Sensa 163 by Sensa magazin

srpanj 2021. Br. 163 7/2021.

srpanj 2021. • BROJ 163 • XV. godina

život k a k a v v r i j edi živ j eti

100% reciklirani papir

dolce vita Italija iz kuhin je E m iko Davies

27 KN • BIH 7,5 KM • MK 130 DEN

Kada niŠta nije sigurno,

ŽIVOT KAKAV VRIJEDI ŽIVJETI

sve je moguće

SADHGURU:

Karma

Možemo li je promijeniti?

www.sensa.hr

stvarna filozofija Odmora

Pogled na život iz prave perspektive

Zaljubljenost ili zrela ljubav? I N T E R V J U :

Sanda Hržić I Darko Rundek

Život pr e ma ‘ze ro waste’ filozofij i

Z d r ava ko l j e na Asane za stabilnost i iscjeljenje

sadržaj

52 54

76 26

32 34

fotografija naslovnice: stocksy

Uvijek u Sensi

3 Uvodnik 6 Detalji života 20 Tomica Šćavina savjetuje

Inspiracija

Mjesečev horoskop

95 Najava 109 Impresum 112 Pretplata 114 Sretne misli

Moj put

Zrela ljubav ili zaljubljenost: Kako razlikovati početnu fasciniranost od zrele ljubavi? Koje prepreke najčešće doživljavamo u realnom sagledavanju partnera i odnosa? Karma: Mistik i jogi Sadhguru govori o konceptu zadanosti života i možemo li je izbjeći Intervju: Sanda Hržić i Darko Rundek Na Braču zajedno uzgajaju svoju hranu, žive prema principima ‘zero waste’ filozofije, pišu albume i prevode knjige te propituju kakva budućnost očekuje čovječanstvo. O ekološkoj krizi, umjetnosti, knjigama i vrtu razgovarali smo s ovim iznimnim umjetnicima

Kolumna Elene Srzentić Frlete: Znate li što želite?

Mudrost za život: Raj

Psihološka astrologija Minimalizam kao pokretačka snaga sadašnjosti i bolje budućnosti

„Možda umjetnost može doprinijeti prelasku iz samoumišljenog vladanja i izrabljivanja svijeta u svijet služenja i poštovanja “ Intervju, str. 34

Vitalnost

Ukorijenjeni život: Uzemljenost nam donosi otpornost, osjećaj pripadnosti, povezanost s hranjivim aspektima iskustva i s vlastitom hranom – ono je odolijevanje vjetrovima života i svojevrstan duševni imunitet

Lijepe vijesti: Što usrećuje našu ljepotu

70 72

76 82

106 110

Sretna koljena Joga vježbama možemo ojačati mišiće koji će podržati koljena, a svjesno izvođenje asana usmjerava našu pozornost na njihov pravilan položaj. Odvježbajte s nama asane za sretna koljena, podržite ih, čuvajte i vratite ih u dobro stanje! Zdrave odluke: Noviteti za vitalnost Prepustite se: Ono što nas umiruje i revitalizira, riječi koje donose nadu i rituali koji nas vraćaju u sadašnji trenutak

Dobar život

Fragilna snaga periski Zadarska umjetnica Zvonimira Karavida njezinu poetiku pretočila je u minimalističke skulpture s dubokom porukom Indija Jasena Boke: Sveta zemlja iz novog kuta Sensa dan Život kakav vrijedi živjeti Moja Italija Recepti i životni stil Emiko Davis Kolumna Dunje Gulin: Ljetne salate Kultura: Zvuk, slika, riječ

96 5

d e ta l j i

napisala: MAGDA DEŽĐEK Fotografije: magda dežđek i filip hofer

I n s p ir a c ij a

Sensa Yoga Balance Retreat

P u t o v a nj e n a k o j e m sm o s e v r a t i l i s e b i

U ž iv a l e

s m o

ž en s k o g

s n a ž n o j

ener g iji ,

a s a n a m a

k o jim a

s m o

p o s ti g l e

t o l i k o

ž e l jenu

r a vn o te ž u

p re k r a s n o m

o k ru ž enju

je d in s tven o g

ve g et a rij a n s k o g K o rinj a k

n a

h o te l a

o t o k u

I ž u

Večernji razgovori uz svijeće povezali su prisutne i obavili grupu gotovo opipljivom opuštajućom energijom

Jutarnje i popodnevne satove joge Senka Ljubić vodila je uz more

Nisam baš predana vježbačica joge, ne meditiram svaki dan, nisam ni vegetarijanka. Ipak, da mogu, provela bih baš svaki vikend na jogijskom i meditacijskom povlačenju u organizaciji magazina Sensa, u hotelu Korinjak na otoku Ižu, gdje smo svaki dan vježbale jogu, meditirale i jele bezmesne delicije. Zbog nevjerojatnih blagodati koje proizlaze iz pomno osmišljenih programa za punjenje naših baterija i otpuštanje nagomilanog stresa i napetosti, nakon ovogodišnjeg Sensa Yoga Retreata shvatila sam zašto odlasci na ovakva povlačenja, umjesto klasičnog godišnjeg odmora, globalno postaju sve popularniji. „Mnogi od nas rade prekovremeno, a tu su i beskrajne obiteljske

