PANDEMIJA I GLOBALNO ZATOPLJENJE Prilika za ulaganje u oporavak

PANDEMIJA I GLOBALNO ZATOPLJENJE Prilika za ulaganja u oporavak

Utrka za očuvanje života, zaštita okoliša od trajnog nestanka, sprečavanje velikih globalnih sukoba i za opstanak održivog napretka čovječanstva.

Piše: Anton Kovačev1

Pred Hrvatskom i Europskom unijom stoje dva velika ekonomska i socijalna izazova – oporavak od pandemije COVID-19, te borba protiv klimatskih promjena, odnosno prijelaz na održivi model koji podrazumijeva ugljično neutralno gospodarstvo do 2050 godine. Ovo nisu dva odvojena, već dva sasvim komplementarna procesa koji se dopunjuju te su jedan drugomu zamašnjak i potpora za osnaženje i ubrzavanje. Komplementarnost nameće potrebu sveobuhvatnog promatranja ova dva procesa. Dodatni teret ovakvog promatranja je i zbog činjenice što nemamo puno vremena za smanjenje pogubnog rasta globalnog zatopljenja, što je i srž borbe protiv klimatskih promjena, te što je uspjeh u zauzdavanju porasta temperature jedino moguće postići u desetljeću pred nama. Dobra vijest je što oporavak i borba protiv klimatskih promjena nude Europskoj uniji, ali i njezinim državama članicama, prilike za nova ulaganja koje se mjere u stotinama milijardi eura u sljedećih deset godina. Na kraju ovog puta nalazi se održivo, zeleno i kružno hrvatsko gospodarstvo, zbog čega bi oporavak od pandemije lako mogao biti uvod u posve novo razdoblje.

1 Voditelj ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj

Klimatsko djelovanje nije još jedna gospodarska reforma

Klimatsko djelovanje je mnogo više od skupa ambicioznih ciljeva što ih je Europska unija sebi postavila na području zaštite okoliša, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, te sustavne reforme pravnog i poslovnog okvira u kojem će djelovati naše gospodarstvo i naše društvo. To je utrka za očuvanje života, za zaštitu okoliša od trajnog nestanaka, utrka za sprječavanje velikih globalnih sukoba i na kraju, utrka za osiguravanje opstanka i održivog napretka čovječanstva u stoljećima koja su pred nama. Sve ove oznake borbi protiv klimatskih promjena daju važnost bez premca možda i u čitavoj povijesti ljudske vrste. Cilj Europske unije je biti predvodnik borbe protiv klimatskih promjena te vlastitim primjerom biti snaga koja će globalno osnaživati sve one koji žele biti dijelom ovih napora za spašavanje planeta. Cilj Europske investicijske banke, kao klimatske banke Europske unije, jest u ovom smislu financirati ta nastojanja. Da bismo postigli ciljeve, EIB je nedavno proveo temeljitu reformu svoje politike i prioriteta kako bi osigurao učinkovit i pravodoban odgovor na klimatske promjene. Zahvaljujući ovim reformama, Banka je danas spremna financirati, podržati i ojačati globalnu borbu protiv klimatskih promjena kako milijardama eura spremnih za ulaganja, tako i kroz tehničku pomoć u pripremi projekata i ulaganja.

Oporavak od COVID-19

Uspjeh borbe protiv klimatskih promjena ovisit će u mnogome i o brzini oporavka od gospodarskih posljedica pandemije COVID-19. Ako u razdoblju pred nama uspijemo strukturirati ulaganja u oporavak hrvatskog gospodarstva i na taj način istovremeno podržimo i borbu protiv klimatske promjene, to će dovesti do bržeg i učinkovitijeg dovršenja oba procesa. Europska investicijska banka može u ovom procesu pomoći i financijama i savjetodavno. Kada govorimo o učinku pandemije na Hrvatsku, istraživanja EIB-a pokazala su znatan negativan utjecaj pandemije na domaća poduzeća, koja je dovela do smanjenja njihovih ulaganja. Tako je samo tijekom drugoga kvartala 2020. godine razina ulaganja hrvatskih tvrtki bila za 16,5% niži u odnosu na isto razdoblje 2019.. U isto vrijeme, više od polovice hrvatskih poduzeća (52%) prijavilo je ulaganja manja od planiranih.

