Vrste migracija1

Uvod

Migracija je demografski proces. Za razliku od prirodnog kretanja stanovništva koje proizlazi iz smrtnosti i rodnosti stanovništva, migracije predstavljaju mehaničku komponentu kretanja stanovništva.

Različite su vrste migracija, ali ne postoji jedna tipologija koja bi obuhvatila sve vrste. Postoje različiti kriteriji pri određivanju tipova migracija. Pri tome kriteriji mogu biti međusobno povezani, a pojedina migracija može se razvrstati po više kriterija, npr. prema trajanju, motivu i sl. U ovom radu navest će se neki tipovi migracija.

Migracije prema kriteriju vremena trajanja

Prema vremenu trajanja migracije mogu biti konačne ili definitivne te privremene. Neki autori razlikuju migraciju i cirkulaciju.

Konačna migracija odnosno migracija u užem smislu predstavlja promjenu mjesta stalnog borav - ka (prebivališta). Konačna migracija ima najvažniju ulogu u demografskoj analizi.

Privremena migracija u širem smislu, odnosno cirkulacija, obuhvaća razne migracije uglavnom na kraće vrijeme i bez namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom mjesta stanovanja. Privremene migracije mogu prerasti u konačne migracije. Privremeno migrira uglavnom radna snaga.

Privremene migracije mogu biti privremene migracije u užem smislu kada se migrira na određeno vrijeme te sezonske i redovite. Privremene migracije u užem smislu traju nekoliko mjeseci, nekoliko godina ili duže. Primjer takvih migracija je odlazak ljudi iz Hrvatske na „privremeni rad“ u Irsku ili Njemačku, pri čemu u mnogim slučajevima te privremene migracije postanu konačne. Sezonske migracije predstavljaju migraciju zbog sezonskog zaposlenja. Sezonska migracija često se susreće u poljoprivredi, građevinarstvu i turizmu.

Kao primjer sezonskih migracija u Hrvatskoj može se uzeti migracija stanovništva iz unutrašnjosti Hrvatske na obalu i otoke, kako bi se zaposlili tijekom turističke sezone. Redovite migracije mogu biti dnevne, tjedne ili povremene tj. mjesečne, tromjesečne ili rjeđe. Radnik koji iz Rijeke svakodnevno putuje na posao u Trst je dnevni migrant. Radnik iz Čakovca koji je tijekom tjedna na poslu u Austriji, a preko vikenda kući u Hrvatskoj je tjedni migrant.

Privremena migracija također se može podijeliti na kratkotrajnu i dugotrajnu. Kratkotrajna migracija traje nekoliko mjeseci ili godina, a dugotrajna može trajati i cijeli radni vijek. Premda pojam dugotrajna privremena migracija može zvučati nelogično, to nije tako. Često se takav slučaj susreće kada migrant u mjestu rada živi sam, a obitelj mu je ostala u mjestu polazišta. Takav migrant se namjerava vratiti i odupire se asimilaciji te se smatra privremenim migrantom. Ljudi koji su nekada odlazili u Ameriku i ostavljali svoje obitelji kući da bi se tek u starijoj životnoj dobi vratili, primjer su dugotrajne privremene migracije.

1 Stručni članak je nastao u sklopu projekta „MI - jučer, danas, sutra“ (UP.04.2.1.06.0018) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Udruge mladih i Alumni FET Pula.

Migracija može biti primarna, sekundarna i povratna. Primarna migracija je prva migracija iz rodnog mjesta. Kada migrant ponovno migrira u neko drugo područje riječ je o ponovnoj migraciji, tj. o sekundarnoj migraciji. Ako se migrant nakon nekog vremena vraća u mjesto rođenja ili prethodno mjesto stalnog stanovanja, riječ je povratnoj migraciji. Sve vrste privremene migracije mogu biti ponovne i povratne.

Migracije prema prostornim razinama

Prema prostornom kriteriju glavna je podjela na vanjske i unutarnje migracije.

Vanjske migracije su migracije preko državne granice, dok su unutarnje migracije, migracije unutar države. Vanjske migracije mogu biti (unutar)kontintentalne i međukontinentalne. Kod vanjskih migracija posebno se koriste podjela na emigraciju (iseljavanje) i imigraciju (useljavanje), premda sami pojmovi mogu vrijediti i za druge prostorne razine migracija. Slika 1. prikazuje vanjske kontinentalne migracije – emigraciju hrvatskih državljana u europske zemlje u 2021. godini. Unutarnje migracije mogu se podijeliti prema teritorijalnom dometu na lokalne ili područne, unutarregionalne i međuregionalne. Lokalne migracije su migracije unutar naselja istog grada ili općine. Unutarregoinalne migracije su migracije npr. unutar županije, dok su međuregionalne migracije npr. migracije između županija. Selidba iz mjesta Sumartin koje se nalazi na otoku Braču u susjedno mjesto Selca u istoj općini primjer je lokalne migracije. Primjer unutarregionalne migracije je selidba iz Erduta u Osijek, a primjer međuregionalne migracije je preseljenje iz Bjelovara

Izvor:

Slika 1.

Izvor: u Zagreb. Na slici 2. prikazane su unutarnje međuregionalne migracije – vidljivo je koje županije imaju veće iseljavanje u druge županije u odnosu na useljavanje iz drugih županija i obratno u 2021. godini.

Slika 2.

