sadržaj
104 32
88 fotografija naslovnice: stocksy
Uvijek u Sensi
3 Uvodnik 6 Detalji života 19 Tomica Šćavina savjetuje
22 Inspiracija 28 Životna škola 4
70
Mjesečev horoskop
102 Pretplata 129 Najava 128 Impresum 130 Sretne misli
40 44
50 54 58
60
62
64
Moj put
Vjera u intuiciju: Kako probuditi intuiciju i naučiti je prepoznati i slušati, savjetuju naše suradnice koje se u nju pouzdaju i koriste je na svim poljima svog života Razumijevanje srama: Ovaj specifični osjećaj, razarač ljudske povezanosti, predmet je brojnih istraživanja i vrlo ozbiljna tema za diskusiju Mindfulness na poslu: Više uspjeha, manje stresa Kolumna Jelene Holcer: Kako odgajati stidljivo dijete i je li uopće potrebno utjecati na njega? Nov pogled, nov život: Tehnika Points of You pomoću vizualnih podražaja budi našu unutarnju svijest Mudrost za život: Hrabrost Kolumna dr. Kenana Crnkića: Zauvijek mladi Dobri razlozi: Poticaji za zdraviji Planet Astrologija: Mračni osjećaji
40 32 72
Vitalnost
64
Moj Sensa život: Dr. sc. Stribor Marković posvetio se istraživanju biljaka koje donose potporu zdravlju i vitalnom duhu
76 Zdrave odluke: Nove ideje i proizvodi 78 Nježna njega nježnog područja: Izgled područja oko očiju odraz je općeg stanja našeg zdravlja, a prirodni pomagači mogu ga osvježiti i ublažiti tragove umora, opuštenu kožu i podočnjake
84
Lijepe vijesti: Ono u čemu uživamo
‘Nemojte se oslanjati na mape drugih ljudi kako bi vas odvele do željene destinacije. Koristite svoju unutarnju mapu, budite sami sebi guru, budite sami sebi prorok ’
88 Postulati detoksikacije: U posljednjim mjesecima zime za sebe odaberite metodu čišćenja tijela u skladu s vašim osobnim stanjem
94 100
104
112
120 124
Jutro je vrijeme za nov početak: Rituali koji će vas osnažiti i dati smisao cijelom danu Prepustite se: Budite ovdje i sada
Dobar život
Lidija Marković Rosati Intuicija - gledanje dušom, str. 32
112
Zero Waste u svakodnevnom životu: Pokret koji nas uči kako odluku o svome životu i okolišu držati u svojim rukama i tako pozitivno utjecati na buduće generacije. Vrijeme je za akciju! Slatko na veganski način: Nova knjiga naše kolumnistice Dunje Gulin vrvi finim i cjelovitim desertima, a za Sensu otkriva i tajne pravilne pripreme veganskih slastica Kolumna Dunje Gulin: Umaci i prirodni zgušnjivači Kultura: Zvuk, slika, riječ
5
Jednostavna 'lagom fika' (stanka za kavu, vrijeme za druženje uz kavu, op. ur.) umije biti pravo uživanje. Šalica kave i popodnevno ćaskanje upravo je ono što nam je potrebno da bismo izdržali do večeri. Uz to, nikad nije naodmet pojesti i jedan domaći švedski keks, ili dva, jer prilično su maleni Švedski lagom savjet
d e ta l j i
napisala: lena sudar Fotografije: profimedia
inspiracija:
tajna sreĆe
i kad je vedro, i kad je oblačno Težnja čovjeka da dosegne sreću je vječna, no sam pojam sreće mijenjao je značenja i oblike kroz stoljeća, ali i kulture. Od antičkih do suvremenih mislilaca, definira se mudrim mislima, no ostaje u domenu apstraktnoga, a u stvarnosti se pitamo čine li sreću samo lijepe i dobre stvari ili na svom putu do sreće trebamo prigrliti i tugu i bol kao njezin neodvojiv dio
S
reća i njeno značenje pred met su brojnih znanstvenih istraživanja, filozofskih pra vaca i razmišljanja. Filozof Wilhelm Schmid objavio je brojne filozofske spise o umijeću življenja, a jedna od tema kojoj se posvetio upra vo je sreća, koju je stručno obradio u svojoj knjizi Sreća – sve što morate da znate o njoj i zašto nije najvažnija u životu (izdavač Laguna). I zaista, što je sreća i je li najvažnija u životu? Što je za vas sreća? Jeste li se zapitali kad ste posljednji put bili sretni i zbog čega? Dovoljno je zastati na trenutak i raz misliti o ovoj riječi. Shvatit ćete da pojam sreće u sebi krije mnogo različi tih, ponekad čak i suprotnih značenja. Kako i sam Schmid objašnjava, jedan od ključnih problema suvremenog čo vjeka je neobuzdana potraga za srećom koja se doživljava gotovo kao nužnost. Strah od nedostizanja sreće i potraga za njom ljude na kraju čine nesretnima. Radeći u jednoj bolnici kao „filozofski savjetnik za duhovna pitanja“, Schmid je ustvrdio da nas potraga za srećom u velikoj mjeri može uznemiriti. U pro cesu promišljanja o sreći i ostvarivanja
iste zapravo je najvažnije značenje koje joj sami pridajemo. Značenje je ono što sreću razlikuje u različitim razdob ljima i kulturama, pa tako i ne postoji službena i jedinstvena definicija sreće.
