Uloga javne uprave u zelenoj tranziciji

Održivi razvoj kao zahtjevan i dugoročan proces nastoji osigurati ravnotežu gospodarskih, društvenih i okolišnih učinaka u svrhu boljitka budućih generacija. U današnje vrijeme utjecaj globalizacije utisnuo se u sve sfere svakodnevnog života. Prednosti i nedostaci globalizacije su više nego vidljivi, a neke od negativnih posljedica ovog trenda su klimatske promjene, pandemija, gospodarske krize itd. Sve moderne države podložne su promjenama djelovanja sa svrhom zadovoljavanja potreba društva u vidu zdravog okoliša, energetski učinkovitih rješenja, sprječavanja klimatskih promjena. Poticati razvoj gospodarstva uvođenjem velikih industrija neophodno je, ali u domeni utjecaja na okoliš potrebne su strukturirane i organizirane promjene.

Strategije u kreiranju zelene tranzicije

Pariški sporazum potpisan je 2015. godine s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja. Poglavlja koja su obuhvaćena Pariškim sporazumom odnose se na solidarnost, gdje se daje potpora zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena, ambicija u smislu donošenja petogodišnjeg izvješća o doprinosima zemalja u borbi protiv klimatskih promjena, doprinosi sa svrhom donošenja nacionalnog plana za smanjivanje emisija i transparentnost gdje će zemlje potpisnice izvještavati javnost o stanju napretka.

Europski zeleni plan objavljen je 2019. godine od strane Europske komisije s tendencijom stvaranja modernog društva bez emisije stakleničkih plinova, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Hrvatska je stavila veliku važnost na zelenu tranziciju te su pokrenute ekološke i energetske tranzicije.

No, postavlja se pitanje kojom brzinom ide sam proces zelene tranzicije, posebno ako se uzme u obzir cilj samog procesa koji ima tendenciju smanjenja neto stakleničkih plinova u EU za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Jedan od ciljeva je osigurati klimatsku neutralnost, odnosno potpuno zaustaviti emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. Preambiciozno ili ne, vrijeme će pokazati. Ono što je ključno, je da se ne smije čekati da netko drugi preuzme odgovornost i zadatak područja zelene tranzicije, nego svi trebaju udružiti snage za bolje sutra. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske u okvirima Europskog zelenog plana i Europskog teritorijalnog programa 2030. ide u smjeru održivog gospodarstva i društva, jačanju otpornosti na krize, zelenu i digitalnu tranziciju i ravnomjeran regionalni razvoj. Strateški ciljevi razvojnog smjera uključuju ekološku i energetsku tranziciju za klimatsku neutralnost, održivu mobilnost, samodostatnost u hrani i razvoj bio gospodarstva te digitalnu tranziciju društva i gospodarstva. Investiranje u ljudske resurse i obrazovanje važno je za produktivnost i održivost. Povećanje efikasnosti i efektivnosti javnog i privatnog sektora, poticanje investicija, stvaranje novih tehnologija i inovacija utječu na gospodarski rast i razvitak.

Osim smjernica načina implementacije zelene tranzicije Europska komisija daje potporu i u osmišljavanju i provedbi reformi koje su nužne za ostvarenje zadanih ciljeva. Educirati stanovništvo o važnosti utjecaja na okoliš koje će promijeniti ili dodatno oplemeniti znanje i svijest o važnosti ovog područja, manifestirat će se kroz sve segmente ljudskog djelovanja. Udruge za zaštitu okoliša imaju punu potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, te su dosadašnji primjeri pokazali dobru praksu, ali tendencija je djelovati kontinuirano i inovativno i dalje.

Potencijal kružnog gospodarstva

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine razvilo je strategiju kružnog gospodarenja prostorom i zgradama kao i investiranjem u razvoj zelene infrastrukture. Akcijski plan za kružno gospodarstvo predstavila je Europska komisija 2020. godine u sklopu Zelenog plana, te donosi prijedloge o smanjenju otpada, održivom dizajnu proizvoda u sektorima plastike, građevine, tekstila, elektronike, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, a 2021. godine oglasio se o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpunog kružnog gospodarstva do 2050. godine.

Kada govorimo o modelu kružnog gospodarenja koji se bazira na principu proizvodnje i potrošnje s naglaskom na dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se stvorila produžena vrijednost proizvoda, potrebno je naglasiti da su sve faze međusobno povezane i utječu na smanjenje ovisnosti o prirodnim resursima, nagomilavanje otpada i smanjenje troškova.

Svrha je da se već iskorišteni resursi zadrže u gospodarskom procesu što duže. Rezultat primjene kružnog gospodarstva ogleda se u inovativnosti, smanjenju rizika opskrbe, uštedi materijala, ali postoje prepreke ovog modela koje vidimo kod visokih troškova ulaganja, transformaciji pojedinih dijelova poslovanja i nespremnosti na rizik.

Djelovanje javne uprave u procesu zelene tranzicije

Efikasno i efektivno djelovanje javne uprave ključan je element u tendenciji stvaranja uspješnog gospodarskog razvoja. Javna uprava ima zadaću pokazati prilagodljivost promjenama na bolje u službi građana i poslovnih subjekata. Reforma i upravljanje javne uprave ima punu podršku od Komisije Europske Unije, obzirom da je Republika Hrvatska punopravna članica Europske Unije. Koordinacija među ministarstvima, oblikovanje javnih politika, pravni okviri i sustavi upravljanja i praćenja, područja su gdje je Komisija uvijek dostupna kao podrška. Upravo su institucije javnih tijela one koje trebaju promicati stav održivog poslovanja.

Digitalizacija javne uprave u korist potreba građana, potencijal je za stalni napredak modernog društva. Uvođenje digitalnih rješenja poput Registar birača, e-Radna knjižica, e-Spis, e-Upis u školu, eSavjetovanje, e-Građevinska dozvola – izvrstan su primjer modernizacije i jednostavnije komunikacije građana i javne uprave, koja ujedno i povećava transparentnost usluga javnog sektora. Kontinuirani rast broja građana koji koriste navedene usluge dokaz je uspješnosti, ali, kao i svaki proces, zahtjeva vrijeme i dodatna ulaganja u digitalizaciju.

Ulaganje u 5G mrežu i optičku infrastrukturu krucijalni su u napretku gospodarskog i društvenog segmenta. Veliku ulogu u potpori gospodarske održivosti i poticanje zelene tranzicije kroz ulaganja u projekte ima Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Investicija u digitalna rješenja je dobrobit za građane i gospodarstvo države.

Pratiti trendove zelene i digitalne tranzicije sinonim je modernog i uređenog društva. Promjena percepcije poslovnog sektora kao i građanstva od presudne je važnosti ukoliko se želi postići cilj koji je određen strategijom. Promjena načina života, vrijednosti, navika,