Turizam se prilagođava brzim promjenama

Standardni turistički paket aranžmani te „ručnik na plaži“ odavno nisu dovoljni te je sve veći naglasak na kvaliteti ponude, bogatstvu kulturne ponude, lokalnih tradicija i prirodnih ljepota.

1. Nakon povijesno najbolje predsezone, sada su iza nas i glavni ljetni mjeseci. Kakve je rezultate hrvatski turizam ostvario tijekom špice sezone i što možemo očekivati u nastavku godine?

Tijekom glavnih ljetnih mjeseci uspješno smo zadržali kumulativni rast turističkog prometa, što je i bio glavni cilj. Daljnje i značajnije jačanje prometa u srpnju i kolo- vozu nije opcija, jer je riječ o najintenzivnijim mjesecima tijekom kojih su naši kapaciteti gotovo u potpunosti popunjeni, odnosno, tijekom kojih u našoj zemlji na dnevnoj bazi kontinuirano boravi više od milijun gostiju. Daljnje jačanje prometa u špici dovelo bi samo do novih problema i izazova, od narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva i dodatnih pritisaka na infrastrukturu, pa sve do narušavanja kvalitete boravka samih turista. Kada pak govorimo o očekivanjima od ostatka godine, sukladno dobrim najavama, očekujemo posezonu tijekom koje ćemo dodatno učvrstiti ovogodišnji rezultat i na taj način ostvariti ono što je planirano, a to je stabilna glavna sezona uz izražen rast prometa u razdobljima pred i posezone.

2. Unazad nekoliko godina svjedočili smo velikim izazovima koji su zadesili svijet, počevši od pandemije koja je 2020. posebice pogodila turistički sektor i tako značajno utjecala na trendove u putovanjima. Što je sve utjecalo na trendove u turizmu u ovoj godini?

Turizam je horizontalna djelatnost i kao takav je vrlo specifičan, jer na njega utjecaj ima čitav niz čimbenika, koji pritom i ne moraju direktno biti povezani s turizmom kao sektorom. Primjerice, spomenuli ste COVID krizu, a riječ je o zdravstvenom pitanju. Svjedoci smo inflacije koja je i ove godine imala snažan utjecaj na turistički sektor, a riječ je o pitanju iz sektora financija. Tu su i migracije radnika te aktualna geopolitička zbivanja koja isto tako snažno utječu na turističke tijekove, a nije da puno toga možete učiniti po tim pitanjima s aspekta turističke politike jedne zemlje.

Dakle, možemo reći da živimo i radimo u jednom vrlo dinamičnom i izazovnom okruženju u kojem pravodobna reakcija, pravodobno prepoznavanje trendova i brza prilagodba predstavljaju jedan od osnovnih čimbenika uspješnog poslovanja.

3. Kakvu poziciju na globalnom tržištu Hrvatska uživa danas i gdje želimo biti sutra kada govorimo o daljnjem razvoju turizma?

Hrvatska se trenutačno percipira kao jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija na Mediteranu. Uz percepciju Hrvatske kao izrazito lijepe zemlje i atraktivne turističke destinacije, na većini glavnih emitivnih tržišta Hrvatsku se dobrim dijelom doživljava kao pristupačnu destinaciju s posebnim naglaskom na ljetne godišnje odmore na obali.

Međutim, kroz novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma postavljamo novu ambiciju hrvatskog turističkog marketinga koja odgovara trenutnim tržišnim okolnostima, ali i moguć- nostima i potrebama hrvatskog turizma. Ambicija je sažeta u viziji plana koja pretpostavlja kako će Hrvatska do 2027. i poslije biti prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, koja će u cilju unaprjeđenja kvalitete života domaćeg stanovništva nuditi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje. Drugim riječima, još ćemo se više fokusirati na isticanje segmenata turističke ponude visoke vrijednosti, odnosno na turiste iz premium skupine potražnje.

4. Možemo li reći da se hrvatski turizam onda nalazi na određenoj prekretnici?

Uz novi Strateški marketinški plan imamo i novi Zakon o turizmu koji dolazi s pratećim pravilnicima pa stoga možemo reći da je reforma upravljanja turizmom u punom jeku. Tu su i određene promjene u zakonima iz drugih resora, a kojima Vlada RH daje snažan i konkretan doprinos u transformaciji hrvatskog turizma. Sljedeći zadatak koji će stajati pred svima nama biti će sama provedba jer alternative nema, hrvatski se turizam doista nalazi na određenoj prekretnici i moramo aktivno djelovati na svim razinama ako želimo dugoročno poslovanje i održivi turizam.

5. Kakva će biti uloga Hrvatske turističke zajednice u tim novim zakonskim okvirima, odnosno u sustavu turističkih zajednica?

Jedna od temeljnih i zakonom propisanih zadaća turističkih zajednica podrazumijeva upravljanje turizmom na onim područjima za koja je nadležna svaka pojedina turistička zajednica. Ideja je da se svakoj općini, gradu, odnosno županiji osiguraju okviri djelovanja putem kojih će, u turističkom smislu, moći profilirati svoje destinacije. Samim Zakonom o turizmu predviđeno je da Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalna turistička organizacija, koordinira marketinške aktivnosti svih turističkih zajednica, a zbog unaprjeđenja učinkovitosti upravljanja destinacijom uspostavlja se nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica, u kojoj će Hrvatska turistička zajednica imati aktivnu ulogu.

6. Znamo da u našoj zemlji veliku većinu prometa ostvarujemo s europskih tržišta, no možemo li reći da nam se ponovno otvaraju i daleka tržišta?