Neočekivana sreća
nadom. Iza slučajnosti u suvremenom shvaćanju naziru se čudesni uzorci koji kao da slijede veliki plan, bez obzira na to je li riječ o sreći ili nesreći, te se vjeruje da jedna sretna slučajnost može privući niz drugih sličnih događaja i obrnuto. Ono što donosi ova vrsta sreće zapravo je magija tog čudesnog niza i povezanosti koja se ne može ni dokazati ni osporiti. Jedino što može mo učiniti jest otvoriti se ili zatvoriti za mogućnost slučajnog pozitivnog is hoda, informacije ili iskustva. Zgrabiti sreću nije lako jer moramo biti spre mni i budni, znati prepoznati povoljnu priliku zahvaljujući svom unutarnjem osjećaju. Čak i engleska izreka, inspi rirana Senekinim mislima, kaže: „Naša sreća ovisi o našoj spremnosti da isko ristimo dobre prilike.“ Schmid savje
Pokušavajući nam približiti i done kle razjasniti ideju sreće, Schmid sre ću svrstava u četiri osnovne kategori je, navodeći neočekivanu sreću, sreću zadovoljstva, sreću cjelovitosti i sreću u nesretnim vremenima. Tijekom našeg cijelog ži vota faktor slučajnosti često Zgrabiti sreću nije lako ima važnu ulogu u raznim događajima. U antičkom jer moramo biti spremni razdoblju neočekivana sreća dvojako je doživljavana – i budni, znati prepoznati bila je obožavana u obliku božica, ali je i u ljudima bu povoljnu priliku dila strah. U to vrijeme slu tuje da svoje nade, koliko god duboke i čajnost je mogla donijeti i dobar i loš intimne bile, ne zaključavamo duboko usud. Ipak, nekadašnja božica udesa i u sebi, nego ih podijelimo s drugim sretnog slučaja Tihe, kako su je zvali ljudima i tako privučemo mogućnost stari Grci, odnosno, rimska Fortuna, da nam se i ostvare. Ne zaboravite: u suvremenom svijetu poistovjećuje se pazite što želite! Slučajnosti, čak i kad isključivo s povoljnom slučajnošću, tj. su sretne, donose pozitivne ishode, ali s poželjnim ishodom, lijepom željom i
23
moj put
tekst: marija milačić
Fotografije: shutterstock, privatna arhiva
Gledanje Intuicija dušom
Govor duše, naš unutarnji glas, često zanemarujemo, pogrešno ga tumačimo ili loše osluškujemo pa ga ostavljamo po strani iako nas je mnogo puta mogao poštedjeti situacija i ljudi koji loše utječu na nas. Kako probuditi intuiciju i naučiti je prepoznati i slušati, savjetuju naše suradnice koje se u nju pouzdaju i koriste je na svim poljima svog života 32
K
K
Pripremila: Anita Marić
egida
Fotografije: Anita Marić
Kad govorimo o dubokom osjećaju „iz trbuha“ koji nas je usmjerio k nekoj odluci, onda je riječ o intuiciji. Za razliku od racionalnog seciranja okolnosti i predviđanja posljedica neke odluke, kod intuicije se analiza ne izvršava u svjesnome mozgu. Kad nas vodi ova sila, prepuštamo se tisućama ispravno protumačenih informacija za koje nismo ni svjesni da smo ih dobili, a kamoli da su ih naše tijelo, osjetila i mozak protumačili. Vrlo često ne znamo racionalno objasniti zašto nam se nešto ili netko ne sviđa, zašto smo u određenom trenutku skrenuli desno umjesto lijevo ili zašto ima dana kad jednostavno osjećamo da nešto nije u redu. Opet, budući da se uvriježilo uvjerenje kako je proces mišljenja upravo ono što nas odvaja od ži votinja te da su instinkt i intuicija niži oblici ljudskih reakcija, ne treba čuditi što smo sve udaljeniji od izvora ove svoje unutarnje mudrosti.
Znanost ili mistika
Iako se često misli da je intuicija mistična manifestacija neke božanske sile vodilje, ona je zapravo prilično opipljiv fenomen. Profesor psihologije Joel Pe arson, s australskog sveučilišta New South Wales, sa svojim je timom osmislio niz testova koji mjere intuiciju pomoću subliminalnih slika koje se ispitanici ma prikazuju tijekom rješavanja testova. Možemo pretpostaviti da je na neki način intuicija kao unutarnja Aleksandrijska knjižnica koje nismo ni svjesni; golem korpus znanja koje je duboko u nama, s knjižničarem koji radi brzinom svjetlosti. Na osnovi informacija koje naše tijelo i osjetila prime, on ih kombi nira, uspoređuje, uspostavlja veze i šapuće nam informaciju koju možemo čuti ako dovoljno pažljivo slušamo. Suradnici magazina Sensa koji se u svom radu i životu oslanjaju na svoj unutarnji glas zapisali su svoje intimne osjećaje i misli koje će vam pomoći da se bolje i dublje povežete s ovim unutarnjim navigatorom. Inspirirajte se njihovim savjetima!
33
Let do
slobode Razumijevanje srama
40
moj put napisala: marija milačić
Koliko vam se često događa da vas podilaze žmarci, stegne vam se želudac, a razum zamagli kad se dogodi ili se spomene nešto što u vama budi sram. Ovaj specifični osjećaj, razarač ljudske povezanosti, predmet je brojnih istraživanja, a temom ženskog srama vrlo se detaljno bavila poznata autorica Brené Brown, magistra socijalnog rada i znanstvenica, čiji nam savjeti pomažu razumjeti sram
K
oliko god se trudimo ispravno živjeti svoj život, često uhvatimo sebe kako posramlju jemo druge, u sebi ili naglas. Kako god pristupili posramlji vanju, ostaje činjenica da se iza srama krije osuda. Osuđujemo, posramljuje mo, izdvajamo se i osjećamo se bolje jer nismo kao „oni“. No što se događa kad smo mi posramljeni? Kako navodi dr. Brené Brown, autorica bestselera o osobnom osnaživanju, ovo je full contact emocija koja utječe na cijelo naše tijelo. Ne steže se samo naš emotivni živac, nego cijelo tijelo upada u stanje ozbiljne uzbune, a to se može dogoditi i na sam spomen riječi sram. U svojoj knjizi I Thought It Was Just Me (but it isn’t): Making the Journey from ’What Will People Think?’ to ‘I Am Enough’ dr. Brown navodi: „Ljudi često žele vje rovati kako je sram rezerviran za ne kolicinu onih koji su imali nesreću da
dožive užasne traume, ali to nije istina. Sram je nešto što svi doživljavamo. I dok se osjećamo kao da se sram krije u najmračnijim kutovima naše nutri ne, on se najčešće očituje na svim po znatim mjestima, uključujući vanjski izgled i držanje, majčinstvo, obitelj, roditeljstvo, novac, posao, mentalno i tjelesno zdravlje, ovisnost, seks, stare nje i religiju.“
Naša kultura prihvaća sram i kao način zabave ili društvenog diskursa Naime, poprilično je jasno da je mala vjerojatnost ćemo tijekom života izbje ći ovaj razdirući osjećaj. Ne smijemo zaboraviti da se posramljivanjem slu žimo i kad odgajamo djecu, ne razmi
Fotografije: sensa arhiva i shutterstock
šljajući o tome kakvu im poruku time šaljemo. Posramljujući druge, poruču jemo im da su neadekvatni, loši, glupi ili da negdje ne pripadaju. Međutim, uvjerenje da smo loši umnogome je drugačije od činjenice da smo nešto loše učinili. Biti loš ili neadekvatan nepopravljivo je stanje, a ono što smo loše učinili možemo ispraviti i nije to liko pogubno za našu dušu. K tome, naša kultura prihvaća sram i kao način zabave ili društvenog dis kursa. Postalo je sasvim normalno da u medijima gledamo neprijateljske kon frontacije, napade na osobe, beskrupu lozna vrijeđanja, čak i u svakodnevnim diskusijama o politici, dnevnim doga đanjima, religiji... „Sram je osnovno ljudsko iskustvo koje unosi sve više podjela i postaje sve destruktivniji dio naše kulture“, napominje dr. Brown.
