni da radite pravu stvar za Vas.

Dobrodošli u

posjetite naš sajt:

www.tempo.co.me

či , j

o ći , j oš v e

š bol

Tokom ugradnje opreme korišćene su čelične sajle, čelični klinovi, čelični greben ski anker – klin, žabice i spojnice za sajle, hipoksidno ljepilo i sva oprema je po stavljena po standardima Međunarodne federacije za planinarenje i alpinizam UIAA (Union Internationale des Associations d‘Alpinisme) koji se odnose na po stavljanje osiguranja za Via Ferate što podrazumijeva atestiranu postavljenu opre mu (sajle, anker-klinovi i ljepilo), načine postavljanja anker- klinova, kao i načine nihovih povezivanja. Svaka postavljena dionica počinje i završava sidrištem na 2 anker-klina na propisani način.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

NP Durmitor

Centar za posjetioce

• U laznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce košta 3,00 eura • Za djecu do 7 godina ulaz je bespla tan • U laznica za organizovane grupe učenika i studenata (uključujući po sjetu Centru za posjetioce, - 1,50 eura • U laznica za Centar za posjetioce 1,00 eura • Ulaznica za 3 dana - 6,00 eura • Ulaznica za 7 dana - 12,00 eura • Ulaznica za 15 dana - 20,00 eura Centar za posjetioce Nacionalnog par ka Durmitor nalazi se u Upravnoj zgra di NP, gdje se mogu dobiti sve potreb ne informacije u vezi sa turističkom ponudom Parka, prirodnim i kultur nim vrijednostima, a takođe se može pogledati i kupiti film o NPCG. Tu se nalazi i Prirodnjačka zbirka, prodav nica suvenira domaće radinosti, kao i sala za prikazivanje filmova za oko 30 posjetilaca.

NP Lovćen

Centar za posjetioce

• Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce) košta 2 eura • Djeca do 7 godina ne plaćaju ulaz • Ulaznica za organizovane grupe uče nika košta 1,50 eura Posjetiocima su u Centru na raspolaga nju sve informacije vezane za NP. U Centru se nalazi soba vuka - karak tersitična životinjska vrsta ovog podne blja i prirodnjačka soba sa herbarskom postavkom. U okviru Centra radi i vodička služba koja je na raspolaganju organizovanim grupama gostiju, kao i izletnicima. Turistima su dostupne vodičke karte sa ucrtanim pješačkim i izletničkim staza mai raznovrsnim propagandnim mate rijalom.

Ostala ponuda:

• I znajmljivanje čamca na Crnom je zeru - 8,00 eura za sat vremena • U potreba sopstvenog čamca na Crnom jezeru - 5,00 eura za sat vre mena • Izmajmljivanje bicikla - 2,00 eura za sat vremena • Iznajmljivanje bicikla - 7,00 eura za sat • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu dana • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan Kampovanje:

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica - 3,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potreb na količina drveta) - 5,00 eura za dan Sportski ribolov:

• D nevna sportska ribolovna dozvola (Crno jezero) - 20,00 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Rijeka Tara) - 20,00 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Vražje jezero) - 20,00 eura Splavarenje Tarom:

• Splav - Od II logora do Radovan Luke (po splavu) 250,00 eura - Od II logor do ušća Sušice (po spla vu) 300,00 eura • Čamac – od 10 do 40 eura • Kajak – od 20 do 84 eura tel: +382 52 36 02 28 e-mail: npdurmitor@nparkovi.me

Ostale usluge: • Iznajmljivanje bicikla - 2,00 eura po satu • Iznajmljivanje bicikla - 7,00 eura za dan • Smještaj (bungalov) - 40,00 eura za dan • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aroma tičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu dana

NP Biogradska gora

Centar za posjetioce:

• Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce) košta 3 eura • Za djecu do 7 godina ulaz je bespla tan • Ulaznica za organizovane grupe uče nika i studenata (uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) košta 1,50 eura NP Biogradska gora raspolaže Centrom za posjetioce, koji se nalazi na samoj obali Biogradskog jezera. Centar je opremljen interaktivnom prezentaci jom i eksponatima koji predstavljaju prirodne i kulturne vrijednosti Parka. Ostala ponuda:

• Iznajmljivanje čamca na Biogradskom jezeru - 8,00 eura za 1 sat • Smještaj (bungalov) - 20,00 eura za dan • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Biogradsko jezero) - 20,00 eura Kampovanje

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica (Kraljevo kolo) - 10,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potreb na količina drveta) - 5,00 eura za dan Krplje:

• Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aroma tičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan

Tokom zimskih mjeseci moguće je or ganizovati hodanje na krpljama oko Biogradskog jezera

Kampovanje

U NP Biogradska gora postoji šest sta za markiranih standardnom signali zacijom.

