Tema broja: Logistika - Gost urednik: prof.dr.sc. Krešimir Buntak Logistika – zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas prof.dr.sc. Krešimir Buntak

LOGISTIKA

– zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas

Piše gost urednik: prof. dr. sc. Krešimir Buntak, Sveučilište Sjever

Još do prije nekoliko godina logistika je bila osuđena na usko poimanje skladištenja i distribucije robe. Danas, kada se govori o značajnim projektima i događajima, najčešće se logistika spominje u kontekstu ključnih aspekata posla o kojem, u velikoj mjeri, ovisi uspjeh tog istog projekta ili događaja.

Dobar primjer je sada već pokrenuti proces prelaska na Euro valutu u Republici Hrvatskoj za koji je sam guverner HNB-a dr.sc. Boris Vujčić izjavio kako će to biti složen logistički poduhvat u kojem „… treba povući 1,1 milijardi kovanica što je težina 120 ZET-ovih tramvaja, 500 milijuna novčanica što je stup od 50 km ili šest Mount Everesta i sve to mora se pohraniti, sve to kasnije uništiti i osigurati nove kovanice i novčanice…“

Budućnost je tu i zato je važno upoznati logistiku, struku koja je postala hit i zanimanje bez kojeg postaje nezamislivo uspješno poslovanje u budućnosti.

Nadam se da se već nazire da to i nije sve, no, u konačnici o uspješnosti upravljanja tim logističkim procesima ovisit će efikasnost procesa konverzije i prelaska na euro. Pandemija uzrokovana korona virusom samo je potvrdila značaj logistike nakon problema s lancima opskrbe i velikim poremećajima u proizvodnji i prodaji uvjetovanih nemogućnošću ili velikim kašnjenjem prilikom isporuke pojedinih roba na tržištu. Uz sve to logistički procesi postali su osobito značajni i prilikom nemilih događaja kao što su ratni sukobi ili elementarne nepogode, čemu smo zadnjih par godina nažalost bili i sami svjedoci. Danas logistiku gledamo kroz presjek svih gospodarskih aktivnosti i dijelimo je na logistiku primarnog, sekundarnog, tercijarnog, kvartnog sektora. Iako se na logistiku posebno oslanjamo i u vrijeme krize, ipak su krizna razdoblja dovela i do promjene koncepta poslovanja kao i razvoja tehnologije. I u tom kontekstu logistika nekako sve bolje stoji i participira u njenoj ulozi i značaju, osobito primjenom tehnologija digitalne transformacije u poslovanju. U prilogu Logistika ovog broja težište je ipak pomaknuto na upravo suvremeno okruženje i nove tehnologije u poslovanju koje su utjecale na razvoj logističkih aktivnosti, funkcija i procesa, što u konačnici mijenja perspektivu značaja logistike. Kroz dvanaest tema prikazuju se različiti aspekti i uloga logistike, od odnosa logistike i lanaca opskrbe, preko upravljanja sigurnošću i otpornošću lanca opskrbe, kroz upravljanje rizicima do sposobnosti prilagodbe lanaca opskrbe sukladno kontekstu poslovanja. Drugo vrlo važno područje koje obrađuje dio autora je urbana logistika, koja zauzima sve važnije mjesto u održivom i pametnom upravljanju urbanim sredinama. Treća grupa naslova vezana je uz primjenu novih tehnologija u području lanaca opskrbe i u logističkim procesima. U toj tematskoj cjelini ukazuje se na primjenu blockchain tehnologije u lancima opskrbe, simulacijskih softvera prilikom optimizacije logističkih procesa, kao i primjene robota i umjetne inteligencije u logistici. Posebno mjesto u prilogu ima i tema svemirske logistike. Možda je to za nas neke daleka tema, no europska svemirska agencija procjenjuje da će do 2050. godine biti potreba za 70.000 svemirskih logističara u Europi. Ako vam se to čini malo previše futuristički, vratite se 30 godina unazad i kako ste gledali na neke tada procjene u smislu mobitela, rada od kuće i ostalog. Realno, budućnost je tu i zato je važno upoznati logistiku, struku koja je postala hit i zanimanje bez kojeg postaje nezamislivo uspješno poslovanje u budućnosti. ST