obaveze. Dodatno smo izloženi stresu zbog globalnih zbivanja koja su promijenila naš svijet. Koliko se god trudimo živjeti što zdravije, to nam često nije moguće ostvariti na dnevnoj bazi“, kaže mi Senka Ljubić, učiteljica joge i voditeljica Sensa Yoga Balance Retreata. „Zato ponekad treba pobjeći od svakodnevice, a ako uz to možete sudjelovati u posebno osmišljenom programu joge i meditacije, obnavljanje i osnaživanje će biti veći“, dodaje Senka, čiji je program Sensa Yoga Balance Retreata ovog puta bio usredotočen na povezivanje sa ženskom energijom i postizanje ravnoteže čakri kako bismo vratili svoju iskonsku snagu i optimizam. Da bismo zaboravile na radni tjedan i

obaveze koje smo ostavile iza sebe i prepustile se uživanju i opuštanju, retreat smo u petak popodne započele laganim aromaterapijskim Yin Yoga satom za otvaranje čakri koje se najčešće blokiraju zbog straha i stresa. Pojednostavljeno, jedna asana plus jedan miris predstavljali su aktivaciju jedne čakre. Ovaj božanstveni spoj nježne joge i probranih eteričnih ulja koja intenziviraju otvaranje čakri uljuljao je četrdesetak polaznica retreata u čvrst i dubok san pripremajući nas za sljedeće jogijske poslastice. Sunčani i topli lipanjski vikend izmamio nas je na mol ispred hotela, gdje smo, uz dašak povjetarca i slani morski zrak, imale priliku iskusiti blagodati joge za duh i tijelo na Open to Femininity Chandra Slow i Heart Opening Hatha satovima joge, dok su na nedjeljnom, nešto dinamičnijem Chakra Revival Flow satu produbljivale praksu vježbačice s više iskustva. Osim u izvođenju asana i usavršavanju prakse uz Senkina detaljna objašnjenja i upute,

Zaljubljeni

ljubav

Pripremila: MILICA MIKIĆ GRČKARAC

moj put

Fotografije: PEXELS I shutterstock

Kako razlikovati početnu fasciniranost od zrele ljubavi?

Koje prepreke najčešće doživljavamo u realnom sagledavanju partnera i odnosa? Osvijestiti obrazac ponašanja u ljubavnom odnosu ključni je trenutak širenja našeg srca

Još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Scott Peck je promišljao o ljubavi i zaljubljenosti. Prema njegovim riječima, zrelost ljubavi ne određuje intenzitet osjećaja, nego svrhovitost aktivnosti. Osoba može s intenzivnim osjećajem „iz velike ljubavi“, „jer ne može bez voljene osobe“ i sličnih emocija činiti mnoge stvari koje destruktivno djeluju na razvoj „voljene“ osobe. Roditeljska ljubav može „ugušiti“ dijete. Ljubav je, dakle, određena kao aktivnost koja potpomaže duhovni razvoj onoga prema kome je usmjerena. Jedna od važnih razlika između zaljubljivanja i ljubavi jest to što ljubav zahtijeva testiranje u realnosti kako bi se pokazale stvarne kvalitete voljene

osobe. Zaljubljivanje može prerasti u ljubav, no da bi se to dogodilo, potrebni su određeni uvjeti.

Idealizacija

U zaljubljenosti idealiziramo partnera. Kada nismo realni, uočavamo samo dobre ili samo loše aspekte drugoga (ili sebe). Tada, zapravo, ne vidimo drugu osobu; imamo odnos samo s polovicom ili djelićem objekta. Naši osjećaji mogu biti veoma snažni, ali oni nisu odnos prema osobi jer u našem doživljaju nema osobe kao cjeline. Volimo iluziju, a ne osobu. Često nismo sposobni prihvatiti nesavršenost partnera, dopustiti da se vide njegove

S a n d a

Hr ž i ć

D a r k o

R un d e k

v j e žb a nj e ž i v o t a

‘ m o ž d a

U mjetn o s t

s a m o umi š l jen o g s vijet

m o ž e

d o p rinijeti

v l a d a nj a s l u ž enj a

p re l a s k u

i z r a b l jiv a nj a

i i

p o š t o v a nj a ’

i z

s vijet a

moj put

razgovarala: vlasta prohaska Fotografije: privatni album

Sanda Hržić i Darko Rundek nisu samo poznati po svome umjetničkom stvaralaštvu nego i po snažnoj i jasnoj orijentaciji prema ekološki osviještenom življenju. Na Braču, koji je nakon Zagreba i Pariza, već dugo njihova baza, zajedno uzgajaju svoju hranu, žive prema principima ‘zero waste’ filozofije, pišu albume i prevode knjige te propituju kakva budućnost očekuje čovječanstvo. O ekološkoj krizi, umjetnosti, knjigama i vrtu razgovarali smo s ovim iznimnim umjetnicima