Protuotrov za sram
U životu svakog od nas postoje po dručja u kojima smo posebno osjetljivi na sram ili pak ljudi koji u nama mogu dotaknuti to bolno mjesto. To nam se događa na poslu, u ljubavnim vezama, s prijateljima i djecom. Uvjerenja da smo loše majke, previše ambiciozne, nedovoljno vitke, seksepilne i zanosne često se formiraju na osnovi onoga što nam se spočitava, posramljujući nas i ugrožavajući naš emotivni i psihološki integritet. Tu su i teme poput ovisnosti ili mentalnog zdravlja, koje su u mno gim kulturama, a posebno u našoj, tihi plamenici na kojima se krčkaju toksini srama. Čak i nespremnost da se alko holizam u našoj kulturi jasno definira dovoljno govori tomu u prilog. Mnogi, naime, vole čašicu ili su, jednostavno, „boemi“, a riječi ovisnost ili alkoholi zam tabuizirane su našim osjećajem srama. Dr. Brené Brown napominje da je veoma važno razviti otpornost na sram. Jedan od ključnih koraka k tome je stjecanje hrabrosti. Ovdje moramo znati razlikovati hrabrost kojom se
41
Sigurno ste barem nekoliko puta tijekom odrastanja od svojih roditelja ili starijih čuli: ‘Kad odrasteš i počneš raditi, vidjet ćeš što je muka!’ ili nešto slično tomu. Prirodno, razvili smo uvjerenje da je posao nešto što moramo raditi kako bismo preživjeli, uzdržavali obitelj ili, u konačnici, formirali društveno poželjnu masku. Međutim, posao, što god radili, ne mora biti težak osmosatni teret. Danas, u 21. stoljeću, raspolažemo saznanjima koja nam omogućuju da svoj posao učinimo poligonom za igru za odrasle, a što prije prihvatimo dobre smjernice i korisne tehnike, bolje ćemo unaprijediti i sebe i vlastiti rad
44
napisala: marija milačić
Karijera:
moj put
Fotografije: shutterstock
KAKO posao uČiniti izvorom ZAdovoljstva
N
Na poslu provodimo više vremena nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti, a brojna istraživanja pokazuju da su to najmanje sretni sati našeg dana. Stres je postao sastavni dio života i toliko je kroničan da ga više i ne primjeću jemo. Kronično nesretni i pod stre som, okupljeni smo u jata frustrirane radne snage. Ne prepoznajemo da poslovni uspjeh ovisi upravo o vrijed nostima koje nesreća i nezadovoljstvo erodiraju – o suradnji, kreativnosti, kognitivnoj fleksibilnosti i sposob nosti donošenja odluka. Već desetak godina provode se istraživanja koja liderima i menadžerima tvrtki uka zuju na to da upravo zadovoljstvo te kognitivni i emotivni resursi njihovih zaposlenih utječu na budućnost nji hovih poslova. U mnogim su tvrtka ma postali su svjesni ove činjenice, pa se sve češće implementiraju razni oblici obučavanja i treninga zapo slenih kako bi razvili unutrašnje ka pacitete i unaprijedili rast. Jedna od tehnika koja se s velikim uspjehom primjenjuje u tvrtkama je mindful ness - tehnika usmjerene pozornosti. Prisutnost ove tehnike u medijima
Vježbe za mindfulness na poslu Kad se vozite na posao, poku šajte to činiti sporije nego inače. Neka vam crvena svjetla na se maforu budu podsjetnik da usmje rite pozornost na svoje disanje. Dok hodate prema poslu, pri svakom koraku obratite pažnju na to kako se osjećate. Prije nego što uključite kom pjutor, nekoliko puta duboko udahnite. Opustite se i na putu do kuće umjesto da vam i taj dio dana protekne u uobičajenoj žurbi. Počnite već u automobilu, čim
1
2 3 4 46
pokrenete motor. Pronađite radio postaju koju inače ne slušate. Dišite. Zapitajte se jeste li tijekom dana imali barem jednu situaciju koja vam je donijela pozitivno iskustvo? Prije nego što uđete u svoj dom, ako vas tamo čekaju ukućani, provedite nekoliko trenutaka u automobilu ili ispred kuće. Osvije stite svoje tijelo, tenzije koje osje ćate u mišićima ili u određenim dijelovima tijela i samo pustite da te misli i osjećaji budu prisutni u tijelu.
5
i raznim istraživanjima ubrzali su i olakšali njeno uključivanje u svakod nevno funkcioniranje tvrtki. U Veli koj Britaniji 2015. godine objavljen je izvještaj Mindful Nation UK koji je obuhvatio podatke prikupljene tijekom jedne godine istraživanja i rada različitih parlamentarnih ko misija. U izvještaju se zaključuje da, iako postoji prostor za još istraživa nja, mindfulness tehnika postiže od lične rezultate kad se primjenjuje na radnome mjestu.
Organizacijski mindfulness
Ova metoda zasnovana je na budi stičkoj tradiciji koja je u kombinaciji s modernim psihološkim teorijama do bila svoj današnji koncept. Mindful ness predstavlja čovjekove unutarnje kapacitete koje svatko od nas prirod no ima. Takve tehnike omogućuju nam da usmjerimo pozornost na svo ja sadašnja iskustva, vraćaju nas u pri rodno stanje u kojemu otvoreno i bez prosuđivanja možemo sagledati sebe i svoju okolinu, ali s radoznalošću i bri gom o drugima. U organizacijskom mindfulnessu za tvrtke ne primjenju je se univerzalni program. Ponekad su to treninzi koji traju po 10 tjedana, a katkada kratke, jednosatne radionice. Kako se u izvještaju organizacije The Mindful Initiative iz 2016. godine navodi, kolektivni mindfulness može se opisati kao „kombinacija stalnog preispitivanja očekivanja, kontinui ranog prilagođavanja očekivanja ba ziranog na novim iskustvima, kao i volje i sposobnosti da se kreiraju nova očekivanja koja bi imala smisla u ne očekivanim situacijama...“ Dobrobiti primjene ove prakse na poslu su brojne. Izvještaj organiza cije The Mindful Initiative navodi kako je važan utjecaj mindfulnessa na opću dobrobit i mogućnost pri lagodbe zaposlenih u novim situa
moj put
Mindfulness nas
vraća u prirodno stanje u kojemu otvoreno i bez prosuđivanja
možemo sagledati
sebe i svoju okolinu,
ali s radoznalošću i brigom o drugima
47
Astro
u
mračnom
RASPOLOŽENJU
moj put
napisala: senka ljubić fotografije: shutterstock
Malo tko nije barem jednom u životu doživio raspoloženje u kojem se poput moćnog, omamljujućeg i toksičnog koktela miješaju osjećaji tuge i sjete, fizički umor, manjak volje da bilo što radimo. Taj koktel je pripremljen od tipičnih simptoma depresije. Depresija je česta pojava modernog doba, a može se manifestirati u različitim oblicima i imati različit intenzitet. Teži oblici zahtijevaju liječenje, a u blažima, poput sezonske depresije, možemo i sami sebi pomoći. Po načinu kako se nosimo s depresijom i kako je svladavamo te što može biti pokretač depresije svaki znak zodijaka ima svoje specifičnosti
P
