turizam: Strategija optimizacije prihoda

dr. Aleksandra Gardašević-Slavuljica

Royal Comission for AlUla (Saudijska Arabija), savjetnica za organizacijsku izvrsnost, izvršni strateg za turizam i konzultant

Turisti iz „High-Yield“ kategorije, u destinaciji se zadržavaju duže od prosjeka, troše više, ali ne znači da su opsjednuti luksuzom. Naprotiv. Luksuzni smještaj, restorani, nisu njihova opsesija, već traže autentičnost, privatnost, jedinstveni doživljaj i spoj s lokalnom zajednicom. Oni su spremni platiti više, ali očekuju vrhunsku kvalitetu usluge i neponovljiva iskustva.

High-Yield ili visokoprofitni turizam, usmjeren je ka privlačenju visoko platežnih turista koji su spremni da, tijekom boravka, potroše značajna sredstva u destinaciji. Ova strategija stavlja akcent na maksimizaciju prihoda („yield“), a ne na broj dolazaka turista („arri - vals“). Shodno tome, pitanje za turističke eksperte bi moglo glasiti: „Je li visoko platežni turizam sasvim isto što i luksuzni?“ Odgovor bi vjerojatno glasio – da. Međutim – bio bi netočan.

„High-Yield“ turizam nije neminovno luksuzni turizam, iako ciljnu grupu predstavljaju visoko pla- težni turisti. Turisti iz ove kategorije, u destinaciji se zadržavaju duže od prosjeka, troše više, ali ne znači da su opsjednuti luksuzom. Naprotiv. Luksuzni smještaj, restorani, nisu njihova opsesija, već traže autentičnost, privatnost, jedinstveni doživljaj i spoj s lokalnom zajednicom. Oni su spremni platiti više, ali očekuju vrhunsku kvalitetu usluge i neponovljiva iskustva. Pritom, da budemo iskreni prema sebi, iako je ljepše vjerovati u suprotno, mnoge destinacije koje se pokušavaju brendirati kao luksuzne, u stvari to nisu. Zato „High-Yield“ turizam može biti put ka luksuznom, ali ne i obrnuto.

Dakle, da pojednostavimo kompliciranu priču. „High-Yield“ turizam predstavlja most između masovnog turizma, na jednoj strani i održivog, s primjesama luksuznog, zbog očekivanog visokog standarda kvalitete usluga, na drugoj strani. Međutim, izgradnja tog mosta i prelazak na „drugu turističku obalu“ koja predstavlja rješenje turističkog razvoja, može biti izazovno.

„High-Yield“ turizam teži iskoristiti prednosti masovnog i luksuznog turizma. Slično masovnom turizmu, fokusira se na atrakcije i iskustva koja mogu privući širu publiku, ali s dodanom vrijednošću koja opravdava veće troškove, tj. mnogo veću individualnu potrošnju turista u destinaciji. Dakle, „High-Yield“ turizam ostaje dostupan i privlačan za širu, ali ne i masovnu, bazu turista, dok istovremeno podiže standard proizvoda i usluga, kao i standard turističke potražnje, povećavajući prihode od turizma. Dakle, i dalje je u fokusu raznovrsna ciljna grupa, ali segmentacijom tržišta identificiraju se oni koji su spremni platiti više i borave duže u destinaciji, a zauzvrat očekuju više od domaćina. „Više“ u ovom kontekstu ne znači luksuznije, već znači inventivnije, originalnije, kreativnije, izazovnije. Ta - kvo „više“ ostvaruje se povezivanjem primarnih destinacija sa sekundarnim i tercijarnim, stvarajući iskustva koja se pamte.

Podsjetimo se da je još 2022. godine konstatiran globalni destinacijski oporavak od Covida. Enormni rast turističke tražnje rezultirao je kolapsom lokalnih zajednica, pa su odgovorne destinacije promijenile indikatore uspješnosti - KPI (Key Performance Indicator ). KPI je prestao biti broj posjetitelja, već individualna potrošnja, tj. koliko novaca zaista ostaje u destinaciji, za benefit lokalnog stanovništva, a ne samo za benefit države ili privatnika, pritom vodeći računa o održivosti. U tome je suština „High-Yield“ turizma, u njegovom nastanku i razvoju.

Konačno, strast prema održivom i odgovornom turizmu je trend bez alternative, pa se upravo „sustainable“, savršeno uklapa u „High-Yield“ turizam, kreirajući „triple-win“ strategiju. To je koncept u kojem su svi pobjednici: turisti, lokalna zajednica i destinacija u cijelosti.

Navedeno podrazumijeva implementaciju „marketinga visokog prihoda“ (high-yield marketing), što predstavlja set specifičnih znanja i vještina sa striktnim fokusom na visoko platežne turiste. U tom smislu, po mjeri visoko platežnih gostiju, potrebno je kreirati personalizirane i unikatne ponude, dok marketinške napore treba usmjeriti ka „premium“ tržišnim segmentima, promovirajući dodatnu vrijednost destinacije.

Dakle, primjena „High-Yield“ turističkog marketinškog koncepta, predstavlja model dobrodošlice za „odgovorne“ destinacije koje žele ugostiti odgovorne, visoko platežne goste. Cilj je postići balans između visokih prihoda i široke privlačnosti, čime se maksimizira ekonomski efekt turizma, uz očuvanje resursa i dugoročne održivosti.

U zaključku, kreiranje sofisticirane turističke ponude samo je dio procesa. Nakon toga, stručnjaci za marketing i promociju destinacije preuzimaju ključnu ulogu, pažljivo razvijajući strategije koje ciljaju zahtjevne, visoko platežne turiste, kao i specifične tržišne niše i mikro-niše. Takav pristup osigurava dugoročnu održivost destinacije i stabilne prihode od turizma. Sve ostalo samo je pokušaj da se postigne izvrsnost. ST