Značajni izdavački projekti

Kandidati za nagradu „Astrid Lindgren“ za 2024. godinu: Bajruzin Planjac i Fahrudin Kučuk

Tekst: Medina Mašić Sipović su bili voditelj Grafičke i kartografske zbirke NUB BiH, Teufik Osmanović, priređivač publikacije; prof. dr. Adnan Busuladžić, recezent i dr. Ismet Ovčina, glavni i odgovorni urednik.

U ovoj publikaciji opisano je i predstavljeno 49 karata na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina. Najstarija karta koju posjeduje NUB BiH jeste Sclavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio, njemačkog kartografa Augustina Hirschvogela, koja je nastala u Nürnbergu 1565. godine. Među starim i vrijednim kartama nalazi se i Mercatorova karta Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte, zatim karta Partie meridionalle du Royaume de Hongrie, Croatie, Dalmatie, Bosnie..., kao i karta La Croazia, Bosnia, e Servia edi nuova projezione. Katalog je pored bibliografskog opisa karata donio i preslike jednog broja njih te njihove detaljne opise, a popraćen je i uvodnom studijom o kartografiji općenito te kartama i kartografima koji su zastupljeni u katalogu.

Krajnji cilj izrade i štampanja kataloga jeste na jednom mjestu obuhvatiti, prezentirati i adekvatno predstaviti vrijednu građu svim zainteresovanim korisnicima, istraživačima, naučnim radnicima u zemlji i inostranstvu.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, kao svoj doprinos zaštiti i prezentaciji kulturnog naslijeđa u ovoj godini pripremila je još jedno značajno izdanje pod nazivom „Restauracija i konzervacija umjetničkih djela Grafičke zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Ismet Mujezinović“

NUB BiH u svrhu očuvanja umjetničkih slika koje se nalaze njenim fondovima, a čuvaju se u Grafičkoj zbirci, pokrenula je projekt restauracije i konzervacije ovih umjetničkih djela. Realizacija zamišljenog višegodišnjeg projekta započeta je umjetničkom slikom Ismeta Mujezinovića, na kojoj je oslikan pejzaž bosanske mahale.

Za realizaciju aktivnosti predviđene projektnom aplikacijom, restauracija i konzervacija umjetničke slike Ismeta Mujezinovića i opis postupka restauracije i konzervacije, NUB BiH je angažovala restauratora, prof. Sanjina Lugića, ujedno i promotora izdanja.

Sa ovim novim izdanjem NUB BiH je uspješno dovršila još jedan projekt s namjerom promocije i zaštite baštine koju posjeduje i čuva, te će sa ovom praksom nastaviti i u budućnosti, kako bi i ostale umjetničke slike iz svog fonda sačuvala i produžila im njihov vijek trajanja, a na sveopće dobro budućih generacija i naše države.

Dodjelom nagrada i posebnih sajamskih priznanja, završen je XXXIV Internacionalni Sarajevski sajam knjiga 2023, pod motom „Autorska prava i slobode“. Stručni žiri donio je odluke o najboljim u 18 kategorija kao i o dobitnicima posebnih i specijalnih sajamskih priznanja.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je pored aktivnog predstavljanja svoje izdavačke produkcije i nekoliko sajamskih promocija svojih posljednjih izdanja, konkurirala i za nagradu ovogodišnjeg sajma.

Prema odluci stručnog žirija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je dobila nagradu u kategoriji Umjetnost i arhitektura: „Sarajevo throught the history: from a neolithic settlement to a metropolis and years of urbicide“ autora emeritusa Mehmeda Bublina.

U okviru ovogodišnjeg Sarajevskog sajma knjiga NUB BiH je promovisala i kandidate za ALMA 2024. Na osnovu odluke Komisije za nominaciju bosanskohercegovačkih autora za ALMA 2024., Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine kao ovlašteno nominacijsko tijelo iz BiH za Astrid Lindgren Memorial Award za 2024. godinu kandidirala je dva istaknuta bosanskohercegovačka pisca i promotora čitanja za djecu i mlade. Nominacija za autora pripala je književniku Fahrudinu Kučuku, dok je nominacija za promotora čitanja za djecu i mlade pripala književniku Bajruzinu Planjcu

Dodjela nagrada i priznanja za najbolje autore i izdavače koje se ceremonijalno dodjeljuje po završetku Sajma predstavlja krunu bogatog programa i vrijedan podsticaj autorima i izdavačima za izvanredan izdavački i naučno-istraživački rad i opći doprinos društveno-kulturnoj zajednici.