rema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pet posto čovje čanstva pati od nekog oblika depresije. Depresija je tipična poja va modernog svijeta, a učestalija je u razvijenim zemljama. Ovo psihičko stanje vrlo često nailazi na nerazu mijevanje i neodobravanje okoline. Mnogo puta ćemo je i sami potiski vati jer nas svijet neprestano tjera da idemo dalje, radimo i ustrajemo, da se ne predajemo. Statistika pokazu je da su žene sklonije depresiji, ali je muškarcima puno teže priznati da su depresivni upravo zato što se depresi ja smatra znakom slabosti. Međutim, depresija nema nikakve veze s karak terom ili snagom volje. Dok se osobe s bolestima srca, bubrega ili bilo kojeg fiziološkog oboljenja smatraju hrabri ma u svojoj borbi s bolešću, depresija u tome nema jednak tretman. Često se prešućuje i skriva. Ovo je psihičko sta nje jače i od tuge, i od umora; dublja je i ozbiljnija od olako donesenog i često prisutnog zaključka: „nije to ništa, pro ći će“ ili „trgni se, pokreni se, izađi iz tog stanja“, jer to nije lako i jednostav
no učiniti i nije potpuno pod našom svjesnom kontrolom. Depresija može poprimiti razne oblike i imati različit intenzitet. Ako izuzmemo klinički dijagnosticirane oblike poput teške depresije i bipolar nog poremećaja, postoje i blaži oblici: distimija i sezonski afektivni poreme ćaj ili sezonska depresija. Za razliku od teške depresije, kad osoba gubi radnu sposobnost i sposobnost funkcionira nja na razini svakodnevice, kod blažih oblika depresije nećemo izgubiti svoje sposobnosti, ali ćemo otežano funk
Na razini tijela javlja se umor, tromost, poremećaji spavanja i prehrane
cionirati i nećemo se dobro osjećati. Depresija pogađa duboko jer se mani festira kroz osjećaje, misli i tijelo. Na razini osjećaja prisutni su sjeta, melan kolija, tuga, tjeskoba, krivnja, beznađe. Primjerice, „obična“ tuga nastaje kad nešto izgubimo, kad nas netko po vrijedi ili se razočaramo. Kad nestane uzrok tuge ili kad ga prebolimo, nesta je i tuga. Za razliku od toga, u depresiji smo tužni zbog svega – to je prevla davajući osjećaj koji ne mora biti iza zvan nikakvim posebnim događajem gubitka ili boli. Na razini tijela javlja se umor, tromost, poremećaji spavanja i prehrane. Na razini misli javlja se gu bitak zanimanja za vanjski svijet, ne odlučnost, manjak volje, mračne, čak i suicidalne misli.
Sezonska depresija
Među blažim oblicima je sezonska depresija koja je jača za zimskih mjese ci, posebno početkom godine. Sezon ska depresija može potrajati i nekoliko mjeseci, a treba vremena da se popravi, kao i svako psihičko stanje. Važno ju je prepoznati i, ako je potrebno, potražiti stručnu pomoć. Najčešće si ne može mo priuštiti dugo bolovanje ili odmor, često smo prisiljeni i dalje funkcioni rati u svakodnevici, raditi najbolje što možemo. Tad nam može koristiti ako odgodimo donošenje važnih odluka, a velike obaveze i zadatke razdijelimo na manje zadatke, jer ćemo ih lakše svla dati. Važno je i postaviti prioritete, na praviti ono što se može i ne postavljati pred sebe prevelike zahtjeve. Odlično je ako imamo podršku obitelji i prija telja pred kojima ne moramo skrivati svoje stanje. Ako oni mogu razumjeti da se iz depresije ne izlazi snagom vo lje, jer u depresiji nam upravo to nedo staje, mogu nam dati ljubav, ohrabriti nas da sudjelujemo u aktivnostima od kojih ćemo se osjećati bolje. Povjeriti se nekome vrlo je važno, olakšavajuće, a kad smo okruženi ljudima koji nas razumiju, to će pomoći da se postupno počnemo bolje osjećati.
65
Moj
sensa ŽIVOT
. dr. sc. Stribor Marković
'Čovjek je ekološka zajednica poput šume i livade'
razgovarala: ivana vodogažec
moj put
Fotografije: shutterstock, arhiva sense i pr
Veliko znanje i ljubav prema biljkama proslavilo je fitoaromaterapeuta dr. sc. Stribora Markovića među onima koji snagu prirode žele i vole koristiti kao prevenciju i potporu liječenju. Svojom novom knjigom ‘Priče iz šume Striborove’ odaje počast biljnom svijetu i pokazuje nam koliko smo bliski prirodi, čak i kad smo u svakodnevnom životu od nje odvojeni
K
njige o ljekovitom bilju obično su vodi či, odnosno priručnici sa sustavno po složenim stručnim opisima, tabelama, formulama, receptima... Sve je to vrlo korisno, ali najčešće bez emocija – a dr. sc. Stribor Marković nipošto nije želio da i njegova knji ga bude takva. U nedavno objavljenim Pričama iz šume Striborove svoje stručno iskustvo isprepleo je s crticama iz svakidašnjice te raznim paralelama iz povijesti, mitolo gije, znanosti, umjetnosti... „Znanstveni podaci bez emocija su kao jedrenjak bez vjetra. Njihova ljepota ne može doći do izražaja, a njihova informacija neće uploviti u luke drugih ljudi. Stoga sam satkao mrežu priča koje se mogu čitati i po redu i napre skok. Zemlja, priroda i mi kao dio prirode fascinantno smo tkanje, premreženo na sve načine, baš kao i priče. Ova je knjiga prije svega literarna, premda sam stavio znanstvene reference za one koji žele učiti i doznati više“, kaže poznati fitoterapeut i aromaterapeut. Priče iz šume Striborove „umrežene“ su i zato što su izvorno nastale na društvenim mrežama te s godinama prerasle u bogato ilustriranu knjigu koja na sveobuhvatan način otkriva fascinantne činjenice o tome koliko biljke utječu na nas i naš planet te kako nas priroda neprestano inspirira u traženju novih načina da očuvamo zdravlje i dugovječnost. Autor kroz neočekivane primjere razmatra pojmove poput smisla i ciklusa života, komunikacije, energije... Primjerice, odajući počast originalnoj Šumi Striborovoj Ivane Brlić Mažuranić, dobre kućne duhove Domaće, koji iskaču iz vatre, uspoređuje s TRP receptorima u na šem tijelu – svojevrsnim stražarima zahvaljujući kojima imamo osjet temperature te možemo reagirati na vrućinu i hladnoću. Poput svoje knjige, dr. sc. Stribor Marković i sam je svestran. Osim što je fitoterapeut i aromaterapeut, on je doktor farmaceutskih znanosti, inženjer medicinske bio kemije i magistar farmacije. Osnivač je internetskog por tala Plantagea, a svojedobno se bavio i prirodnom kozme tikom. No, danas više nema nikakve veze s kozmetičkom
linijom Dr. Stribor, nego se ponajviše bavi savjetovanjem pacijenata (dosad je radio s više od 15 tisuća njih) u sklo pu zagrebačke ljekarne Farmacia u Ilici 11 te vodi razne edukacije u Hrvatskoj i inozemstvu. „Biljke imaju magičnu snagu, od njih sam naučio biti ustrajan i strpljiv. Sve na kraju dođe točno na svoje, čak i ako stablo treba narasti iz kamena“, kaže fitoterapeut koji mir i inspiraciju često nalazi planinareći po Velebitu, a upravo se priprema za novi egzotični izazov – botaničko putovanje Indijom. A sve je počelo u cvjećarnici njegove tete...
