digitalna ekonomija

stavova i djelovanja na svim razinama društva, od lokalne do globalne razine, relevantna je u svrhu održivosti. Kontinuirana medijska popraćenost krucijalna je u svrhu informiranja i promoviranja djelovanja javne uprave i poslovnih subjekata u smjeru zelene tranzicije i jedan je od načina mijenjanja percepcije građana.

Spremnost gradova

Gradovi u Republici Hrvatskoj prate trendove vezane za zelenu tranziciju, te u kategoriji malih, srednjih i velikih gradova postoje primjeri dobre pripremljenosti na proces zelene tranzicije. Područja djelovanja odnose se na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, strateško energetsko planiranje, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete itd.

Uvođenje čistih i zdravijih oblika prijevoza dio je strategije Republike Hrvatske u svrhu stvaranja održive prometne politike. Postoje primjeri grada gdje veliki dio javne rasvjete zadovoljava kriterije energetske učinkovitosti. Odvajanje plastike, metala, biootpada, papira, stakla kao i reciklažna dvorišta dostupni su kućanstvima. Gradovi uvode nove niskopodne autobuse i tramvaje kao javne prijevoze u svrhu kvalitetnije usluge za korisnike javnog prijevoza i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, koji su u skladu s visokim standardima.

Električna vozila primjer su jednog od rješenja gdje društvo na jedan racionalan način koristi sredstvo za vožnju i pri tome ne zagađuje okoliš, ali cijena tih vozila još uvijek nije u koheziji sa prosječnim primanjima na razini države. Uistinu, preko fondova se može dobiti poticaj za električna vozila, ali ona su i dalje iznad mogućnosti prosječnog primanja hrvatskih građana. Optimistični stav, ali ne i nerealan, je da će kroz nekoliko godina električno vozilo biti sveprisutno na cestama i neće biti rijetkost niti luksuz kao danas. Dodjele priznanja gradovima u kategorijama gospodarstva, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i Smart Eco City velika su priznanja i poticaj da se maksimalno iskoriste svi potencijali za dobrobit građana. U suradnji s gradonačelnik.hr, Jutarnjim listom, Agencijom Ipsos, a za razdoblje 2022. godine, navodimo priznanja u navedenim kategorijama. Grad Rijeka dobio je priznanje u kategoriji EU fondova i najpametnijeg velikog grada, najbolji gradovi za život su Varaždin, Sveta Nedjelja i Rab, najbolji gradovi za demografiju i mlade su Vukovar, Labin i Crikvenica, najbolji grad u kategoriji Eco City je Osijek, najbolji gradovi za gospodarstvo su Samobor, Opatija i Hvar, u kategoriji najveći napredak u kvaliteti života dobio je Opuzen, u kategoriji Smart City dobio je Krk, Zaprešić, a u posebnoj kategoriji u korištenju EU fondova Virovitica. Ovo je samo dokaz uspješnosti i razvoja gradova u smjeru održivosti.

U području energetike uključuju se i lokalno stanovništvo, javne ustanove, energetske zadruge i privatni poslovni subjekti. Najbolji primjer je investiranje u energetske obnove kuća, gdje je i interes za natječajima sve veći. Djelovanje u smjeru primjene održivog razvoja, dugoročno će donijeti smanjene troškove, razvoj inovacija i uspješnije poslovanje. Na strategije zelene tranzicije ne smijemo gledati kao trošak, nego kao investiciju. Visoki troškovi financiranja transformacije poslovanja i administrativni problemi neki su od otežavajućih faktora i razloga zašto poslovni subjekti razmišljaju o ovom koraku. Postoji velik broj poslovnih subjekata koji su uistinu više nego dobar primjer na koji način se može poslovati u konceptu održivog razvoja. Od brige za okolišnu, društvenu i gospodarsku dimenziju takvi primjeri trebaju biti uzor poslovanja i djelovanja, kao i dokaz da se može uspješno poslovati uz poštivanje navedenih dimenzija. Smanjenje otpada, zbrinjavanje elektroničkog otpada, nabava ugljično neutralne električne energije, smanjenje ispuštanja CO2 , smanjenje potrošnje papira i vode samo su neka područja gdje korporacije investiraju. Takvi poslovni subjekti najbolji su primjer da se i trošak može pretvoriti u investiciju, koja će vrlo brzo pokazati uspješne rezultate poslovanja.

Kako izvještava Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, predložene su odredbe koje bi se primjenjivale za financijske godine koje počinju od 1.1.2024. godine. Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti poslovnih subjekata sa prosjekom 500 i više zaposlenika, morat će prilagati i ESG (Environmental, Social and Goverence) izvještaj kao neizostavni dio uz financijska izvještavanja poslovnih subjekata.

Ono što je posljednjih godina postao trend je što se ESG koristio kao greenwashing, odnosno, neke su ga organizacije koristile za vlastito promoviranje. EU direktiva o nefinancijskom izvještavanju NFRD (Non-Financial Reporting Directive) ima svrhu transparentnog izvještavanja o korporativnoj odgovornosti i održivog razvoja. Ulaganje u ESG izvještaje je investicija koja se isplati na dobrobit svih, investitora i poslovnih subjekata i društva. Koliko je brza tranzicija u državi, pokazat će konačni rezultat. Ono što je neupitno je da su financijska sredstva i nedostatak stručnog kadra usporavajući parametri cijelog procesa zelene tranzicije.

Promjena svijesti o važnosti svakodnevnog očuvanja okoliša, od presudne je važnosti za buduće naraštaje. Briga o okolišu i djelovanje poslovnih subjekata i građanstva treba postati dio bontona. Jer, u konačnici, ono što činimo danas ostavljamo budućim generacijama. Čovjek i priroda u harmoniji za danas, za sutra! ST