Iscrpljujemo naše vrijednosti i prirodno bogatstvo za male novce

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma

Poslovni model domaćeg turizma koji potiče izgradnju objekata za kratkoročni turistički najam (komercijalnih i nekomercijalnih) moramo hitno zaustaviti, jer dovodi do overturizma koji zahvaća sve veći broj naših destinacija, a koji prijeti trajnom tržišnom propašću destinacija.

Treba naglasiti da je ova godina, nakon dvije zaista sjajne sezone, koje su se, budimo iskreni, dogodile i na krilima „covid godina“ kada su bliže destinacije poput Hrvatske bile tražene značajno više u odnosu na „normalne godine“, zapravo godina „stvarnosti“ za naš turizam. Na ovu godinu zaista se može primijeniti krilatica: kako siješ, tako ćeš i žeti. Što pod time mislim najbolje pokazuju ostvareni rezultati do sada u sezoni.

Nakon jako dobre predsezone, u samoj špici sezone objekti visoke kategorije odlično su financijski radili uz visoku zauzetost (hoteli 5* u špici sezone bili su popunjeni 96%, kampovi 5* čak 100%, a hoteli 4* čak 93%). S poslovnima izazovima suočeni su bili objekti nižih kategorija, naročito onih sa 2* koji su bili prisiljeni zbog inflatornih troškovnih pritisaka tražiti cijenu koju očito tržište nije prihvaćalo. Dakle, nakon prolaska efekta pandemije, zapravo se vraćamo na trend koji je bio svake sezone sve izraženiji u razdoblju prije pandemije – objekti u koje se kontinuirano investira postižu značajno bolje rezultate od onih u koje se ne ulaže. Gosti traže vrijednost za novac. Posebno ove godine u kojoj se kompletna mediteranska konkurencija vratila na scenu, žestoko se boreći za goste na istim emitivnim tržištima na kojoj se borimo i mi, a istovremeno imamo situaciju da Njemačka, naše najveće i najznačajnije emitivno tržište, pleše na rubu recesije.

To znači da je upravljanje ovom turističkom godinom, iz konteksta turističkih kompanija, bilo vrlo kompleksno te je tražilo aktivno upravljanje poslovnim procesima na dnevnoj osnovi. Turističke kompanije ponovno su pokazale da imaju znanja, iskustva i odgovornosti napraviti dobar rezultat u vrlo izazovnim okolnostima.

No, za razliku od organiziranog turizma, koji zna upravljati kompleksnom sezonom i zna jako dobro što je vrijednost za novac koji mora isporučiti gostima, u Hrvatskoj imamo situaciju da je većina smještajnih kapaciteta izvan organiziranih sustava turističkih kompanija. Naime, Hrvatska sa svega 9,5 posto hotelskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima ima najnepovoljniju smještajnu strukturu na Mediteranu. Činjenica je da oko dvije trećine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj – približno 1,3 milijuna kreveta – čine objekti za kratkoročni turistički najam, bilo komercijalni ili nekomercijalni (vikendice). Sve te objekte trebalo je infrastrukturno opremiti, a s obzirom da su godišnje popunjeni 40-50 dana, silno opterećuju infrastrukturu (voda, struja, otpad, promet…) i samu destinaciju i, u pravilu smanjuju njenu atraktivnost i konkurentnost.

Da budem potpuno jasan - pravi obiteljski smještaj kada gost boravi u objektu u kojemu živi obitelj je nešto izuzetno pozitivno i specifično za naš turizam i takav vid smještaja treba i dalje razvijati podižući mu kvalitetu, uz ponovno razmatranje broja kreveta koji mogu registrirati građani (a time i plaćati „socijalni“ porez). Naš problem su silni apartmani odnosno stanovi te vikendice od kojih lokalna zajednica nema gotovo nikakve koristi, a koji u špici sezone silno opterećuju destinacije. I taj dio smještaja nastavlja bujati - u Hrvatskoj je u zadnje dvije godine na tržište stavljeno oko 110.000 kreveta u objektima za kratkoročni turistički najam. To je ekvivalent od 220 hotela Ambasador u Opatiji ili Olimpija u Vodicama. Možemo zamisliti kako bi izgledao hrvatski turizam da smo u dvije godine izgradili 220 novih hotela, svaki sa 500 kreveta? S druge strane, svima je jasno da ako se ponuda smještaja poveća previše u kratkom roku, dolazi do poremećaja u vidu popunjenosti i cijena, a taj proces je često ireverzibilan.

