Prikaz kretanja stanovništva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji1

izv. prof. dr. sc. Zoran Ježić Katedra za nacionalnu ekonomiju i razvoj Ekonomski fakultet u Rijeci

Jedno od najučestalijih područja demografskih istraživanja su migracije. Pojam migracija se objašnjava kao prostorno kretanje stanovništva koje ima različite ciljeve. Ipak, najčešće se proučavaju stalne migracije, te se smatra da se trajne migracije događaju primarno zbog poboljšanja životnih uvjeta stanovništva.

To se prvenstveno događa putem zapošljavanja, a posljedično dolazi do povećanja životnog standarda i općenito ostvarenja boljih životnih uvjeta. Također, migracije se smatraju jednom od najvećih pokretačkih sila kretanja radne snage. Ljudi sele tamo gdje je nadnica viša, dok tamo gdje je nadnica niža dolazi do smanjenja broja radnika, jer se ljudi iseljavaju u potrazi za boljim uvjetima, boljim poslom i većom kvalitetom života.

Osnovna podjela migracija prema kretanju je na iseljavanje (emigraciju) i useljavanje (imigraciju) stanovništva. Prema destinaciji migracije se dijele na unutarnje i vanjsko kretanje stanovništva. Unutarnje kretanje su migracije čije se polazište te odredište nalazi unutar granice jedne države, dok su vanj -

1 Stručni članak je nastao u sklopu projekta „MI - jučer, danas, sutra“ ske migracije one koje imaju polazište unutar granica jedne države, a odredište im je izvan granica neke zemlje.

Kretanje migracija

Državni zavod za statistiku svake godine u srpnju objavljuje statističko priopćenje u kojem prikazuje i analizira kretanja unutar i izvan Republike Hrvatske. Posljednje takvo priopćenje objavljeno je 22. srpnja 2022. godine. Podaci u Priopćenju detaljnije se odnose na godinu ranije, ali i općenito na duže vremensko razdoblje od 2012. do

(UP.04.2.1.06.0018) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Udruge mladih i Alumni FET Pula.

2021. godine (Grafikon 1). U 2021. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 35.912 osoba, a u inozemstvo su se odselile 40.424 osobe. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -4.512.

Migracijski saldo predstavlja razliku između broja iseljenog i doseljenog stanovništva. Praćenje migracijskog salda znanstvenicima, ali i široj zainteresiranoj javnosti omogućava razumijevanje ne samo kretanja ukupnog broja stanovnika već i razumijevanje stanja na tržištu rada. Zemlje s većim migracijama imaju i veće neusklađenosti na tržištu rada (OECD, International Migration Outlook 2022).

Prateći kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj interesantno je napomenuti da je od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 22,4% osoba doselilo iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32,3%). Time se potvrđuje i demografsko pravilo da ljudi odseljavaju u područja koja im omogućavaju veće dohotke, a time i veću kvalitetu života.

Na grafikonu 2 prikaz je najčešćih destinacija u koje emigrira stanovništvo Republike Hrvatske. Grafikon je preuzet iz statističkog priopćenja Državnog zavoda za statistiku za 2021. godinu.

Demografsko pravilo je i da muškarci više migriraju. S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (72,7%).

U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (63,5%). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%).

Unutar nekog zemljopisnog područja, kretanje je uvijek prema razvijenijim područjima, a iseljavanje iz manje razvijenih područja.

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2021. najveći su udio imali Grad Zagreb (23,4%) i Splitsko-dal - matinska županija (10,0%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Za - tema broja migracije greb (18,3%), slijedile su Splitskodalmatinska županija (8,5%) i Primorsko-goranska županija (7,8%) (Grafikon 3).

Unutarnje migracije

Kada se prati unutarnja migracija u Republici Hrvatskoj, u 2021. godini mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 71.864 osobe, a najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti. Ponovno najviše iz razloga zapošljavanja u djelatnostima koje omogućavaju bolje uvjete života.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2021. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imala je Zagrebačka županija (1.746 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Brodsko-posavska (-1.268 osoba), Vukovarsko-srijemska (-1.261 osoba) i Osječko-baranjska županija (-1.222 osobe).

Slična kretanja mogu se uočiti i u Europskoj uniji. Prema posljednjim dostupnim podacima u Europskoj uniji živjelo je 447,2 milijuna ljudi. 8,4 % stanovništva Europske unije (37,5 milijuna stanovnika) rođeno je izvan EU-a.

U 2020. godini 1,92 milijuna ljudi imigriralo je u EU, dok je 0,96 milijuna ljudi emigriralo iz EU-a. To znači da je ukupna neto imigracija u EU pozitivna i iznosi 0,96 milijuna ljudi. Svakako treba naglasiti da bi se europsko stanovništvo bez migracije 2019. značajno smanjilo, jer je u EU-u rođeno 4,2 milijuna, a umrlo 4,7 milijuna ljudi. Broj stanovnika u EU-u 2020. se smanjio za oko 100 tisuća (s 447,3 milijuna 1. siječnja 2020. na 447,2 milijuna 1. siječnja 2021.). Razlog tomu bio je manji broj novorođenih, više umrlih i pad neto migracije.

U 2020. je na EU-ovu tržištu rada od ukupno 188,6 milijuna osoba u dobi od 20 do 64 godine bilo zaposleno 8,6 milijuna državljana zemalja izvan EU-a (4,6% od ukupnog broja).

Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva bila je 2020. viša među građanima EU-a (73,1%) nego među državljanima zemalja izvan EU-a (57,5%). Državljani rođeni izvan zemalja EU bili su 2020. prekomjerno zastupljeni u određenim gospodarskim sektorima: u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, administrativnim i pomoćnim djelatnostima, kućanskim poslovima i građevinarstvu. Najčešća zanimanja koja obavljaju radnici rođeni izvan EU su: čistači i pomagači, radnici u području pružanja osobnih usluga, njegovatelji, građevinski radnici, radnici u rudar- stvu, građevinarstvu, proizvodnji i prijevozu, pomoć u pripremi hrane i radnici u poljoprivredi i ribarstvu. Sva ta zanimanja su zanimanja u kojima su nadnice niže i izrazito su radno intenzivna.

Umjesto zaključka

Stanovništvo Europske unije povećava se uslijed migracija. Istovremeno, broj stanovnika u Republici Hrvatskoj opada (prema Popisu stanovništva 2021. godine u RH živi 3,899 milijuna stanovnika, a 2011. u RH je živjelo 4,281 milijun stanovnika).

Nositelji ekonomske politike svakako trebaju uzeti u obzir činjenicu da je kretanje stanovnika izuzetno važno za njezin dugoročni razvoj. Migracije tu mogu i trebaju odigrati veliku ulogu. ST