Promišljanja o budućnosti hrvatskog turizma

Ivana Kolar direktorica Julius Rose, poslovno savjetovanje i organizatorica Konferencije TOURISM 365

Hrvatski turizam uvijek je bio više od pukih brojki i statistike. Iza svakog dolaska, noćenja i potrošenog eura stoje priče ljudi, kako posjetitelja, tako i domaćina. Danas, dok se suočavamo s izazovima i prilikama koji oblikuju našu budućnost, važno je promišljati o tome kako zadržati autentičnost i kvalitetu života u našim destinacijama, a istovremeno omogućiti rast i prosperitet.

Cjelogodišnji turizam…

Hrvatski turizam već godinama ostvaruje impresivne rezultate, pozicionirajući našu zemlju kao jednu od najpoželjnijih destinacija u Europi. Naši prirodni resursi, kulturna baština i autentično gosto- primstvo privlače milijune posjetitelja godišnje. Ipak, pred nama su značajni izazovi koji zahtijevaju promišljene strategije i inovativna rješenja kako bismo osigurali održiv i dugoročan razvoj turizma u Hrvatskoj.

Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavamo je koncept cjelogodišnjeg turizma – ideja da hrvatski turizam ne bi trebao biti ograničen na ljetne mjesece, već bi trebao cvjetati tijekom svih godišnjih doba. Naša obala, zaleđe, plani- ne, ruralna područja i gradovi imaju toliko toga za ponuditi, i to ne samo u vrućim ljetnim danima, već i u hladnijim mjesecima, kada priroda, kultura i gastronomija pružaju potpuno drukčije, ali jednako nezaboravne doživljaje. Produženje sezone, što uključuje i aktivaciju kontinentalnih potencijala, nije samo ekonomski imperativ i prilika za još bolje rezultate na godišnjoj razini, već i prilika za ravnomjerniji razvoj destinacija, čime smanjujemo pritisak na infrastrukturu i okoliš.

Možete li zamisliti što bi se dogodilo kada bismo produljili sezonu na 365 dana, uravnotežili broj gostiju tijekom godine i popunili barem dio kreveta koji tijekom „neljetnih“ mjeseci ostaju prazni? Što kad bismo imali zaposlene djelatnike u turizmu svih 12 mjeseci u godini i kada bi oni destinaciju u kojoj rade doživjeli kao svoj dom? I što kad bismo sve naše goste iz ljetne sezone pozvali da nas posjete još (barem) jednom tijekom godine?

Bolji rezultati u predsezoni i posezoni već su vidljivi u nekim dijelovima Hrvatske, ali potrebno je dodatno raditi na tome da se taj trend proširi na nacionalnoj razini. To zahtijeva suradnju svih dionika u turizmu – od lokalne zajednice, preko turističkih agencija, hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta do pružatelja dodatnih usluga.

Svi zajedno trebamo raditi na razvoju i kreiranju autentičnih iskustava i promociji cjelovitih turističkih paketa koji će privući goste tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci, potencijalno i zimskih.

Kvalitetna promocija, usmjerena na specifične ciljne skupine, kao što su ljubitelji kulture, enogastronomije, outdoor i sportskih aktivnosti ili digitalni nomadi, može igrati ključnu ulogu u privlačenju gostiju izvan glavne sezone. Zdravstveni turizam tu ima posebnu ulogu, s obzirom da je razvijen u gotovo svim dijelovima Hrvatske i može biti glavni nositelj cjelogodišnjeg poslovanja.

…i drugi izazovi

Potpuno je jasno da produženje sezone ne može biti lako. Važno je osigurati da su svi aspekti turističke ponude spremni za goste tijekom cijele godine. To uključuje kvalitetnu infrastrukturu i osposobljene djelatnike u turizmu. Za to je potrebno izaći iz komfora uhodane ljetne zarade i ponekad malo i riskirati. No, mogući benefiti tog rizika su ogromni.

Hrvatska je postala globalno prepoznatljiva destinacija, a popularnost nosi sa sobom i odgovornost. Preveliki broj posjetitelja u kratkom vremenskom razdoblju može narušiti kvalitetu života lokalnog stanovništva, uništiti okoliš i oštetiti reputaciju same destinacije. Situacije u destinacijama poput Barcelone, primjer su koji vjerujem da ne želimo u Hrvatskoj. Jedno je od rješenja upravljanje destinacijama i usmjeravanje napora prema boljoj distribuciji turista unutar zemlje, promicanje manje poznatih destinacija i razvoj oblika turizma koji je u skladu s kapacitetima i potrebama lokalnih zajednica. I za to nam je potrebna aktivna suradnja. Partnerstvo među regijama i dionicima te uvezivanje turističkih priča na višoj razini u zajedničke proizvode koji se prelijevaju kroz više područja. Većina turista ionako ne poznaje naše unu - tarnje administrativne granice. A u svim svjetskim destinacijama turisti su najčešće otvoreni za nekoliko sati vožnje kako bi vidjeli neku atrakciju ili doživjeli neko posebno iskustvo izvan lokacije svojeg smještaja.

Prekomjerno dizanje cijena tijekom ljetne sezone jedan je od problema koji se često spominje s oprezom, a izravno utječe na percepciju Hrvatske kao turističke destinacije. Nerazmjerno visoke cijene, posebno u usporedbi s kvalitetom usluge, mogu odbiti ponovne posjetitelje i oštetiti reputaciju destinacije. Dugoročna strategija temeljena na održivosti i zadovoljstvu gostiju donosi veće koristi. Zlatno pravilo u turizmu je dobar omjer cijene i kvalitete, gost uvijek mora imati dojam da je dobio više nego što je platio, bez obzira na visinu cijene. Diferencirana cjenovna politika s atraktivnim paketima izvan glavne sezone može pomoći u ravnomjernijem rasporedu turističkog prometa i stvaranju održivijih prihoda tijekom cijele godine.

