Sposobnost prilagodbe lanaca opskrbe promjenama konteksta doc.dr.sc. Miroslav Drljača

Sposobnost prilagodbe lanaca opskrbe promjenama konteksta

piše: doc. dr. sc. Miroslav Drljača Zračna luka Zagreb d.o.o. & Sveučilište Sjever, Koprivnica

Uvod Definicije lanca opskrbe brojne su. Na temelju njih može se zaključiti da lanac opskrbe čini protok roba, usluga i informacija od dobavljača, preko transporta, proizvođača, distributera, maloprodaje do krajnjeg kupca. Lanac opskrbe kompleksan je sustav integracije dobavljača, proizvođača, distributera i trgovaca na veliko i malo, radi proizvodnje i distribucije roba/usluga s ciljem uravnoteženja ponude i potražnje. Zakon ponude i potražnje, jedan je od temeljnih ekonomskih zakona. Idealna je situacija kad su ponuda i potražnja u potpunoj ravnoteži. Tada su i cijene za konkretni proizvod ili uslugu optimalne i stabilne. Međutim, u praksi su ponuda i potražnja nekog proizvoda ili usluge u pravilu u određenoj neravnoteži što utječe na promjene cijena. U pravilu, kad je veća potražnja od ponude, cijena tog proizvoda ili usluge raste i obrnuto. Stabilnost lanaca op-

skrbe proizvoda i usluga jedan je od ključnih faktora koji omogućuje postizanje ravnoteže između ponude i potražnje u nekom vremenu. U tim okolnostima lanci opskrbe mogu ostvarivati temeljnu zadaću, a to je proizvodnja i distribucija roba na tržište: 1) u pravim količinama, 2) na prava mjesta i 3) u pravo vrijeme. Dođe li do narušavanja stabilnosti u odvijanju lanaca opskrbe, ostvarivanje navedenih zadaća nije u potpunosti moguće, što izaziva poremećaj na tržištu sa svim negativnim posljedicama. Stabilnost lanaca opskrbe ovisi, pored ostalog, o kontekstu. Promjene konteksta najčešće se ne mogu spriječiti. Iz tog razloga potrebno je lancima opskrbe osigurati sposobnost prilagodbe promjenama konteksta. Upravljanje lancima opskrbe kompleksno je i zato zahtijeva osposobljene ljude koji će svojim kompetencijama biti u mogućnosti upravljati ovim složenim fenomenom.

Promjena konteksta U razdoblju od kraja 2019. do polovice 2022. godine, došlo je do značajne promjene okolnosti konteksta u kojem se odvijaju globalni lanci opskrbe. Krajem 2019. i početkom 2020. godine zavladala je pandemija Corona virusa (COVID-19). Virus se brzo širio diljem svijeta, a znanstvenici i zdravstveni djelatnici tada nisu imali dovoljno znanja i spoznaja o tome kako se efikasno suprotstaviti pandemiji. U različitim zemljama i regijama svijeta pristupalo se različito, od potpunog zatvaranja državnih granica i prekida kretanja ljudi i roba, do situacija da se ne poduzima gotovo ništa. Međutim, ograničavanje kretanja ljudi i roba u značajnoj je mjeri narušilo stabilnost odvijanja lanaca opskrbe na globalnoj razini, uslijed: – zatvaranja ili značajnijeg smanjenja prometa pomorskih luka, osobito u Kini, ali i drugdje, – nedostatak radnika u svim logističkim procesima, uslijed oboljenja ili izolacije, – zatvaranja državnih granica i značajnog ograničenja kretanja ljudi i roba, – primjene strožih procedura u prometu ljudi i roba.

Posljedice koje su nastale uslijed navedenih okolnosti i promjene konteksta manifestirale su se na globalnoj razini kao:

– smanjenje proizvodnje, – nestašice pojedinih proizvoda, – prenamjena proizvodnje u korist nužnih sredstava i medicinske opreme potrebne u borbi protiv pandemije, – nestašice brodskih kontejnera koji su ostali u blokiranim lukama, – nestašice brodskih kapaciteta, – rast pomorskih i drugih vozarina, – rast cijena, odnosno inflacija, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini.

