Sensa 85

SIJEČANJ 2015. Br. 85

SIJEČANJ 2015. • br. 85 • IX godina • 27 kn, BIH 7,5 KM, MK 130 DEN

1/2015.

5

100% RECIKLIRANI PAPIR

MAGAZIN ZA SRETNIJI ŽIVOT

elemenata VJEŽBAMA URAVNOTEŽITE ŽIVOTNE ENERGIJE

MAGAZIN ZA SRETNIJI ŽIVOT

Slatki život Astro

KAD TUGA NE PROLAZI

Nađite izlaz iz depresije i ponovo osjetite radost www.sensaklub.hr

KAKO DO NOVCA I OBILJA

NAJBOLJA VJEŽBA

Hodanjem protiv viška kilograma, slabosti i lošeg raspoloženja

Šećer mijenja tijelo, ali i naše osjećaje - otkrijte kako si ugoditi na zdraviji način

Ajurvedska njega kose (str. 52)

Dobrota vraća smisao životu (str. 66)

K U N D A L I N I M E D I TA C I J A • Z E L E N A D A N S K A • B E Z G L U T E N S K I R U Č A K 001_naslovnica85.indd 1

1/8/2015 3:28:44 PM

SENSASADRŽAJ

Pet elemenata: zrak, voda, vatra, zemlja i eter za naše duhovno i tjelesno dobro

NASLOVNICA: FOTOGRAFIJA: MARE MILIN ŠMINKA: MARTINA KNAPIĆ FRIZURA: RUŽA INSTITUT KÉRASTASE MODEL: MAGDALENA B./TALIAAGENCY

16

‘Što sam se više hranila iznutra - pažnjom prema sebi - manje mi je hrane trebalo izvana’

26

Uvijek u Sensi 3

Uvodnik

6

Detalji života

13

Tomica Šćavina savjetuje

16

Inspiracija

22

Lista želja

64

Mjesečev horoskop

106 Pretplata 127

Najava

129 Adresar

130 Sretne misli

Slatkospecijal 26 36 40 44

Hrana i osjećaji: Možemo li neugodne emocije poput tuge, srama i usamljenosti ‘izliječiti’ hranom?

Gorka istina: Dr. Lejla Kažinić Kreho samo za Sensu otkriva negativne utjecaje šećera na brojne tjelesne sustave Drugo ime za šećer: Iza kojih se sve nerazumljivih naziva na deklaracijama skriva šećer Med, agavin sirup...: Sve najbolje i najzdravije zamjene za šećer

Ritamljepote

52 Ajurvedska njega kose: Tradicionalni recepti iz Indije

60 Lijepe vijesti: Šipak ili plod divlje ruže u njezi kože

62 Prirodna ljepota: Nova rubrika u kojoj

I kosa ima svoju došu: Tradicionalni ajurvedski recepti za njegu

morate sudjelovati!

100%stvarno

4

sadržaj_K.indd 4

62

66 Dobrota: Riječ koju izgovaramo ne

razmišljajući. Psihologinja Tomica Šćavina vraća joj težinu i značenje

1/8/2015 4:56:29 PM

SENSASADRŽAJ

70 Kolumna Jelene Holcer: Prirodno roditeljstvo - da ili ne?

72

Kundalini: Uspavana golema sila u nama

76

Dobri razlozi: Ružičaste vijesti o fondovima i akcijama

77 80 86

Moj Sensa život: Psihologinja Ivana Lovrić ostvarila je ono o čemu mnogi još samo sanjaju Astro novac: Koliko je materijalno važno pripadnicima pojedinih znakova i zašto Kolumna Mirka Vragovića: Prevladajte poslovne probleme koji vam oduzimaju san

Uravnoteži 88

94 98 104

Depresija: Jedna je od najučestalijih bolesti u svijetu. Kako pomoći duši koja pati?

Zdrave odluke: Za i protiv čaja, kave, sokova

116 122 124 126

Dobrota nije nešto, dobrota smo mi sami

Hodanje: Najprirodnija i jedna od najzdravijih vrsta rekreacije. I posve besplatna Prepustite se: Prijedlozi za zimske aktivnosti i odmor

Svaosjetila

108

66

Sportsko hodanje: vrlo zdravo i uvijek ‘pri nozi’

116

98

Zelena Danska: Proputujte ekološkim rajem u samo nekoliko minuta Jela bez glutena: Četiri izvrsna bezglutenska recepta iz nove kuharice Jadranke Boban Pejić Kolumna Dunje Gulin: Upoznajte našu novu kolumnistkinju i njenu Sretnu kuhinju

Carstvo okusa: Hrana – najbolji zimski ‘grijač’ Kultura: Zvuk, slika, riječ

Malo manje žitarica, a malo više zelenog lisnatog povrća...

5

sadržaj_K.indd 5

1/8/2015 4:57:00 PM

EGIDAEGIDA

PRIPREMILA: ANITA MARIĆ

FOTOGRAFIJE: ANITA MARIĆ

Hranom možemo potisnuti emocije duboko u svoju utrobu da se s njima ne bismo morali nositi. U intimnoj priči naša je suradnica razotkrila kako je koristila slatkiše da bi odagnala strah, bol i osjećaj manje vrjednosti. No kad je počela osluškivati poruke svog tijela, bio je to početak novog odnosa prema sebi, izvana i iznutra

26

moda slatko_K.indd 26

1/8/2015 3:56:24 PM

s l at ko s p e c i j a l

napisala: ivona savić

Fotografije: mare milin

Model: miroslava b. (talia) šminka: martina knapić Frizura: ruža institut kÉrastase

Bodi, 199 kn, H&M

– put duše

Put tijela

27

moda slatko_K.indd 27

1/8/2015 3:56:32 PM

K

S L AT KO S P E C I J A L

Kad sam se probudila tog prekrasnog kolovoškog jutra, poželjela sam da svijet nestane. Posve i zauvijek. Toplina, sunce i plavo nebo bili su u potpunoj suprotnosti s osjećajima boli, tuge, straha, nesigurnosti i očaja koji su me iznutra razdirali. Moj unutarnji svijet potpuno je potonuo.

Približavala sam se 40-oj i upravo sam prekinula vezu s muškarcem s kojim sam mislila da ću proživjeti svoj život.

Imala sam posao u kojemu sam uživala, prijatelje koji su me voljeli, obitelj koja me je podržavala, no ništa nije moglo nadomjestiti taj gubitak. Iznutra je moj svijet izgledao posve drugačije – bila sam sama, ostavljena, izgubljena i – s tridesetak kilograma viška. „Zar ću se ovako osjećati do kraja života, zarobljena u razdirućim emocijama i teškom tijelu“, zapitala sam se tog jutra.

Želim živjeti

Nakon što sam isplakala dušu pa se posve prepustila rezignaciji i umoru, prenula me je jedna misao: „Sada, kada si dotaknula dno, nema druge nego gore.“ Iza nje je uslijedila druga: „Bože, još i to, pretvorila si se u hodajući klišej – sredovječnu krizu identiteta ujedinila si s jeftinom psihologijom.“ No iza tog unutarnjeg dijaloga ipak je bilo nešto dublje. Tiho se javio jedan glas koji je rekao: „Želim živjeti, želim disati, uživati, osjećati i postojati.“ Negdje duboko u sebi znala sam da ovo ne može biti sve!

Kad sam ostala sama, kao da mi se otvorio album slika koje su mi, jedna po jedna, pokazivale kako je dosad izgledao moj život. Suočena s viškom vlastitog „samačkog“ vremena, odjednom nisam više mogla kao dosad prebacivati svoju pažnju i interes na partnera, na bezbroj dnevnih sitnica koje čine zajednički život, na obavljanje mnoštva malih poslova i zaduženja. Jedino što mi je preostalo bilo je suočiti se s onime kako sam živjela. Osjećala sam se kao kit nasukan na obali, koji od težine ne može ni disati, a kamoli pokrenuti se da bi otplivao do morskih dubina u kojima se može sakriti. Shvatila sam odakle moram krenuti prema sebi – od tijela.

No, to mi se činilo kao nemoguća misija. Imala sam dojam kao da me je netko zarobio u prevelikom tijelu koje se teško kreće i kojemu je čak i osnovno gibanje vrlo ograni-

čeno. U svakodnevici sam se s tim još nekako i nosila, srećom, još nisam imala nikakvih ozbiljnih fizičkih poteškoća poput problema sa zglobovima ili kralježnicom, ni nekih ozbiljnih bolesti. No, iznutra sam se osjećala potpuno sputano i bolesno. Osjećala sam da je ovo zaista krajnji trenutak odluke – morala sam konačno stati na svoju stranu.