Usporedbe radi, na razini Europske unije ova je stopa nešto niža jer su svoje investicije smanjila „tek“ 43% poduzeća. U isto vrijeme, jedno od šest hrvatskih poduzeća (17%) bilo je na nivou visoke profitabilnosti unatoč pandemiji, što je na razini prosjeka EU. Da je pandemija COVID-19 imala značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo ukazuje i podatak da je nešto više od jedne četvrtine hrvatskih poduzeća (njih

28%) tijekom 2020 odlučilo posve napustiti ili odgoditi svoje planove za ulaganja. Oni koji su se ipak odlučili na ulaganje, mahom su ih financirali iz vlastitih izvora. Iako je za vanjskim izvorima financiranja svojih investicijskih ciklusa tijekom 2020. posegnula tek trećina hrvatskih poduzeća, istraživanja EIB-a pokazuju njihovo zadovoljstvo dostupnošću izvora kapitala, kao i uvjetima po kojima su ih dobili. Ovo je dijelom i rezultat suradnje EIB-a s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), te hrvatskim poslovnim bankama kroz koje je EIB samo tijekom 2020. hrvatskom gospodarstvu na raspolaganje za poticaj brže obnove od pandemije COVID-19 stavio 342,5 milijuna eura. Ova su sredstva u Hrvatsku stigla po povoljnim uvjetima dijelom u okviru redovitih aktivnosti Banke za potporu gospodarskom razvoju, a dijelom namjenski, kako bi se potaknuo brži gospodarski oporavak Hrvatske od pandemije.

Ključ oporavka i zelenog prijelaza

Kao izravan i ciljan odgovor na gospodarske posljedice pandemije, EIB je samo u 2020. izdvojio oko 180 milijuna eura kako bi pomogao u ublažavanju posljedica po domaće gospodarstvo. Od početka pandemije do danas, EIB sustavno radi s našim partnerima u Hrvatskoj kako bi se postojeće kreditne linije namijenjene poduzećima, a odobrene prije pandemije, prenamijenile i proširile te prilagodile „pandemijskim“ potrebama poduzeća. Povrh toga, aktivan je i mehanizam potpore koji je Banka uspostavila kroz Europski jamstveni fond. Ovaj je financijski mehanizam već donio jamstva koja će omogućiti otvaranje novih kreditnih linija vrijednih preko pola milijarde eura, namijenjenih hrvatskim poduzećima svih veličina. Ukupna vrijednost EGF-a je 25 milijardi eura, a Europska investicijska banka ga je pokrenula u travnju 2020. EGF će omogućiti pokretanje i do 200 milijardi eura ulaganja u europska poduzeća i javni sektor, a dio je paketa mjera Europske komisije za brži gospodarski oporavak Europske unije od pandemije vrijednog čak 540 milijarde eura. Krediti pokriveni jamstvima iz ovog fonda hrvatskim će poduzećima biti dostupni kod domaćih poslovnih i javnih financijskih institucija. Prvi ugovori potpisani su s Erste bankom, UniCredit bankom, te HBOR-om, a vrijednost kredita pokrivenih ovim jamstvima trenutno je oko 513 milijuna eura – što je, usporedbe radi, iznos gotovo jednak godišnjem ulaganju EIB Grupe u Hrvatsku, koje je 2020. godine iznosilo 530 milijuna eura. Uzmemo li u obzir da je Hrvatska Vlada u EGF „uložila“, izravno ili kroz državna jamstva, 106,7 milijuna eura jasno je da se radi o „investiciji“ koja se, ne samo višestruko isplatila, nego ima potencijala biti još isplativija kroz nova jamstva koja se mogu ostvariti.