Druga okolnost u navedenom razdoblju od značajnog utjecaja na promjenu konteksta je blokada Sueskog kanala kao jednog od najfrekventnijih pomorskih pravaca za prijevoz roba u svijetu. U ožujku 2021. godine kontejnerski brod japanske tvrtke Shoei Kisen, Ever Given, dugačak 400 metara, širok 59 metara i s gazom od 14,5 metara blokirao je Sueski kanal. Brod spada u klasu najvećih teretnih brodova na svijetu. Na ulaz u kanal u jednom trenutku čekalo je više od 300 brodova. Imali su mogućnost izbora da na put prema Europi, odnosno Aziji, krenu oko Afrike, što je oko 9.000 km dulji put. Naime, Sueski kanal skraćuje vrijeme putovanja za oko 10 dana čime se štedi novac i skraćuje vrijeme transporta, iako je prosječna cijena prolaza kroz Sueski kanal oko 250 tisuća US$. Sueski kanal, dugačak je 193 km i spaja Sredozemno i Crveno more te je ujedno najkraći plovni put između Azije i Europe. Godišnje kroz Sueski kanal prođe više od 18.000 brodova. U šest dana blokade, prema nekim procjenama, šteta za svjetsko gospodarstvo iznosila je između 6 i 10 milijardi US$. Također se procjenjuje da su najveću štetu imali dobavljači dijelova za proizvodnju automobila u Europi. Oni naime, upravljanju lancima opskrbe primjenom JiT – Just in Time (točno na vrijeme) koncepta kvalitete, što u ovim okolnostima nije bilo moguće ispuniti. Uprava Sueskog kanala zatražila je više od 900 milijuna US$ odštete za operaciju deblokade i ostale gubitke. Taj iznos je kasnije smanjen i plaćeno je 550 milijuna US$. Uslijed navedenih okolnosti i promjene konteksta manifestirale su se na globalnoj razini slijedeće posljedice: – produljenje puta iz Azije do Europe i obrnuto, do 10 dana, – zastoj u brodskom prometu, stotine brodova čekalo je na prolazak kroz kanal, – povećanje vremena robe na putu, kašnjenje sirovina i rezervnih dijelova za proizvodnju gotovih proizvoda, – neispunjavanje ugovornih obveza prema kupcima vezano za vrijeme isporuke, – nastanak troškova zbog (ne)kvalitete za brojne sudionike u lancima opskrbe, – stvaranje osjećaja nesigurnosti, – rast cijena, odnosno inflacija, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini.

Treća okolnost u navedenom razdoblju, koja je značajno utjecala na promjenu konteksta u kojem se odvijaju globalni lanci opskrbe je vojna agresija Rusije na Ukrajinu, u prvoj polovici 2022. godine i to upravo kad se pandemija CO-

Izvor: Izradio autor.

Slika 1. Suvremeni pristup lancu opskrbe

VID-19 počela ozbiljnije smirivati i kad gotovo da nije predstavljala ozbiljniju smetnju kretanju ljudi i roba, budući da su brojne zemlje počele ukidati većinu restriktivnih mjera. Ova okolnost dodatno je poremetila odvijanje globalnih lanaca opskrbe, a poremećaj se manifestirao kroz:

– stvaranje osjećaja nesigurnosti što nije dobro za gospodarstvo, – prekid pojedinih lanaca opskrbe i to strateških roba poput žitarica, – napuštanje dosadašnjih uobičajenih pravaca odvijanja lanaca opskrbe, – nestašice strateških roba kao što su hrana, nafta, plin i dr., – velike migracije ljudi i socijalne probleme, – povećanje troškova zbrinjavanju izbjeglica u brojnim zemljama i odgovarajuću logistiku, – povećanje ulaznih troškova u proizvodne procese (porast cijena energenata i dr.), – rast cijena, odnosno inflacija, – pronalaženje novih pravaca odvijanja lanaca opskrbe, – napuštanje koncepta jedinog (dominantnog) dobavljača, odnosno kupca, – napuštanje dosadašnjih i stvaranje novih političkih i gospodarskih savezništava, – nova blokovska podjela svijeta, – nova geopolitička podjela svijeta, – preraspodjela financijskih sredstava radi potrebe jačanja obrambenog sektora, – redefiniranje shvaćanja suvereniteta, – narušavanje međunarodnih pravila i načela, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini.