Predosjećala sam da će suočavanje biti bolno, proces dug i mukotrpan, a rezultat neizvjestan. Ali pomisao da ću do kraja života nastaviti živjeti u takvom tijelu, s tim emocijama i takvim mislima bila mi je neprihvatljiva.

Slatka pilula protiv straha

Zato sam na početku svog puta prema sebi morala istražiti zašto sam se posljednjih nekoliko godina, možda čak i desetljeća, toliko zapustila – zašto sam, zapravo, zaboravila sebe. Svi razlozi koje sam sebi navodila nisu bili dovoljno uvjerljivi. Od onih prozaičnih, kao što su stresan poslovni ritam i ubrzana svakodnevica do onih nešto iskrenijih, poput linije manjeg otpora i lijenosti, ili onih s nešto više utemeljenja u stvarnosti kao što su genetika i sklonost debljanju. Nakon istraživanja i otkrivanja te mnogih iskrenih razgovora sa samom sobom, suočila sam se s istinom koja me je sablaznila – sve ove godine bježala sam od sebe.

Bježala koliko me noge nose. Od svojih osjećaja, strahova, nesigurnosti, neizvjesnosti… I u tom procesu, svi oko mene bi, naravno, postali važniji. I partner, i prijatelji, i obitelj, i posao... Sva je moja pažnja bila na njima. U grozničavim pokušajima da zadovoljim njih, ali i vlastita očekivanja kako bih se prema njima trebala ponašati, meni su njihove želje i potrebe, zahtjevi i traženja postali važniji od svega što se zbiva u meni. Važniji od svega što ja želim, trebam i volim. I baš su se zato unutar mene strahovi, bol i tuga samo množili i rasli. No za to je hrana bila izvrstan lijek – ona bi poput slatke pilule uvijek brzo neutralizirala neželjene emocije.

Hrana je bila način da barem na trenutak zaboravim sve što me muči. Otkrila sam da me dodatni zalogaj ili dva smiruju. Kada bih osjetila da me obuzima tuga, naprosto bih posegnula za nekim finim, dobrim jelom. Osjećaj bi barem na trenutak postao podnošljiv. Osjećaji bijesa i ne-

Najvi še su me odu ševljavali slatki ši! Ti puni,

aromati č ni, egzoti č ni zalogaji č okolade, pralina, badema na trenutak bi stvorili č aroliju koja je odavala dojam da je sve u redu

28

moda slatko_K.indd 28

1/8/2015 4:58:59 PM

S L AT KO S P E C I J A L

moći, straha i očaja u meni su tražili jaču intervenciju – primjerice duplu porciju palačinki. To tetošenje hranom postao je način utišavanja unutarnjih bura. Dobra i ukusna hrana stvarala je i neku kućnu atmosferu ugode, ali ne bez visoke cijene. Naime, s vremenom mi je bila potrebna sve veća količina da bih teške emocije ublažila ili učinila podnošljivima. Nakon takvog udarca koji bih zadala tijelu jedino što sam mogla osjetiti bila je težina u želucu zbog koje sam se mogla usredotočiti samo na disanje. Time bi tuga, bijes i očaj naprosto ostali u nekoj gustoj izmaglici pa ih je bilo i lakše podnijeti. To je bio fantastičan bijeg. Ali i začarani krug ovisnosti i prejedanja.

Čokoladne pare

Treba li napomenuti da su me u tom svijetu okusa najviše oduševljavali slatkiši?! Ti fantastični, puni, aromatični, egzotični zalogaji čokolade, pralina, badema i ostalih de-

licija na trenutak bi stvorili čaroliju koja je odavala dojam da je sve zapravo u redu, da je sve lijepo i dobro. Obavijena čokoladnim parama, stvarala sam iluziju da ako i nije dobro, da će se sigurno sve dobro završiti... Poput pravog ovisnika, bila sam sigurna da dokle god je ispred mene fina čokolada, dobar i ispunjen život je moguć... Čokoladnim je začinima na trenutke bilo lako prikriti strah, vlastiti osjećaj nevrijednosti i manjkavosti, strah od života, strah od neizvjesnosti, strah od promjena i najveći – strah od toga da ću zapravo ispod svih tih naslaga otkriti samo besmisao. Hrana je gurala osjećaje u mračne dubine i poticala zamrzavanje i neosjetljivost. Takva zamrznuta, stisnuta i zagušena, mogla sam se bez problema ubaciti u rutinu i svakodnevnu kolotečinu praveći se da je sve u redu i da se ništa ne zbiva, da nemam potrebe, želje i očekivanja te da i dalje mogu vjerovati svojim tlapnjama. No, ne zadugo. Muka bi uvijek iznova našla načina da prizove

Poput pravog ovisnika, bila sam sigurna da dokle god je ispred mene fina č okolada, dobar i ispunjen život je mogu ć ...

moda slatko_K.indd 29

1/8/2015 3:57:07 PM

s l at ko s p e c i j a l

napisala: dr. lejla kaŞinić kreho

Fotografije: profimedia

Kad slatko postane gorko

kad slatko postane gorko_K.indd 36

1/8/2015 4:57:47 PM

Većina nas voli jesti slatko, no problem nastaje kada U TOME pretjeramo, ŠTo i nije teško jer se ŠEĆER skriva i ondje gdje ga ne očekujemo. POVEĆANO KonzumiranjE šećera remeti MNOGE sustavE u tijelu - doznajte ZAŠTO

Š

ećer je sve više na zlu glasu. Mnogi pobornici zdravoga života zagovaraju njegovo potpuno izbacivanje iz prehrane. No kvalitetni šećeri su u malim količinama potrebni organizmu kao i drugi sastojci. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, sladak je okus jednako važan kao i ostala četiri za održavanje ravnoteže u organizmu. No problem nastaje ako bez tog okusa ne možemo i ako je svakodnevno prisutan u prehrani. Od ranog djetinjstva ga doživljavamo kao nagradu i mnogi od nas doista „padaju u krizu“ ako svakoga dana ne pojedu nešto slatko.

Jedemo ga, a da i ne znamo

Baš tu našu slabost prepoznale su mnoge multinacionalne kompanije te nam nude mnoštvo proizvoda u kojima ključnu ulogu ima baš šećer. On je pritom ujedinjen s mnogim aditivima i lošim masnoćama pogubnima za zdravlje. Naći ćete ga i ondje gdje ga ne biste očekivali.

Ima ga, primjerice, u kečapu, umaku za tjesteninu, u kruhu, gotovim jelima, čak i u kobasicama i mesnim narescima, u mješavinama žitarica te gotovim juhama. Otvorivši vlastiti hladnjak prije pisanja ovog teksta, našla sam ga u pakiranom lososu, mozzarelli pa čak i u hrani za mojega psa! Promotrite li deklaracije gotove hrane, i vi ćete ga naći u većini rafiniranih proizvoda. Jedući ga, a da to i ne znamo, navikavamo naša nepca na njegov okus i potom ga se teško odričemo pa ga unosimo u prekomjernim količinama koje su izrazito štetne za organizam. Što je šećer? Pod tim pojmom podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela – od glukoze i fruktoze. Glukoza je šećer koji putuje k mozgu i hrani ga, a fruktoza odlazi prema jetrima. Saharoza se dobiva ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske. Saharoza, dakle, u svom izvornom obliku, nije ništa drugo doli tvrdi štap koji bismo teško konzumirali, a još se teže njime zasladili

da se odstranjivanjem biljnih vlakana, odnosno procesom rafiniranja, ne dobiva kristalni šećer. Na takav, bijeli šećer bez ikakvih zaostataka biljnih pigmenata ili minerala možemo se naviknuti kao na drogu. Šećer se u industrijskoj proizvodnji hrane u sve većim količinama dodaje proizvodima. Statistike pokazuju da se od 60-ih godina prošloga stoljeća pa do danas, usporedo s povećanjem potrošnje šećera povećala i pojavnost karcinoma, dijabetesa, srčanih bolesti i debljine. Svjetski poznati endokrinolog dr. Robert Lustig sa Sveučilišta u Kaliforniji, tvrdi da je unos šećera čak 1000 puta odgovorniji za ove bolesti od unosa masti koje se proteklih desetljeća okrivljavalo za epidemiju debljine.

Engleska istraživanja pokazuju da osoba prosječno, i većim dijelom nesvjesno, svakoga tjedna u organizam unese golemih 238 žličica šećera, što objašnjava sve veći trend pretilosti u svijetu.

