Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt – doc.dr.sc. Marta Borić Cvenić kompleksan logističko-distrubutivni centar Marko Marošević, univ.bacc.oec

Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt – kompleksan logističko-distrubutivni centar

pišu: doc. dr. sc. Marta Borić Cvenić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Marko Marošević, univ. bacc. oec., student Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Zračne luke dnevno koristi devet milijuna ljudi kako bi letjeli nebom. No, kako su dizajnirani takvi tzv. mali gradovi i kako oni zaista funkcioniraju, otkrit će se na primjeru zračne luke u Frankfurtu. Zračna luka se smatra najkompleksnijom i najkontroliranijom organizacijom na svijetu kojom upravlja velik broj ljudi. Zračne luke u cijelom tom sustavu imaju ulogu prihvata i otpreme zrakoplova, prtljage, putnika, poštanskih pošiljaka i tereta, te je većina radnji prije polijetanja i nakon slijetanja njihova odgovornost. Uzdržavaju uzletno-sletne staze, manevarske površine te objekte i ostale uređaje koji se koriste za sigurno odvijanje prometa. Osim navedenih primarnih djelatnosti, obavljaju se i poslovi trgovina i ugostiteljstva, organizacije prijevoza putnika između zračne luke i smještaja izvan zračne luke, te turističke i agencijske usluge. Nakon navedenoga, potpuno je jasna potreba ljudskih resursa i logistike zbog detaljne i kompleksne organizacije operacija koje moraju biti pravovremene, sigurne i točne. U ovome članku naglasak će biti na zračnoj luci Frankfurt kao izuzetno kompleksnom logističko-distributivnom centru.

Zračni transport najbrže je rastući modalitet transporta u svijetu koji je ujedno i najskuplji gledajući cijenu po kilometru koju obračunava prijevoznik. Fiksni troškovi u koje spadaju nabava ili najam zrakoplova i standardne opreme, te varijabilni troškovi kao što su aerodromske takse ili gorivo izrazito su visoki, a s obzirom da u jednom pravcu u zrakoplov stane relativno malo tereta u usporedbi s ostalim oblicima transporta, potrebni su veliki kapitalni izdaci i visoko kvalificirano osoblje. Najbitnija karakteristika zračnog transporta je u njegovoj brzini, što je velika prednost za lako pokvarljivu robu koja se mora u određenom roku prevesti s velikih udaljenosti.

Zanimljive činjenice o zračnoj luci Rajna-Majna Frankfurt

Zračna luka Rajna-Majna Fran-

kfurt službeno je ime za frankfurtsku zračnu luku koja je započela s radom 8. svibnja 1936. godine. Pokriva 23 km², povezana je s više od 300 destinacija na pet kontinenata i najprometnija je zračna luka po putničkom prometu u Njemačkoj, u svijetu je 10. po kretanju zrakoplova, 14. po putničkom prometu te 13. po teretnom prometu. Lufthansa je vodeći njemački avioprijevoznik. Zračnom lukom upravlja prijevoznička tvrtka Fraport i služi kao glavni centar za Lufthansu. Klasifikacija zračnih luka obavlja se po kriterijima kao što su status zračne luke, veličina i karakter prometa u zračnoj luci, prema vrsti prometa i vrsti zrakoplova, duljini uzletno-sletne staze te instrumentalnoj opremljenosti. Prema statu-

su, zračna luka Rajna-Majna je civilna koja je ujedno i javna zračna luka, jer pripada u državni sustav i čini javnu mrežu zračnih luka. S obzirom na obujam prometa, mjeren brojem ukrcanih zrakoplova, ova vrsta zračne luke podijeljena je u četiri funkcionalne skupine: primarna, sekundarna, alternativna/pomoćna zračna luka i zračna luka za ostali javni promet. Primarna je zato što u ukupnom godišnjem obujmu svih ukrcanih zrakoplova redovitoga prometa sudjeluje s najmanje jedan posto. U ukupnom godišnjem obujmu svih ukrcanih zrakoplova redovitoga prometa sudjeluju s najmanje 2000 operacija. Frankfurtska zračna luka namijenjena je i izvanlinijskom charterskom prometu. Prema klasifikaciji zračnih luka, po vrsti zrakoplova koje mogu prihvatiti, je CTOL (Conventional Take - off and Landing) za standardne tipove zrakoplova. Svrstana je u A klasu prema ICAO (International Civil Aviation Organization) koja posjeduje uzletno-sletne staze koje mogu primiti sve zrakoplove koje trenutno lete u svijetu. Dvije su asfaltirane duljine 4000 metara, a dvije betonske od kojih je jedna također duljine 4000 metara dok je druga 2800 metara. Koriste najsuvremenije i najkvalitetnije uređaje, odnosno instrumente za sigurno odvijanje svih operacija zračne luke. Putnički promet – 2018. godine je kroz frankfurtsku zračnu luku prošlo 669.514.414 putnika što predstavlja najveći porast u broju putnika od kada zračna luka postoji i od kada se vode statistike u broju putnika. 55% svih putnika barem prođe kroz frankfurtsku zračnu luku. Prema broju putnika, frankfurtska zračna luka je 4. u Europi i 14. na svijetu. Prijevoz tereta – U 2018. godini prevezeno je 90.086 tona poštanskih pošiljaka, te 2.213.887 tona ostaloga tereta što bi značilo da se svaki dan u zračnoj luci preveze tereta veličine kao 43 plava kita. Frankfurtska zračna luka ima Centar za lakopokvarljive proizvode veličine 9000 m2 koji ima prostor za skladištenje kvarljive robe kao što su voće, cvijeće i morski plodovi i to u 20 različitih temperaturnih zona.