Koja pitanja u ovoj fazi života postavljate kao vaša glavna životna pitanja? Darko: U ovom trenutku postavljam si ova pitanja: Koliko uopće živim/postojim? Što na to utječe? Što je taj drugi pogled – drugi uvid koji povremeno bljesne? Odakle izviru identifikacije s ovim ili onim likom koji vjeruje da je ‘ja’? Je li ih moguće otpustiti, pustiti niz vjetar koji ih je stvorio, i što ili tko ostaje? Sanda: Čini mi se da je sad u zraku globalno na snazi svojevrsna neizvjesnost. Nejasno je što će se događati u skoroj budućnosti, što će puknuti u prirodi ili društvu, naglo ili postupno, i kako. Veliko je pitanje kako ćemo se i hoćemo li se tome moći i znati korjenito prilagoditi. Ne vjerujem da ćemo se vratiti načinu života kakav je bio prije pandemije. A osobno, svaki dan pokušavam dovoditi u pitanje vezanost za ovo ili ono, u svim oblicima – za stvari, ljude, pojave, vlastito mišljenje – i nastojim njegovati otvorenost, radoznalost. Što je važnije, znati postaviti pravo pitanje ili moći pronaći odgovor? Darko: Postavljanje pravog pitanja otvara novo polje mogućnosti i senzibilnosti. Za mene je bilo pravo otkriće susresti se s načinom razmišljanja Charlesa Eisensteina, čija mi je vještina i inteligencija u postavljanju pitanja i smjerova promišljanja koje ta pitanja otvaraju bila vrlo nadahnjujuća. Čujem da Planetopija planira objaviti njegovu knjigu The More Beautiful World Our Hearts Know is Possible. Sanda: Da, Charles je izuzetno razvio jedan oblik stimulativnog mišljenja. Isprepleće se potraga za pravim pitanjem i nada da je moguće naći odgovor. Mi smo svi na nestabilnom terenu promjene i svakog je trenutka upitno kako ćemo na njega odgovoriti. „Znamo li koju stazu biramo kada zakoračimo?“ kaže jedan Darkov stih.

Ako se odmaknete od diktata vida, kao glavnog osjetila, i okrenete se osluškivanju, koje ili čije glasove i zvukove slušate? Sanda: Volim kada je osjet vida povezan s dubljim pogledom; ne možemo to locirati na određenome mjestu, ali razne autentične tradicije kažu da je srce ta tajna spilja. No, nije to biološki organ o kojem je ovdje riječ, a tako je i s drugim osjetilima. Recimo, pred ljepotom cvijeta ili lista ili nečijih očiju javlja se osjećaj zahvalnosti što imam mogućnost vidjeti, začuđenost zato što ne znam izvor te ljepote i strahopoštovanja pred Nepoznatim jer je ona njegov atribut. Kada vidim pticu, budući da sam dugo brodila s perzijskom poemom Jezik ptica, odmah iskrsne pojam duše jer ptica ima, kao i naša duša, dvostruku prirodu, i zemaljsku i nebesku. U divljini često osluškujem, a kada nešto šušne u grmlju, osjetim bratstvo bića, potrebu da zaštitim, znajući koliko su satjerani u kut svi ti mali sisavci, gušteri, zmije... Uništena su im staništa, lovci ih ganjaju, posvuda se gradi... Darko: U divljini se u nama budi iskonska pažljivost prema svemu što nas okružuje. Sluh, za razliku od vida, nije usmjeren, nego obuhvaća sav taj prostor. Osluškujem vibrantni prostor koji me okružuje i unutrašnji prostor čija vibracija kaže da jesam. Izvana osluškujem i ušima i kožom. Za unutarnju vibraciju također postoji osjet kada se pažnja okrene tijelu. Ono što ih objedinjuje, obuhvaća, aktivna je tišina iz koje vibracije izviru i vraćaju joj se. Što nam pomaže pročistiti um, a što srce, kako bismo svijet i naše mjesto u svijetu vidjeli jasnije? Sanda: Stati. Pažljivo pratiti dah, imati strpljenja s vrtlogom misli, promatrati ga kako vitla, skače s asocijacije na asocijaciju, ponovno se vraćati na dah; u jednom trenutku um se lagano smiri i pročisti, postane prostraniji i srce se može s njime povezati.

moj put

p s i h o l o š k a

N o v a

a s tr o l o g ij a

s l o b o d a

Minimalizam u svakodnevnom životu postaje sve zamjetnija pojava. Naveliko se priča o tome kako organizirati predmete u ormarima i

riješiti se viškova, na koji način reciklirati stare stvari i udahnuti im nov

život te kako što manje trošiti. Sve češće susrećemo digitalne nomade,

a ideja o godišnjem odmoru provedenom u šatoru postaje nam sve privlačnija. Čini se da nam je potrebna nova razina slobode! Jeste li spremni za slobodu ili vam je draže pustiti korijene?