Užurbani tempo življenja mijenja i naše prehrambene navike pa svi, više-manje, unosimo previše jednostavnih ugljikohidrata koji ispuštaju preveliku količinu šećera u krv. No

Šećer i artritis

Iako se mogu pronaći informacije da je reumatoidni artritis (upalno stanje koje uzrokuje bol u zglobovima zbog prekomjernog nakupljanja kristala mokraćne kiseline oko zglobova) uzrokovan šećerom, znanost takvu tezu ne podržava. Ipak, potpuno je jasno da prekomjeran unos šećera pojačava simptome ove bolesti. Osobe koje boluju od artritisa vrlo često imaju zamjetan višak kilograma, a tu debljinu uzrokuje prekomjeran unos rafiniranih namirnica. Stoga je šećer indirektan krivac za artritis, a simptomi se mogu umanjiti prilagođenom prehranom.

37

kad slatko postane gorko_K.indd 37

1/8/2015 2:23:40 PM

Drugo ime za šećer

drugo ime za šećer_K.indd 40

1/8/2015 2:24:28 PM

S L AT KO S P E C I J A L

NAPISALA: DR. LEJLA KAŽINIĆ KREHO

Slatka pošast skriva se iza mnogih imena na deklaracijama hrane.

Otkrijte što ti nazivi znače i provjerite jeste li na te sastojke možda osjetljivi. Naime, novi spojevi koji nam služe da zasladimo hranu katkad na organizam djeluju lošije od šećera

SAHARIN

Saharin je umjetno sladilo tristo puta slađe od šećera. Stabilan je u tekućinama i zato je dobar pri kuhanju, međutim, u laboratorijskim pokusima na životinjama pokazalo se da izrazito povećava izglede za obolijevanje od karcinoma mokraćnog mjehura! Kao i ostala umjetna sladila, saharin izaziva metaboličke promjene u organizmu koje dovode do emocionalnih problema, a belgijski su istraživači otkrili da saharin stimulira gušteraču da proizvodi inzulin baš poput šećera, što može dovesti do iscrpljivanja ovog organa te inzulinske rezistencije. Nažalost, mnogi su u zabludi da je saharin puno zdraviji od šećera te da nema ove učinke.

S

ve smo više svjesni negativnog utjecaja šećera na organizam, no umjesto da promijenimo životne navike, češće ćemo potražiti zamjene za tu namirnicu. Mnoga sladila, međutim, nisu zdrava i dugoročno mogu imati negativne posljedice na organizam. S druge strane, kad biramo proizvode u trgovini, mnogi od nas bit će zadovoljni ako na deklaraciji ne pronađu šećer kao sastojak, međutim, neki sastojci kompliciranog imena zapravo su drugi nazivi za šećer ili su neki njegov oblik. Zato se informirajte, a potom pomno čitajte deklaracije, čak i kad je riječ o proizvodima koje ste pronašli na policama ili u trgovinama zdrave hrane. Neka vas ne zavara riječ „bio“ jer i takvi proizvodi imaju puno spornih sastojaka. Problem s umjetnim sladilima je taj što ne znamo kakvo dugoročno i kumulativno djelovanje na organizam mogu imati. Naime, mnogi od njih su „premladi“ spojevi da bismo znali kako uistinu djeluju, do koje mjere se kumuliraju ili izlučuju iz tijela te imaju li neke štetne utjecaje koji se manifestiraju tek nakon višegodišnje konzumacije. Znanost će na ove dileme moći odgovoriti tek u desetljećima koja dolaze.

CIKLAMAT

Ovo je umjetno sladilo slučajno otkriveno 1937. godine u SAD-u kada je jedan tehnolog slučajno spustio cigaretu blizu jedne praškaste nakupine u laboratoriju. Kada ju je stavio natrag u usta, okus joj je bio izrazito sladak. Prašak je bio ciklamat. Ova vrsta sladila našla se pod povećalom zbog sumnje da izaziva karcinom mokraćnog mjehura i drugih organa pa je 1970. godine prošloga stoljeća zabranjeno u SAD-u. Ipak, i danas se pojavljuje u trgovinama, čak i u razvijenim zemljama kao što su Kanada i Velika Britanija. Dakle, u ovom vremenu globalizacije, kad proizvodi na naše police stižu sa svih strana svijeta, valja pozorno čitati deklaracije!

ASPARTAM

Vjerojatno je najpopularnije i najviše upotrebljavano umjetno sladilo koji se kemijski razlikuje od svih ostalih umjetnih sladila. Otkrila ga je jedna farmaceutska kompanija tražeći lijek za čir na želucu. Aspartam je molekula napravljena od dviju aminokiselina, odnosno sićušna je proteinska tvorevina koja, kada uđe organizam, slobodno se njime „šeće“ pa neki znanstvenici smatraju da čak može doći i do vrlo osjetljivih dijelova mozga, a ne zna se kakvo djelovanje na njega može imati. Izvješća govore da osobe koje često konzumiraju ovo umjetno sladilo imaju vrtoglavice, glavobolje, slabije pamte, pate od nesanice te imaju promjene raspoloženja.

U današnje vrijeme nije samo važno čitati deklaracije na proizvodima, nego i znati prepoznati što se krije iza sastojaka kompliciranih naziva 41

drugo ime za šećer_K.indd 41

1/8/2015 2:24:30 PM

se slastica

S L AT KO S P E C I J A L

NAPISALA: MARIJA COSSI

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA, MARIJA COSSI

NE ODRIČEM

Kad je mlada autorica bloga Make it healthy Marija Cossi odlučila živjeti zdravije i zbog toga promijeniti prehranu, nije joj bilo ni na kraj pameti ostaviti kolače, kekse i fine kreme. Našla je načina da šećer u klasičnim receptima zamijeni prirodnim sladilima. Zvijezde njezine kuhinje danas su agavin i javorov sirup i med, a odnedavno i kokosov šećer

I

ako se cijeli život bavim sportom, nisam uvijek pazila što i kada jedem i na koji je način moja hrana pripremljena, a jedini je razlog bilo to što nisam puno znala o namirnicama i načinu na koji ih tijelo iskorištava. Kada sam krenula na fakultet i počela intenzivnije trenirati, povećao se moj interes za prehranu. Tada sam konačno odlučila zdravlje staviti na prvo mjesto, shvativši da je to najveće bogatstvo koje čovjek ima!

Imajući to na umu, krenula sam u zanimljivu kulinarsku istraživačku avanturu i shvatila sam da se moram odreći mnogih namirnica. Nije bilo lako, kao ni svaki početak, međutim, čvrsto sam stala iza svoje odluke.

Ipak, tada se pojavio problem – kada bih ušla u trgovinu, nisam više znala što bih uzela s polica. Paradoksalno, ali među gomilom hrane bilo je za-

zamjene za šećer_K.indd 44

pravo jako malo izbora. Postalo mi je vrlo važno pronaći što više domaćih proizvoda, što više hrane sama pripremati kod kuće i to od sezonskih namirnica da bih točno znala što jedem.

Iako sam odlučila jesti zdravo, nisam kanila odreći se slastica. No, slatki sam okus odlučila zamijeniti zdravijim varijantama, namirnicama o kojima sam do tada malo znala. Na samom sam početku naumila od klasičnih recepata stvoriti zdravije varijante da bih u hrani mogla uživati bez grižnje savjesti, ali bilo mi je vrlo teško prilagoditi sastojke. Nakon mnogo isprobanih recepata, određenog broja promašaja, ali i nevjerojatnih uspjeha, danas pripremam pravu hranu za dušu. Kolači koji su mi nekada i bili fini, danas više nisu upravo zato što su mi pretjerano slatki. Šećer, naime otupljuje naše okusne pupoljke i kad

si ga na neko vrijeme uskratimo, već i blago sladak okus nam je dovoljan.

Danas koristim nekoliko zamjena za šećer u izradi svojih keksića, pločica, kolača, ali ih koristim i kao sladila u raznim napicima jer znam da imaju povoljno djelovanje na organizam, za razliku od bijelog šećera.

GLAVNI PROTAGONIST U MOJOJ KUHINJI SADA JE AGAVIN SIRUP. Ovo prirodno sladilo zovu

i medenom vodicom zbog njegova slatkastog okusa i svijetle boje. U umjerenim je količinama pogodan i za dijabetičare zbog svog niskog glikemijskog indeksa, tj. brzine kojom se iz njega šećer otpušta u krv. Glikemijski indeks agavinog sirupa je samo 27, a, primjerice, meda je 83 i visokih 137 bijelog šećera. Unatoč toj činjenici, agavin sirup je slađi od običnog šećera, a po strukturi je rjeđi

1/8/2015 2:26:09 PM

PRIPREMILA: ANITA MARIĆ

EGIDAEGIDA

FOTOGRAFIJE: ANITA MARIĆ

45

zamjene za šećer_K.indd 45

1/8/2015 2:26:14 PM

r i ta m l j e p ot e

Ajurvedska njega kose napisala: vesna ercegović

Fotografije: profimedia, maja danica pečanić

Indijke većinom imaju kosu za poželjeti. Gusta, sjajna, zdrava i tamna kosa uokviruje njihova lijepa lica. No za tu kvalitetu nije zaslužna isključivo genetika, nego i rituali njege.