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica - 10,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) - 5,00 eura za dan Pješačenje i planinarenje: Izletnici i planinari u području Parka mogu da uživaju i iskoriste dobro mar kirane i obilježene staze. Izdvajamo tri staze: Kružna staza Palac - Treštenik - Šancevi – Koložun - Vjetreni Mlin - Dolovi – Palac - dužina staze: 12,7 kilometara

Planinarenje:

Po kategorizaciji stepena zahtjevnosti to su uglavnom srednje teške staze prosječne dužine 12 kilometara. Svaka staza vodi do najviših kota i jezera (Crna glava, Zekova glava, Troglava, Pešića jezero, Šiško jezero i Ursulovačko jezero). Može se iznajmiti i vodička služba. Jedan dio najpoznatije označene pla ninske transferzale CT-1, određene 1987 godine, ukupne dužine 120kilometara, prelazi preko ovih prostranstava tako đe. Moguće je preći put u njegovoj to talnoj dužini od 6 dana ili njegov dio koji obuhvata Planinu Bjelasicu i NP Biogradska gora za tri dana.

Ivanova korita – Majstori - Dužina sta ze: 4,5 kilometara

Edukativna staza: Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se edukativna staza dužine 3.3 kilometra, opremljena interaktivnim mobilijarom sa šest sa 6 interaktivnih punktova koji pružaju in formacije o flori i fauni ovog područja.

e-mail: nplovcen@nparkovi.me

tel: +382 20 86 56 25 e-mail: npbiogradskagora@nparkovi.me

Staza Ivanova korita - Jezero – Bukovica - Dužina staze: 12 kilometara

NP Skadarsko jezero

Centri za posjetioce Vranjina i Virpazar

Ulaznicu u NP Skadarsko jezero može te kupiti u svim centrima i cijena je 4 eura. Sa ovom ulaznicom možete obići ostale Centre na Skadarskom jezeru. Ako želite obići samo jedan Centar cijene ulaznica su: • za odrasle 2 eura • za organizovane školske ture 1 euro • za djecu ispod 7 godina se ne plaća

Radno vrijeme: • 08 – 18 časova svaki dan u periodu od 01. juna do 15. oktobra (za vrijeme tu rističke sezone) • 08 – 16 časova svakim radnim danima u periodu od 16. oktobra do 30.

NP Prokletije

Najmlađi Nacionalni park je progla šen zaštićenim prostorom 2009. go dine U toku su završni radovi na Centru za posjetioce koji se nalazi u Gusinju, na desnoj obali rijeke Dolje, na raskrsni ci gdje se račvaju putevi za Alipašine izvore i prema vodopadu Grlje. Prokletije su bogate vodom, vrelima i izvorima pitke vode, a turisti mogu obići Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, Koljindarsko. Rezervati u tom parku su Hridsko je zero i Volušnica.

Edukativna staza Lipovik:

Cijena ulaznice na edukativnu stazu za grupne posjete iznosi 0.50 eura, po oso bi. Pješačke i biciklističke staze:

Mapu sa ucrtanim stazama možete ku piti u svim Centrima NP Skadarsko je zero. Cijena mape je 4 eura. Staze su markirane i označene, pa ih posjetioci mogu sami koristiti. Nacionalni park preporučije angažovanje obučenog interpretatora. Tel: +382 (0)20 879 103 Sportski ribolov: Cijene dozvola:

• Godišnja sportska ribolovna dozvola: 100 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola: 5 eura Ribolovni zabran važi za period 15. mar ta do 30. maja

Planinarenje: Najatraktivniji vrhovi za uspon su vr hovi Karanfil i Očnjak iznad doline Grbaje, kao i Rosni Vrh-Maja Rosit i Kolac-Kolata koji se penju iz sela Vusanje, sa početka doline Ropojane.

