Ni jedan dan bez novog retka...

Savez Banjalučana u Švedskoj ima 1.200 članova u 11 lokalnih organizacija. Uspješna 2022. godina, prva nakon pandemije korone.

Švedska je jedna od skoro stotinu zemalja svijeta u koje su putevi progonstava odveli Banjalučane, koji su u ovoj srdačnoj skandinavskoj zemlji našli dostojno utočište i osnovali i svoje udruženje – Savez Banjalučana – koji danas ima 1.200 članova u 11 lokalnih organizacija. Kako u ovim vremenima epidemija i novih uslova djeluju Banjalučani, kako se okupljaju i programiraju svoje buduće aktivnosti? Odgovori na ova pitanja traženi su, i dogovarani, 18. marta 2023. u Halmstadu gdje je, u organizaciji Centra za aktivnosti (Aktivitetscentrum), (Andersbergsringen 2), održana redovna Godišnja skupština Saveza Banjalučana u Švedskoj, kojoj su prisustvovala 33 delegata iz 8 lokalnih udruženja (od ukupno 11), nisu bili delegati iz Alveste, Göteborga i

Örebra. Sjednicom je predsjedavao aktivista Mesud Barjaktarević, dok su u predsjedništvu bili Nusreta Garčević, Halid Demirović, Lejla Arnautović i Zlatko Avdagić.

Opširan dnevi red

Skupština je razmatrala čak 17 tačaka dnevnog reda, među kojima su najznačajnije Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za 2022. godinu, te Plan rada i Finasijskog budžeta za 2023. godinu.

Brojne aktivnosti i sadržaji

U iscrpnom Izvještaju o radu za 2022. godinu navode se brojne aktivnosti: godišnja skupština u Örebru, sajam knjige u Sarajevu, kongres SSD BiH, kao i uspješna suradnja sa BH. savezom žena i omladine u Švedskoj, APU-mrežom, Bošnjačkim kulturnim centrom i BiH ambasadom u Stockholmu. Poseban značaj ima „Vezeni most“ u Banjaluci, koji je trajao devet dana s brojnim sadržajima i uz učešće aktivista: Jasmin Hamula, Mesud Mulaomerović, Fatima i Mujo Metaj, Enisa Bajrić, Fatima Mahmutović, Lejla Arnautović i drugi, kao i suradnici: Ismet Bekrić, Elvir Mujačić, Rasim Dizdarević Slobodan Marić, Narcis Hadžiselimović, Hazim Maglajlić, Zlatan Gunić, Andrej Zamola i drugi.

Banjalučani u 100 zemalja svijeta

U izvještaju se navodi da su Banjalučani protjerani i raseljeni u više od 100 zemalja:

Hrvatska, Srbija, Slovenija, Švedska, Norveška, Danska, Finska, Island, Njemačka, Švicarska, Engleska, Francuska, Irska, Italija, Češka, Slovačka, Austrija, Holandija, SAD, Kanada, Australija i druge zemlje.

Osipanje članstva

Prošle su zlatne godine Saveza kada je u periodu od 1996. do 2003. u Švedskoj imao oko 5.000 članova i više desetina lokalnih udruženja. Da bi se osvijetlio put Saveza Banjalučana, i sačuvala njegova historija, planira se monografija o 25 godina Saveza, koja treba da izađe do iduće godine. Velik je i doprinos magazina „Šeher Banja Luka“, u informisanju, kulturno-umjetničkom stvaralaštvu, posebno književnosti, te povezivanju Banjalučnaa širom svijeta, ali ga je sve teže izdavati zbog troškova štampe i distribucije, pa se razmišlja i dvomjesečnom izlaženju: 6 brojeva.

Sadržajan plan aktivnosti

Uz sve poteškoće i osipanje članstva, zaključak je skupštine da se aktivnosti u 2023. godini pojačaju i da se Savez Banjalučana u Švedskoj kroz rad i programske sadržaje ojača i omasovi.

Kao značajne aktivnosti ponovo se planira održavanje „Vezenog mosta“ u Banjaluci u ljeto 2023. godine, a Savez Banjalučana u Švedskoj će manifestaciju pomoći i ove godine finansijski; uz to održaće se i svi drugi sadržaji kao seminari i proslava značajnih datuma bh. historije.

Planira se i jesenji Susret Banjalučana u Švedskoj. Zadnji susret, održan u Alvesti 2022. godine, sa slabim odzivom, odrazio je