Tradicionalne Indijke, naime, ne prepuštaju svoju ljepotu slučaju.

Kosu tretiraju prirodnim pripravcima za koje su recepte pisali stari ajurvedski liječnici.

Donosimo njihove tajne i učimo vas kako pripremiti prirodni šampon po svojoj mjeri

kosa ayurveda_K.indd 52

1/8/2015 2:30:41 PM

Pripremila: Anita Marić

egidaegida

Fotografije: Anita Marić

53

kosa ayurveda_K.indd 53

1/8/2015 2:30:50 PM

eg r i ti a dm a el g j ei pd o at e

Pripremila: Anita Marić

Fotografije: Anita Marić

ražeći vrhunske prirodne pripravke i savjete za njegu kose, brzo smo shvatili da se oni kriju u Indiji. Indijke svoju dugu, gustu i sjajnu kosu ponosno ističu, ali ajurvedski recepti pomoću kojih postižu tu ljepotu često ostaju tajni. Neke od njih, nasreću, otkrila je i prikupila ajurvedska terapeutkinja Tanja Kraljić Strgačić. Nakon studija na California College of Ayurveda u SAD-u, Tanja se vratila u Zagreb, gdje održava radionice izrade prirodne kozmetike i odaje recepture ajurvedskih pripravaka za njegu kose.

Kosa je, prema ajurvedi, pokazatelj cjelokupnog zdravlja i vitalnosti pa su problemi s kosom pokazatelji neravnoteže „ispod površine“, tj. problema u organizmu. Prehrana i njega kose u skladu s urođenim konstitucijskim i energetskim tipom osobe, odnosno došom kojoj pripadate, riješit će probleme s kojima se susrećete. Ne samo da će vaša kosa zablistati nego ćete se i bolje osjećati. Prvo utvrdite koja je vaša dominantna doša.

Vata doša

K

osa osoba koje pripadaju vata tipu konstitucije (sitne građe, mršavi i fizički slabiji) može biti tanka ili gruba na dodir, lako

se mrsi i najčešće je suha i bez sjaja te je sklona

prhuti i ispucanim vrhovima.

Prema ajurvedskoj tradiciji, osobe s dominantnom vata došom svojoj kosi trebaju vratiti izgubljenu vlagu, a to je najlakše postići pomoću blagotvornih ajurvedskih ulja. „Indijke vata tipa jednom tjedno prije pranja kose masiraju vlasište brahmi ili bhringaraj uljem te ga ostavljaju da djeluje oko sat vremena“, otkriva terapeutkinja Tanja.

Kako ova ulja u nas nisu lako dostupna, dobro je znati da blagotvoran utjecaj imaju i maslinovo, kokosovo i bademovo ulje. „Za dodatni učinak, u bilo koje od ovih ulja dodajte 2 - 3 kapi biljnog glicerola ili jednu žličicu praha neema ili amle ako je uspijete nabaviti. Dodatno će nahraniti suhu kosu, a beživotnim vlasima vratiti sjaj. Ujedno će usporiti nastanak sijedih vlasi, ukloniti prhut te ublažiti ispadanje kose“, objašnjava terapeutkinja.

Osim tjedne uljne masaže vlasišta, Tanja predlaže da pola sata prije svakog pranja kosu namočite kokosovim mlijekom jer izvrsno hrani vlasište. Nikako ne biste smjeli prati kosu svaki dan. Ako vam je kosa suha i beživotna, svom kupovnom šamponu možete dodati jedan bjelanjak koji će, zahvaljujući vitaminima i mineralima, kosi vratiti sjaj i živost. Suhoj ćete kosi vratiti podatnost ako smanjite konzumiranje kofeina, bijelog šećera, industrijski procesuirane hrane te sirovih obroka i hladnih napitaka koji ne odgovaraju vata doši. Obogatite svoj jelovnik cjelovitom hranom, posebno žitaricama.

Informacije o sljedećim radionicama prirodne kozmetike Tanje Kraljić Strgačić potražite na stranici www.ayurvedomdozdravlja.com

54

kosa ayurveda_K.indd 54

1/8/2015 4:11:12 PM

Nova godina, novi planovi...

Omiljeni SENSA PLANER I DNEVNIK namijenjen je najljepšim planovima i željama i u 2015. godini! Na 208 stranica potražite inspirativne misli, poticajne priče i 55 Sensinih fotografija koje uljepšavaju svaki dan

49 kn POŠTARINA JE URAČUNATA U CIJENU

SENSA PLANER POTRAŽITE NA WWW.SENSAKLUB.HR oglas planer.indd 15

1/8/2015 3:13:44 PM

dobrota_K.indd 66

1/8/2015 2:40:15 PM

Ideal ljudskosti

100%ST VARNO

NAPISALA: TOMICA ŠĆAVINA

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA

Dobrota je kvaliteta ljudskog srca, a u današnje vrijeme individualizma mnogi su svoja srca čvrsto zatvorili, jurišajući preko drugih do vlastitih uspjeha. Ti drugi, pak, često sami sebi ne dopuštaju dobrotu bojeći se da će biti prevareni. I jedni i drugi moraju naučiti ponovo se otvoriti i izložiti ako žele živjeti ispunjeno i uistinu osjećati zajedništvo

iječ dobrota uglavnom izgovaramo bez razmišljanja. To je riječ koju smo upoznali vrlo rano, kada su roditelji od nas tražili da budemo dobri i kada smo slušali bajke u kojima se dobri junaci sukobljavaju sa zlim neprijateljima. Neki od nas naučili su da moraju biti dobri kako ne bi bili odbačeni i da dobrota podrazumijeva zanemarivanje sebe i preuzimanje odgovornosti za tuđe osjećaje, a neki su naučili da biti dobar znači izvršavati svoje obaveze, pomagati drugima i pri tom ne zaboraviti sebe. No, ima i onih koji su naučili da nikada nisu dovoljno dobri i da se moraju dodvoravati kako ne bi ostali nezamijećeni.

Izvana i iznutra

Kad kažemo da je netko dobar, većina nas osjeti lijep osjećaj u prsima, kao da se dobrota iznutra i dobrota u drugima prepoznaju. Kad vjerujemo (i vidimo) da postoje dobri ljudi i iskazujemo svoju dobrotu, život je ljepši. Dobro-

ta nas povezuje. Ona nas čini mekšima, čini nas ljudima.

Koliko god dobri bili dok smo bili djeca, svijet odraslih tjera nas da postanemo kruti, sebični. Živimo u društvu u kojem najbolje prolaze oni koji se nameću, oni koji često preko tuđih leđa dolaze do svojih ciljeva, a ne oni koji vode računa o drugima i stavljaju ih na prvo mjesto. Svi smo sigurno više nego jednom osjetili kako je biti prevaren – uvalili su nam neki loš proizvod, uvjerili nas da im treba novac za kruh, a onda kupili alkohol, ponudili smo nekome pomoć, a taj nam je uvalio sav svoj posao, posudili smo novac nekome tko nam ga nikad nije vratio, sudjelovali smo u humanitarnoj akciji za koju se pokazalo da je prijevara, ispunjavali smo želje partneru koji nije vodio računa o nama, plaćali smo porez, a onda otkrili da su se vodeći političari tim novcem bogatili. Svi znamo kako je to osjećati se naivno, glupo, prevareno. Logično je da ćemo se nakon takvih iskustava zatvoriti, međutim, ta zatvorenost ne predstavlja sigurnu zonu ugode, nego upravo suprotno – osiromašuje nam život i vodi nas u izolaciju.

67

dobrota_K.indd 67

1/8/2015 2:40:26 PM

EGIDAEGIDA

PRIPREMILA: ANITA MARIĆ

FOTOGRAFIJE: ANITA MARIĆ

KUNDALINI

meditacija koja mijenja život Meditacija koju je osmislio indijski mistik Osho budi vatrenu energiju kundalini koja spava u dnu kralježnice poput smotane zmije. Kad se zmija probudi, mijenja naše tijelo, odnose i život 72

kundalini_K.indd 72

1/8/2015 2:43:01 PM

100%ST VARNO

PRIPREMILA: ANA MAJCEN

P

rosvijetljeni majstori tantre i jogiji od postanka svijeta govore i pišu o tome da se u našem fizičkom tijelu nalazi potencijalna sila koja nije duhovne, filozofske ni transcendentalne prirode, nego je dinamična potencijalna sila u materijalnom tijelu.

