Jača disperzija turističkog prometa

from Suvremena trgovina 1-2023

Optimizacija skladišnih procesa i logistički troškovi

Za 2023. postavljeni su, kad je riječ o turizmu, sasvim određeni ciljevi. To se prvenstveno odnosi na potpuni oporavak turizma, dosezanje pretpandemijskih turističkih rezultata na razini cijele zemlje, te još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu. Određena novost je što se, prvi put, jači naglasak stavlja na promociju hrvatskih otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti zemlje, luksuznu ponudu, gastronomiju, ali i sve one turističke proizvode koji generiraju turističku potrošnju tijekom cijele godine.

Važno je u te procjene i pretpostavke ugraditi i misao koju je nedavno iznijela ministrica turizma i sporta Nikolina Banjac: Strategija Europske komisije je „Od polja do stola“. Hrvatsko polje je naša poljoprivreda, a hrvatski stol je naš turizam. Moramo napraviti sve kako bismo to što bolje povezali.

Realno uz oprez

Osnovu za takvu prognozu ovogodišnje turističke godine daju prvi sumirani podaci o rezultatima 2022. Prema svim raspoloživim podacima i pokazateljima za nama je rekordna turistička godine. S ponosom ističemo da smo (opetovano) šampioni Sredozemlja.

Naime, očekujemo prihode od stranih turista za 2022. godinu i oko 13 milijardi eura. Isto tako, 2022. godina bila je rekordna i u pogledu nekih od naših najvećih tržišta poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske s kojih smo ostvarili gotovo 800.000 do - lazaka više negoli u 2019. godini. To je i odlična najava za 2023. godinu. Dodajmo tome ulazak Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu, što zasigurno otvara još veći manevarski prostor povoljnoj sezoni i njenom produženju. Prema procjenama Vlade i HTZ-a fokus u 2023. godini ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti, kako bi uspjesi turizma bili dugoročni te dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske.

Ohrabrujući povratak stranih gostiju

U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine ostvareno 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja, tj. 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu, objavili su iz Ministarstva turizma.

Pri tome su strani turisti ostvarili 92,3 milijuna noćenja, dok su domaći ostvarili 12,5 milijuna noće - nja. Ono što je potrebno istaknuti je činjenica da je ostvareno 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini. Riječ je, to moramo naglasiti, o prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). Pokazalo se da su oni vjerodostojni. Uz pokazatelje, broj domaćih i stranih gostiju, sve se više pozornosti pokazuje i za financijske efekte turističke sezone. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine, prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura, što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno prihodovano je 3 milijarde i 527 milijuna eura više.

U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, prihodovano je 2 milijarde i 206 milijuna eura više, odnosno prihodi od stranih turista u 2022. godini su za 23 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine.

Na temelju takvih pokazatelja neprimjereno je ukazivati na nepovoljne ocjene koje dolaze iz recentnih ekonomskih krugova koji priznaju veliko značenje i doprinos stabilnosti gospodarstva i utjecaju turizma na stvaranje BDP-a. Zašto i kako?

Onima koji se ozbiljno bave turizmom i njegovom budućnošću nameće se sedam strateških pitanja o kojima se pokušava uspostaviti širi društveni dijalog. Pritom treba jasno odgovoriti na ovih nekoliko pitanja:

• Što zapravo znači budućnost?

• Što se događa s prirodom?

• Što treba čovjeku?

• Što donosi tehnika?

• Što su zahtjevi branše?

• Kojim pravcem idu turistička putovanja?

• Kakav je odnos prema vremenskim odrednicama?

Mislimo li pritom samo na buduću sezonu ili na razvoj na dulju stazu? Više od 90 posto ljudi širom svijeta doživljava budućnost sa skepsom i strahom. Je li kod nas drukčije?

Na nekim mjestima i turističkim destinacijama vrlo povoljni podaci izazvali su pravu euforiju, koja se na najvidljiviji način prokazuje povećanim očekivanjima za ovu godinu. Tenor te euforije odražava se u unisonom pokliču: „očekujemo u 2023. još veće (bolje) brojke i rezultate“. Toj euforiji nije podlegla ni Vlada koja isto gaji takve aspiracije. Jesu li one realne? Svakako imamo puno razloga slaviti zaista uspješnu sezonu, koja je unijela tračak optimizma u našu sumornu gospodarsku svakidašnjicu. Istodobno, moramo biti svjesni da pred nama stoje brojni novi izazovu i, posebno, zamke „velikih brojeva“. Upravo turizam krije u sebi obje ove karakteristike – nadu i strepnju.

