ŠTO I KAKVU HRVATSKU TREBAMO I ŽELIMO
Nisu porazi nego izazovi Jako zaostajemo na ljestvici razvijenosti, neki primjeri ukazuju na nepouzdanost pokazatelja Piše: Željko Hanzl1, dipl. oec. Stanje u Hrvatskoj nije toliko crno koliko bi se moglo isčitati iz posljednjih podataka o padu BDP-a u 2020. i odnosu prema prosječnoj razini razvijenosti EU-a. Hrvatska je nakon „lošeg“ razdoblja započetog globalnom krizom rasla po nešto većim stopama nego Europska unija, što je omogućavalo ponovno lagano približavanje prosječnoj razini njezine razvijenosti. To je doduše bila posljedica sporijeg rasta razvijenih članica uslijed dostignute visoke razine BDP-a per capita, dok je Hrvatska zaostajala za drugim tranzicijskim članicama EU koje još nazivamo i zemlje EU10 ili zemlje usporedivih značajki. Međutim, kada se govori o pokazatelju prosječne razvijenosti i položaja pojedinih zemalja u odnosu na taj prosjek, ne govori se o ostvarenom životnom standardu nego o tzv. proizvodnoj razini razvijenosti. Dakle, činjenica da je primjerice Rumunjska u boljem položaju od Hrvatske s obzirom na viši udio u prosjeku EU-a ne govori o boljem standardu života njezinog stanovništva, premda je naznaka da bi se dugoročnije gledano to zaista moglo i dogoditi. Pored toga, Hrvatsku obilježuju snažni pozitivno/negativni efekti visokog udjela turizma u strukturi privređivanja što gospodarstvo čini izuzetno osjetljivim na globalna zbivanja. To se osjetilo u razdoblju krize na Kosovu 1999. godine, pa potom u razdoblju globalne krize započete 2008. godine i na kraju u prošloj godini, u kojoj je smanjeni izvoz usluga utjecao na približno tri četvrtine pada ukupne domaće i inozemne potražnje. Upravo zbog turizma Hrvatska je u prošloj, nazovimo je COVID godini, imala jedan od najvećih padova BDP-a među članicama EU od -8,0%, ali isto tako se može očekivati da će oporavak globalnih putovanja imati i znatan učinak na izraženiji rast. Dakle, logična je i razumljiva kritika (pre)visoke ovisnosti o turizmu, ali s druge strane u dobrim godinama ćemo rado naglašavati rast deviznog prihoda i njime potaknut rast ukupnog gospodarstva.
1
Autor je viši savjetnik u Odjelu za strateški razvoj i analize Hrvatske gospodarske komore
broj 1-2 :: lipanj/srpanj 2021.
45