Taj poseban oblik energije postoji u svakom od nas, ali je kod većine uspavan. Različito su je nazivali – kao boginju, prana šakti, a u tantri joj je naziv kundalini. Neka otkrića mistika o fenomenu energije kundalini znanstveno su potvrđena, a za tradiciju ezoterije kundalini predstavlja i buduću svijest čovječanstva.

Uspavani kundalini kao sila sa svim potencijalima domuje u dnu kralježnice, u korijenskoj čakri, i podsjeća na smotanu uspavanu zmiju, zato je često opisuju kao zmijsku silu ili moć.

Riječ kundalini nastala je od sanskrtske riječi kunda, koja znači: okno, jama, rupa u koju bacamo otpad, gdje se vremenom raspada, gubi prvotni oblik. Slično tomu, u korijenskoj su čakri na podsvjesnoj razini pohranjeni dojmovi iz naših prijašnjih života. Majstori tantre kundu povezuju s konkavnom udubinom u dnu kralježnice u kojoj se nalazi koštana srž i koja podsjeća na tri i pol puta smotanu uspavanu zmiju. Zapadna kršćanska tradicija ne poznaje kundalini, premda se biblijska sintagma put iniciranih ili nebeske stepenice može povezati s podizanjem sile kundalini kroz kanal za prijenos svijesti.

Prema tantričkom konceptu, zmijska sila kundalini budi se iz nesvjesnog stanja u prvoj čakri kao uspavana čovjekova svijest koja potom mora proći različite faze (čakre) dok ne postane jedno s kozmičkom svijesti na najvišoj razini postojanja. Probuđena vatrena energija, koja najprije u grubom stanju putuje kralježnicom prema gore, kroz

energetska se središta ili čakre pročišćuje i postupno transformira u nježnu, tihu, snažnu vibraciju.

Uspavano sjeme

Kada sam prije četiri godine prvi put došla na tromjesečnu kundalini meditaciju, u organizaciji slovenskog društva Bindu, nisam ništa znala ni o energiji kundalini, ni o praksi meditacije. Bila sam u osjetljivom razdoblju nakon smrti voljene osobe i spontano sam osjetila potrebu za životnom promjenom. Radionice osobnog razvoja i duhovnosti nisam često posjećivala, zato sam izbor tehnike prepustila slučaju. Očito mi je bilo dano da dospijem baš na kundalini meditaciju koju je osmislio duhovni

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA

probudimo. Kada sjeme na dnu kralježnice pukne, iz njega proklija nov život. Biljka tako može zaživjeti tek smrću sjemena, slično kao što i novi život na višem stupnju svijesti zahtijeva smrt našeg ega.

Nakon prvih osnova meditacije i uputa o tehnici uslijedilo je njeno izvođenje uz glazbu. Oshova kundalini meditacija odvija se u četiri faze koje traju petnaest minuta: prva je trešnja tijela, zatim ples, pa sjedenje u meditativnom položaju i na kraju mirno ležanje. Iako sam prvi put izvodila meditaciju još pod velikim nadzorom svojeg diktatorskog uma, ipak sam odmah osjetila njene pozitivne učinke – i istovremeno zategnute dijelove tijela, njegovu neela-

Kundalini meditacija odvija se u č etiri faze: tre šnja tijela, ples, sjedenje u meditativnom

polo žaju i na kraju mirno, opu šteno le žanje učitelj Osho. Meditacija je počinjala svako jutro u 5.20 sati i trajala jedan sat. Subotom i nedjeljom smo, osim meditacije, imali još dva sata predavanja i razgovora s učiteljem koji je svakog od nas iznimno suptilno vodio i kroz individualni proces transformacije. Nikoga od sudionika i voditelja nisam poznavala.

Učitelj nam je najprije kundalini opisao na primjeru sjemena gorušice.

Sjeme gorušice iznimno je sitno, a u sebi istovremeno sadrži veliku biljku.

Iako u sjemenu ne možemo vidjeti biljku, u njemu su svi potencijali da to postane. Slično tomu, kundalini je u čovjeku uspavano sjeme koje u sebi nosi sve naše neslućene potencijale.

U sebi nosimo brojne moći i sposobnosti, kojih nismo svjesni i zato ih ne možemo korisno upotrijebiti. Ti su potencijali kao sjeme koje čeka da ga

stičnost, svoje životno “mrtvilo” koje je očito nagrizlo moje fizičko tijelo.

Otkad sam tako ukočena, prepuna blokada i neelastična u gibanju, pitala sam se tijekom meditacije i pokušavala sam se prisjetiti kad sam zadnji put u životu uopće osjećala sebe.

Skidanje oklopa

Dok sam se nakon meditacije vozila kući, prvi put nakon nekoliko mjeseci uključila sam radio u automobilu i čak sam zapjevala. Nešto živo počelo se pretakati po meni, što me ispunjavalo velikim optimizmom i tjeralo naprijed – od jutra do jutra, od tresenja do tresenja ...

Promjene su se najprije počele pokazivati na tjelesnoj razini. Tijelo se mijenjalo nevjerojatnom brzinom.

Prvi put nakon dugo vremena opažala sam ga i počela prihvaćati s većom na-

73

kundalini_K.indd 73

1/8/2015 2:43:19 PM

EGIDAEGIDA

PRIPREMILA: ANITA MARIĆ

FOTOGRAFIJE: ANITA MARIĆ

Astro

Novac je energija

80

astro novac_K.indd 80

1/8/2015 2:46:46 PM

100%ST VARNO

NAPISALA: SENKA LJUBIĆ

ILUSTRACIJE: PROFIMEDIA

Novac je neizbježna tema u našim životima. Promatramo ga na razne načine.

Može nam predstavljati obavezu, brigu, žudnju, slobodu, sredstvo, opsesiju, vrijednost, grč u želucu, nesanicu, potencijal i mnoge druge stvari. Stav prema novcu oblikuje se tijekom odrastanja, baš kao što se oblikuju i drugi dijelovi osobnosti. U našem malom astrološkom istraživanju otkrit ćemo zašto i koliko je novac važan pripadnicima pojedinih znakova

N

ovac je jedan od najvidljivijih načina dokazivanja. Naša kultura uporno promiče stav da je novac mjerilo važnosti i moći. Novcem se mjeri vrijednost – vrijednost našeg značaja, uspješnosti, osobnosti. Pa ipak, mnogo smo se puta uvjerili da je njegova vrijednost isprazna ako se upotrijebi u pogrešne svrhe. Premda možemo misliti da se novcem kupuje sve, brojni primjeri svjedoče suprotno. Novcem se može kupiti puno toga – ugodan život, više slobodnog vremena, bolja briga o zdravlju – no možemo li novcem zaista kupiti stvarnu ljubav, smirenost i blagostanje? Ponekad da, ali u pravilu – ne.

Što nas privlači

Planet Venera u astrologiji simbolizira vrijednosti. Vrijednosti su širok pojam koji može obuhvaćati, primjerice, vještine i osobine, materijalne vrijednosti, naše tijelo ili novac. Ve-

nera simbolizira ono što nas privlači, a privlači nas ono u čemu vidimo vrijednost. Stoga je Venera sama srž naših želja. A želje su snažna pokretačka energija.

Venera u nekom od zemljanih znakova simbolizira izraženu potrebu za materijalnim vrijednostima. Ona opisuje pragmatičan stav prema novcu i želju za njegovim stjecanjem. Venera u vodenim znakovima najviše od svega cijeni emotivnu povezanost s drugim ljudima. Novac je sredstvo da se ugodi onima koje volimo, da zadržimo dragocjen osjećaj pripadnosti i emotivne sigurnosti uz pogodnosti koje donosi novac. Venera u vatrenim znakovima upotrijebit će novac da istakne vlastitu važnost, da pokaže svoju moć, a Venera u zračnim znakovima cijeni, među ostalim, društveni ugled. U našoj kulturi društveni ugled i novac odlično idu ruku pod ruku i evo snažne motivacije za zarađivanje!

Odnos prema novcu moramo uskladiti s temeljnim potrebama, s

energijama koje simboliziraju Mjesec i Sunce. Često postoji raskorak između osnovne potrebe našeg bića i onoga što mislimo da želimo. Malo je onih koji zaista žele sam novac. Za većinu je novac sredstvo koje može dovesti do željenog cilja. No, u čežnji za novcem koji je na neki način ujedinio mnoge naše želje, može se dogoditi da zaboravimo pravu prirodu svojih želja i, što je još važnije, pravu prirodu svojih istinskih potreba.