To se može vrlo jednostavno nazrijeti iz riječi ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac: „Sljedeća godina je izazovna. Ulazak u eurozonu i šengenski prostor još će nas više približiti gostima s najvažnijih naših turističkih tržišta. Prisjetimo se, to su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka i Poljska. Trenutna gospodarska situacija i geopolitičko stanje ne ulijevaju previše optimizma, iako su očekivanja povećana, napose kad je riječ o ulaganjima u turizam. Pitanje je hoće li Hrvatska znati iskoristiti pogodnosti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji osigurava znatan dio bespovratnih sredstava.

Može li turizam biti poluga ukupnoga razvoja?

To je stalno prisutno pitanje i nema jednosmjernog odgovora. Iako prihodi iz turizma u hrvatskom gospodarstvu čine znatan udio u stvaranju BDP-a, podaci vrlo zorno pokazuju da smo gotovo beznačajni čimbenik svjetskih turističkih kretanja. U svjetskom receptivnom turističkom kolaču i u prihodima iz turizma sudjelujemo s (još uvijek) skromnih 1 posto. Upravo ta činjenica je uporišna točka o kojoj moramo stalno voditi računa: Hrvatska nije global player u turizmu, ne određuje trendove i kretanja, ali može svojom osebujnom ponudom i drugim prednostima dati poseban ‘štih’ svjetskom i europskom turizmu. Možemo sigurno bolje i potpunije iskorištavati svo - turizam je izrazite prednosti. I tu je naša najveća šansa.

Opravdano se postavlja pitanje: zašto Hrvatska nikako ne uspijeva u pronalaženju i uspostavljanju širih poslovnih interesa i motiva da se, poput ostalih snažnih emitivnih turističkih zemalja, i druga poslovna područja hrvatskog gospodarstva aktivno uključuju u turističku ponudu? Postoji snažna interaktivnost između turizma, s jedne strane, te poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i ostalih gospodarskih grana i djelatnosti, pa je očito kako treba ojačati učinkovitost svih djelatnosti koje tvore sastavnice turističkih proizvoda.

Turizam bi u Republici Hrvatskoj, sukladno tome, morao postati kralješnica strategije izvozne ekspanzije, i to ne samo usluga već i šireg asortimana hrvatskih proizvoda.

Kontinentalni turizam kao izazov

Kontinentalni turizam, koji čini svega 5 posto u ukupnom turističkom prometu u Hrvatskoj, trebalo bi razvijati kao poseban turistički proizvod. Pogrešno je, naime, promatrati kontinentalni turizam kao nadopunu turizma na moru s obzirom da se oblici turizma koji se razvijaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu razviti kao potpuno nova i samostalna ponuda. Pritom moramo voditi računa o činjenici kako je čak 90 posto prostora u Hrvatskoj ruralni prostor i u njemu je potrebno razvijati posebne oblike turizma, kao što su eko turizam, seoski, lovački, izletnički turizam itd. No, kontinentalni turizam treba promatrati kao poseban proizvod, a u njegovu razvoju veliku ulogu trebaju imati lokalne turističke zajednice i to u smislu poticanja razvoja ruralnih prostora. Jasan je i konačni cilj svih takvih aktivnosti: zadržati ljude na seoskim prostorima, omogućiti im ostvari - vanje dohotka u čemu se posebna pažnja posvećuje razvoju eko turizma, jačanju izletničkog i agroturizma. Prednosti kontinentalnog turizma su u tome što se može prodavati svih 12 mjeseci, a ne samo u sezoni. Hoćemo li iskoristiti tu šansu?

Republika Hrvatska danas se nedvojbeno nalazi pred nužnom operacionalizacijom nove, cjelovite strategije gospodarskoga razvoja utemeljene na tržišnim načelima, što znači i temeljito usklađivanje različitih interesa, osobito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti. Vrlo jednostavno se može dokazati kako kontinentalni gospodarski resursi, poglavito oni iz područja proizvodnje hrane te osobito oni iz Slavonije i Baranje, mogu – naravno uz odgovarajuće mjere ekonomske politike, marketinški pristup istraživanju potreba te oblikovanja proizvodnih i prodajnih programa koji će biti utemeljeni na suvremenim tehnologijama –proizvesti outpute koji će u kvantitativnom smislu moći u potpunosti zadovoljiti potrebe turizma. Na taj bi se način postigli višestruki učinci: s jedne strane znakovito bi se ojačao ekonomski položaj gospodarskih prioriteta, turizma i poljoprivrede, ali kroz multiplikacijski učinak i ostalih gospodarskih djelatnosti koje čine agregat turizma, bitno bi se uravnotežila i poboljšala platna bilanca zemlje, povećala uspješnost poslovanja sudjelujućih gospodarskih subjekata, povećala zaposlenost itd.