Čini se da smo se zasitili gomilanja stvari, ovisnosti o materijalnom, zasitili smo se stalne utrke za stjecanjem i postignućima. Sve nas to guši! Ideja da kroz život putujemo s manje prtljage, s manje obaveza, a posebno s manje nepotrebnih troškova oblikovala se u nove pojmove poput minimalizma. Stasale su nove generacije koje više ne vjeruju da se na poslu kojim se zarađuje za život mora provoditi minimalno osam sati u urednoj poslovnoj odjeći, u tipiziranom odjeljku open-space ureda. Ne vjeruju da je pohlepa dobra i da materijalno blagostanje može donijeti pravu sreću. Omnia mea mecum porto (Sve svoje nosim sa sobom) stara je izreka koja se pripisuje mudracu Bijantu iz Prijene. Čini se da ovu ideju sve više ljudi počinje živjeti na svakodnevnoj razini. Mnogi su se nasmijali u brk skepticima i dokazali da sve svoje znanje i vještine nose sa sobom, u svojoj glavi i srcu, te da su im za posao dovoljni samo računalo i dobra internetska veza. Digitalni nomadi prethodnica su novih generacija koje će transformirati stare ideje o organizaciji posla i rada. Pandemija je ubrzala promjenu poslovnih navika, posta-

li smo svjesni kako je mnogo toga moguće organizirati na drugačiji način. Novi statusni simbol postaje sloboda koju uzimate za sebe da biste organizirali svoj posao i način zarađivanja u skladu s vlastitim potrebama. Odbacivši materijalizam koji je neke pojave u društvu doveo do apsurda, otvara se put novoj slobodi koja će se uskoro rascvjetati u svom punom sjaju. I dalje, naravno, postoje poslovi koji se ne mogu odrađivati s bilo koje točke u svijetu. To su poslovi u školama i bolnicama, na njivama i voćnjacima, no sve više ljudi postaje svjesno kako organizacija posla nudi razne mogućnosti za promjene.

Cijeli je svijet moj dom

Ljubav prema putovanjima mnogi su odlučili trajno uključiti u svoj životni stil. Nomadski život zaživio je punim plućima. Digitalni nomadi najčešće su ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama, premda nema dobnih granica i među nomadima ćemo pronaći i „hippy“ generaciju koja još od mladih dana pamti slatki okus slobode. Mlađa generacija digitalnih nomada rođena je kasnih devede-

napisala: senka ljubić

moj put

fotografijE: SHUTTERSTOCK

egida

Pripremila: Anita Marić

Fotografije: Anita Marić

v i ta l n o s t

Fotografije: pexels/Yan Krukov

povratak unutarnjoj prirodi

Ukorijenjeni zivot Modernizacija, gradska vreva, gradovi koji ne spavaju uveli su nas u slijepe ulice u kojima smo se zatekli zbunjeni i odvojeni od svog okruženja i od sebe. Uzemljenost nam donosi otpornost, osjećaj pripadnosti, povezanost s hranjivim aspektima iskustva i s vlastitom hranom – ono je odolijevanje vjetrovima života i svojevrstan duševni imunitet 55

napisala: senka ljubić

v i ta l n o s t

Fotografije: shutterstock

Sretna koljena

a s a ne

z a

d ug o t r a jn o z d r a v l j e

Koljeno je vrlo osjetljiv zglob, a izuzetno važan za pokretljivost tijela. Koljena sudjeluju u stajanju, hodanju, koristimo ih dok se penjemo stubama, kada sjedamo ili se podižemo sa stolca. Kada nas koljeno boli, ne možemo normalno hodati, a još manje prakticirati neki sport. Joga vježbama možemo ojačati mišiće koji će podržati koljena, a svjesno izvođenje asana usmjerava našu pozornost na njihov pravilan položaj. Odvježbajte s nama asane za sretna koljena, podržite ih, čuvajte i vratite ih u dobro stanje!

U koljenu se susreću tri kosti: donji dio bedrene kosti, gornji dio potkoljenične ili goljenične kosti te patela ili iverak s prednje strane. Bedrenu i goljeničnu kost možemo zamisliti kao dva stupa koji su postavljeni jedan iznad drugog. Površina kojom se spajaju te dvije kosti vrlo je plitka, za razliku od, na primjer, kuka čija je zglobna čašica vrlo duboka. Da bi se ta dva stupa, bedrena i goljenična kost, držala u zglobu, potrebno je puno vezivnog tkiva. Plitak zglob vrlo je pokretljiv, pa u koljenu nogu možemo pregibati, pružati i rotirati. No, svaki plitki zglob izuzetno je osjetljiv i ranjiv. Težina tijela vrši pritisak na koljena, a prekomjerna tjelesna težina jače ih opterećuje. Vezivno tkivo ponekad mora izdržati

velike napore, a oni se pojačavaju ako je položaj noge i koljena nepravilan, posebno kod brzih sportova. Kada položaj koljena nije pravilan, oštećuju se vezivna tkiva. Vezivno tkivo se s godinama troši, a koljena su, kao i ostali zglobovi tijela, podložni degenerativnim bolestima poput, na primjer, osteoartritisa. Najpoznatiji dio vezivnog tkiva u koljenu su meniskusi. U obliku polumjeseca, dva su meniskusa u svakom koljenu poput jastučića smještenih između bedrene i potkoljenične kosti koji apsorbiraju sve udarce između dvije kosti za vrijeme gibanja. Tu su zatim prednji i stražnji ukriženi ligamenti te unutrašnji i vanjski pobočni ligamenti. Svi oni imaju puno posla jer čvrsto drže kosti u koljenu, a tu

je i treća kost, onaj vidljivi, zaobljeni dio na koji obično mislimo kada govorimo o koljenu: patela ili iverak. Patela štiti unutrašnja vezivna tkiva koljena.