Prijevoz životinja – U 2018. Lufthansin Animal Lounge zaprimio je oko 2.000 konja, 15.000 kućnih ljubimaca, 80 milijuna ukrasnih riba i 150 životinja za zoološke vrtove.

CargoCity – naziv je za dva velika glavna područja koja sadrže većinu teretnih pogona u zračnoj luci. Zračna luka Frankfurt je druga po veličini za multimodalni prijevoz u Europi i ima nekoliko logističkih objekata. Ovi su objekti grupirani u dva područja na tlu zračne luke, na sjeveru CargoCity Nord i sjedište Lufthansa Cargo. Dodatni sadržaji ovdje su i pokvarljivi centar za svježe proizvedenu robu i Frankfurt Animal Lounge za prijevoz živih životinja i na jugu CargoCity Süd – veličine 98 hektara, dom je teretnog centra za pružatelje otpremnih usluga i špediterske tvrtke, nekoliko prijevozničkih tvrtki poput DHL za globalno prosljeđivanje, Air China, Emirates, Japan Airlines, Cathay Pacific, Korean Air i ovdje se nalazi Fraport Cargo Services. 2010. godine bila je druga najprometnija zračna luka u Europi nakon teretnog prometa zračne luke Pariz – Charles de Gaulle, rukovanje 2.231.348 metričke tone natovarenog i istovarenog tereta.

Prometni tokovi u zračnoj luci Primarni prometni tokovi u zračnoj luci su prometni tokovi zrakoplova, putnika, prtljage, tereta i prometni tokovi poštanskih pošiljaka. U prometne tokove zrakoplova ubrajaju se slijetanja, kretanje po rulnoj stazi do platforme parkiranja, manevar parkiranja, odlazak s platforme i polijetanje. Prometne tokove tereta u luci čine ulazni prometni tokovi tereta ili početni tokovi i izlazni prometni tokovi tereta ili završni tokovi. Početni tokovi kreću od predaje tereta do mjesta za razvrstavanje u skladištu, od skladišta do mjesta za ukrcavanje tereta. Završni tokovi počinju od mjesta iskrcavanja tereta koji se vozi do cargo skladišta, a tu se razvrstavaju prema idućoj transportnoj ruti. Poštanski početni prometni tokovi u luci kreću s pretovarom poštanskih pošiljaka s dostavnih vozila na vozila za prijevoz po zračnoj luci, slijedi prijevoz poštanskih pošiljaka od mjesta za pretovar do mjesta za ukrcavanje u zrakoplov, gdje slijedi ukrcavanje u zrakoplov. Pri završnim prometnim tokovima poštanskih pošiljaka, operacije se odvijaju obratnim redoslijedom. Razlika između teretnih i poštanskih prometnih tokova jest u tomu što se u poštanskim prometnim tokovima ne pojavljuju operacije u cargo skladištu, već se neposredno sreću kopneni i zračni prometni tokovi. U prometu poštanskih pošiljaka odvijaju se intenzivni transferi koji mogu biti izravni, odnosno sa zrakoplova na zrakoplov i mogu biti posredni, nakon iskrcavanja slijedi operacija rastavljanja, razvrstavanja i oblikovanja pošilja-

ka te priprema za prijevoz iz zračne luke dostavnim vozilom do krajnjeg odredišta.

Zračna luka Frankfurt - jedno od najkontroliranijih okruženja na Zemlji Da je zračna luka jedno od najkontroliranijih okruženja na Zemlji tvrde podaci da u frankfurtskoj zračnoj luci, uz pola milijuna slijetanja i uzlijetanja zrakoplova iz svih dijelova svijeta koji koriste ovu zračnu luku kao glavno čvorište, na godinu prođe 60 milijuna putnika i gotovo 2 milijuna tona tereta. Dnevno prođe gotovo dvostruko više životinja nego ljudi, a ukupan broj radnika broji 78.000 zaposlenih iz 500 različitih kompanija. Godišnja čista dobit doseže i do 300 milijuna eura.

