EURO – simbol (ne)moći

Edi Bajramović

U sklopu programa smjera Komercijalist, kroz četiri godine predmeta Poznavanje robe, učenici uče kako identificirati pojedine robne skupine, samostalno razlikovati vrstu robe široke potrošnje, te izdvojiti čimbenike koji sudjeluju u oblikovanju i čuvanju robe od primarne proizvodnje do krajnjih potrošača. U nastavi prof. Kristine Vilček, na kraju svake nastavne cjeline tema je prodaja određene robne skupine. Potaknuti promjenama koje su nastale zamjenom kune za euro, učenici 4.A razreda smjera Komercijalist izrazili su svoje pretpostavke kako će uvođenje eura utjecati na kupovne navike hrvatskih potrošača, a učenik Edi Bajramović koristi ovu mogućnost za iznošenje svojih stavova.

Sprvim danom nove, 2023. godine Republika Hrvatska je uvela euro kao zakonsko platno sredstvo, čime smo ušli u zajednicu država sa zajedničkom valutom koja je, prema trenutnim kretanjima, jedna od najstabilnijih u svijetu.

Prednosti i nedostatci

Prateći ovu temu lako je uvidjeti prednosti i nedostatke uvođenja eura kao valute.

Pozitivne strane će se očitovati u turizmu i vanjskoj trgovini, najviše zbog činjenice da je Hrvatska turistička zemlja, a većina naših gostiju je iz zemalja članica Europske Unije koje primjenjuju euro.

Međutim, to može biti i dvosjekli mač, jer će sada ti turisti puno lakše moći usporediti cijene u Republici Hrvatskoj s onima u svojim državama. Vanjskotrgovinski subjekti smanjit će troškove konverzije, te bi uvođenje eura moglo rezultirati smanjenjem cijena za krajnje potrošače ili povećanjem dobiti za subjekte u tom vanjskotrgovinskom poslu.

Nadalje, negativne posljedice će se najviše vidjeti u maloprodaji, gdje su cijene pojedinih proizvoda enormno i neopravdano skočile. Određena poskupljenja rezultat su kretanja na međunarodnim tržištima, dio ih nastaje kao posljedica konverzije, a dobar dio porasta cijena naprosto je rezultat marketinškotrgovačkih manipulacija.

Već smo se u prethodnoj godini susreli s inflacijom, a uvođenjem eura taj se problem samo pojačava. Prema podatcima Nezavisnih hrvatskih sindikata iz 2020. g. stopa siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 18.3%, a najugroženije su žene starije od 65 godina.

Prosječan stanovnik paziti će na svaki potrošeni euro, a posebno stanovnici iz najugroženijih skupina.

Problemi na vidiku

Kršenje etičkih kodeksa za sobom će povući kršenje načela slobodnog tržišta na određenim područjima trgovinske razmjene, a sve u cilju zaštite građana niske platežne moći. Uvođenjem eura lakše ćemo moći uspoređivati cijene sa zemljama Europske unije, jer, psihološki gledano, zbog konverzije kune u euro stvara se privid da je sve jeftino, a naročito ako cijena ima i iznos nakon decimale.

Stoga će vjerojatno mnogi građani potrošiti više nego što su namjeravali upravo zbog te psihološke varke. Nakon što potrošači u prvim mjesecima shvate koliko je zapravo nominalno nizak iznos njihovih prihoda u odnosu na ostatak Europske Unije, situacija će se promijeniti te će se trošiti manje.

Prva dva tjedna prijelaznog perioda djelatnici u maloprodaji imali su probleme zbog prometa u dvije valute, ali nakon završetka ovog perioda i potpunog prijelaza na euro, stvari su došle na svoje.

Prednost je i da veći dio radno aktivne populacije koristi bezgotovinski način plaćanja kod kojeg ne bi trebalo biti nikakvih većih problema.

Dvosjekli mač

Uvođenje eura dobro je za naše izvoznike, a naročito IT tvrtke koje imaju sve uspješniji proboj na inozemna tržišta. Zatim, mnogi izvozno orijentirani subjekti prehrambenog sektora mogu se pohvaliti sve većim izvoznim brojkama, a euro sve to samo pospješuje i olakšava. Također, mnogi građani koji imaju otvorene devizne račune u eurima više neće imati dodatne troškove, a može se očekivati i porast korištenja kartica pri plaćanju usluga. Potrošnja će se smanjiti i zbog preventivnog straha. Mediji imaju velik utjecaj u društvu, pa često možemo dobiti dojam da su problemi mnogo veći nego što oni zbilja jesu. Ipak, možemo pretpostaviti da uvođenje eura neće utjecati na neke potrošačke navike naših građana, najviše zbog činjenice da se mnogi neće odreći neekonomičnog korištenja prijevoznih sredstava (jedan putnik u vozilu s više mjesta), korištenja ugostiteljskih usluga i ostalih sličnih navika naših potrošača.

Dugoročno gledano, učinak uvođenja eura bit će pozitivan. Kako bi se olakšala trenutna situacija, potrebno je ostvariti dijalog između trgovaca i potrošača, proizvodnog sektora i države. ST