P
išući o svojim počecima, kao poseban uzor ističete svoju pokojnu tetu kojoj ste odmalena pomagali u njezinoj cvjećarnici...
Ako vam se osamdesetih godina u Karlovcu učinilo da vidite dva vijenca na poni biciklu kako idu na groblje jer niste mogli vidjeti vozača bicikla, to sam bio ja. U dje tinjstvu sam radio u cvjećarnici moje tete Slavice Katzler koja me je naučila prije svega marljivosti, ali i svijesti o životu. Gledao sam kako cvijeće dočekuje tek rođene bebe, čestita mladencima na vjenčanjima te ispraća lju de na posljednji počinak. Moja je teta iznimno cijenila red i rad; u četiri ujutro ustajala bi s osmijehom da održi staklenike toplima. Uvijek mi je govorila da posao treba voljeti. Taj duh živi i danas u meni.
U
današnje vrijeme vrlo je popularno sve što je „fito“ odnosno biljno, vege... Što mislite o tom novom „zelenom valu“?
U načelu to smatram pozitivnim, ali uzevši u obzir da ništa u životu nije ni posve crno, ni posve bijelo. „Crni“ dio su pretjerivanja i nerealna očekivanja da biljke mogu izliječiti sve, a „bijeli“, odnosno pozitivni dio jest osvješći vanje da biljke nisu samo za liječenje, odnosno interven ciju, nego i za prevenciju, počevši od hrane. Primjerice, brokula može u žena povoljno djelovati na metabolizam estrogena i smanjiti rizik razvoja nekih vrsta tumora. Čak i preporuke da treba jesti chia sjemenke – što je pomo darstvo, a ne potreba – rezultiraju nečim pozitivnim: ljudi unose više omega-3 kiselina.
73
napisala: magda dežđek
v i ta l n o s t
Fotografije: stocksy i shutterstock
nježna zona OČIJu
Povratak svježine Oči su zrcalo naše duše, otkrivaju naše emocije, a kao kakav okvir te slike naše nutrine koža oko očiju otkriva našu vitalnost. Njega ovog dijela lica moguća je pomoću prirodnih tretmana i sastojaka koji kao dio svakodnevnog rituala donose svježiji i pomlađen izgled 79
v i ta l n o s t
S
tres, geni, besane noći ili, jednostavno, sta renje – faktori su koji utječu na svježinu i blistavost naših očiju. Nježna koža oko očiju vrlo je tanka, s godinama se još više stanjuje, a posebno je osjetljiva na promjene koje nastaju starenjem. Na ovom području nema mnogo žlijez da lojnica i koža ne može proizvesti onoliko kolagena i elastina kao na drugim dijelovima lica. Usto, s go dinama se prirodno smanjuje proiz vodnja vezivnih vlakana, kolagena i elastina, pa koža brže gubi vlagu. Postaje tanja, prozirnija, suša i opu štenija, otkrivajući prve znakove sta renja (bore i mimičke linije), a zbog smanjenja potkožnog masnog tkiva povećava se razmak između donjeg očnog kapka i obraza, pa se stvara udubljenje u koje se mogu ugnijez diti tamni podočnjaci. Održavanje odmornog izgleda i usporavanje procesa starenja ovog
nježnog dijela lica dugotrajna je i zahtjevna zadaća koja bi trebala uključivati kvalitetan san, izbjega vanje izlaganja direktnom suncu i unos dovoljno tekućine. Zdravom i uravnoteženom životnom stilu potporu daju kozmetički proizvodi, tretmani i prirodni pripravci. Za što bolje rezultate, obratili smo se struč njakinjama za ljepotu koje su s nama podijelile holističke savjete koje vri jedi prihvatiti.
najučinkovitiji aktivni sastojci
Kreme za kožu oko očiju, za ra zliku od klasičnih hidratantnih pro izvoda, sadrže posebne sastojke (i u odgovarajućim koncentracijama) koji ciljano djeluju na specifične probleme kože oko očiju. Takve kre me nemaju teške i agresivne sastojke jer se koriste u blizini sluznice oka, kao ni bogate formulacije koje mogu izazvati natečenost područja oko očiju.
Kremu birajte prema stanju kože ili prema svojoj starosnoj dobi. U 20-ima je, savjetuje farmaceutkinja i kozmetičarka Seka Zebić, dovoljno koristiti blagu hidratantnu kremu koja će tanku i nježnu kožu očnog kapka na vrijeme osnažiti, dati joj vlažnost i zaštititi je od vanjskih stresora. Poslije, s godinama, treba početi koristiti hranjivije formule koje duboko penetriraju u kožu i brzo aktiviraju matične stanice na obnovu 80
Aktivni sastojci koji kožu hidrati ziraju te umiruju i obnavljaju ošte ćenu barijeru kože idealni su za ovo najosjetljivije područje lica, smatra kozmetička kemičarka Dubravka Gabrić i predlaže svoje favorite. Za hidrataciju suhe i osjetljive kože oko očiju preporučuje formule s medom, matičnom mliječi ili hidrolatom ru žine vodice jer preveniraju nastanak bora te učvršćuju kožu i poboljša vaju njenu elastičnost. Uz nekoli ko kapi ohlađene organske ružine vodice u trenu je moguće napraviti rashlađujuće obloge za vlaženje suhe kože oko očiju. Istu zadaću jednako će učinkovito obaviti gel, serum ili krema na bazi hijalurona – sastojka koji privlači vlagu, učvršćuje dermu i stimulira stanice kože na proizvod nju kolagena. Možete potražiti one proizvode s kombinacijom hijaluro na i ceramida – skupine lipida koji, također, pomažu utažiti žeđ kože. Za ublažavanje tamnih sjenki is pod očiju, kao i natečenosti, idealne su kreme s crnim ili zelenim čajem koji, zahvaljujući blagotvornom taninu, smanjuju i pigmentaciju i natečenost. Slično djeluje i kofein, koji skuplja krvne žile pa smanjuje natečenost, zateže kožu i ublažava tamni pigment. I manje poznat ek strakt smeđih algi učinkovito djeluje protiv tamnih kolobara ispod očiju. Iskušajte ga i ako vas, osim podoč njaka, muče male bore oko očiju. Kreme na bazi ekstrakta matičnih
v i ta l n o s t
Za dan potražite kremu koja je, uz aktivne sastojke, opremljena širokim spektrom zaštite od sunca – SPF 30 ili višim. Ne možete li naći takvu, preko tankog sloja kreme za područje oko očiju nanesite kremu za lice s visokim zaštitnim faktorom – neka bude hipoalergena i bez mirisa
Kako pravilno nanijeti kremu Krema za područje oko očiju ne služi samo za ublažavanje bora i tamnih podočnjaka. Njegovana i hidratizirana koža oko očiju reflektira više svjetla na naše oči, a to pogledu daje blistavost. Prigrlite savjet farmaceutkinje Seke Zebić, vlasnice zagrebačkog kozmetičkog salona Biokozmetika Pet, kako biste njegu tog osjetljivog dijela lica učinili plodonosnijom. Nakon čišćenja lica mlijekom i tonikom, ispod svakog oka tapkajući prstima nanesite kremu količine pola zrna graška. Prstenjakom i srednjim prstom, kao da svirate klavir, raspodijelite i umasirajte kremu ispod očiju. Zatim nježno, ali energično kružite srednjakom od korijena obrve prema sljepoočnici pa nastavite ispod oka prema njegovom unutrašnjem kutu. Ovu jednostavnu masažu ponovite od 20 do 30 puta prije spavanja. Kremu ne morate nanositi na kožu ispod linije trepavica, osim ako je koža vrlo suha. Ako preferirate jutarnju njegu područja oko očiju, ponovite isti postupak, ali izostavite mazanje gornjih kapaka. Na ovaj se način stimulira mikrocirkulacija – svježa krv i nutrijenti dolaze do površine kože, poboljšava se učinak proizvoda koji brže penetrira u kožu, djeluje se drenažno – uklanja višak suvišne tekućine i prevenira natečenost i podočnjaci. Usto, stimuliraju se sitni mišići oko očiju pa kapci mogu očvrsnuti i podignuti se, a oči izgledati veće i otvorenije, a time i cijelo lice mlađe.