Vanjski pritisci često su toliko jaki da počinjemo željeti mnogo onoga što nam zapravo ne treba, da bismo zadržali određeni stupanj društvene pripadnosti. Nemojte zaboraviti da srce i dušu trebamo nahraniti pravom vrstom hrane kako bismo u sebi osjetili istinsku sreću i mir. Tek potom ćemo moći uživati u ispunjavanju želja.

Istinske potrebe

Ovisnost o kupnji tipičan je primjer situacije u kojoj ne prepoznajemo svoje potrebe. Ispunjavanjem želja

81

astro novac_K.indd 81

1/8/2015 4:19:26 PM

Kad tuga ne posustaje uravnoteži

napisala: gabrijela pajić

Fotografije: profimedia

Živimo li život kao da je vječna utrka u kojoj ima vrlo malo mjesta za istraživanje dubljeg smisla i nema stvarne sigurnosti ni vremena za relaksaciju, mogli bismo oboljeti od depresije. Ta ozbiljna patnja duše postaje jedna od najučestalijih bolesti u svijetu, ali i dalje je tabu o kojemu teško iskreno razgovaramo, a trebali bismo jer za nju ima pomoći. Novi, ali i već provjereni pristupi mogu nam pomoći da pronađemo sreću koju smo izgubili

88

depresija_K.indd 88

1/8/2015 2:49:49 PM

Pripremila: Anita Marić

egidaegida

Fotografije: Anita Marić

89

depresija_K.indd 89

1/8/2015 2:50:06 PM

uravnoteži

Pripremila: Anita Marić

M

Fotografije: Anita Marić

alo je onih, ako takvi ljudi uopće i postoje, kojima tuga nikad nije pokucala na vrata. Izgubimo li dragu osobu, ostanemo bez posla i egzistencijalne sigurnosti, ili pak u nesretnim okolnostima okončamo neku fazu vlastitog života, normalno je da osjećamo tugu i, što je jako važno, da sebi dopustimo tugovanje. Što ako, međutim, tuga potraje i preraste u stalan, bolan osjećaj beznađa, ravnodušnosti, manjak motivacije za povratak u normalan život; ako sebe počnemo optuživati za nesretne okolnosti u životu i uvjerimo se da stvari nikad neće krenuti nabolje pa čak počnemo razmišljati i o smrti? Sve su to simptomi depresije, mentalnog stanja u kojem se čini kao da je teški crni zastor pao na pozornicu našeg života i više se nikad neće podignuti.

Bolest je to koja će, prema prognozama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine zauzeti drugo mjesto na ljestvici najčešćih oboljenja, odmah nakon bolesti srca. Svake godine broj depresivnih raste i to zbog činjenice da čovjek više ne može pratiti zahtjeve koje pred njega stavlja „moderan“ život, onaj u kojem više nema mjesta i sluha za ljudsko biće koje ima svoje fizičke i emocionalne potrebe. „Čovjek je i duh, i duša, i tijelo, cjelina u kojoj nijedan od tih 'dijelova' ne isključuje druge. Zato ni depresija nije posljedica neke pogrešno posložene 'kemije' u našem mozgu, nego suvremenog načina života i razmišljanja koje ne prihvaća cjelovitost naše osobe“, napominje dr. Sanea Mihaljević, psihijatrica u Općoj bolnici u Virovitici, dodajući da svaki drugi čovjek barem jednom osjeti, u najmanju ruku, blagu depresiju. U Hrvatskoj, navodi konkretan podatak, svaki sedmi odrasli stanovnik pati od depresije, no u sve većem broju ona zahvaća i mlade. „To nije bolest dokonih kućanica i 'slabog' karaktera, niti

je bolest za koju nema pomoći“, ističe psihijatrica. Depresija može biti blaga, umjerena ili teška, navodi, napominjući kako su svim oblicima zajednička najmanje dva od tri simptoma – loše raspoloženje prisutno tijekom većeg dijela dana, traje najmanje dva tjedna, a na to loše raspoloženje ne djeluje ni eventualna promjena životnih okolnosti. Osim toga, javlja se gubitak interesa i užitka u uobičajenim aktivnostima koje nam inače pružaju zadovoljstvo, a treći je simptom stalni umor. U depresiji se javljaju i gubitak samopouzdanja odnosno samopoštovanja, bezrazložan osjećaj samoprijekora ili krivnje, ponavljajuće misli o smrti, smanjenje sposobnosti

problemima, donose nove, neortodoksne poglede na problem depresije.

Uzrok vide u naučenim negativnim obrascima mišljenja i doživljavanja sebe i okoline koji se i generacijski mogu prenositi kao stil življenja. Iscrpljivanje crnim mislima i scenarijima u tijelu stvara fiziološki odgovor zbog kojega se naše tijelo priprema na „opasnost“ podižući razine stresnih hormona, držeći nas u pripravnosti.

Kako se ta energija fizički ne prazni, ponovo ciklički hrani novi stres i nove negativne misli te stalni osjećaj „da nešto nije u redu“. Pritom cijeli ovaj ciklus utječe na faze spavanja. Produljuje se REM faza sna u kojoj se tijelo ne odmara i ne obnavlja jer um

Čovjek više ne može pratiti zahtjeve modernog života u kojem nema sluha za ljudsko biće koje ima svoje fizičke i emocionalne potrebe mišljenja i koncentracije, promjene u psihomotornoj aktivnosti, poremećaj spavanja te poremećaj u apetitu.

Liječnici u najvećem broju slučajeva oboljele od depresije liječe kombinacijom lijekova – antidepresiva – i psihoterapije, pri čemu se, prema nekim podacima, samo kod polovine liječenih dobro stanje zadržava tijekom narednih godinu dana, a ostaloj se polovini depresija vraća. Kako smo svi jedinstveni i različito reagiramo na različite pristupe, a pritom imamo posve različite intimne razloge unutarnjeg „kraha“, u svijetu se sve više razvijaju i traže alternative klasičnom liječenju. Neki će se novi pravci u svijetu usmjeriti na sadašnji trenutak, potpuno mijenjajući pogled na depresiju i ono što je uzrokuje (pogledajte okvir desno). Primjerice, britanski terapeuti s Europskog instituta za izučavanje terapija te oni s instituta Human Givens i s njima povezan pokret Depresion Learning Path, koji zastupaju relativno nov pristup psihološkim

sanjanjem pokušava naći rješenja za mentalne depresivne scenarije kao da su se uistinu i dogodili. Ukratko, terapeuti ovih pristupa smatraju kako je najvažnije primjenjivati relaksacijske tehnike koje će umiriti um te pomoću određenih vrsta psihoterapije (kognitivno-bihevioralna, interpersonalna) promijeniti duboko usađenu perspektivu gledanja na događaje i ponašanje koje iz takvog doživljaja proizlazi.

Holistički pristup znanstvenika s britanskog instituta Human Givens depresiju promatra kao posljedicu nezadovoljenih čovjekovih potreba. Čovjek je, kaže ova „škola“, evolucijski predodređen da bude društveno biće koje traži sigurnost i pažnju, ali isto to pruža i drugima. Predodređen je da se o sebi brine – redovito jede, spava i odmara, ali i da u životu ima određeni smisao, svrhu i ciljeve. Važno nam je posvetiti se vlastitim, individualnim, ali i zajedničkim ciljevima zbog kojih ćemo imati osjećaj pripadnosti, a nužna nam je i stalna mentalna

90

depresija_K.indd 90

1/8/2015 4:20:37 PM

Vaš omiljeni magazin za sretniji život i na tabletu!

POTRAŽITE NOVU SENSU I BROJEVE KOJE STE PROPUSTILI U APLIKACIJI TRAFIKA oglas ipad.indd 79

1/8/2015 3:34:58 PM

URAVNOTEŽI

NAPISALA: VESNA ERCEGOVIĆ

FOTOGRAFIJE: PROFIMEDIA

Korak, DVA do

vitalnosti Hodanje je najjednostavnija i čovjeku najprirodnija tjelesna aktivnost.

