Upotreba simulacijskih modela u upravljanju logističkim sustavima Fitim Kurti, mag.oec

Upotreba simulacijskih modela u upravljanju logističkim sustavima

piše: Fitim Kurti, mag. oec., Održiva mobilnost i logistika, Sveučilište Sjever, SC Koprivnica

Upotreba modernih simulacijskih programa pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka, dajući bolji uvid u procese, njihovu dinamiku i iskoristivost resursa, te zapošljavanje optimalnog broja resursa za neometano izvršenje potrebnih zadataka.

Zašto simulirati?

Potreba za modernim i učinkovitim logističkim sustavima koji uključuju sve transportne modove za prijevoz tereta, od zrakoplovnog, željezničkog, cestovnog, brodskog do cjevovodnog, zatim skladišne sustave i procese, poslovne modele nabave, proizvodnje i distribucije te, na kraju, moderne i učinkovite sustave razmjene, akumulacije i analize podataka o potražnji, ponudi i tokovima materijala i vrstama potrebnih informacija koristeći razna tenoloških rješenja i dostignuća iz IKT područja, nikada nije bila veća. Troškovi rada, troškovi opreme i potražnja kupaca nastavljaju rasti svake godine. Simulacija pruža mogućnost testiranja procesa i sustava, poput logističkih, u okruženju bez rizika i bez ometanja postojećeg sustava. Također pomaže u određivanju minimalnih operativnih troškova bez žrtvovanja propusnosti postojećih sustava.

Što je simulacija? Općenito, simulacijski modeli su imitacije poslovnog sustava. Modeliranje i simulacija je disciplina za podizanje razine razumijevanja interakcije dijelova sustava kao i sustava u cjelini. Razina razumijevanja koja se može razviti kroz ovu disciplinu rijetko se može postići bilo kojom drugom disciplinom. Model je pojednostavljeni prikaz stvarnog sustava namijenjen promicanju razumijevanja. Je li model dobar ili ne, ovisi o tome u kojoj mjeri potiče razumijevanje. Budući da su svi modeli pojednostavljenja stvarnosti, uvijek postoji kompromis o tome koja razina detalja je uključena u model. Ako je premalo detalja uključeno u model, postoji rizik od propuštanja relevantnih interakcija, a rezultirajući model ne potiče razumijevanje.

Ako je previše detalja uključeno u model, model može postati pretjerano kompliciran i zapravo spriječiti razvijanje razumijevanja. Obično se sustav logistike i transporta sastoji od jednog ili više terminala ili čvorišta povezanih skupom prometnih linija. Takve logističke mreže tvore međusobne aranžmane između ishodišta i odredišta. Logistički i transportni sustavi koriste mnoge resurse koje možemo klasificirati kao

1) izravne resurse, koji se koriste u fizičkom prijevozu tereta s jedne lokacije na drugu, i 2) neizravne resurse, uključene u sortiranje, skladištenje, rukovanje, prikupljanje i konsolidaciju na različitim tranzitnim lokacijama koje se nazivaju terminali. Konvencionalno planiranje logističkih sustava uključuje razvoj analitičkih modela za generiranje putovanja, distribuciju putovanja, modalnu podjelu i dodjelu pojedinačnih transportnih zadataka. Međutim, iz dana u dan konvencionalni sustavi koji su izgrađeni da jamče isporuku na vrijeme, isporuku bez oštećenja i izbjegavanje nestašice kupcima, postali su iznimno složeni i često zahtijevaju skupe administrativne sustave, informacijske sustave i sustave za podršku odlučivanju. Stoga posljednjih godina simulacijsko modeliranje logističkih i transportnih sustava dobiva na zamahu u većini tvrtki.