Završen 34. Internacionalni sajam knjige u Sarajevu

Vrlo Uspje An Nastup Na Ih Pisaca

Prijatno iznenađenje na ovogodišnjem 34. Internacionalnom sajmu knjiga u Sarajevu, održanom od 12. Do 17. aprila, priredilo je Društvo pisaca, prevodilaca i bibliotekara iz Švedske, koje je po prvi put imalo vlastiti štand i niz zapaženih promocija svojih djela u sajamskoj ”Bosanskoj kući”. Čak trinaest članova Društva uspjelo je, usprkos radnim obavezama, putovati u Sarajevo i uzeti aktivno učešće na ovoj veličanstvenoj promociji nastavnih učila i literarnog stvaralaštva. Izložbeni štand Društva posjetio je veliki broj posjetilaca Sajma, kao i mnogi poznati književnici, prevodioci i kulturni radnici, koji su sa velikom pozornošću i hvalom iznosili vlastita mišljenja o djelima naših autora i njihovim promocijama, a posebno o radu i aktivnostima samoga društva.

Ovdje treba svakako napomenuti da je Društvo bh. književnika, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj, kako to stoji i u njegovom statutu, dobrovoljna, demokratska, nepolitička i neprofitna organizacija koju čine pisci, prevodioci i bibliotekari aktivni u Skandinaviji. Osnovano je 3. marta 2019. godine u Göteborgu i od tada se aktivno bavi promocijom i razvojem našega jezika, književnosti, prevodilaštva, čitalačke kulture i kulturne razmjene, kako u dijaspori, tako i u matičnoj zemlji. Društvo već godinama koncem mjeseca februara održava vlastiti popularni dvodnevni Sajam knjige u Göteborgu, a ni u vrijeme pandemije nije prestajalo sa radom, već je priređivalo svake druge srijede online književne večeri sa poznatim našim piscima, kako iz dijaspore, tako i iz domovine.

Učešće na Sajmu knjiga u Sarajevu smišljena je strategija valorizacije rada našega društva i uspostavljanja saradnje sa svim drugim sličnim organizacijama. Namjera je bila da se pisci i njihova djela učine vidljivijim, jer su se dosad nalazili na margini i književnog stvaralaštva u zemljama gdje žive, ali i u domovini Bosni i Hercegovini.

Na Sajmu su hronološkim redom održane sljedeće samostalne promocije:

Izet Muratspahić: „Dramer från Bosnien-Hercegovina” (prvi i dosad jedini izbor bh drama na švedskome jeziku); Mubera Šabanović: „Bezvremena ljubav“ i „U vrtlogu ljubavi“; poetske zbirke Enisa Popović Čengić: „Mojih šesnaest kućnih prozora“ i „Ples sa bojama“; Samir Deumić: „romani „Krug“ i „Tragom aška“; Anesa Karaica: „Tačka“; Midhat Ajanović: „Bolovanje“, roman, te izdavač „Daorson“, koji je ovom prilikom predstavio čak trinaest svojih djela raznih autora.

Posebno je bilo značajno i specijalno književno veče naših autora u svečanom VIP salonu na Skenderiji, koje je održano u subotu 15. aprila u 18.00 sati, a gdje su naši pjesnici imali priliku da javno recitiraju svoju poeziju i čitaju odlomke iz proznih djela.

Na kraju, uspješnost rada našega Društva, njegovih članova i kvalitet književnih ostvarenja koja su predstavljena na Sajmu, potvrđuju i čak tri nagrade koje smo dobili, a to su:

Nagrada Društvu pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj za najbolju promociju djela „Hladna suza na kamenu vrelom“. Radi se zajedničkoj knjizi u kojoj su objavljeni radovi devet bh. stvaralaca koji žive i rade u Danskoj. Inicijator nastanka ovog djela je Muamer Mušo Avdić, a među autorima u knjizi je i naš član Vezuv Bašić;

Nagrada za najbolju prvu knjigu objavljenu kod izdavača učesnika na Sajmu za djelo „Krug” autoru Samiru Deumiću i Izdavač „Daorson“, Skövde, dobio je nagradu za cjelokupnu izdavačku produkciju u dijaspori.

Dakle, ako sumiramo nastup Društva pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj na ovogodišnjem 34. Internacionalnom sajmu knjige u Sarajevu, možemo biti sasvim zadovoljni. Ostvarili smo zapažen uspjeh i bili pravo osvježenje ove velike manifestacije knjige i književnog stvaralaštva, ostvarili mnogobrojne kontakte, upoznali mnogo važnih ljudi i, što je možda najvažnije, stekli iskustva kako da još bolje radimo i još se bolje pripremimo za naredni sajam.

Ono što bih ja još pridodao jest da bi bilo dobro da naši savezi i društva u Švedskoj nastoje uključiti u svoje programe aktivniju saradnju sa našim društvom i da organiziraju redovite književne večeri i slične sadržaje, kako bi naši pisci imali prilike da promoviraju svoja djela i ovdje, u zemlji u kojoj žive i stvaraju. Dobar primjer je Savez Banjalučana u Švedskoj koji poklanja veliku pažnju našim stvaraocima u dijaspori, objavljujući njihova djela i njihove recenzije u svom magazinu „Šeher Banjaluka“, jedinom listu koji redovno izlazi u Skandinaviji i jedinom banjalučkom magazinu koji izlazi u dijaspori. Čak su se potrudili i da na našem sajamskom štandu u Sarajevu dostave određen broj ovog lista koji je dijeljen posjetiocima.