Pored slučajeva utvrđenih zakonom, zabranjeno je vršenje ribolova: • U ribolovnim područjima (Karuč, Raduš, Vaškaut, Bjace, Sijerča i Bobovište) • U mjestima Crni žar, Pančeva oka, Omerova gorica, Manastirski vrbiš i Grmožur Kajaking: U organizaciji NP Skadarsko jezero, mo žete iznajmiti kajake na Vranjini i Virpazaru. Ulaz za kajak u NP Skadarsko jeze ro: 2 eura Započeti sat: 3 eura

Posmatranje ptica: Posmatranje ptica vrši se u organizaciji NP Skadarsko jezero. Cijena posmatra nja ptica uključuje prevoz (čun, brod), usluge interpretatora/vodiča i korišćenje optičkih sredstava. • Rezervacija ture najmanje dva dana unaprijed

Kampovanje:

• Veliki šator - 5,00 eura na dan • Mali šator - 3,00 eura na dan • Kamp prikolica - 3,00 eura na dan • Korišćenje uređenih kamp prostora 10,00 eura na dan tel: +382 (0)20 879 103

tax: +382 (0)20 879 100 e-mail: promocija@nparkovi.me, npskadarskojezero@nparkovi.me

Biciklizam: Biciklisti mogu obići Alipašine izvo re, atraktivnu dolinu Ropojanu, vo dopad i kanjon Grlje, oko Skakavice, ali i mnoge druge turističke lokalite te. Osim toga završetkom projekta Vrhunska biciklistička staza 3, jedne od 5 nacionalnih staza koja pokriva 6 opština sjevernog regiona Crne Gore, stvorena je osnovna tri stotine kilo metara duga biciklistička ruta koja je na sjeverozapadnom uglu omeđena Mojkovcem i planinom Bjelasicom, na jugozapadu Komovima, na jugu doli nom Plava, Plavskim jezerom, Kršem Bogićevice, Hridskim jezerom i alban skom granicom, na istoku i sjeveroi stoku planinom Hajlom, granicom sa Kosovom i mjestašcem Rožaje, a na sjeveru Beranama. tel: +382 67 344052 e-mail: npprokletije@nparkovi.me

5 MJESTA KOJA MORATE POSJETITI

KORISNE INFORMACIJE Nacionalni park Durmitor Ul. Jovana Cvijića Žabljak Tel:

+382 52 360 228

Tel/ fax: +382 52 361 346 npdurmitor@nparkovi.me NP Biogradska gora Ul. Buda Tomovića b.b. Kolašin Tel:

+382 20 865 625

npbiogradskagora@nparkovi.me NP Lovćen Ivanova korita nplovcen@nparkovi.me NP Skadarsko jezero Vranjina b.b. Tel:

+382 20 879 100

npskadarskojezero@nparkovi.me NP Prokletije Tel:

+382 67 344052

npprokletije@nparkovi.me

PRIJAVI: O s n o v n a f u n kc i j a Službe zaštite u nacio nalnim parkovima je da zaštiti prirodna dobra i održi unutrašnji red. Pozivamo vas da prija vite sve nepravilnosti i nezakonite radnje koje primijetite u crnogor skim nacionalnim par kovima na brojeve tele fona Službi zaštite. Nacionalni park Durmitor: 067 344 237 Nacionalni park Biogradska gora: 067 344 232 Nacionalni park Lovćen: 067 344 496 Nacionalni park Skadarsko jezero: dežurni smjene 067 344 356 šef Službe zaštite: 067 342 899 Nacionalni park Prokletije: 067 344 052

Povoljni rezultati istraživanja i osmatranja populacije ugrožene ptičije vrste u poslednje tri godine