Na popisu stanovništva postoji pitanje o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe koja se popisuje. To pitanje ispitanici obično smatraju nepotrebnom administracijom, međutim, to je važan podatak s aspekta proučavanja migracija. Kada ne bi bilo tog pitanja, tada bi se svaki dolazak djeteta iz rodilišta kući smatrao migracijom, osim ako je rodilište u mjestu stanovanja majke. Tako bi npr. svi stanovnici Solina koji cijeli život žive u svom mjestu, ali su rođeni u rodilištu u Splitu ili nekom drugom gradu bili migranti, osim nekih starijih ljudi koji su rođeni u doba dok su žene rađale kod kuće. Pitanje o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja omogućuje da se takve osobe ne bilježe kao migranti.

Prema prostornoj udaljenosti migracije mogu imati kraću udaljenost i veću udaljenost. Migracija između susjednih prostorno-administrativnih jedinica ili susjednih država predstavlja kraću udaljenost, dok migracija između prostornoadministrativnih jedinica koje ne graniče ili država koje ne graniče predstavlja veću udaljenost. Kao primjeri mogu se uzeti unutarregionalna selidba iz Orebića u Trpanj koja predstavlja kraću udaljenost i iz Orebića u Dubrovnik koja predstavlja veću udaljenost. U migracijama na kraće udaljenosti uglavnom prevladavaju žene, dok u migracijama na veće udaljenosti uglavnom prevladavaju muškarci.

Prema obilježju naselja, tj. procesu urbanizacije postoje četiri moguća toka: ruralno-ruralno, ruralno-urbano, urbano-urbano i urbano-ruralno. Ova podjela posebno je bitna za unutarnje migracije. Ruralno-urbana migracija za istu udaljenost može imati različite posljedice ovisno o vremenskom kriteriju. Konačna migracija iz sela u grad može dovesti do depopulacije sela, dok redovita migracija iz sela na posao u grad može dovesti do poboljšanja uvjeta na selu i dovesti do postupne urbanizacije. Slavonsko mjesto Imrijevci koje je na popisu stanovništva 1953. godine imalo 241 stanovnika, a na popisu 2022. samo 19 stanovnika, primjer je depopulacije sela kao posljedice konačne migracije. Mjesto Sroki u blizini Rijeke primjer je poboljšanja uvjeta i urbanizacije kao posljedice dnevne migracije te je u istom razdoblju, od 175 stanovnika na popisu 1953. godine naraslo na 1.979 stanovnika koliko je zabilježeno na popisu 2022. godine.

Migracije prema voljnosti

Prema voljnosti migracije mogu biti dragovoljne i prisilne. Kod dragovoljnih migracija migrant slobodno odlučuje hoće li migrirati ili ne. Prisilne migracije predstavljaju migraciju kada osoba nema mogućnost izbora.

Prisilna migracija može se razlikovati kao prisilna migracija u užem smislu i prisilna migracija u širem smislu. U užem smislu, prisilna migracija je „migracija pod prisilom“ kada osoba mora migrirati i ne može birati hoće li migrirati ili ne. Progonstvo stanovništva iz okupiranih krajeva Hrvatske tijekom Domovinskog rada predstavlja prisilnu migraciju u užem smislu. U širem smislu kod prisilne migracije osoba koja treba migrirati ima neke mogućnosti odluke o tome hoće li ili neće migrirati.

U slučaju kada vlast pri prisilnoj migraciji odredi novo prebivalište tada se radi o deportaciji, a kada novo prebivalište nije određeno tada je riječ o izgonu.

Kada se govori o voljnosti stanovništva područja u kojem dolazi do useljavanja tada je riječ o invaziji i infiltraciji. Invazija predstavlja masovni upad ili useljenje protiv vo- lje domicilnog stanovništva. Infiltracija predstavlja postupno i dugotrajno planirano doseljavanje.

Migracije prema organiziranosti i prema brojnosti

Prema kriteriju organiziranosti migracije mogu biti organizirane i neorganizirane. Neorganizirane migracije još se nazivaju spontane ili stihijske. Organizirane migracije su unaprijed pripremljene. Kada vlast organizira povratne migracije riječ je o repatrijaciji.

Prema brojnosti migracije mogu biti pojedinačne (individualne) ili skupne (masovne ili kolektivne). Kada su migracije masovne i neorganizirane riječ je o bijegu ili egzodusu. Do toga dolazi kada se veći broj ljudi iz nekog područja naglo iseli zbog raznih nedaća.

Migracije prema motivu

Prema kriteriju glavnog uzroka migracije se dijele na ekonomske i neekonomske. Ekonomske migracije su glavni tip migracija u suvremenom svijetu, pogotovo kada je riječ o unutarnjim migracijama. Ekonomske migracije su u pravilu dragovoljne i spontane. Kod neekonomskih migracija najveći udio predstavljaju migracije zbog političkih razloga. Takve migracije u pravilu su prisilne migracije, a mogu biti organizirane ili neorganizirane.

Migracije prema legalnosti

Prema legalnosti migracije mogu biti legalne i ilegalne. Kada je migracija u neko područje u skladu s propisima države primateljice, odnosno ta država daje pristanak na dolazak, tada je riječ o legalnoj migraciji. Ako do migracije dolazi kršenjem propisa odnosno protiv volje nadležnih organa države useljenja, tada je riječ o ilegalnoj migraciji.

Birajte mudro!

Tvrtka KTC posluje od 1992. godine. Danas zapošljava 1500 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu. Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.