Važno je pritom istaknuti kako suvremeni turizam koji je prerastao iz pasivnoga u aktivni, odnosno u turizam doživljaja i avantura, zahtijeva i značajne promjene u načinu ishrane potrošača turističkih proizvoda.

Nova dimenzija turizma

Na putu ostvarenja takvih ciljeva očigledno nema dovoljno prave podrške.

Umjesto da je poljoprivreda u službi turizmu, mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo! Hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje.

Pokrivenost uvoza izvozom je u padu, a godišnje stvaramo i više od milijardu eura deficita. S jedne strane imamo veliku potražnju tj. potrošnju kroz turizam, a s druge strane velike neiskorištene poljoprivredne površine i potencijale, no, jednostavno ne znamo tj. ne želimo povećati vlastitu proizvodnju.

Dugogodišnja praksa nam, međutim, ukazuje da izostaje bitna komponenta povezivanja domaćih proizvođača i potrošača u turizmu, što bi trebala biti temeljna okosnica ukupnoga razvoja hrvatskoga gospodarstva i ono po čemu bi turizam bio stvarno u funkciji toga razvoja. Praksa je svih ovih godina pokazala da nadležne službe i organi ne potiču u dovoljnoj mjeri dogovore partnera, ne sumiraju se ukupne potrebe i mogućnosti, pa izostaje i trajnija suradnja među prirodnim partnerima. Lakši je i jednostavniji put sve to što je potrebno turizmu uvesti i dalje opterećivati nepovoljnu trgovinsku bilancu nego napraviti stanoviti red na tržištu, u kojem, obje zainteresirane strane – proizvođači i korisnici – preuzimaju obveze i odgovornost za funkcioniranje, ali i za međusobno poticanje na razvoj i kvalitetu. Lakše je, konačno, stalno isticati POTREBU da se nešto učini nego zaista krenuti u REALIZACIJU proklamiranih načela.

Godina puna neizvjesnosti

U sklopu Dana hrvatskog turizma ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, održali su sastanak s predstavnicima turističkog sektora te poljoprivrednog i prehrambenog sektora s ciljem daljnjeg povezivanja ovih industrija.

Unatoč trenutno pozitivnom interesu za Hrvatsku za sljedeću turističku sezonu na našim najvećim emitivnim tržištima, glavno obilježje sljedeće sezone u ovom trenutku je neizvjesnost, generirana negativnim gospodarskim kretanjima u EU, očekivanim dodatnim rastom troškova koji iscrpljuju turističke kompanije i istiskuju investicije, ali i očekivanim agresivnim povratkom mediteranske konkurencije, zaključak je vodećih ljudi hrvatskog turizma okupljenih na 24. Kongresu hotelijera u organizaciji Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) koja ove godine obilježava 30 godina rada.

„Turizam je i ove godine pokazao koliko je važan za gospodarstvo, s obzirom da je dobar turistički rezultat u dobrom dijelu spriječio prelijevanje negativnih gospodarskih pokazatelja u Hrvatsku te podržao donošenje kompenzacijskih mjera za kućanstva i gospodarstvo. Sljedeće godine će dobar turistički rezultat biti još važniji za sve nas, a već sada znamo da nas čeka teška i u mnogome neizvjesna sezona. Ključno je da što prije na kvalitetan način riješimo glavne izazove u turizmu, ali i izbjegnemo dodatne utege sektoru u trenutku kada se još nije oporavio od pandemije. Za konkurentnost i kvalitetan rezultat u turizmu presudne su investicije, a realnost je da turističke kompanije u sljedeću sezonu ulaze financijski iscrpljene i morat će dobro paziti koliko će moći investirati. Zato je poželjno da što prije dobijemo realno i životno rješenje za turističko zemljište i pomorsko dobro, i oko toga smo u komunikaciji s Vladom, a mogu reći da smo zadovoljni i najavama pojednostavljenja procedure oko radnih dozvola za strane radnike“, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Oprezni optimizam za sljedeću godinu potvrdili su i vodeći ljudi domaćih turističkih kompanija, no, naglasili su da sektoru treba još minimalno jedna dobra godina kako bi se potpuno oporavili od gubitka ostvarenog u pandemiji.

Kako postati atraktivniji za ulaganja?