Povoljna sredstva za očuvanje likvidnosti, radnih mjesta i ulaganja

Kao i obično kada je riječ o kreditima koji stižu od EIB-a, i krediti koje pokrivaju jamstva EGF bit će dostupni domaćim gospodarstvenicima pod uvjetima koji će biti povoljniji od dostupnih na financijskom tržištu Hrvatske. Sredstva iz kreditnih linija poduzeća će moći iskoristiti za financiranje likvidnosti, ulaganja u razvojne planove, inovacije, digitalizaciju ili podizanje i unaprjeđenje razine energetske učinkovitosti. Ovo je još jedan u nizu doprinosa EIB-a, kao Banke Europske unije, i domaćega bankarskog sektora ne samo očuvanju radnih mjesta i podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, već i značajan zamašnjak bržem oporavku gospodarstva od posljedica pandemije COVID-19. Jamstva EGF-a bit će dostupna i izravno putem EIB-a, no u ovom slučaju samo javnom sektoru, te zdravstvenim institucijama poput bolnica i klinika, i većim inovativnim poduzećima. Ove tri kategorije se mogu prijaviti za jamstva za svoja istraživanja ili pojedinačne razvojne projekte izravno EIB-u.

Potpora malim i srednjim poduzećima

Kada govorimo o rezultatima EIB Grupe u Hrvatskoj ostvarenih tijekom prvog kruga borbe protiv pandemije, dakle onih ostvarenih u 2020. godini, svojim smo klijentima osigurali ukupno 530 milijuna eura u obliku kredita, vlasničkog kapitala i jamstava. Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) su kao dvije sastavnice Grupe EIB-a uložili 342,5 odnosno 187,9 milijuna eura, čime je EIF u 2020. zabilježio svoju rekordnu godinu u Hrvatskoj. Fond je uložio 96 milijuna eura u obliku vlasničkog kapitala i 90,6 milijuna eura u jamstvima te 1,3 milijuna eura kroz uključivo financiranje. Banka je 2020. godine odobrila 342,5 milijuna eura u okviru šest kreditnih linija domaćim financijskim institucijama radi potpore MSP-ovima. Više od 70 posto tog iznosa ili 245,5 milijuna eura osigurano je u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), čime su stvoreni novi izvori sredstava za MSP-ove i srednje kapitalizirana poduzeća. Preostalih 97 milijuna eura domaćim je poduzećima stavljeno na raspolaganje putem hrvatskih poslovnih banaka. Zahvaljujući tim aktivnostima, ukupna ulaganja EIB-a u Hrvatsku dosegla su 7,06 milijarda eura (od početka poslovanja), od čega je samo u zadnjih deset godina uloženo 4,97 milijardi eura. Kao jedan od najbitnijih rezultata Banke u zemlji je i otvaranje novih fondova rizičnog kapitala od kojih će koristi imati hrvatska poduzeća početnici, te MSP-ovi i srednje kapitalizirana poduzeća. Ovi su fondovi pokrenuti zahvaljujući odličnoj suradnji

EIF-a i HBOR-a i pomoći će hrvatskom gospodarstvu biti još konkurentnije na europskim i svjetskim tržištima. Očekuje se kako će ova tri fonda na raspolaganje hrvatskim poduzećima staviti do 205 milijuna eura za razvoj i rast MSP-ova i manjih srednje kapitaliziranih poduzeća.

Korak naprijed u strukturne reforme

Okvir post-pandemijskom oporavku Hrvatske dala je Vlada kroz Program oporavka i otpornosti. Ovaj dokument omogućuje pokretanje nužnih dubinskih strukturnih reformi, odnosno otklanjanje jedne od glavnih prepreka za strana ulaganja u Hrvatsku. Europska investicijska banka je spremna pružiti svu podršku Vladi na ovom putu kao i u provedbi plana. S tim u vezi, početkom 2021. EIB je s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja dogovorio proširivanje suradnje na području razvoja i financiranja ključnih projekata na području energetike, gospodarske održivosti i borbe protiv klimatskih promjena. Sporazum također omogućuje EIB-u pružanje potpore Ministarstvu u provedbi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te njegovog Plana oporavka i otpornosti, kao pomoć u provedbi velikih projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti, koji doprinose ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva Hrvatske i EU-a.