Suvremeni pristup lancu opskrbe Dok se tradicionalna logistika zasniva prvenstveno na aktivnostima skladištenja i transporta, lanac opskrbe podrazumijeva i protok informacija između brojnih sudionika, a to su dobavljači sirovina, transportne organizacije, proizvođači proizvoda ili pružatelji usluga, distributeri proizvoda, maloprodajni lanci koji omogućuju da proizvod dođe do krajnjeg kupca i da postane predmetom potrošnje. Za razumijevanje fenomena lanca opskrbe kao složene strukture brojnih sudionika, potrebno je primijeniti suvremeni pristup lancu opskrbe, kako je prikazano na slici 1. Za suvremeni pristup lancu opskrbe karakteristično je slijedeće: – brojni sudionici različitih interesa i razine kulture kvalitete i organizacije, – povratna veza, lanac opskrbe ne završava konzumacijom proizvoda ili usluge od strane kupca, – transformacija pristupa tzv. linearne ekonomije u kružnu ekonomiju, – lanac opskrbe ne može se odvijati bez logistike, – tok informacija i materijala je obostran i obuhvaća sve sudionike lanca opskrbe, – razumijevanje proizvoda kroz životni ciklus.

Polazeći od glavnog cilja lanca opskrbe, a to je zadovoljiti potrebe krajnjeg kupca na najbolji mogući način, što podrazumijeva: – dostavu i isporuku robe i usluga na vrijeme, – izbjegavanje troškova i gubitaka zbog (ne)kvalitete, – kvalitetno upravljanje skladištem i zalihama, – uspostavu potrebnih komunikacijskih kanala, – koordinacija svih sudionika lanca opskrbe, – imati sposobnost prilagodbe lanca opskrbe kad nastupe okolnosti koje znače promjenu konteksta, može se zaključiti da su prethodno opisane tri okolnosti u kratkom vremenu utjecale na značajnu promjenu konteksta odvijanja lanaca opskrbe i da je bila nužna njihova brza prilagodba promijenjenom kontekstu, a kako bi nastavili doprinositi uspostavi ravnoteže između ponude i potražnje. Prilagodba lanaca opskrbe promjenama konteksta uslijed nastupanja tri opisane okolnosti odvija se na slijedeći način: – analizom i procjenom rizika, – supstitucijom – pronalaženjem alternativnih pravaca odvijanja lanaca opskrbe (npr. kopnenim, umjesto morskim putem i sl.), – skraćivanjem lanaca opskrbe kako bi se smanjila izloženost i ranjivost kao i troškovi,

– reindustrijalizacija (povratak u domicilne zemlje proizvodnji i industrija koje su tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. st. eksternalizirane (dane u outsourcing) i bile preseljene sa Zapada na Istok, a čime se želi skratiti lance opskrbe, smanjiti ovisnost, smanjiti inflaciju i riješiti nezaposlenost, – proizvodnjom zamjenskih proizvoda, – novim investicijama u svrhu izgradnje potrebnih industrija na vlastitom području, – osiguravanjem alternativnih pravaca odvijanja lanaca opskrbe, – fleksibilnijim tumačenjem koncepata kvalitete poput JiT (Just in Time), ispunjenje zahtjeva korisnika i sl.