Da, vraćaju nam se sve više i gosti s dalekih tržišta, što potvrđuju i dosadašnji turistički rezultati. Pored SAD-a koji je za hrvatski turizam najvažnije daleko tržište s kojeg ostvarujemo najveći promet, svjedočimo i povećanju broja turista iz Koreje, Kine, Japana i Kanade. Tom trendu svakako doprinose i povratci direktnih linija na relaciji Zagreb-Seoul te Dubai-Dubrovnik, koje nisu prometovale u pandemijskim godinama. Također, uspješ - no smo zadržali direktnu povezanost na relaciji New York-Dubrovnik, a iduće godine možemo očekivati dodatnu liniju između naše zemlje i SAD-a. Ti su nam gosti iznimno važni i iz razloga što najčešće putuju izvan glavnih ljetnih mjeseci, te su iznadprosječno skloni posjetiti veći broj destinacija prilikom boravka u Hrvatskoj, odnosno nerijetko Hrvatsku kombiniraju s drugim destinacijama Europe pa smo tako dio njihova šireg europskog itinerera.

7. Što je s Njemačkom, našim najvažnijim tržištem s kojeg u ovoj godini bilježimo nešto slabiji rezultat od lanjskog? Jesmo li taj manjak nadomjestili rezultatima s drugih tržišta?

Rezultati s njemačkog tržišta u ovoj su godini posljedica niza okolnosti, ali to je i dalje naše najvažnije tržište s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet, odnosno, koje u ukupnim noćenjima ostvaruje udio od oko 23 posto. Također, podsjećam da smo na ovom tržištu u prošlim sezonama ostvarivali odlične rezultate pa čak i dvoznamenkaste poraste turističkog prometa, pa je nerealno očekivati da možemo takvu dinamiku kontinuirano zadržavati. Za nas je dobro što Hrvatska ima vrlo dobar tržišni miks pa tako u ovoj godini bilježimo rast s tržišta Poljske, Slove- nije, UK-a, Mađarske, SAD-a, Španjolske, itd. U svakom slučaju, manjak gostiju s pojedinog tržišta je signal da treba razmotriti eventualne nove trendove i značajke na takvim tržištima, odnosno, uložiti dodatne napore u promociju i mi ćemo to učiniti.

8. Često se govori o inozemnim tržištima s kojih se ostvaruje gotovo 90 posto ukupnog turističkog prometa u našoj zemlji, no što je s domaćim tržištem? Kakvi su Hrvati kao gosti?

Kada govorimo o domaćem tržištu, ono se nalazi na visokom drugom mjestu po ostvarenom prometu, odmah iza vodeće Njemačke, a ispred tržišta poput Slovenije, Austrije, Poljske, Češke i ostalih. Tako domaće tržište u ukupnim noćenjima na razini godine ostvaruje udio od oko 12 posto, što potvrđuje njegovu važnost za ukupni rezultat hrvatskog turizma. Vjerujem da su toga svjesni i hrvatski turistički subjekti koji prepoznaju važnost domaćeg gosta, a ovom prilikom mogu najaviti i jednu posebnu promotivnu kampanju namijenjenu domaćem tržištu u sklopu koje ćemo naglasak staviti na neke nove načine provođenja odmora u vlastitoj zemlji, ali i na područja kao što su Međimurje, Slavonija i Baranja, Lika i Gorski Kotar, Zagorje...

9. Česta tema su bile i cijene… Je li Hrvatska preskupa destinacija i kako tu stojimo u odnosu na konkurenciju?

Naša interna istraživanja pokazuju da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, što kad govorimo o uslugama smještaja, što kad govorimo općenito o vanpansionskoj ponudi. Da je tome tako nedavno je potvrdio i njemački Savezni ured za statistiku koji je analizirao te uspoređivao cijene u Njemačkoj s cijenama u drugim zemljama pa tako i onim u koje Nijemci rado putuju. Njihovi su podaci pokazali da je Hrvatska povoljnija od primjerice Italije, Francuske ili Austrije, dok smo po cijenama vrlo blizu destinacijama poput Španjolske ili Grčke. Cijene rastu, ne samo kod nas, ali zato je još i više potrebno raditi na tome da rast cijena prati i kvaliteta pružene usluge. Gosti će uvijek to biti spremni platiti te će se uvijek rado vraćati samo ako budu zadovoljni.

10. Uviđate li neke promjene u načinu ponašanja ili neke nove potrebe današnjih ljubitelja putovanja? Što kažu istraživanja?

Kao što sam rekao, turizam se, generalno gledano, prilagođava brzim promjenama koje su prije svega uzrokovane geopolitičkim situacijama, ali i tehnološkim napretkom. Navedeno znači da određene potrebe mijenjaju i sami ljubitelji putovanja koji sve više traže autentična iskustva, odnosno žele što više i bolje upoznati kulturu destinacije u kojoj borave, a nikako ne smijemo pritom zanemariti i njihovu želju za održivim putovanjima.

Standardni turistički paket aranžmani te „ručnik na plaži“ odavno nisu dovoljni te je sve veći naglasak na kvaliteti ponude, bogatstvu kulturne ponude, lokalnih tradicija i prirodnih ljepota. Turisti danas traže autentični doživljaj, a Hrvatska s obzirom na sve svoje resurse ima priliku i mogućnost odgovoriti na sve zahtjeve i izazove koje suvremeni turisti traže. I.K.

Ove godine smo u eteru istovremeno imali priliku slušati teze o potpunoj propasti turističke sezone i teze o još jednoj uspješnoj sezoni. Što je istina, kakva je sezona zaista bila i zašto imamo tako podijeljena viđenja?