Svjetlost nad

Otvorenim Stranicama

Poziv na drugovanje sa knjigama – u svjetlu Sajma knjiga u Sarajevu i novih značajnih izdanja

Foto: Mirsad Filipović

A pjesnička riječ bljesnula je i na stranicama jednog zajedničkog izdanja naših autora iz Danske,kao što bi zasijala i »Hladna suza na kamenu vrelom«, kako se i zove ta knjiga za koju jedan od pjesnika, Denis Dželić, napisa »da je dobila krila«. Uz njega, u ovoj svojevrsnoj antologiji zastupljeni su pjesnici: Muamer Avdić, Emir Bajrović, Dino Čopelj, Dževad Drljević, Elmedin Jamaković, Adisa Šeho Ovčina i Nermin Šaran, te prozaist Vezuv Bašić Knjiga se je inače okitila sajamskom nagradom za promociju literature naših pisaca u dijaspori.

Iz Banjaluke stigle su lijepe vijesti o promociji značajnih djela naših autora, Banjalučana; prvo je pjesnik, prozaist, dramski pisac i esejist Ranko Pavlović predstavio u Vijećnici Banskog dvora svoja Izabrana djela u 16. knjiga, a zatim je gost međunarodnog festivala književnosti »Imperativ« bio banjalučki pisac Amir Alagić koji živi i stvara u Puli, a koji je u svom rodnom gradu promovirao upravo roman »Ogledalo za krletku«, koji je tematski i duhovno vezan i za njegov zavičaj i sjećanja na djetinjstvo. (Ova značajna izdanja naći će svoja mjesta i u julskom prilogu »Vezeni most 2023.).

Banjaluka je bila domaćin i jednoj panorami poezije, lijepog naslova »Treperava svjetlost«, u kojoj treperi 120 izabranih pjesama, za 120 godina Hrvatskog kulturnog društva »Napredak«, koje je i u banjalučkoj kulturi i umjetnosti utisnulo duboke tragove. U ovom broju pišemo opširnije o ovom pjesničkom daru, čije ćemo stihove, sigurno, čitati i u našim narednim izdanjima. Blok »Vrijeme knjige« približava nam posebno i jedan vrijedan naslov banjalučke književnice i kolumnistke našega magazina Radmile Karlaš – »Oj drugovi jel’ vam žao«.

PORUKE JOŠ JEDNOG SAJMA KNJIGA

Svjetlost je posebno čudesno treperila i sa otvorenih stranica brojnih knjiga i drugih publikacija, izloženih na 110 štandova 34. Internacionalnog sajma knjiga i učila u sarajevskoj Skenderiji. A među 120 izdavača bili su i oni koji su, na ukupno 60 promocija u »Bosanskoj kući«, središnjem mjestu ove velike smotre knjiga, predstavili i nove naslove autora iz dijaspore, banjalučkih autora te redovnih učesnika susreta »Vezeni most« u Banjaluci, među kojima su i dobitnici nagrade »Vezeni most – Nasiha Kapidžić Hadžić«. Tako je prošlogodišnja dobitnica ovog priznanja, autorica brojnih knjiga proze i poezije, Valerija Skrinjar Tvrz, dobitnica i jedne od najvažnijih sajamskih nagrada – za izdavački poduhvat: za svoju »Bosansku trilogiju«, romane o Bosni »Na svojoj, na plemenitoj«, »Jutro u Bosni« i »Bosna i Soča«, čiji je izdavač »Lijepa riječ« iz Tuzle. Na promociji ovog opusa na Sajmu knjiga istaknuto je da se u djelima ove slovensko-bosanskohercegovačke književnice »prepliću bosanske, i balkanske, sudbine i drame, u širokom životnom luku od skoro šest stoljeća«, te da se tu »nadahnuto oslikava bosanski duh i upućenost jednih naroda na druge«. Ljudi moraju živjeti zajedno –poruka je ovih čudesnih stranica ispisanih o zemlji u kojoj autorica nije rođena, ali koju doživljava kao svoju, plemenitu.

Izdavačka kuća »Lijepa riječ« iz Tuzle, koja svakog jula dolazi u Banjaluku sa izložbom svojih knjiga, na ovogodišnjem Sajmu knjiga oživjela je i sjećanja na veliku Banjalučanku, pjesnikinju Enisu Osmančević Ćurić, njenom knjigom »Sunčana strana djetinjstva«, koja nas vraća u njeno djetinjstvo i u njen zavičaj – grad na obalama Vrbasa.

Predstavljajući ovaj poetski spomenar, ovu priču koja traje, njen urednik i pjesnik Šimo Ešić ponovo je naglasio ono što je krasilo Enisinu poeziju, da je »pisala divnu poeziju… Samosvojnu. Tanki lirski plet. Pun vedrine, kao djetinjstvo. Ne one vedrine koja pokreće na grohotan smijeh, nego one tihe, dražesne, koja plamti u nama i zadržava nam osmijeh na usnama, godinama poslije pročitanih stihova…«

»Za našu poetsku vezilju život je jedna čudesna, beskrajna pjesma. A dio te pjesme, tog poetskog treptaja, svakako je i ova knjiga koju nam je, kao dio veza u zajedničkom stvaranju ljepote, ostavila Enisa Osmančević Ćurić, kao odsjaj djetinjstva i zavičaja, i kao svoj slap u proticanju i sjećanju…« Čitamo u pogovoru ove nadahnute, i sjetne i sretne knjige, kojega je napisao pjesnik Ismet Bekrić, a kojega ćemo u cjelosti objaviti u idućem broju, u prilogu »Vezeni most«, susreta kojega je početkom ovog stoljeća pokretala i Enisa, ostavljajući nam mnogo sunca svoje dobrote.