Logistika zanimanje budućnosti

Lanac opskrbe složen je fenomen. U njemu sudjeluju brojni sudionici od kojih svaki ima svoje posebnosti i interese. Njihovi napori, unatoč tome, trebaju biti usmjereni krajnjem kupcu i zadovoljenju njegovih potreba, u određeno vrijeme, na određenom mjestu, u određenoj količini i uz optimalne troškove. Kontekst u kojem se odvijaju lanci opskrbe također je vrlo složen. Pored toga, vrlo brzo se mijenja i to korjenito, što zahtijeva kvalitetno upravljanje lancima opskrbe na način da se u što kraćem roku prilagode okolnostima promijenjenog konteksta i da se nikad značajnije ne uspore ili potpuno prekinu. Prekid lanaca opskrbe ili značajniji i dugotrajniji poremećaj imao bi za posljedice: – nestašice strateških proizvoda, – povećanje cijena odnosno inflaciju, – razvoj crnog tržišta, – razvoj svih vrsta kriminala, – povećanje jaza između bogatih i siromašnih, – narušavanje ravnoteže između ponude i potražnje, – daljnje zagađenje okoliša, – razvoj konflikata, – u ekstremnim slučajevima i oružane sukobe, jer se radi o borbi za strateška dobra, – smanjenje razine kvalitete života za sve.

Kvalitetno upravljanje koje se javlja kao nužnost, moguće je ukoliko logističkim procesima i lancima opskrbe upravljaju kompetentni ljudi, a to podrazumijeva, pored formalnog obrazovanja i specijalističko obrazovanje i odgovarajuće psihosocijalne karakteristike. Logistika je zanimanje sadašnjosti, ali i zanimanje budućnosti. Pri tom se misli na sve razine zanimanja u logistici, od logističkog radnika u skladištu do menadžera logističkih procesa i organizacija te znanstvenika. Obrazovanje za ova zanimanja, pored ostalog, treba nužno obuhvatiti:

– razumijevanju sustavnog pristupa, – razumijevanje konteksta, – razumijevanje procesnog pristupa, – razumijevanje integriranog sustava upravljanja, – načela kružne ekonomije, – životni ciklus proizvoda, – kritičko mišljenje.

Zaključak Nesmetano odvijanje lanaca opskrbe doprinosi ravnoteži između ponude i potražnje kao temeljnoj pretpostavci primjene načela usmjerenosti na kupca/korisnika. Lanac opskrbe složena je struktura koju čine brojni sudionici različitih interesa i razine kulture kvalitete i organizacije. Na odvijanje lanaca opskrbe dominantno utječe kontekst, što podrazumijeva političko, ekonomsko, socijalno, ekološko okruženje i sve promjene koje se u tom okruženju događaju. Uslijed razvoja komunikacija i tehnologija promjene konteksta sve su češće, brže i značajnije. Unatoč promjenama konteksta potrebno je osmisliti mehanizme, metode, alate i generički model koji će omogućiti odvijanje lanaca opskrbe i u budućim krizama. Brzina i kvaliteta prilagodbi lanaca opskrbe promjenama konteksta treba biti na razini koja omogućuje manju izloženost i ranjivost lanaca opskrbe, kako bi bili u funkciji osiguravanja što višeg stupnja ravnoteže između ponude i potražnje na globalnoj razini, jer se na taj način osigurava proizvodnja i distribucija proizvoda i pružanje usluga kupcima širom svijeta, u pravo vrijeme i u potrebnoj količini. A o tome ovisi stabilnost globalnog gospodarstva i poretka, materijalno blagostanje, sigurnost, ravnopravnost, stupanj slobode i demokracije te kvaliteta života svih.

Literatura

Drljača, M., „Kratki lanac opskrbe“, Zbornik radova XX. naučno stručnog skupa Sistem kvaliteta uslov za uspešno poslovanje i konkurentnost, Asocijacija za kvalitet i standardizaciju Srbije, Kopaonik, Srbija, 2018, str.63-70. Drljača, M., Repnjak, Patricia, „Supply chains in the context of the COVID-19 // Proceedings of the International Scientific Conference “The

Science and Development of Transport” (ZIRP 2020), Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb, 2020. pp. 35-46. https://www.dnevno.hr/vijesti/videoever-given-i-dalje-blokira-sueskikanal-legendarni-spasioci-stizuu-pomoc-spasavanje-ce-biti-komplicirano-nije-izgledno-da-ce-sezavrsiti-brzo-1702812/ (pristup 2.6.2022.). Kontejnerski brod Ever Given danas napušta Sueski kanal nakon tri mjeseca – tportal pristup (2.6.2022.). ST