Uvijek dostupna i besplatna. Poboljšava kondiciju, izgradnju mišića i opće

zdravstveno stanje, a osim brojnih blagodati za tijelo, hodanje u prirodi je i meditativna aktivnost koja rasterećuje um i poboljšava

raspoloženje. Premda je svako pješačenje dobrodošlo, šetnja s noge na nogu ne nosi toliko dobrobiti kao brzi hod, lagano planinarenje ili nordijsko hodanje sa štapovima. Usvojite nekoliko pravila sportskog hodanja i laganim korakom krenite put zdravlja i unutarnjeg mira 98

hodanje_K.indd 98

1/8/2015 4:58:13 PM

PRIPREMILA: ANITA MARIĆ

EGIDAEGIDA

FOTOGRAFIJE: ANITA MARIĆ

99

hodanje_K.indd 99

1/8/2015 2:51:37 PM

URAVNOTEŽI

H

odanje djeluje poput superhrane – snaži organizam, revitalizira i štiti od bolesti, a usto je besplatno i uvijek dostupno, bez obzira na to gdje se nalazili ili koliko godina imali. Još je Hipokrat u svojim pionirskim istraživanjima, promatrajući ljude i njihove životne navike (jer je vjerovao da je nemoguće razumjeti bolest bez poznavanja osobe u cijelosti), zaključio da ljudi koji se ne kreću postaju zdepasti, imaju opuštenije mišiće te da češće obolijevaju. Zato je pacijentima često propisivao vježbanje. I danas je znana njegova izreka da je šetnja naš najbolji lijek, što gotovo 2000 godina poslije znanost potvrđuje brojnim istraživanjima. Primjerice, studija provedena na skupini muškarca, objavljena u časopisu Medicine & Science in Sports and Exercise pokazala je da tri petominutne šetnje tijekom tri sata sjedenja poništavaju štetne učinke sjedenja.

Hodači dulje žive

Dakle, vježbanje nije jedini put ka zdravlju, što je dobra vijest za sve koji ne preferiraju fitness ili trčanje: „Prednost hodanja u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je u tome što ono ne mora biti ni intenzivno ni dugotrajno da bi bilo korisno za zdravlje. Osim toga, to je najjednostavnija i čovjeku prirođena tjelesna aktivnost koja se može provoditi na gotovo svakom mjestu“, objašnjava zagrebačka fizijatrica Blaženka Nekić.

Hodanje preporučuje osobama svih životnih dobi, navodeći njegove prednosti. „Hodanje čuva i poboljšava mišićnu masu, pokretljivost i izdržljivost tijela, rad srca, pluća, probavu i cirkulaciju, smanjuje rizik nastanka nekih malignih bolesti, regulira krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, potpomaže izgradnju kostiju pa time usporava osteoporozu, regulira tjelesnu težinu,

Prednost hodanja u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je u tome što ono ne mora biti ni

intenzivno ni dugo da bi bilo korisno po z dravlje a usto poboljšava psihičko stanje i raspoloženje.“ U dugogodišnjoj studiji objavljenoj u časopisu The New England Journal of Medicine ispitanici (nepušači) od 60 do 80 godina koji su dnevno pješačili više od tri kilometra imali su gotovo dvostru-

Pravila dobrog hodanja

ODJEĆA treba biti od prirodnih materijala i udobna, a dobro je odjenuti se slojevito da biste se, prema potrebi, mogli svući ili ogrnuti. Ljeti je potrebna zaštita lica od sunca, a zimi pokrivalo za glavu. Čarape trebaju biti od prirodnih vlakana, a prije obuvanja stopala je uputno posuti dječjim puderom koji će upiti višak vlage.

OBUĆA treba biti stabilna i udobna, ni preuska ni preširoka (može biti za broj veća), te izrađena od prirodnih materijala jer je vrlo važno da se u njoj noge pretjerano ne znoje. Obuća treba imati i anatomski uložak koji podržava svod stopala. Potražite sportsku obuću koja je predviđena za hodanje.

PREHRANA Prije hodanja

konzumirajte lako probavljivu hranu veće hranjive vrijednosti, a prije i nakon hodanja pijte svježu vodu u malim gutljajima da ne biste otežali disanje.

ko nižu stopu smrtnosti od onih koji su pješačili manje od 1,5 kilometar dnevno. Novije američko istraživanje to potvrđuje: već 30 minuta hodanja tri puta tjedno smanjuje rizik od preuranjene smrti za čak 50 posto.

Kada govorimo o hodanju, šetnja „s noge na nogu“ s prijateljicom po trgovinama nije aktivnost koja nosi tjelesnu kondiciju i zdravlje. Premda je svako pješačenje dobrodošlo, samo brzo ili sportsko hodanje, planinarenje, hodanje u dubokoj vodi, na pokretnoj traci ili nordijsko hodanje (vidi okvir) donosi najbolje rezultate, a pritom je važno pripaziti na pravilan položaj tijela i tehnike kretanja.

Pravilno držanje

„Dok pješačite, držite se uspravno, a glavu uzdignite tako da je brada paralelna s tlom, pogleda usmjerena 3 - 5 metara ispred sebe. Ramena su pritom lagano opuštena, lopatice spojene, a prsni koš otvoren (za što lakše disanje). I trbušni mišići trebaju biti aktivni i uvlačiti trbuh. Kukove u hodu ne rotirajte 'zavodljivim' pokretima, nego ih držite paralelnima i usmjerenima prema naprijed. Ruke savijte pod kutom od 90 stupnjeva i držite uz tijelo, pa ih ritmično pomičite u ramenima, ovisno o brzini pomicanja nogu. Sinkroniziranim pokretima ruku i nogu dobit ćete na brzini, ali pripazite da ne rotirate tijelo jer možete ozlijediti donji dio leđa. Pomičite suprotnu ruku u odnosu na nogu kojom ste zakoračili i to u neprestanom ritmu. Stopala moraju biti usporedna, a noga kojom iskoračujete ispružena, ali tako da je

100

hodanje_K.indd 100

1/8/2015 2:51:44 PM

w w w. s e n s a k l u b. h r

Posjetite naš portal www.sensaklub.hr

− kliknite i uživajte svaki dan u Sensa porukama, pošaljite dragim ljudima besplatne Sensa razglednice, potražite savjete naših stručnjaka, uživajte u sretnom životu svaki dan!

e-cards

ujutro

Provjerite što biste mogli zdravo pojesti za užinu, bacite pogled na anđeosku karticu koja vam može poslužiti kao mantra, pošaljite dragom ili dragoj razglednicu, poruku, sretnu misao.

e-cards

popodne

Što kažete na mini wellness pred računalom? Vaš komadić tratine na kojem ćete pojesti užinu i upijati pozitivnu moć prirode je pred vama. Pronađite pet minuta za Sensa meditaciju ili kratki videofilmić relaksacije.

i i kada Kada smo pozitivn

trag poput zračimo, ostavljamo zvijezde repatice

odlazak psihologu ili life coachu navečer Čemu kada oni mogu doći k vama? Iz udobnosti svojeg doma uživajte u kolumnama Sensinih stručnjaka i otplovite u svijet inspirativnih fotografija, mode i putovanja.

oglas Sensaklub.indd 131

1/8/2015 3:05:56 PM

Bicikl je u Danskoj već čitavo stoljeće simbol pozitivne energije i zdravog duha

108

putopis danska_K.indd 108

1/8/2015 2:55:02 PM

svaosje tila

tekst i fotografije: ivana kovačić

Danska

zelena oaza Jedna od ekološki najosvještenijih zemalja svijeta živi svoj zeleni stav u svim aspektima – od bicikla kao osnovnog prijevoznog sredstva i obnovljivih izvora energije do jednostavnog odijevanja i uređenja doma. Danci ne robuju materijalnom, žive u skladu s prirodom i – uživaju!

109

putopis danska_K.indd 109

1/8/2015 2:55:15 PM

svaosje tila

P

rošle su tri godine otkako smo se pridružili portalu za razmjenu domova za odmor (www.homeforexchange.com) i tako ušli u novu dimenziju putovanja. U tri godine uspjeli smo razmijeniti dom više od deset puta i svako je iskustvo bilo jedinstveno. Od apartmana s vrtom u prestižnom londonskom Kensingtonu, umjetničkog stana na pariškom Montmartreu, do luksuznog suitea u središtu Sydneya s pogledom na Opera House i luku, uživali smo na mjestima o kojima smo prije mogli samo sanjati. No ono što je tim putovanjima dalo posebnu draž je kontakt s domaćinima. Od njih smo učili o lokalnim običajima i načinu života, upijali vrijedne savjete, trudili se jedni drugima omogućiti nezaboravan boravak i ostvarili nova i zanimljiva prijateljstva.