81
Detoks uma i tijela
Prirodni način vraćanja tijela u ravnotežu naš je odabir u posljednjim zimskim mjesecima
D
D
Dovoljno je primijetiti samo neke od simptoma nakupljanja toksina u organizmu poput umora, loše proba ve, nekoliko kilograma viška, zače pljenih sinusa, lošeg zadaha, alergije, podočnjaka, menstruacijskih tegoba, nesanice i zbunjenosti pa da vam bude jasno kako je vrijeme za detok sikaciju, i to izvana i iznutra. Brojni naturopati i aromaterapeuti danas ljudsko tijelo gledaju kao fizičku, ali i mentalnu, emotivnu i duhovnu cje linu, a potpunim zdravljem smatraju jedino ono stanje kad sva četiri pod ručja normalno funkcioniraju. Budući da je ljudski organizam stalno u funkciji, izlaže se brojnim naporima i izazovima (stres, cigare te, alkohol, premor) te se često zna dogoditi da pojedina područja ili čak sva područja pate, pa su im za nor malno funkcioniranje hitno potrebni odmor i regeneracija.
napisala: mary novosel
v i ta l n o s t
Fotografije: profimedia
Kako prepoznati što je ugroženo i koje čišćenje treba provesti? FIZIČKO ZDRAVLJE – Kad je ugroženo fizičko zdravlje,
onda ćete najčešće osjećati umor, bolove u mišićima, mučit će vas loša probava, alergije, grčevi, žučni kamenac, bolne menstruacije, hunjavica, perut, prištići i slično. Sve to traži čišćenje tijela putem prehrane i dodatnim tretmanima – od ispijanja detoksicirajućeg čaja i posta do odlaska u saunu i na masažu.
EMOTIVNO ZDRAVLJE – Ako vas svako malo preplavljuju emocije koje ne možete kontrolirati poput snažnih provala bijesa, plača, euforije, tuge pa i ravnodušnosti, vaše emotivno zdravlje je narušeno. Za čišćenje emotivnog područja dobro je baviti se sportom, pravilno disati i kretati se, meditirati, vježbati jogu ili neke druge tehnike opuštanja. Radite ono što volite i bavite se nečim kreativnim. MENTALNO ZDRAVLJE – Kad vam je glava puna
nepotrebnih informacija i misli kojih se ne možete osloboditi te ako imate čudne i nemirne snove, bezrazložno se brinete i često se panično stresete jer vam se čini da nešto niste dobro napravili pa se neprekidno preispitujete, vjerojatno ste dobrano opteretili svoje mentalno područje. Najlakše ćete ga očistiti bavljenjem sportom, meditacijom i tehnikama opuštanja te postom i boravkom u prirodi.
DUHOVNO ZDRAVLJE – Depresija, apatija, osjećaj
bespomoćnosti i nedostatka podrške, veliko nepovjerenje u ljude i život te izbjegavanje bilo kakvog izazova u životu najčešći su simptomi poremećaja na tzv. duhovnom tijelu koje se najbolje čisti meditacijom, molitvom i vjerom te druženjem i dijeljenjem spoznaja s osobama sličnih interesa. Koje god čišćenje primjenjujete, imajte na umu da su sva četiri područja povezana i da djelovanjem na jedno od njih najčešće mijenjate i ostala. Ako još niste pronašli svoj način čišćenja duhovnog područja ili zasad niste spremni pozabaviti se svojim emocijama, znajte da ćete se bolje osjećati i ako počnete od samog tijela jer će ono svojom vitalnošću ipak pokrenuti vaš emotivni, mentalni i duhovni život.
89
v i ta l n o s t
pripremila: magda dežđek
Fotografije: profimedia, privatni album i arhiva sense
Zavolite svoja
JUTRA
Ž
Kako započinjete dan? Poluotvorenih očiju tapkate rukom tražeći ‘snooze’ gumb na mobitelu, odgađajući neizbježno ustajanje ili poletno iskačete iz kreveta? Voljeli ga ili ne, jutro je uvodni dio svakog dana, a ako niste jutarnji tip, stresan, mrzovoljan i užurban početak učinit će takvim i ostatak dana
Želite li osmisliti ili nanovo usposta viti jutarnji ritual, pokušajte u razdo blju između buđenja i početka meteža s obavezama ugurati nekoliko razli čitih rituala posvećenih svom psihič kom i fizičkom zdravlju. Jedan od razloga zbog kojih teško ustajemo je i to što se nemamo čemu radovati. Prve misli koje okupiraju naš um su: pri prema doručka, spremanje djece, pro metni kaos, predavanja, nedovršeni radni zadaci... Tko bi ushićeno izletio ususret tomu? Obaveze ne možemo izbjeći, ali zato možemo promijeniti početak svog dana.
Ako je moguće, dan prije obavite neke pripreme (npr. napravite doručak ili ručak za posao, za sebe i djecu pri premite odjeću koju ćete obući) i rani je otiđite spavati da biste se probudili odmorni. Navijte alarm da zvoni ranije nego inače. Čak i samo 10 - 15 minu ta može učiniti razliku, ali ako uisti nu želite napraviti životnu promjenu, Catherine Beard, američka savjetnica za self-care, preporučuje da se probu dite sat vremena ranije. Izdvojite 20 minuta za aktivnosti posvećene umu (meditacija, pisanje dnevnika, čitanje beletristike, rješavanje križaljke ili su
dokua), 20 minuta posvetite svom tije lu (šetnja, joga, vježbe rastezanja, zdrav doručak, piling i tuširanje) i 20 minuta duši (naučite nešto novo, bavite se s hobijem, čitajte štivo za samopomoć, slušajte zanimljiv TED govor). Izbje gavajte TV, društvene mreže, poslovne e-mailove i dnevne vijesti.