čuvari koljena

Vezivna tkiva pasivni su stabilizatori koljena, a aktivno ih stabiliziraju mišići. To su u prvom redu bedreni mišići. Prednji bedreni - kvadriceps, stražnji bedreni - stražnja loža, unutrašnji bedreni - aduktori te bočni bedreni. Aktivni i snažni, ovi su mišići odlični čuvari koljena. No, snaga bedrenih mišića ponekad može biti dvosjekli mač. Istraživanja su pokazala da sportaši čiji su bedreni mišići izuzetno snažni nisu pošteđeni pro-

dobar život

napisala: magda dežđek

Fotografije: Marta Soljačić

Periska Snaga krhkosti

Peri s k a

s im b o l

s v a k o d nevi c e . Zv o nimir a p ret o č i l a s

d u b o k o m

č i s t o ć e

Z a d a r s k a

K a r a vi d a je

fr a g i l n o s ti

umjetni c a

nje z inu

p o eti k u

minim a l i s ti č k e

p o ru k o m

s k u l p ture

različitih formata nastaju kao dio autoričina osobnog identiteta, njezine povezanosti s morem, životom u njemu i oko njega, a mogu se shvatiti i kao svojevrstan hommage najvećim školjkašima Jadranskoga mora kojima prijeti gotovo potpuno izumiranje St a k l ene p eri s k e

dobar život

rije nešto više od godinu dana čitali smo ‘Teško je pobjeći od kamena i jednostavnosti forme tužna izvješća o pomoi oblika kada odrastaš na Forumu, a teško je pobjeći ru periski u Jadranu i cijelom Mediteranu. i od specifične svjetlosti koja krasi Mediteran i, Za masovno izumiranje ovog našeg naravno, more. Sve se to sjedinilo u prozirnome najvećeg školjkaša i endemske vrste kriva je nova vrsta parazita i patostaklu punom teksture koje oživi tek pod svjetlošću’ geni organizmi, vjeruju stručnjaci. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pokrenulo je tada akciju „Jeste li ih vidjeli?“ kako bi uključili javnost u određivanje njihove rasprostranjenosti P a h u l ji c e su oblikovane od osamnaest komadića stakla. te podigli svijest o važnosti očuvanja plemenite periske. Za razliku od snježnih, staklene pahuljice nastaju na temperaturi od Nedavno smo, na sreću, primili pozitivnije vijesti. Hrvat800 °C tehnikom staklene fuzije ski veterinarski institut pronašao je na Lastovu i južnom Jadranu nekoliko živih periski! Nešto prije nego što se o periskama počelo razglabati po kružocima, zadarska kiparica Zvonimira Karavida oblikovala je minimalističke skulpture staklenih periski kojima kao da je predvidjela da javnost treba osvijestiti njihovu važnost i pozvati na očuvanje ovog simbola zdravog morskog okoliša. Motiv periske 30-godišnju je umjetnicu privukao svojom dualnošću jer su istodobno krhke i monumentalne. „Likovno me najviše privukao njihov oblik i tekstura njihove površine koja je puna različitih biljnih i životinjskih organizama. Poslije se na to nadovezala i potreba da staklenom periskom senzibiliziram javnost i upozorim na izumiranje one prave jer sam svoje prve periske napravila godinu dana prije njihova pomora“, kaže Zvonimira Karavida čije nas fragilne ljepotice pozivaju da preispitamo svoj odnos prema prirodi. Za njezin umjetnički rad inspiriraju je šetnje uz more, kupanje i, jednostavno, život uz more. „Cijeli život sam na moru i mislim da je mojoj estetici, uz roditelje koji su njegovali minimalistički ukus, mnogo pridonijela i bjelina zadarskog Poluotoka – teško je pobjeći od kamena i jednostavnosti forme i oblika kada odrastaš na Forumu, a teško je pobjeći i od specifične svjetlosti koja krasi Mediteran i, naravno, more. Sve se to sjedinilo u prozirnome staklu punom teksture koje oživi tek pod svjetlošću.“ Ovaj lagan i prozračan materijal simbolizira osjetljivost, ali i pogled u budućnost, a raznolikost mogućih oblika i nijansi omogućuje umjetnici da se njime poigra nadilazeći granice tradicije i mašte. Zvonimiru je, kao i mnoge umjetnike prije nje, privukla poetika i estetika materijala u kojem je moguće napraviti gotovo nevidljive skulpture. „Da bi bile vidljive, moraju uvijek biti u odnosu sa svjetlošću. Na taj su način dijelom i interaktivne, bilo da smo mi ti koji smo

egida

Pripremila: Anita Marić

Fotografije: Anita Marić

paket s knjigom zen ljeto uz sensu i knjige za duŠU SENSA + KNJIGA za samo

39,90 kn

+ još zanimljivih naslova

Ne propustite bestselere po posebnoj cijeni u limitiranom paketu

dobar život

napisala: ivana vodogažec

Fotografije: iz knjige ‘život i smrt uz svetu rijeku’ jasena boke

Od izvora do ušća

svete rijeke

Splitski putopisac Jasen Boko u svojoj najnovijoj knjizi 'Život i smrt uz svetu rijeku – Gangesom od Himalaje do Bengalskog zaljeva' prati ovu čudesnu žilu kucavicu Indije. Družeći se s njezinim stanovnicima, otkriva da zapadnjaci itekako imaju što naučiti od njih – počevši od skromnosti, empatije, solidarnosti i vjere da nas nagomilavanje materijalnih dobara ne čini boljim i sretnijim bićima