Takav poslovni model domaćeg turizma koji potiče izgradnju objekata za kratkoročni turistički najam (komercijalnih i nekomercijalnih) moramo hitno zaustaviti, jer dovodi do overturizma koji zahvaća sve veći broj naših destinacija, a koji prijeti trajnom tržišnom propašću destinacija. Imamo Zakon o turizmu, uskoro će biti donijeti i podzakonski akti koji će lokalnoj samoupravi dati alate za potrebne odluke o zaustavljanju ili ograničenju gradnje pojedinih vrsta smještajnih kapaciteta tamo gdje je to potrebno, no, mislim da određene odluke treba donijeti i na nacionalnoj razini, jer će proces na lokalnoj razini trajati dugo s neizvjesnim ishodom.

Turizam generira preko 20 posto domaćeg BDP-a i uspješna turistička sezona iznimno je važna za ukupno gospodarstvo i za stabilnost javnih financija. Turizam je i dalje jedan od rijetkih sektora koji ima potencijal privući znatna dodatna ulaganja, otvoriti nova radna mjesta, povećati primanja zaposlenih i osigurati dodatne prihode državnom proračunu. Direktna posljedica sadašnjeg poslovnog modela turizma, koji potiče bujanje objekata za kratkoročni turistički najam i vodi nas prema overturizmu, je činjenica da turisti u Hrvatskoj prosječno na dan troše svega stotinjak eura dok u Italiji ili Španjolskoj prosječno troše oko 200 eura na dan, a u Francuskoj više od 400 eura. To znači da iscrpljujemo naše vrijednosti i prirodno bogatstvo za male novce, što je suprotno našim željama i planovima.

Upravo u povećanju udjela hotelskog smještaja možemo napraviti značajniji pomak i prema održivosti turizma i prema željenom povećanju njegove kvalitete, a onda i prema povećanoj ukupnoj vrijednosti turizma za naše gospodarstvo i društvo. Zbog toga, uz zaustavljanje gradnje objekata koji nas vuku u overturizam, treba poboljšati investicijsko okruženje i potaknuti investicije u kapacitete koji daju veću dodanu vrijednost, prije svega hotele i visoko kvalitetne kampove. To je važno iz konteksta konkurentnosti i održivosti hrvatskog turizma na srednji i duži rok. ST

Hrvatsku vidimo kao premium destinaciju

S Kvalitetnom Radnom Snagom

Andreja Vukojević direktorica Sektora za turizam HGK

Očekujemo da će premium segment značajno pridonijeti gospodarskom rastu Hrvatske, ne samo kroz veće prihode po posjetitelju već i kroz stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, poticanje ulaganja i jačanje reputacije Hrvatske na globalnoj turističkoj sceni.

Imamo li ove godine lošu sezonu ili konačno doživljavamo tranziciju u cjelogodišnju turističku destinaciju? Ovo pitanje nezaobilazno je posljednjih mjeseci, a konačan odgovor saznat će i optimisti i pesimisti tek kroz koji mjesec kada se podvuče crta predsezone, sezone i posezone. Turistički sektor bio je spreman na vjerojatni uzrok poremećaja vrhunca sezone, a to su velika sportska događanja ovoga ljeta održana u zemljama koje su pri vrhu naših emitivnih tržišta. No, dinamičan kakav je, turizam u Hrvatskoj suočava nas i s izazovima koji nisu sezonalni i koji zahtijevaju pažljivo planiranje i strateške intervencije. Nedostatak kvalificirane radne snage s jedne strane, ali i iskorištavanje potencijala za razvoj premium segmenta turizma neki su od njih. Riječ je o izazovima usko povezanima s postavljenim dugoročnim ciljevima održivosti i konkurentnosti našeg turističkog sektora. Adresiranje ovih pitanja na ispravan način fokus je Sektora za turizam HGK koji želi osigurati dugoročan prosperitet hrvatskog turizma i cjelokupnog gospodarstva.

Nedostatak radne snage – potreba za edukacijom i integracijom mium turizma su u suštini duboko povezani. Kvalitetna radna snaga temelj je svake uspješne turističke ponude. U premium segmentu, gdje su očekivanja gostiju visoka, važnost stručne i motivirane radne snage još je veća, posebno u trenutku ulaganja velikih napora da se redefinira naš turistički proizvod. Standardni masovni turizam, koji je dugo vremena bio motor našeg gospodarskog rasta, postaje sve manje održiv. Prepoznali smo potrebu za prelaskom na premium segment – turizam koji nudi više od ljepote krajolika, turizam koji pruža autentična iskustva i nezaboravne doživljaje, kao i vanserijsku uslugu. ne napore i ulaganja u infrastrukturu, edukaciju i promociju.

