Gig ekonomija – odgovor na migracije1

Što je gig ekonomija?

Gig ekonomija raste diljem svijeta, a jedan od primarnih pokretača uspjeha gig ekonomije su migracije. Ipak, akademske studije o ovoj povezanosti su rijetke, ali se veza istražuje u medijima (Alderman, 2019; Markham, 2018.). Iako je gig ekonomija koncentrirana oko velikih gradova, čini se da ovisi o radu migranata i manjina, popustljivim vladama i investicijskom kapitalu (Van Doorn i Vijay, 2021.). Autori su proučavali odnos između gig ekonomije i migracije i, u svom istraživanju, otkrili da je većina poslovnog rada temeljenog na aplikacijama u većini zemalja sjevernog svijeta migrantska radna snaga. Dvije karakteristike mogu objasniti ove nalaze – viša stopa angažmana migranata u odnosu na nemigrantsku populaciju u zemljama sjevernog svijeta za rad temeljen na aplikacijama u sklopu gig ekonomije.

nja i izazove s kojima se migranti susreću u razvoju karijere nakon migracije. Radnici migranti često su izloženi zbog zahtjevnog zadatka usmjeravanja zamršenog i neobičnog sustava kako bi se osiguralo i zadržalo održivo, stalno zaposlenje nakon migracije. Drugi se odnosi na brzi put do samopouzdanja i financijske autonomije koji nudi rad na nastupu temeljen na aplikaciji. Nasuprot tome, odluke o karijeri i zapošljavanju koje imaju doživotne implikacije, mogu dodatno povećati jaz između razvoja karijere migranata i njihovog pristupa poslu. Dalje se navodi kako se gig ekonomija kao sjecište rada temeljenog na aplikaciji, razvoja karijere i migracije može promatrati kao opresivna sila koja okružuje migrante u složenom svijetu rada.

Prvi se odnosi na komplicirana, univerzalna i temeljna ograniče -

Nedavne studije o gig ekonomiji otkrile su da su digitalne platforme postale značajna infrastruktura za integraciju migranata na tržišta rada s niskim plaćama. Van Doorn i Vijay (2021) zaključili su da su

1 Stručni članak je nastao u sklopu projekta „MI - jučer, danas, sutra“ platforme za nastupe spremne prihvatiti migrante koji traže brzi dotok prihoda. Gig ekonomija povezana je s digitalnim platformama. Digitalne platforme i gig ekonomija (posao) utječu na odluke o migraciji na dva načina (Dunn, 2018). Prvo, smanjuju ulazne barijere za pronalaženje posla, omogućujući radnicima da dobiju prihod za nekoliko dana. Niske ulazne barijere za gig ekonomiju omogućuju radnicima da ostanu na svojim lokacijama i rade umjesto da migriraju na drugu lokaciju radi posla. Drugo, digitalne platforme olakšavaju virtualnu radnu migraciju gdje radnici mogu pronaći posao izvan lokalnog tržišta rada. Virtualna radna migracija stvara tržište rada koje ne ovisi o lokaciji i stoga omogućuje radnicima da imaju prilike koje bi bile dostupne samo fizičkim migrantima. Erickson i Jarrahi (2016) zaključili su da digitalne platforme mijenjaju odluke o migraciji, jer omogućuju radnicima da organiziraju resurse s različitih lokacija. Dunn (2018.) je zaključio da dostupnost rada putem online platformi uklanja geografska ograničenja povezana s poslom i stvara okruženje u kojem potencijalni radnici nisu vezani za svoju lokaciju. To ima daljnje implikacije na odluke o migraciji, budući da radnici iz cijelog svijeta (tj. skupo - vi vještina koji se slabo podudaraju s tržištem rada, depresivna tržišta rada itd.) mogu pronaći posao bez migracije, a radnici mogu dobrovoljno migrirati bez ekonomskih implikacija.

(UP.04.2.1.06.0018) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Udruge mladih i Alumni FET Pula.

Gig ekonomija utjecat će na budućnost migracija, jer će uloga radnih platformi kao potencijalnih alternativa ili proširenja postojeće migracijske infrastrukture imati šire ekonomske i političke posljedice (van Doorn i Vijay, 2021.).

Trendovi u gig ekonomiji

Online tržišta rada za freelancere stvaraju nove prilike za zemlje u razvoju za povezivanje s globalnom ekonomijom. Porast digitalnog freelancera u mnogim zemljama u razvoju dolazi zbog nedostatka njihovih tržišta rada s visokim ulaznim preprekama, posebno za mlađu populaciju. Platforme kao neka vrsta tržišta rada pružaju priliku za prevladavanje nekih nedostataka lokalnog tržišta rada, kada za nekim vještinama nema potražnje ili je cijena rada niska. Digitalne platforme kao alat digitalne ekonomije sve više postaju jedan od najistaknutijih oblika rada u mnogim zemljama u razvoju. (Slika 1) Broj radnika u gig ekonomiji na globalnim radnim platformama povećao se više od 3,5 puta od 2017. (Slika 2). Većina digitalnih radnika su mladi i visokoobrazovani ljudi. Glavni motivi koji stoje iza zapošljavanja na platformi uključuju priliku za bolje plaćeni posao ili dodatni prihod, te poteškoće u pronalaženju tradicionalnog posla.