»Lijepa riječ« je pažnju posvetila i novim knjigama svojih autora, i dobitnika nagrade »Nasiha Kapidžić Hadžić – Vezeni most«

- Muhidina Šarića, koji je za svoju novu proznu knjigu »Prva ljubav prvi put« dobio nagradu Društva pisaca BiH, kao za najbolju knjigu za djecu u protekloj godini, i Ismeta Bekrića, čije je novo lektirsko izdanje zbirke pjesama »Jesen u gradu« ovog puta objavljeno u ćirilici. Među izdanjima autora iz dijaspore, od kojih su mnogi upravo odabrali »Lijepu riječ«, spomenimo i zanimljiv roman mlade spisateljice iz Slovenije Selme Skenderović »Zašto šutiš, Hava?« (Zakaj molčiš, Hava?), koji je dobio i nagradu izdavača za najbolju knjigu mladog autora. Djelo je sa slovenskog jezika na bosanski prevela Valerija Skrinjar Tvrz (o ovom izdanju možete više pročitati i u ovom broju).

Radost Stvaranja I Itanja

Izdavačka kuća Planjax iz Tešnja ponovo je bila u središtu sajamskih događanja i susreta; smjenjivale su se promocije, razgovori i podjele nagrada i priznanja u literaturi za djecu, kojoj se posvećuje posebna pažnja, nagradnim konkursima, naučnim skupovima i djelovanjem Instituta za dječiju književnost. Ovog puta na ovoj svečanosti knjige podijeljene su i nagrade »Planjaxovo pero«, za najbolje priče za djecu, a od ove godine i nagrada »Dječiji osmijeh«, za najbolji rukopis novog dometa u ovoj literaturi. Prvi dobitnik ovog priznanja, sjetimo se, i prvi je dobitnik nagrade, koju krase imena Nasihe Kapidžić Hadžić i »Vezenog mosta«, pjesnik, prozaist i izdavač Šimo Ešić, za bajkovite »Pustolovine Žirka Nemirka«

Primajući ovu nagradu, knjigotvorac i knjigoljubac Šimo Ešić je naglasio, da je posebno srećan da je primio nagradu koja je dobila ime po dječijem osmijehu, jer i on je čitavog svoga života upravo želio da svojim stihovima i prozom probudi osmijehe na dječijim licima. Pisati za djecu, znači prije svega – radovati se, i tu radost dijeliti i sa svojim malim i velikim čitaocima.

Među brojnim autorima, koji su ovog aprila promovirali svoje nove knjige, bila su i dva Banjalučana u dijaspori, ali srcem u Banjaluci. To su Džabir Maglajlić, koji nam je poklonio čudesnu monografiju stvorenu kistom i stihovima, posvećenu svome, i našem, gradu i svojim prijateljima, i u Banjaluci, i širom svijeta, U ovom broju donosimo i tekst Banjalučanina u Sarajevu Muharema Krzića, i nekoliko cteža sa stranica ovog izdanja, koje će oživjeti i na stranicama našeg julskog broja, tematski posvećenom i »Vezenom mostu«.

A promocija druge knjige pozvala nas je, svojim stihovima, notama i crtežima, na »Brod kapetan-Adriana«, kojega su zajednički ukrasili Kemal Handan, pjesmama posvećenim djeci i djetinjstvu, Sakib Jakupović, svojim notama u koje je »obukao« pjesme, i ilustrator Emir Isović koji je knjizi poklonio i poseban kolorit. O ovoj nesvakidašnjoj knjizi, čija je promocija proglašena najboljom na ovom sajmu, pročitajte više u daljem drugovanju sa knjigama.

A u to drugovanje na najbolji način uvest će vas Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, koja se u svojoj punoj svjetlosti i ulozi predstavila i na ovogodišnjem prazniku knjige u Sarajevu. Vrijeme knjige vrijeme je i za drugovanje sa knjigama! (Priredio: Ismet BEKRIĆ)

U okviru XXXIV Internacionalnog Sarajevskog sajma knjiga i učila 2023., Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine predstavila je svoju bogatu izdavačku produkciuizložbom i promocijom tri najnovija izdanja: „Vijećnica – NUB BiH u potrazi za identitetom“; „Bosna i Hercegovina na geografskim kartama do 20. stoljeća“, te „Ismet Mujezinović: restauracija i konzervacija umjetničkih djela NUB BIH“

Knjiga Vijećnica – NUB BiH u potrazi za identitetom, usko je povezana sa obilježavanjem 25./26. augusta 1992. Godine, datuma stradanja, i svjedoči zapravo o tužnoj sudbini ove institucije u poratnom periodu, koja nije prevazišla implikacije ratnih dešavanja.

Promotori knjige su bili Ibrahim Spahić, počasni član NUB BiH, prof. dr. Adnan Busuladžić i autor dr. Ismet Ovčina, koji je ujedno i glavni i odgovorni urednik publikacije. Recenzije potpisuju mr. sci. Amra Rešidbegović i prof. dr. Adnan Busuladžić.

„Knjiga Vijećnica – NUB BiH u potrazi za identitetom, prije svega, ima namjeru i obavezu da i na ovaj način sumira i podsjeti sve nadležne na borbu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine za pravno-finansijski status, ali i borbu za rješavanje njenog statusa u zgradi Vijećnice, u koju je smještena 1951. godine, kada se Administrativno-upravna funkcija Vijećnice usmjerava ka kulturnom naslijeđu i nauci“, istakao je na promociji autor publikacije, dr. Ismet Ovčina.

NUB BIH je na ovogodišnjem Sarajevskom sajmu knjiga promovisala i izdanje iz Kartografske zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine - „Bosna i Hercegovina na geografskim kartama do 20. stoljeća“. Promotori