Po jutru se dan poznaje
Pitate li se trebate li stvarno ustati sat vremena ranije zbog toga? Premda može zvučati neobično i neočekivano, kad se probudimo uzbuđeni i entuzijastični zbog nečega što je pred nama i što će po
boljšati naše raspoloženje, to ustajanje iz toplog kreveta čini mnogo lakšim. Usto, zahvaljujući individualno osmišljenoj, osnažujućoj i energizirajućoj praksi, na mijenjenoj vlastitoj dobrobiti i blagosta nju, pobijedit ćete želju za odgađanjem, poboljšati tjelesno i mentalno zdravlje, povećati produktivnost, zavoljeti svoja jutra i, u konačnici, zakoračiti u dan po zitivnije i s manje stresa. Trebate li inspiraciju za osmišljava nje rituala s kojim ćete požnjeti mirnu i revitalizirajuću energiju jutra, donosi mo vam „jutarnje“ priče naših holistič kih stručnjakinja.
egida
Pripremila: Anita Marić
Fotografije: Anita Marić
život bez otpada? Je li mogu∆
104
d o b a r ež g i vi d oa t
napisala: Pripremila: magda Anita dežđek MarićFotografije: Fotografije: shutterstock Anita Marić
Nesvjesni koliko ambalaže za jednokratnu uporabu svakodnevno koristimo, postali smo robovi pakiranja, plastike i predmeta koji zagušuju naše domove, živote i naposljetku – prirodu. Zero Waste pokret uči nas kako odluku o svome životu i okolišu držati u svojim rukama i tako pozitivno utjecati na buduće generacije. Vrijeme je da krenemo u akciju 105
dobar život
J
asno se sjećam trenutka kad sam vi djela fotografiju staklenke, tako male da se lako ugnijezdi u šaku, ispunje ne sitnim smotuljcima smeća. Ispod je pisalo: „Godišnji otpad četveročlane obitelji“. Ta mi se slika vraćala u sjećanje dok sam naručivala smo othie za van, kad sam gurala veliku vreću jedno mjesečnog plastičnog otpada u žuti kontejner, dok sam kupovala kućanske i kozmetičke po trepštine. Kako je moguće živjeti bez otpada? pitala sam se. Još sam kao dijete čistila plaže od naplavi na smeća, već godinama revno odvajam otpad, recikliram odjeću, kupujem reciklirani papir, trudim se kupovati lokalne proizvode, ponosna sam vlasnica više platnenih vrećica, često pišem o problemu zagađenja plastičnim otpadom, veseli me svaka zabrana korištenja i proizvod nje jednokratne plastike, ipak mi se čini da to nije dovoljno. Usprkos zakonom propisanim odredbama o održivom gospodarenju otpadom, podaci o zagađenju i otpadu koji dospijeva u netaknute dijelove Zemlje su poražavajući. Du govječna plastika, našom krivnjom, nije samo zaposjela rijeke i mora stvarajući tzv. plastične otoke nego smo je i sami sebi poslužili na ta njuru. Austrijsko je istraživanje, naime, nedav no potvrdilo ono u što smo sumnjali – plastika je dospjela u ljudski organizam! Unosimo je u tijelo pijući vodu iz plastičnih boca, jedući ribu i hranu pakiranu u plastičnu ambalažu.
Dugovječna plastika, našom krivnjom, nije samo zaposjela rijeke i mora stvarajući tzv. plastične otoke nego smo je i sami sebi poslužili na tanjuru
-
dokazano je da je dospjela i u ljudski organizam
Težimo prema nuli
Da recikliranje više ne može biti jedino rješenje te kako naglasak mora biti na smanjenju proizvodnje i na ponovnoj upotrebi, odavna upozoravaju ekolozi. Istina je gruba, jer Zoran Tomić, direktor hrvatskog ureda Greenpeacea, ističe: „U svjet skim razmjerima, čak 90 posto plastike se ne reciklira.“ Osim toga, postupak recikliranja
106
samo smanjuje kvalitetu materijala, ali plasti ka kao takva, zapravo, nikamo magično ne ne staje. Najveću odgovornost snose korporacije jer hrane našu ovisnost o plastici i vlade koje njihovu odgovornost trebaju propisati učinko vitim mjerama. Međutim, promjene počinju od pojedinca. Raste broj ljudi, mahom milenijalaca, koji se priklanjaju svjetskom pokretu Bez otpada ili Nula otpada (eng. Zero Waste). Količina go dišnjeg otpada koji proizvedu neki od najam bicioznijih aktivista stane samo u jednolitrenu staklenku. U njoj se uglavnom nalaze komadići mikroplastike i miješani materijali – ono što se ne može reciklirati, kompostirati, popraviti ili prenamijeniti. Jedna od onih koja je uvelike smanjila količinu otpada je dvadesetsedmogo dišnja Anamarija Prgomet, osoba koja stoji iza projekta Zero Waste Croatia i osnivačica Face book stranice Zero Waste Croatia i Zero Wa ste caffea Život, zagrebačkog kafića u kojemu nema koša za smeće. Iako riječ nula u nazivu koncepta Nula otpada sugerira krajnji cilj njegovih pristalica – potpunu eliminaciju smeća, bez odlaganja u okoliš – to je ipak nemoguća misija. Čak i ako obitelj smanji količinu otpada na jednu sta klenku godišnje, ne može se kontrolirati proces proizvodnje proizvoda koje svaki dan koriste. Zato je glavni cilj pristalica Zero Waste projekta približiti se „nuli“ što je više moguće, odnosno,
godišnja pretplata
san prirodna kozmetika i sensa daruju vam
SAN EXCLUSIVE Anti-age serum s karotenoidima, SAN CLASSIC Melem za regeneraciju kože i SAN SPA Intenzivno ulje za obnovu izrazito suhe kože
Vrijednost dara
260 kn
SAN EXCLUSIVE Anti-age serum s karotenoidima, SAN CLASSIC Melem za regeneraciju kože i SAN SPA Intenzivno ulje za obnovu izrazito suhe kože kombinacije su prirodnih sastojaka poput ulja noćurka, ekstrakta mrkve i nevena, pasjeg trna, ulja argana i eteričnog ulja prave lavande koji pomažu i ubrzavaju prirodnu regeneraciju oštećene kože. SAN prirodna kozmetika proizvodi se u Hrvatskoj prema originalnoj recepturi mr. sc. Jagode Ćerić, mag. pharm. Plod je dugogodišnjeg iskustva i rada te ljubavi prema prirodi i ljekovitim sastojcima iz prirode. Sadrži maslace, voskove, ulja i eterična ulja prirodnog podrijetla. Ne sadrži parabene, umjetna bojila, silikone i umjetne mirise te nije testirana na životinjama.
Za pretplatu nas nazovite na +385 1 6300 817 ili kontaktirajte putem maila pretplata@adriamediazg.hr Tromjesečna pretplata Ponuda pretplate traje od 1. 2. do 1. 3. 2019. Količina darova uz pretplatu je ograničena. Darovi se šalju preporučenom poštom odvojeno od časopisa.