Još jedan izazov koji postaje sve značajniji je utjecaj klimatskih promjena na turizam. Promjene u globalnim vremenskim obrascima već sada imaju utjecaj na ponašanje turista, koji sve češće biraju destinacije koje nude ugodnije temperature tijekom ljetnih mjeseci. Kako se temperature na Mediteranu povećavaju, postoji rizik da će turisti početi preferirati sjevernije destinacije koje pružaju po - voljnije klimatske uvjete. Ovo je važan signal za Hrvatsku da moramo ulagati u razvoj cjelogodišnje turističke ponude, kako bi se smanjila ovisnost o ljetnoj sezoni i osigurala stabilnost prihoda.

Održiva budućnost

Naša je regija predugo sputavana izrazito sezonskim modelom turizma. To vrijedi za Hrvatsku, ali i za većinu mediteranskih zemalja. Svakog ljeta suočavamo se s prenapučenim destinacijama, prometnim gužvama i preopterećenom infrastrukturom. Zimi se ista područja pretvaraju u gradove duhova, dok se lokalne tvrtke bore za opstanak ili zatvaraju svoja vrata do sljedećeg ljeta, pa kvaliteta života u takvim destinacijama drastično pada.

Sezonska priroda turizma znači da se naša industrija uglavnom oslanja na privremene sezonske radnike, koji često nemaju prave kvalifikacije, što dovodi do nedosljedne kvalitete usluge i nedostatka kontinuiteta. Mnogi od njih jedva čekaju otići čim ljeto završi. Ali ne mora biti tako.

Promicanjem i razvojem 12-mjesečne turističke sezone, možemo stvoriti stabilna, cjelogodišnja zaposlenja, smanjiti pritisak na naše destinacije i pružiti posjetiteljima bogatija i raznovrsnija iskustva. Riječ je o ravnomjernijem širenju prednosti turizma tijekom cijele godine, osiguravajući da lokalne za- jednice napreduju, a ne samo da prežive.

Kada ljudi rade i žive u turističkoj destinaciji tijekom cijele godine, razvijaju jaču vezu s lokalnom zajednicom, čineći je uistinu svojim domom. Ova dublja veza potiče veći osjećaj brige i odgovornosti za destinaciju, poslodavca i kvalitetu ponude. Osim toga, kvaliteta života u tim zajednicama se na taj način poboljšava, budući da postaju dostupne usluge i sadržaji prilagođeni za podršku svakodnevnom životu, a ne samo sezoni.

Smanjenje sezonalnosti i redistribucija turističkog prometa mogu značajno unaprijediti kvalitetu poslovanja, turističkih rezultata i života, ali temeljni princip svakog budućeg razvoja mora biti održivost. Održivi turizam nije samo pojam koji se lijepo uklapa u promotivne slogane, već nužnost za dugoročni uspjeh. Održivost treba živjeti i imati je za primarni cilj i neizbježan imperativ. Svi pričamo o održivom poslovanju, sad već godinama, no ne razumijemo baš svi pravi koncept. Održivi razvoj znači balans između turističkog rasta i zaštite okoliša, očuvanja kulturne baštine te osiguravanja kvalitete života lokalnih zajednica. Nužno je ulagati u infrastrukturu koja je otporna na klimatske promjene, promovirati ekološki prihvatljive oblike transporta, te podržavati inicijative koje smanjuju negativan utjecaj turizma na okoliš.

Očuvanje kvalitete života u destinacijama ključno je za održivost. Lokalne zajednice moraju biti uključene u planiranje i razvoj turizma kako bi se osiguralo da koristi od turizma ostanu u lokalnoj ekonomiji, te da se očuvaju specifičnosti i autentičnost destinacija. Novi Zakon o turizmu to i definira.

Održivost i kvaliteta usluge najčešće su spominjani ciljevi u razvoju mnogih destinacija. A što je danas prava premium usluga? Što je onaj luksuz na odmoru kojem svi barem potajno težimo? Danas to više nije (samo) skupo uređenje sobe ili individualna posluga. Suvremeni turisti danas traže jedinstvene, personalizirane doživljaje, ali one koji im omogućuju pravu vrijednost za njihov novac i za njihovo vrijeme – žele upoznati lokalne ljude, probati autohtonu hranu, otkriti skrivena mjesta i doživjeti destinacije na način koji im omogućuje povezivanje s njihovom pravom suštinom. Hrvatska, sa svojom bogatom kulturnom baštinom, prirodnim ljepotama i gostoljubivim stanovništvom, savršeno odgovara ovom trendu. No, da bismo to postigli, moramo promicati kvalitetu ispred kvantitete, fokusirati se na stvaranje nezaboravnih doživljaja i graditi ponudu koja se temelji na autentičnosti i održivosti. Raspršiti našu ponudu po cijeloj Hrvatskoj i razviti atraktivnu ponudu u svim godišnjim dobima. Jer, luksuz u turizmu danas znači autentičnost i nemasovnost.

Tko se slaže, nek’ prvi krene! Hrvatski turizam stoji na raskrižju –prilika je mnogo, ali samo promišljenim i odgovornim pristupom možemo osigurati njegovu dugoročnu održivost i uspjeh. Zajedno, možemo izgraditi budućnost u kojoj turizam postaje izvor ponosa i kvalitete života za sve nas, u kojoj naši gosti dolaze ne samo jednom, već se vraćaju iznova, otkrivajući uvijek nešto novo i posebno. ST