dobar život

„Indiju sam posjećivao kao putnik skromnih financijskih mogućnosti, ali i kao gostujući profesor na indijskim sveučilištima te kao organizator i vodič tura koje već pet godina vodim po Potkontinentu za Hrvatski klub putnika. Tako sam upoznao, usudim se reći, sve društvene slojeve Indije; imam prijatelje među brahmanima, profesorima i liječnicima, uspješnim poslovnim ljudima i studentima, ali i onima koji pripadaju kasti 'nedodirljivih'. Sve ih jednako volim i rado se s njima družim“, kaže putopisac koji i u svojoj najnovijoj knjizi u prvi plan stavlja ljude. Putujući 2019. godine od samog izvora Gangesa u himalajskom ledenjaku Gangotri pa gotovo 2600 kilometara nizvodno, sve do ušća u Bengalski zaljev, Boko otkriva zašto Indijci piju prljavu rijeku i kupaju se u njoj te koja je točno uloga Majke Indije, Ma Gange – kako je Indijci zovu – u njihovu životu i smrti. Otvoreno i bez zadrške, a često i s dozom humora i (samo)ironije, autor uranja u naizgled kaotičnu indijsku stvarnost obilježenu siromaštvom, klasnim podjelama, beskrajnom raznolikošću vjerskih običaja i nezamislivom prometnom gužvom. „Indija postavlja više pitanja nego što nudi odgovora te zauvijek ostaje začudna, neobjašnjiva zagonetka. A Ganges je njezina duša, njezin krvotok i živčani sustav, izvor duhovne energije koju i najveći skeptici u pitanjima duha (upravo njima pripadam) osjete na svakom koraku“, piše autor. Njegova knjiga svojevrsno je otkrovenje, ali i upozorenje onima koji u svojoj zoni komfora najčešće nemaju razumijevanja za drugačije kulture. „Od Indijaca bismo se mogli učiti skromnosti, empatiji, solidarnosti i vjeri da hrpa skupih stvari koje mi na Zapadu nakupljamo kako bismo po-

„Kada je Indija u pitanju, nije potrebna fantazija. Ta je zemlja po sebi toliko nestvarna, neočekivana i čudesno egzotična da se i gole činjenice čine suludo nerealnima i plodom nečije bujne mašte“, piše Jasen Boko u svojoj najnovijoj knjizi Život i smrt uz svetu rijeku – Gangesom od Himalaje do Bengalskog zaljeva, objavljenoj u izdanju Profila. Dramaturg, novinar i putopisac sa splitskom adresom (iako kaže da zapravo živi na e-mail adresi i po zanimanju je nomad) doista ima bogat životopis. Radio je u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, studirao u New Yorku, autostopirao u Burmi i Iranu, kupao se u Titicaci, u Afganistanu tražio Aleksandra među talibanima, Dioklecijana u Turskoj i Che Guevaru uzduž i poprijeko po Južnoj Americi... No, njegova najveća fascinacija ipak je – Indija. „Od mog prvog posjeta Indiji prošle su 34 godine, a taj mi je prvi posjet bio potpuni kulturološki šok. Ne zbog toga što je Indija tada izgledala bitno drugačije, nego zato što se za Indiju nitko ne može pripremiti, stvoriti nekakva realna očekivanja, ma koliko iskusan putnik bio. Ona jednostavno napadne sva vaša čula i uroni vas duboko u sebe, pa ili isplivate iz toga sretni i zaljubljeni u Indiju ili se nikad više ne poželite vratiti. Ja sam među onima koji se Potkontinentu stalno vraćaju i danas se tamo osjećam kao doma. Putovanja općenito, a posebno u Indiju, utječu na čovje‘Indija postavlja više pitanja nego što nudi odgovora te ka i, uvjeren sam, mijenjaju ga nabolje, čine ga tolerantnijim, spremnijim na razumijezauvijek ostaje začudna, neobjašnjiva zagonetka’ vanje i prihvaćanje različitosti te formiraju svijest o svijetu u kojemu 'mi' – ma tko bili kazali društveni status, a od kojih nam najveći dio zapravo nije – nismo ni po čemu nadmoćniji ili sposobniji od drugih. Rastvarno potreban, ne čine boljeg i sretnijeg čovjeka“, poručuje zličitosti, naravno, postoje, i vrlo bi dosadan bio svijet u kojem Jasen Boko. ih ne bi bilo, svijet u kojem bismo svi bili isti ili slični, (ne) Veliki zaljubljenik u Indiju nada se da će, unatoč pandemiji vjerovali u iste bogove, imali slične običaje i govorili isti jezik. koronavirusa, uskoro opet otići na Potkontinent. A Indija je različitost – 'intravenozno'!“ ističe Boko. „Nije to prva nevolja u koju je Indija upala i ne sumnjam da će se s njome znati izboriti. Uostalom, Indija ima duša indije nekoliko cjepiva koje sama proizvodi i cijepljenje se sada Kada bi zbrojio vrijeme provedeno na brojnim putovanjima intenzivno provodi. Vjerujem da ću se do kraja godine vrapo Indiji, Boko kaže da bi to bilo ukupno godinu i pol. Dotiti u Indiju i tamo odvesti još grupa iz Hrvatske – da im daje da su za njegovu ljubav prema toj zemlji najviše zaslužni pokažem 'moju' Indiju koja se, sudeći po iskustvu i komennjezini stanovnici – ljubazni, skromni u pristupu životu, često tarima onih koji su sa mnom putovali, i njima veoma sviđa“, nasmijani bez obzira na teške uvjete u kojima neki žive i uvijek zaključuje Jasen Boko. spremni pomoći putniku koji voli njihovu zemlju.