REKORDAN BROJ PELIKANA U NP SKADARSKO JEZERO

smatranje kolonije pelikana u poslednje tri godine pokazalo je da se stabilnost i vitalnost te vrste povećava, a brojnost gnijezdeće popula cije pribiližila se rekordima koji je prvi put izmjeren krajem 19. vijeka. Specijalistica ornitolog iz Nacionalnih parkova Crne Gore Nela Vešović – Dubak kazala je da se ove godine trinaesti put zaredom radio redovni monito ring populacije koja gnijezdi na lokalitetu Pančeva oka. Prvi put su gnijezda na tom mjestu evidentirana 2000. godine. „Redovnim obilascima specijalnog rezervata Pančeva oka u okviru planiranih ak tivnosti Programom upravljanja NP Skadarsko jezero za 2013. godinu evidentira no je gniježđenje i na prirodnim ostrvima, kao i na vještačkoj platformi. Utvrđeno je ukupno 9 poodraslih mladunaca i to se usvaja kao prinos populaciji u ovoj go dini“, objasnila je ona. Tokom dvije kontrolne posjete tokom jula na uobičajenom mjestu okupljanja peli kana boravilo je do 65 jedinki. Vešović – Dubak je kazala da je i dalje prisutan problem mjesta za gniježđenje, jer je prirodnih ostrvaca sve manje i jako su podložna vremenskim uticajima. „Pelikani gnijezde na prirodnim ostrvima okruženih slobodnom vodom, kojih je usled procesa eutrofikacije jezera sve manje“, objasnila je ona. Prihvatanje splava za gniježđenje od strane pelikana u 2013. godini, iako na kraju neuspješno, kako je rekla Vešović - Dubak pokazalo je da je taj metod zaštite u os novi dobar i treba ga nastavititi. Trend umjerenog porasta broja pelikana zabilježen je i u Evropi, a ta vrsta je po evropskom statusu ugroženosti kategorisana kao rijetka. Pelikani su prvi put na Skadarskom jezeru zapaženi u 19. vijeku. Brojnost i stabil nost populacije pelikana na Skadarskom jezeru se mijenjao tokom vremena. Najveću brojnost, populacija pelikana je imala tokom sedamdesetih godina 19. vijeka. Raznim pritiscima se održavala kasnije na rubu opstanka, sa godišnjim nalazima u kojima pelikani nijesu gnijezdili. Skadarsko jezero je stanište 281 vrsta ptica, što predstavlja oko 50 odsto ukupnog broja evropskih vrsta i jedno je od najbogatijih močvarnih područja u Evropi.

IMPRESUM: CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI Direktor: Zoran Mrdak Glavne i odgovorne urednice: Marijana Džaković i Milica Novaković Fotografije: Arhiva NPCG, PSCG, NVO Green home, Avanturistički park, Boris Stijepović ,,Makedonsko ekološko društvo” Štampa: Studio Mouse total graphic center Adresa: Trg Vojvode Bećir bega Osmanagića 16, 81 000 Podgorica tel: + 382 (0)20 601 015 fax: + 382 (0)20 601 016 www.nparkovi.me e-mail:npcg@nparkovi.me

NP Skadarsko jezero Godinje je selo u Crmnici koje predstavlja jedinstve nu ruralnu cjelinu, a predanja ga vezuju za 10. vijek i kneza Jovana Vladimira koji je volio da boravi u ovom kraju jer mu je godilo, i tako je naselje i dobilo ime. Istorijski izvori pominju ga polovinom 13. vijeka kao svojinu manastira Vranjine. Obrazuju ga tri zaseoka, Lekovići, Perazići i Nikači. Od nekadašnje četiri crkve, očuvana je jedino crkva Sv. Nikole iz 18. vijeka, dok su vidljivi ostaci crkve Sv. Jovana Bogoslova, za koju se vjeruje da je iz 7. vijeka. U selu su i ostaci devet mlinova i četiri kamena gumna. NP Lovćen Kuk je jedan je od vidiko vaca sa kojih se pruža prediv an pogled na Bu dvansku rivijeru i Boko kotorski zaliv. Svi ljubitelji pješačenja i pješačkih tura i planinari biće oduševljeni ovim vidikovcem, a do nje ga vode dobro obilježene staze. NP Durmitor Šarenim pasovima turisti koji žele da posjete Du rmitor posvećuju posebnu pažnju. Impresivan prizor koji podsjeća na isjeckane pruteve nalazi se na 2.248 metara nadmorske visine. Za Šarene pasove se kaže i da su durmitorsko čudo, jer su slojevi krečnjaka, tek tonskim pokretima zaokrenuti skoro u vertikalni po ložaj i prošarani redovima trave. Sa ovog mjesta pruža se nezaboravan pogled na Bobotov kuk, Bezimeni Vrh, Djevojku i Prutaš NP Biogradska gora Biogradsko jezero je led ničkog porijekla i pripada grupi akumulacionih je zera. Biogradsko jezero, kao i čitav nacionalni park uljuljkani su između pla ninskih vrhova Bjelasice i jedinstveni su i za životinj ski svijet. Jezero je bogato potočnom i jezerskom pa strmkom, a u parku se nalazi još pet jezera koji su zbog ljepote i čiste prozirne vode nazvane ledničke oči. NP Prokletije Hridsko jezero nalazi se u osami Prokletija, a pre ma vjerovanju nekada dav no su ga vile učinile ljeko vitim. Čak i danas zbog tog vjerovanja djevojke i žene iz plavskog kraja posjećuju ga i ostavljaju komade nakita uz molitve vilama za sreću. Jezero je od grada Plava udaljeno oko 18 kilometara i na nadmorskoj je visini od 1.970 metara.