Iskoristivost dostupnih fondova u Hrvatskoj

Prema Sporazumu o razumijevanju koji su potpisale dvije strane, EIB i Ministarstvo će zajedno raditi na pripremi projekata u području proizvodnje i prijenosa električne energije iz obnovljivih izvora; tzv čistih izvora energije i poboljšanja energetske učinkovitosti; obnove i poboljšanja energetske učinkovitosti objekata; razvoja zelenog prometa; te daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva po načelima kružnog gospodarstva. Banka Europske unije obvezala se podržati provedbu najvažnijih pothvata Vlade RH u području energetike i borbe protiv klimatskih promjena, te osigurati da Hrvatska, u najvećoj mogućoj mjeri, iskoristi dostupne programe EU-a poput InvestEU-a, Zelenog plana Europske Komisije te Fonda za ujednačeni prijelaz (Just Transition Fund). Takva suradnja je dobra i za EIB i za Hrvatsku jer ostvaruje zajedničke ciljeve koje dvije strane imaju na području poboljšanja energetske učinkovitosti, odgovora na krizne događaje i borbu protiv klimatskih promjena. Proširena suradnja dvaju partnera privući će i nova ulaganja u projekte koji su ključni za Hrvatsku, kao i za

brži oporavak hrvatskog gospodarstva kako od posljedica pandemije COVID-19 tako i od dva razorna potresa koje je Hrvatska nedavno pretrpjela.

Podrška za zelenu, energetski učinkovitu i održivu državu

Dogovorene su i zajedničke aktivnosti na stvaranju dugoročnih uvjeta za održivi razvoj Hrvatske kroz razvoj projekata za zaštitu i očuvanje okoliša, uvođenje mehanizama za održivo upravljanje vodama, razvoj sustava za praćenje vremenskih i klimatskih uvjeta te jačanje sustava koji omogućuju učinkovitije upravljanje raspodjelom električne energije i ugljikovodika. Upravo je to sinergija borbe protiv klimatskih promjena i oporavka od COVID-19 spomenuta na početku ovog teksta. Energetsku strategiju Republike Hrvatske kao i Nacionalni energetski i klimatski plan provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ti dokumenti su ključni za dugoročan, održiv i zeleni razvoj Hrvatske, te doprinose bržem postizanju energetskih i klimatskih ciljeva EU-a. EIB će također pružiti tehničku i savjetodavnu podršku Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kako bi se povećao stupanj iskoristivosti fondova EU te pronašle najpovoljnije prilike za financiranje projekata kombiniranjem s financijskim proizvodima koje nudi EIB. Pristupi li se dubinskim strukturnim reformama koje je Vlada najavila kroz Plan oporavka i otpornosti i krene li se u aktivno privlačenje investicijskih prilika iz financijskih mehanizama stvorenih za potrebu borbe protiv klimatskih promjena Hrvatska će moći koristiti gotovo neograničena sredstva za potporu svom razvitku kroz preobrazbu u održivo, zeleno i kružno gospodarstvo. Europska investicijska banka je spremna razmotriti sve projekte koji proizlaze iz Programa oporavka i otpornosti. Prije svega, imamo sredstava koje smo spremni uložiti u sufinanciranje ulaganja kako privatnih poduzetnika tako i državnih i javnih poduzeća. Spremni smo podržati i razvoj projekata, te na taj način aktivno privući dodatna bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Hrvatskoj dolazi povoljno vrijeme koje će sa sobom donijeti do sada neviđene mogućnosti ulaganja i za koje će državi i gospodarstvenicima trebati samo ideje i dobri projekti, te nešto malo potpore financijskih institucija poput EIB-a. Ne nedostaje ni financija, ni hrabrosti, ni spremnosti svih čimbenika za ulazak u ove procese, a ohrabruje i činjenica to što Hrvatska nije sama i prepuštena samoj sebi, već članica bloka koji ju je spreman i poduprijeti i raditi.