dobar život

Napisala: magda dežđek Fotografije: Sofie Delauw i Lauren bamford (recepti) recepti: emiko davies

Emiko Davies

Moja Italija

dobar život

Rekonstrukcija tradicionalnih talijanskih recepata tema je autorice kuharica Emiko Davies koja se u Italiju i talijansku hranu zaljubila u Firenzi, središtu kreativnosti i ljepote. Njezina priča objedinjuje njezine japansko-kineske korijene, rodnu Australiju i Italiju koja je postala njezin dom i vječna inspiracija za život i kreiranje veličanstvenih recepata koje je s nama podijelila

ivotni put Emiko Davis nalik je romanu. Nakon djetinjstva provedenog između Australije, Kine i Japana, Emiko je studirala u SAD-u, odakle se uputila u umjetničku školu u Firenci, gdje je upoznala talijanskog sommeliera, zaljubila se i osnovala obitelj. Osim u supruga i talijansku umjetnost, zaljubila se i u talijansku hranu, pa je studij lijepih umjetnosti i restauracije ova food blogerica i autorica četiriju kuharica zamijenila rekonstrukcijom tradicionalnih talijanskih recepta. „Pokušavam secirati tradicionalna jela gledajući u prošlost, čitajući povijesne kuharice i razgovarajući s ljudima o jelima iz doba njihovih baka i djedova“, kaže autorica opisujući osnovu svog kreativnog procesa. „Na temelju istraživanja zatim rekreiram recept ili pišem novi, uvijek poštujući tradiciju i sastojke – što bi se još koristilo ili uzgajalo na ovome mjestu, u ovom kraju, što je još ovdje izvorno te kako se kombinira i koristi u kuhinji?“

Istraživanje okusa

Talijanska hrana osvojila je Emiko čim je kročila u Firenzu, a posebno joj se sviđa što Italija ima snažnu regionalnu kuhinju koju je otkrivala na svojim putovanjima i istraživanjima. „Svaki grad u svakoj regiji ima ‘svoja’ jela, svoje posebne sastojke i strogu tradiciju posluživanja hrane ili spravljanja jela. Ljudi mogu satima razglabati o tome. Toga nema u Australiji, mojoj rodnoj zemlji, pa je to nešto što mi je bilo (i još je) fascinantno“, kaže autorica čijim se receptima dive i lokalni stanovnici. „Kada mi Talijani kažu da su se naježili ili osjetili val nostalgije kada su u mojoj kuharici pronašli recept o kojem desetljećima nisu razmišljali (što se prilično često događa), to je najbolji kompliment koji mogu dobiti!“ Emiko je ljubav prema gastronomiji naslijedila od majke Japanke, baka koje su podrijetlom iz Kine i Japana te njihove kuharice iz Kine kada je, kao mlada tinejdžerica, živjela na Dalekom istoku i pomagala obitelji u kuhinji. „Dok sam bila

mala, provela sam osam godina u Kini, što sam jako voljela i mislim da mi je to iskustvo usadilo ljubav prema putovanjima, istraživanju i otvaranju srca (i želuca!) novim kulturama. Također, svake smo godine ljetovali u Japanu, u blizini Tokija, kod bake i djeda“, prisjeća se Emiko te ističe da zbog takvog djetinjstva obožava upoznavati nove kulture upravo kroz hranu. Tako je bilo i s Italijom. Nedugo nakon dolaska u Firenzu 2005. godine, Emiko je za svoj gušt pokrenula food blog Emiko Davies kako bi spojila svoje tri velike ljubavi: pisanje, fotografiju i kuhanje. Pokazalo se da pisanje bloga neće biti samo njezin hobi, a da tromjesečno studiranje u Italiji ipak neće biti kratki studijski boravak u inozemstvu. „Nisam namjeravala živjeti u Firenzi toliko dugo i, iskreno, nisam očekivala da ću ovdje završiti. Ali toliko sam zavoljela Firencu da sam odlučila ostati još samo malo, a onda sam upoznala svog supruga Marca. Nakon susreta s njim, pronalazila sam bilo kakve isprike da ostanem i napokon smo se vjenčali“, priča Emiko. S obitelji je sve do prošle godine živjela u Firenci, ali su usred pandemije kupili kuću u San Miniatou, Marcovu rodnom gradu, smještenom na pola puta između Pise i Firence. „Jedan od razloga zbog kojeg smo se odlučili preseliti je to što nam se hrana ovdje toliko sviđa – vlada tako sjajna atmosfera i izvrsna je ponuda ukusne hrane, od mesnice do finih delikatesa“, otkriva Emiko.