Zamjenska obitelj

Kada smo u proljeće dobili e-mail od danske obitelji koja je željela posjetiti Zagreb i Hrvatsku, nismo ni trenutka oklijevali. Danska i Kopenhagen oduvijek su bili visoko na našem popisu želja. Kupili smo povoljne zrakoplovne karte za Kopenhagen preko Norwegian Aira i otisnuli se u dansku pustolovinu. Naša zamjenska obitelj s troje djece ostavila nam je na raspolaganju svoj prostrani stan blizu središta grada, uređen u tipičnom jednostavnom, skandinavskom stilu, s modernim namještajem od grubo obrađenog drveta i odlično opremljenom kuhinjom u kojoj

su nas dočekale i neke lokalne danske namirnice – znak pažnje domaćina. Dječje sobe nalikovale su pravom legocarstvu, s letjelicama iz „Ratova zvijezda“ i drugim čudima izrađenim od lego-kockica – najprodavanijih igračaka na svijetu i zaštitnog znaka Danske.

Život na pedalama

Ubrzo smo otkrili da naša zgrada ima zajedničko unutarnje dvorište sa susjednim zgradama te da iz stana vode posebna vrata u ovu malu oazu mira i zabave. Danci su, naime, izrazito okrenuti djeci i obitelji pa tako u zajedničkom dvorištu postoji trampolin, mnoštvo bicikala, romobila i igračaka koje djeca iz susjedstva mogu koristiti, a tu je i roštilj te nekoliko velikih stolova za kojima se susjedi vikendom druže i opuštaju, pripremajući jelo i ćaskajući uz pivo, u što smo se imali prilike i uvjeriti. Na vrhu zgrade uređena je i terasa koju koriste svi stanari. Na drvenim ležaljkama oni hvataju boju prije odlaska na plažu, uvečer pijuckaju vino i uživaju u pogledu na grad. S tugom sam pomislila na neuređena zagrebačka donjogradska dvorišta i zapuštene krovove zgrada. Uz malo truda, mogli bi se pretvoriti u prave male oaze za opuštanje i druženje ili mini začinske vrtove i povrtnjake.

Naša danska obitelj pobrinula se da nam boravak u Kopenhagenu učini što ugodnijim pa su nam, osim stana, ostavili na korištenje svoj Citroen i četiri bicikla. U Danskoj se ne voze skupi automobili i na ulicama nećete, kao

110

putopis danska_K.indd 110

1/8/2015 4:43:14 PM

svaosje tila

Kopenhagen je uzbudljiv grad u kojem se skladno isprepleću tradicionalno i moderno

Gradska dvorišta skrovite su oaze za dječju igru i druženje stanara

u nas, vidjeti najnovije modele na četiri kotača. Danci su izrazito racionalni i prema materijalnom se odnose vrlo praktično. Osim toga, uz bicikl se vežu izrazito pozitivne konotacije kao što su sloboda kretanja te zdravlje pojedinca, pa tako i društva u cjelini. Bicikl je u Danskoj simbol pozitivne energije i zdravog duha, a to traje već čitavo stoljeće. Računa se da je danas, uz zdravstvenu, iznimno poticajna i ekonomska isplativost vožnje biciklom. Danski poslodavci uz svoje f it zaposlenike profitiraju manjim brojem bolovanja, a država smanjenim postotkom bolničkih liječenja. Svima je u interesu održati naciju zdravom jer samo tako se stvara uspješno i produktivno društvo.

Zahvaljujući brizi gradskih vlasti o održavanju i uređenju biciklističkih staza, čak 50 posto stanovnika danske prijestolnice odlazi na posao biciklom. Semafori u Kopenhagenu prilagođeni su biciklistima, a zimi kada padne snijeg, prvo se čiste biciklističke staze, a tek onda ceste.

Tako smo se i mi u razgledavanje grada uputili biciklima, što je posebno razveselilo našu djecu. Djeca u Danskoj uče voziti bicikl već od malih nogu pa se tako na svakom koraku mogu vidjeti obitelji kako veselo pedaliraju gradom.

Kopenhagen je izuzetno siguran za vožnju biciklom – ima gotovo 400 kilometara širokih biciklističkih staza kojima se čak i oni nesigurniji mogu bez bojazni voziti. Danci jako vole piknike pa gotovo na svim zelenim površinama u gradu možete vidjeti bicikliste „izvaljene“ na dekicama kako užinaju ili čavrljaju na poslovnoj pauzi. I naša „zamjenska obitelj“ mislila je na to pa su nam uz bicikle ostavili i piknik-torbu s prostirkom, frizbijem i ostalim rekvizitima.

U cjelodnevnoj vožnji gradom, ovakve male piknik-stanke pokazale su se idealnima.

Komuna s posebnim zakonima

Danci su iznimno okrenuti djeci pa u zajedničkim dvorištima drže mnoštvo bicikala i raznih igračaka koje koriste sva djeca iz susjedstva

Biciklom smo se uputili i do Christianije ili, kako je Danci zovu – Fristaden Christiania (Slobodni grad Christiania), jedne od glavnih atrakcija Kopenhagena. Riječ je o svojevrsnom gradu unutar grada, sa zasebnim pravilima i zakonima. Taj se „hipi grad“ proteže na 34 hektara površine na kojoj je nekad bila smještena vojska. U napuštene vojarne 1971. godine uselili su se skvoteri, a Christiania je formalno otvorena 26. rujna iste godine. Početak njezina postojanja opisao je poznati danski novinar Jacob Ludvigsen u članku „Zabranjeni vojni grad“. Taj članak smatra se proglasom o uspostavi neovisnog entiteta Christianije unutar Kopenhagena.

Devetsto stanovnika Christianije živi u svojevrsnoj komuni – svaki pojedinac odgovoran je za dobrobit zajednice i mora tako djelovati. Zajednica mora biti ekonomski neovisna i samoodrživa, a članovi okrenuti duhovnom aspektu: jogi i meditaciji. Osim toga, stanovnici Christianije ne posjeduju prostor u kojem žive, sve je u vlasništvu za-

111

putopis danska_K.indd 111

1/8/2015 4:44:41 PM

SVAOSJE TILA

RECEPTI: JADRANKA BOBAN PEJIĆ, IZ KUHARICE PRIRODNO BEZ GLUTENA

FOTOGRAFIJE: MAJA DANICA PEČANIĆ

Bezglutenski

ručak P

onekad je potrebno promijeniti način na koji gledamo na hranu. Za razliku od pristupa koji namirnice promatra kao skup nutrijenata, cjelovit pristup prehrani poima hranu kao izvor života, vitalnosti – piše u svojoj novoj kuharici Prirodno bez glutena Jadranka Boban Pejić. Posebno je važno o tome voditi računa kada se odlučujemo za određeni tip restrikcijske prehrane. Da bismo se kvalitetno hranili, nije dovoljno izbaciti jednu namirnicu, pronaći krivca za sve naše probleme i nepoželjnu namirnicu zamijeniti nadomjesnim proizvodom koji je toliko prerađen da u njemu nije ostalo ništa uistinu hranjivo, pa tako ni vrijedno za organizam.

Svima koji žele na neko vrijeme odmoriti organizam od glutena ova zagovornica organskih i cjelovitih namirnica u svojoj novoj kuharici predlaže uravnoteženu prehranu i uravnotežene obroke od namirnica koje prirodno ne sadrže gluten, za sva godišnja doba.

Proso, heljda, smeđa riža, kukuruz, amarant, kvinoja, tef – žitarice su bez glutena od kojih možemo spravljati brojna ukusna jela, a kad im pridružimo povrće, mahunarke, sjemenke, orašaste plodove i voće, uz dodatak zanimljivih začina dobit ćemo raznovrsne i zdrave obroke punog okusa i hranjivih sastojaka. Evo jednog bezgluteskog ručka iz nove kuharice.

recepti bezglutenski ručak_K.indd 116

1/8/2015 2:56:11 PM

SVAOSJE TILA

KREM-JUHA OD BATATA Nije dovoljno samo izbaciti gluten iz prehrane da bismo osjetili zdravstvene dobrobiti. Važno je dobro uravnotežiti obroke tako da unesemo dovoljno različitih hranjivih tvari

117

recepti bezglutenski ručak_K.indd 117

1/8/2015 2:56:14 PM

Od 9. veljače u novom broju magazina

Refleksologija stopala kriju tajnu iscjeljenja

Azijskom kuhinjom do boljeg zdravlja

Kako misli utječu na tjelesne sustave

Istinska ljubav naučite voljeti sebe i oslobodite partnerski odnos suvišnih tereta prošlosti

ujedinite suprotnosti

Razriješite svoje unutarnje konflikte pomoć iz prirode

Olakšajte tijelu promjene koje dolaze sa zrelošću najava_K.indd 127

1/8/2015 2:59:03 PM