Digitalne platforme predstavljaju značajan dio globalnog tržišta rada. Prema Warneru (2020), digitalne platforme su najvažnije i najpotrebnije mjesto za pronalazak posla za 73% freelancera. Glavni razlog dominacije platformi je njihova sposobnost učinkovitog i brzog usklađivanja ponude i potražnje, što dovodi do značajnog smanjenja transakcijskih troškova (McKinsey, 2015). Platforme omogućuju pristup vještinama i talentima diljem svijeta, osiguravajući pristojnu plaću i visoku fleksibilnost u odnosu na uobičajeno tržište rada. Radnici iz zemalja u razvoju prepoznali su digitalni freelancing kao način redovnog i izvanrednog zapošljavanja. Digitalne gig platforme zamjenjuju iseljavanje u inozemstvo, pa pozitivno utječu na zapošljavanje u gospodarstvima u razvoju i povećavaju priljev prihoda iz inozemstva u obli - tema broja migracije ku priljeva doznaka. Digitalni migranti freelanceri žive u svojoj domovini, ali rade za strane klijente koristeći internetske platforme kao što je Upwork. Oxfordov online indeks pokazuje da online freelanceri uglavnom pripadaju kreativnim i multimedijskim profesijama, razvoju softvera i tehnologiji te činovništvu i unosu podataka. Prema studiji koju je proveo ADP Research Institute, gig ekonomija čini trećinu svjetske radne populacije. Nije ni čudo da će ova industrija prijeći granicu od 500 milijardi dolara u bruto volumenu unutar petogodišnjeg razdoblja. Statistika gig ekonomije je vrlo zanimljiva:

• Gig ekonomija ima drugi najveći broj ponuđenih radnih mjesta. (Hayes i sur., 2019.)

• 24% radnika u 19 zemalja zaposleni su na puno radno vrijeme u gig ekonomiji, a 9% je također zaposleno u tradicionalnom okruženju. (Hayes i sur., 2019.)

• Tržište gig ekonomije vrijedilo je 248,3 milijarde dolara u 2019., a procjenjuje se da će dosegnuti 296,7 milijardi dolara u 2020. (Sbai, 2021.)

• 36% američke radne snage radilo je kao dio gig ekonomije tijekom proteklih 12 mjeseci. (Upwork, 2020.)

• Predviđa se da će do 2028. populacija freelancera u SAD-u dosegnuti 90,1 milijun. (Statista, 2021.)

• 75% freelancera radi u industriji umjetnosti i dizajna u usporedbi sa samo 25% „neslobodnjaka“. (Upwork, 2019.)

• 78% radnika koji su radili kao dio gig ekonomije planira raditi isti posao ili više u sljedećoj godini. (DaVinci Payments, 2021.)

• 40% radnika sudjeluje u poslovima gig ekonomije dok su još zaposleni, u usporedbi s 30% onih koji radije rade samo na poslovima s punim radnim vremenom. (DaVinci Payments, 2021.)

• Profesionalne usluge čine većinu honorarnih (14,9%) i stalnih (17%) radnika gig ekonomije. (Hayes i sur., 2019.)

• 58% bruto volumena gig ekonomije od milijardi dolara generira se uslugama koje se temelje na prijevozu kao što su dijeljenje prijevoza i platforme za zajedničko korištenje automobila. (Mastercard i Kaiser Associates, 2019.)

Do sada je udio platformi gigekonomije u ukupnoj zaposlenosti skroman – kreće se između 1% i 3% ukupne zaposlenosti, prema OECD-u, koji također kaže da udio brzo raste. Predviđa se da će globalne transakcije gig-ekonomije rasti za 17% godišnje na oko 455 milijardi dolara do 2023., prema izvješću Mastercarda.

Studija MasterCard Gig Economy

Industry Outlook predviđa da će gig ekonomija koncerata porasti na približno 455 milijardi USD do 2023. i to je udvostručeni bruto volumen ostvaren u 2018. i predstavlja godišnji porast od 17,4% tijekom razdoblja od 2018. do 2023. S predviđenim rastom bruto obujma prometa od oko 123% tijekom pet godina, postoji niz društvenih, ekonomskih i tehnoloških trendova koji danas pokreću širenje gig ekonomije i koji će nastaviti poticati razvoj industrije u budućnosti.

Osvrt na gig ekonomiju

Digitalizacija i pojava digitalnih radnih platformi smatraju se značajnim transformacijama na tržištu rada. Pozitivnim razvojem može se smatrati pojava novih fleksibilnih radnih mjesta, koja pružaju značajne mogućnosti zapošljavanja, posebice radnicima u zemljama u razvoju. Analiza otkriva promjene u ponudi digitalne radne snage prije i nakon Covid krize. Ponuda digitalne radne snage povećala se gotovo za 3,5 puta. Posljedica je to povećanja digitalnih vještina i nemogućnosti pronalaska posla, posebice mlade populacije, te mogućnosti stjecanja redovitih ili dodatnih prihoda. Upravo gig ekonomija može biti jedan od čimbenika koji će uticati na smanjenje migracija mladih ljudi koji će, umjesto da odu izvan zemlje, moći zarađivati putem digitalnih platformi i radom u sklopu gig ekonomije.