Ugoda za stolom

Trenutačno se, kaže, njezina svakodnevica vrti oko dovršavanja nove knjige i brige o kćerima, trogodišnjakinji i osmogodišnjakinji. Premda joj je majka vrsna kuharica koja svoj stil kuhanja opisuje kao jednostavan, ali s pomno probranim namirnicama, starija kći Mariù je izbirljiva kad je riječ o hrani. Za razliku od brojnih roditelja, Emiko nikad ne tjera Mariù da pojede ono što ne želi. „Svi mi imamo svoje sklonosti, zar ne?“ ističe Emiko dodajući da kćeri ne želi stvoriti osjećaj tjeskobe oko hrane. „Važno mi je da se osjeća ugodno za sto-

dobar život

‘Ako sladoled nije pripremljen u aparatu za sladoled, preporučuje se poslužiti isti dan jer će biti kremastiji. Ako ga pak želite napraviti prije, a da zadrži kremastu teksturu, toplo se preporučuje korištenje aparata’

105

tri s en s e p o s u p er c ijeni

i n t lje t e k a p samo

39, kn 90

N A K I OSC I M A

Sensa dolazi na vaša vrata

agazin Sensa donosi podršku, savjete i iskustva za kvalitetniji život te teme koje potiču unutarnje osnaživanje. Pretplatite se na Sensu (od sada i digitalno!) i uživajte svakog mjeseca u sadržaju koji slavi život kakav vrijedi živjeti - zdravim receptima, savjetima wellbeing stručnjaka, psihološkim i duhovnim temama te životnim pričama koje inspiriraju na promjenu. Ne zaboravite se priključiti Sensa klubu, snažnoj zajednici naših čitatelja, jer ćete u posebnoj ponudi za članove kao dio godišnje pretplate na tiskano izdanje dobiti i dva izdanja gratis. Prijaviti se možete na www.sensa.hr/registracija.

Izabela Vrtar, glavna urednica wellbeing

duhovnost & psihologija

zdravi recepti

VAŠ OMILJENI MAGAZIN I U DIGITALNOM IZDANJU Čitajte Sensu gdje god se nalazite! Aktivirajte pretplatu ili kupujte broj po broj na platformi Magzter

Novo

Digitalna p re t p l at a

Više doznajte na www.sensa.hr ili putem e-maila na digitalnapretplata@adriamedia.hr

s a n

print pretplata

k o z meti k a

S E N SA

daruju vam

SAN SUN CARE PAKET PRO I Z V ODA

Vrijednost dara

376 kn

Sunčana njega za blistav ten i postojanu boju

SAN SUN CARE Zlatno ulje za preplanuli ten bogat je mirisni koktel karotenoida otopljenih u hranjivim uljima niskog zaštitnog faktora od sunca (SPF). Četiri su izvrsna izvora karotenoida u ovom ulju, od kojih je na prvome mjestu CO2 ulje pulpe pasjeg trna, zatim je tu macerat oraha pa CO2 ekstrakt mrkve te beta-karoten. SAN SUN CARE Umirujući losion poslije sunčanja zadovoljit će potrebu kože za obnovom nakon izlaganja suncu, umiriti kožu u slučaju pretjeranog izlaganja suncu i vratiti joj vlažnost

i svježinu. Blage je žutonarančaste boje jer sadrži karotenoide iz nevena, brzo se upija, a koža je nakon nanošenja meka, nahranjena i hidratizirana. SAN FACE CARE EXCLUSIVE Anti-age serum s karotenoidima namijenjen je pojačanoj njezi zrele kože, prevenciji preranog starenja te obnovi kože lica nakon izlaganja suncu i tijekom stresnih razdoblja. Kombinacija ulja divlje ruže, pasjeg trna, nevena, mrkve i argana, bogatih karotenoidima, jakim antioksidansima, kožu štiti, hidratizira i obnavlja.

Kontaktirajte nas na +385 1 6300 817 ili na pretplata@adriamediazg.hr Tromjesečna pretplata Ponuda pretplate traje od 2. 7. do 7. 8. 2021. Količina darova uz pretplatu je ograničena. Darovi se šalju preporučenom poštom odvojeno od časopisa.

Styria medijski servisi d.o.o. Ovlašteni distributer pretplate Oreškovićeva 6H/1, HR – 10010 Zagreb

70 kn

pretplata se odnosi na brojeve za rujan, listopad i studeni 2021.

Godišnja pretplata uključuje 12 brojeva

324 kn

ili

godišnja pretplata u iznosu od 324 kn, 12 brojeva + dar

OIB: 29005509482 PDV Reg. br.: HR29005509482 Trgovački sud u Zagrebu, MBS: 080511333 IBAN: HR7824840081104330753, otvoren kod Raiffeisen bank Austria d.d., Zagreb, Petrinjska 59 Temeljni kapital društva iznosi 20.000,00HRK, uplaćen u cijelosti

270 kn godišnja pretplata za članove SENSA KLUBA 12 brojeva + dar

egida

Pripremila: Anita Marić

Fotografije: Anita Marić

idući broj je na kioscima 6. kolovoza karte koje pokazuju put k a k o č it a ti p ut o k a z e z a n a š s l je d e ć i k o r a k

kako zadržati vitalnost kroz užitak 95

Slobodni da samo budete biti nježniji prema sebi, a snažniji prema svijetu