Modeli i sumulacije modela pomažu nam da se lakše nosimo s kompleksnim sustavima poput logističkih. Logističke sustave karakterizira dinamička kompleksnost koju Peter Senge, u „The Fifth Discipline: The Art & Practice of the Learning Organization“ pripisuje sustavima kod kojih su uzrok i posljedica razdvojeni vremenom i/ili prostorom. S dinamičkom kompleksnošću teško se nosimo, jer ne možemo lako vidjeti veze među dijelovima sustava i njihovu interakciju. Jedna od velikih vrijednosti simulacije je sposobnost kompresije vremena i prostora sustava, što omogućava da se u nekoliko minuta, uz digitalne udaljenosti, dožive interakcije koje bi se normalno odvijale u vrlo dugim vremenskim razdobljima i na velikim udaljenostima. Simulacija može oponašati ponašanje kompleksnog poslovnog sustava tijekom vremena. Korištenjem simulacijskih programskih rješenja poput primjerice FlexSima, može se izgraditi simulacijski model koji oponaša logistički i transportni te proizvodni poslovni sustav kakav trenutno postoji ili se može izgraditi prototip budućeg poslovnog sustava, kako bi se predvidjela njegova izvedba u stvarnom svijetu. Svrha simulacijskog modela je pomoć za stjecanje dubljeg razumijevanje određenog poslovnog sustava i za rad na njegovom holističkom poboljšanju. U idealnom slučaju, nakon što se izgradi određeni simulacijski model, može se eksperimentirati s različitim varijablama kako bi se bolje optimizirao određeni logistički sustav. Također se može simulacijski model koristiti za testiranje kako određeni poslovni sustav reagira na promjenjive uvjete. Osim toga i sam prolazak kroz posao prikupljanja podataka za stvaranje simulacijskog modela, može dati neke vrijedne uvide same po sebi. U procesu prikupljanja podataka o logističkom sustavu, dobit će se uvid u sustav iz prve ruke tako što se rade stvarna opažanja u stvarnom vremenu razgovarajući sa stvarnim ljudima. Sami ti uvidi mogu pomoći da se identificiraju načini za optimizaciju logističkog poslovnog sustava na način koji se prije nije mogao vidjeti. Zamislimo da gradimo simulaciju skladišta i zanima nas da utvrdimo radi li naš skladišni sustav na optimalnoj razini učinkovitosti. Korištenjem simulacijskog softvera izradi se 3D simulacija skladišta prema stvarnoj shemi sa svom opremom, strojevima, alatima i ljudima kojima se daju stvarne karakteristike poput prostornih veličina, brzine, ubrzanja i usporenja, kapaciteta, potrošnje vremana i energije i sl.

Isto tako, dolazak robe na rampu može se predstaviti prema stvarnom rasporedu ili koristeći neke od statističkih distribucija koje najbolje opisuju diskretne događaje koji se dešavaju u određenom trenutku u vremenu, prema ugrađenim distribucijskim razdiobama ili prema podacima koje imamo iz prošlosti i na osnovu kojih softver radi nove distribucije. Simulacijskim modelom može se odgovoriti na važna pitanja s kojima se donositelji odluka u skladištu suočavaju svaki dan. Evo nekoliko primjera: • Maksimiziramo li svoja skladišta kako bismo optimizirali kretanje proizvoda? • Dolaze li naši proizvodi na pravo mjesto u pravo vrijeme?

• Jesmo li uspjeli svesti prazan hod na najnižu moguću razinu?

FlexSim još donosi i bolje vizualno iskustvo u simulacijsko modeliranje, pružajući bogate 3D objekte kako bi model izgledao još realističnije. 3D simulacijsko modeliranje oživljava sustav i pomaže u poticanju komunikacije između osoblja na svim razinama.

Upotreba modernih simulacijskih programa pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka, dajući bolji uvid u procese, njihovu dinamiku i iskoristivost resursa, te zapošljavanje optimalnog broja resursa za neometano izvršenje potrebnih zadataka, poboljšanje efikasnosti i efektivnosti i smanjenja utjecaja na okoliš izvodeći eksperimentiranje u virtualnom svijetu bez potrebnih zahvata u realnom svijetu i skupih eksperimenata metodom pokušaja i pogrešaka sa skupim resursima poput zgrada, strojeva i opreme te viška ili manjka ljudi. ST