Hrvatska je turistička sila Mediterana, no, već nekoliko godina suočava se s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage u turizmu. Naši hoteli, restorani i ostali pružatelji turističkih usluga sve više ovise o stranim radnicima, koji često dolaze iz udaljenih zemalja i kultura koje se znatno razlikuju od naše. No, integracija tih radnika u naše društvo i poslovnu zajednicu nije samo pitanje radne snage već i šire društvene odgovornosti.

Hrvatska gospodarska komora prepoznala je ovaj izazov i odgovorila pokretanjem programa Welcome to Croatia, prvog integracijskog programa za strane radnike u Hrvatskoj. Interdisciplinarni edukacijski program osmišljen je s ciljem da olakša ulazak stranih radnika u hrvatski društveni i poslovni život, da im ponudi ne samo jezične i stručne kompetencije, već i osnovno razumijevanje pravnih normi i kulturnih specifičnosti naše zemlje.

Program traje pet dana i obuhvaća 30 školskih sati, a fokusiran je na nekoliko ključnih područja: izvrsnost u poslovnim odnosima, osnove hrvatskog jezika, te hrvatska povijest, društvo i kultura. Također, važan dio programa posvećen je pravnoj sigurnosti i poštivanju zakona, što je ključno za učinkovitu integraciju radnika u naše poslovne okvire. Da je program učinkovit i bitan potvrdili su sami polaznici, radnici koji su ga prošli. Osim što hvale koncept, neki su i nastavili kontakte s predavačima nakon završetka programa. Do kraja godine predstoji nam nekoliko specijaliziranih radionica, a projekt nastavljamo i u 2025.

Welcome to Croatia pionirski je poduhvat, no, ne rješava sve aspekte integracije stranih radnika. Upravljanje multietničkim i multinacionalnim timovima, različite radne kulture i očekivanja poslodavaca i zaposlenika predstavljaju stalni izazov za odjele ljudskih resursa u turističkim kompanijama. Hrvatska gospodarska komora zato nastavlja razmišljati i strateški djelovati kako bi dodatno olakšala integraciju stranih radnika i pomogla poslodavcima u osiguravanju kvalificirane i motivirane radne snage koja će pridonijeti kvaliteti usluge i zadovoljstvu gostiju.

Platforma Stories osmišljena je kako bi odgovorila na ove izazove. Cilj nam je stvoriti ekosustav u kojem će premium turizam rasti i razvijati se. Činimo to umrežavanjem dionika, organizacijom B2B sastanaka – članice tako mogu do kraja godine sudjelovati na dva sajma premium i luksuznog turizma ILTM Cannes i ILTM North America, organiziramo uskoro i studijsko putovanje, a konstantno provodimo i niz promotivnih i edukativnih aktivnosti. Sa svime nastavljamo i sljedeće godine s još većim intenzitetom i poletom.

Premium turizam – korak prema održivosti

Naizgled možda posve različiti, no izazovi radne snage i razvoja pre -

Ogroman potencijal leži u jačanju premium segmenta hrvatske turističke ponude. Prepoznavši to, HGK je osnovao platformu Stories – Experience Premium Croatia. Cilj inicijative je okupiti subjekte iz premium segmenta turizma na jedno mjesto, kako bi zajedničkim naporima radili na razvoju i promociji Hrvatske kao premium destinacije. U tome i uspijevamo jer smo okupili već više od 100 članica. Ova platforma nije samo marketinški alat već i strateški pristup koji teži stvaranju održivog i konkurentnog turističkog proizvoda. Premium turizam predstavlja nišu između standarda i luksuza. To je segment koji nudi visoko kvalitetnu uslugu, ali uz naglasak na autentičnost, povezanost s lokalnom zajednicom i održivost. Hrvatska ima sve preduvjete da postane svjetski prepoznatljiva premium destinacija, no, to zahtijeva koordinira-

Očekujemo da će premium segment značajno pridonijeti gospodarskom rastu Hrvatske, ne samo kroz veće prihode po posjetitelju već i kroz stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, poticanje ulaganja i jačanje reputacije Hrvatske na globalnoj turističkoj sceni. Jačanjem reputacije želimo osigurati da Hrvatska postane ne samo atraktivna destinacija za turiste već i za radnike. Poticanjem premium segmenta i osiguravanjem uvjeta za kvalitetan rad, možemo istovremeno adresirati oba izazova i stvoriti održiv turistički model koji će donijeti dugoročnu korist svim dionicima – od lokalnih zajednica do investitora.

Vizija HGK je jasna – Hrvatska kao premium destinacija s kvalitetnom radnom snagom koja može zadovoljiti najzahtjevnije goste, da bismo osigurali održivost našeg turizma za buduće generacije. ST