Konkurentnost turizma i dobar turistički rezultat usko su povezani s investicijama, pa je opasno bilo kakvo zaostajanje u investiranju u odnosu na konkurenciju. Riječ je o velikom investicijskom ciklusu od čak 5,7 milijardi eura do 2026. go - dine koji se planira u hotelske kapacitete u široj regiji. Taj ciklus je posljedica značajnog poticanja investicija u turizam u okolnim zemljama, a u kojem Hrvatska s očekivanih 414 milijuna eura odnosno svega 7 posto u ukupnom regionalnom iznosu relativno zaostaje u odnosu na ostale zemlje. Dodatno, analiza je pokazala da je trošak investicija u hotelijerstvu u Hrvatskoj viši u odnosu na prosjek u regiji, posebno u segmentu objekata sa 4 i 5 zvjezdica, što dodatno umanjuje konačan investicijski rezultat. Zaostajanje u investicijama i skuplje investicije u odnosu na regiju umanjuju konkurentnost hrvatskog turizma u hotelskom segmentu u kojem se generira najveći financijski rezultat, što ugrožava potencijalni ukupni turistički rezultat u narednim godinama.

Procjene pokazuju da su najveće turističke kompanije u Hrvatskoj prepolovile ranije planirane investicije za sljedeću godinu i svi bi trebali pronaći način kako potaknuti dodatne investicije i to što prije s obzirom na zahuktavanje investicija konkurencije u regiji. Hrvatska je, unatoč određenim pozitivnim pomacima, i dalje nedovoljno konkurentna za investicije u turi - zam. Sredstva koja je sektor dobio kroz NPOO program popravit će situaciju u kratkom roku, no, ključno je razriješiti brojne administrativne prepreke, porezni okvir i pravnu nesigurnost koje još uvijek u velikoj mjeri opterećuju investitore, ali i na drukčiji način definirati upravljanje razvojem prostora i infrastrukture koja prati razvoj turizma, kako bi turizam koji gradimo bio održiv te ekonomski i socijalno učinkovitiji.

Trajni izazovi

Inovativna snaga svake djelatnosti dokaz je njene sposobnosti za budućnost. Valja stoga upitati kolika je stvarna inovativna snaga turizma u usporedbi s informacijskim tehnologijama, telekomunikacijama ili biotehnologijom, perjanicama novih tehnologija. Imaju li turistički radnici čvrstu viziju kamo ide turizam 21. stoljeća? Sadašnja vizija – koju potiče UNWTO – jest da turizam kao sveobuhvatna djelatnost postane najveća svjetska snaga u borbi za zaštitu prirode i okoliša, i to u dva pravca:

• Očuvanja bio diverzifikacije u korist interesa čovjeka koji opet dolazi u prvi plan. To se, prije svega, odnosi na očuvanje okoliša kroz odnos prema otpadu i ambalaži, očuvanju prirodnog okoliša, razumnoj ravnoteži prema korištenju prostora, čistoći turističkih odredišta i očuvanju ekološke ravnoteže u zaštiti mora i ostalih voda.

• Iako su mnogi navedeni čimbenici izvan dometa turističkih organizacija, one mogu prije svega kroz snažan glas javnosti imati snažan utjecaj na promjenu ukupnoga ponašanja. Turizam može kroz ponudu bitno izmijeniti kulturu gastronomije na određenim turističkim destinacijama.

Sve su to TRAJNI IZAZOVI koji stoje pred ukupnim čovječanstvom. TURIZAM zbog svoje osjetljivosti upravo na ova pitanja ima obvezu i dužnost da se svim snagama odupire drukčijim kretanjima i bori za načela koja su postavljena u pogledu naše budućnosti. Poslužit ćemo se jednom izjavom dugogodišnjega generalnog direktora UNESCO-a, Frederica Mayora, koji je mnogo pridonio novom poimanju turizma i uključivanju kulturnih i prirodnih fenomena u turističku ponudu. „Kulturološki aspekt turističke industrije je golem: on približava nepoznato brojnim stanovnicima svijeta i svih zemalja. Turizam slavi raznolikost. Pomaže da se nakon konflikata stvari vrate u normalnu kolotečinu. Ukratko – turizam je istinska tvornica mira!“ „Ne očekujte ništa od 21. stoljeća. Činjenica je da 21. stoljeće svu nadu polaže u vas“. Ovo je snažna misao čuvenog romanopisca i filozofa Gabriela Garcie Marqueza koji na jednostavan način govori o tome da se ne smijemo prepustiti samo tehničkom i tehnološkom razvoju društva, već zajedničkim razmišljanjem, raspravama i prijedlozima moramo pronalaziti jasne odgovore što želimo i kako zamišljamo zajedničku budućnost na planetu Zemlja. Turizam u tome svemu ima važno mjesto. ST

ZAGREB

NAMA, Ilica

NAMA, Kvaternikov trg

KRAPINA

KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2

RIJEKA

TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1