Styria medijski servisi d.o.o. Ovlašteni distributer pretplate Oreškovićeva 6H/1, HR – 10010 Zagreb
Godišnja pretplata uključuje 12 brojeva
70 kn 324 kn 270 kn
pretplata se odnosi na brojeve za ožujak, travanj i svibanj 2019.
godišnja pretplata u iznosu od 324 kn, 12 brojeva + dar
godišnja pretplata samo 270 kn za članove SENSA KLUBA 12 brojeva + dar
OIB: 29005509482 PDV Reg. br.: HR29005509482 Trgovački sud u Zagrebu, MBS: 080511333 IBAN: HR7824840081104330753, otvoren kod Raiffeisen bank Austria d.d., Zagreb, Petrinjska 59 Temeljni kapital društva iznosi 20.000,00HRK, uplaćen u cijelosti
egida
Pripremila: Anita Marić
Fotografije: Anita Marić
'Kremaste kocke kakao-kokos-višnje bogata su kombinacija tekstura i okusa: višnje podižu jak okus kakaa i kokosa, a čvrsti biskvit nadopunjuju sočna krema i glatki žele. Vrlo osvježavajući kolač za svaku priliku!' 112
napisala: magda dežđek
dobar život
recepti iz knjige 'slatki vegan' dunje gulin (planetopija) fotografije maja danica pečanić
Slatko i neodoljivo Veganski kolači nikad nisu bili tako raznoliki i fini. Tomu su pridonijeli kreativni majstori slastica i sve veća dostupnost kvalitetnih namirnica. Autorica zdravih recepata Dunja Gulin svoju kreativnost i nova saznanja prenijela je u knjigu 'Slatki vegan' (Planetopija) koja donosi cjelovite gurmanske deserte za svaku prigodu, a za čitatelje Sense otkriva trikove za zdravu i finu prehranu svakoga dana
113
dobar život
Superfood mramorni panettone kolač 7 papirnatih kalupa za mini panettone ili kalup za pečenje dimenzija 20 x 26 cm
B
ez namirnica životinj skog podrijetla, bez laktoze, bez glutena, bez nezdravih masno ća, bez rafiniranog šećera... I bez gri žnje savjesti! Deserti iz nove „slatke“ kuharice gastronomske majstorice i naše kolumnistice Dunje Gulin dovoljno su zdravi da ih možete je sti kao usputne zalogaje i dovoljno slatki da zadovolje i najzahtjevnije sladokusce. Iz kulinarske stvaraonice Dunje Gulin proizašao je poduži niz ku harica i knjiga o zdravoj prehrani, a prošlo je šest godina otkako je obja vila svoju posljednju slatku kuhari cu na engleskome jeziku The Vegan Baker. S nestrpljenjem smo dočekali Dunjinu novu zbirku poslastica na hrvatskome jeziku Slatki vegan (iz davač Planetopija), koja nas svakom stranicom, ilustriranom neodoljivim fotografijama, poziva da pripašemo pregaču, zasučemo rukave i uronimo u stvaralački zanos priprave najfini jih okusa. Stranice knjige Slatki vegan, ističe autorica, pršte novim slastičarskim majstorijama, poboljšanim receptu rama i manje poznatim praktičnim savjetima. „Od izdavanja kuharice The Vegan Baker pojavili su se novi sastojci, naučila sam nove trikove, unaprijedila omiljene recepte, a sve sam to pretočila u novu knjigu. U njoj se može naći nekoliko recepa
114
ta koji su ostali identični već objav ljenima, nekoliko recepata koji su slični, ali poboljšani, a dio čine re cepti koji su potpuno novi. Uvodni dio proširen je s jedanaest osnovnih recepata za biskvite i prhka tijesta, kao i za dizana tijesta i podloge za pite. Od novih recepata izdvojila bih Jaffa tortu, Veganski tiramisu, Zaher tortu, Tart s jagodama, Roščiće bez glutena, Meke buhtlice te Egzotičnu pitu od kokosa i manga...“, navodi Dunja opisujući ovu kuharicu kao kolekciju svojih najdražih slatkih recepata.
Slastice za svako nepce
Novoobjavljenu knjigu poslastica preporučuje onima koji ne jedu na mirnice životinjskog podrijetla, oni ma koji ne žele u prehrani koristiti visokorafinirane proizvode, alergič nima na mlijeko i/ili jaja, svima ko jima je dosta lošeg osjećaja nakon pojedene klasične slastice te onima koj samo žele naučiti nešto novo. Da početnički pokušaji pripreme hrskavih keksa, kremastih kolača, raskošnih torti ili slasnih savijača i pita ne bi prošli neslavno, Dunja je prvo poglavlje knjige posvetila upra vo osnovama pripreme veganskih kolača. U njemu naširoko pojašnja va pripremu osnovnih recepata, daje detaljna objašnjenja o namirnicama koje se ponajviše koriste i odgova ra na najčešće nedoumice slastičara
Tekući sastojci • 300 ml (1 i ¼ šalice) kokosovog mlijeka • 1 žličica jabučnog octa • 50 g (¼ šalice) kakao maslaca, rastopljenog • 70 g (½ šalice) brezinog šećera (xylitol) • 1 zrela banana • 2 žlice bijelih chia sjemenki ili zlatnog lana • korica 1 organskog limuna Suhi sastojci • 200 g (1 i ½ šalica) brašna T-850 • 70 g (½ šalice) integralnog brašna • 2 žličice praška za pecivo • ½ žličice sode bikarbone • ¼ žličice soli • malo bourbon vanilije u prahu, po želji • 2 žlice komadića kakaa (nibs) • 25 g (¼ šalice) kakaa u prahu Dodaci • 2 žlice komadića kakaa, za posipanje Zagrijte pećnicu na 180 °C. Nauljite kalupe ili pliticu za pečenje. Izmiksajte tekuće sastojke s bananom i sjemenkama pa u njih prosijte suhe sastojke, osim kakaa. Nježno pomiješajte u glatku smjesu pa odvojite trećinu smjese i u nju prosijte kakao u prahu i umiješajte komadiće kakaa. Ako koristite papirnate kalupe, prvo rasporedite svijetlu smjesu pa dodajte malo tamne, promiješajte štapićem i na kraju pospite komadićima kakaa. Ako koristite pliticu za pečenje, ulijte svijetli dio smjese pa prošarajte smjesom od kakaa. Pecite 18 – 20 minuta u papirnatim kalupima ili 25 minuta u kalupu za pečenje.
dobar život
'Idealna slastica za dane kad očekujete više fizičkog napora pa vam je potrebna dodatna energija!'
115
u idućem broju Inspiracija sa sela Ispunjen život otvoren prema prirodi i zdravlju
Na kioscima od 1. ožujka u fokusu: alergije
Vratite prirodnu ravnotežu
tajna zdravog kruha
Kiselo tijesto i zlatni savjeti za domaću štrucu mijenjamo se i rastemo
Kako uspješno voditi sebe i druge
Duhovnost i religija
gdje se krije stvarni izvor slobode i bezuvjetne ljubavi