Da bi operacije tijekom jednog dana u ovom mega-gradu funkcionirale, potrebna je visoka doza sigurnosti gdje zračnu luku čuvaju psi, lisice pa čak i pčele. Kako bi bili maksimalno spremni, moraju vježbati svaki dan. Psi vježbaju na otkrivanju opijata i opojnih sredstava. Zaposlene su i lisice čije bi zaduženje bilo da riješe miševe kako bi luka bila manje primamljiva najvećim štetočinama kada su zrakoplovi u pitanju – pticama grabežljivicama. Upravo su one najodgovornije za većinu kvarova na zrakoplovima, jer se zalijeću u motore. Svoje radno mjesto ima i 300.000 pčela koje svakodnevno kontroliraju kakvoću zraka. Istina, neizravno, jer se precizna analiza zapravo radi iz njihova meda. Uz životinje, ova zračna luka broji 7.500 visoko obučenih zaštitara koji su spremni za intervenciju svakog oblika zločina. U zračnoj luci tri su vatrogasne postaje. Tako su postavljene da od svake najudaljenije točke ima maksimalno tri minute vožnje. Vatrogasci imaju najbolju opremu na svijetu, ali čak i 120 intervencija na godinu. Svatko tko je barem jedanput bio u frankfurtskoj zračnoj luci i morao presjedati s jednog leta na drugi svjestan je njegove kompleksnosti, no gotovo nitko ne zna da postoje tuneli dugački 81 kilometar kojima se prevozi 140.000 torbi na sat, niti da je u luci zaposlen tim koji može ukloniti ili složiti dio piste za samo pet sati, dok bi ekipi za obnovu autoceste za sličan posao trebalo pet dana. Tamo je i nekoliko ekipa za čišćenje koje su uvježbane tako da Boeing 777 mogu očistiti za samo 20 minuta, odnosno treba im pet sekundi za čišćenje svakog sjedala. Za pripremu zrakoplova za novi let optimalno je potrebno 90 minuta, no u izvanrednim okolnostima radnici će ga spremiti za manje od jednog sata. Kašnjenje letova na godišnjoj razini zračnu industriju stoji osam milijardi dolara, a putnike čak i više – 17 milijardi dolara. Radnici piste u luci čiste specijaliziranim kamionima svakih deset tjedana, kako bi se uklonili ostaci i do pet tona gume. Za parkiranje se koriste najnoviji uređaji koji uz pomoć sustava laserskog skeniranja u zrakoplovu omogućuje da se postavi u poziciju uz maksimalno odstupanje od šest milimetara.

Precizan je kao i parkirni sustavi u najmodernijim automobilima. Kako bi održali 224 sustava pokretnih stepenica besprijekorno čistim, luka koristi robote. Vozila za utovar tereta, mobilnih ljestvi, kamiona za odmrzavanje i ostalih, ima više prizemljenih servisnih vozila u zračnoj luci nego što ima žutih taksija u New Yorku. Kako bi srce donatora koje se prevozi zrakoplovom na operaciju kucalo sve vrijeme, čuva se u posebno izrađenom centru za brigu oko organa za transplantaciju, a prije nekoliko godina u posebnoj zgradi, u karanteni za životinje prespavao je i jedan morski pas koji je bio na putovanju za akvarij u kojem ga je čekao novi dom. Umjesto zaključka Gotovo svi znaju kako je biti putnik u zračnoj luci, no rijetki znaju koliko se sitnih detalja i planova mora poklopiti da sve dobro funkcionira i zato je ova zračna luka pravi pokazatelj za prikazati ono što se događa iza zidova i prosječnom je putniku nepoznato, ali bez toga ne bi funkcionirao ni jedan let, a ni prijevoz tereta. Kako se svaka akcija u mega-zračnoj luci planira na sat, minutu i sekundu te se precizno i predvidljivo kontrolira, uključujući i radnju putnika prilikom ulaska u terminal i uz pridržavanje takvog uređenog rasporeda zahtijeva tisuće inženjera koji se utrkuju protiv sata, dvadeset i četiri sata dnevno. Istražili smo srce ove globalne organizacije i njegovu vitalnu ulogu u ogromnoj svjetskoj zračnoj mreži, te kako operacija zračne luke u Frankfurtu nikad ne uživa u zastoju te se s pravom može reći da je zračna luka Frankfurt jedno od najkompleksnijih logističkodistributivnih centara u Europi uz pregršt zanimljivosti i nevjerojatnih činjenica koje su prikazane u ovome članku.

Literatura

AN – Aviation; Aircraft ground handling; Lufthansa cargo; https://www.an-aviation.com/ services/aviation-fuel-jet-a1-avgas/?https://www.an-aviation. com/services/aviation-fuel-jeta1-av-gas&gclid=Cj0KCQiA2uHBRCCARIsAEeef3mXHJ3J2Vca0k7YpmWt-9oSwe8Utfi7wxzPgaMm_ M9pVcJP8TFt9EaAj88EALw_wcB (01.05.2022.) Fraport.com, https://www.fraport. com/en/our-group/about-us/ facts---figures.html (25.05.2022.) GW – World; Transport and Logistics, https://www.gw-world.com/ hr/proizvodi-i-usluge/zracni-ipomorski/zracni-prijevoz-tereta/(30.05.2022.) SERIJAL – Zračna luka Frankfurt (X-Ray Mega Airport) Zelenika, R.: Prometni sustavi – tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.