Održivost kao imperativ u turizmu

1. Uvodno

Enciklopedija Britannica turizam definira kao provođenje vremena izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta u potrazi za rekreacijom, zabavom i opuštanjem uz korištenje komercijalnih usluga (Enciklopedija Britannica, 2024). Turizam kao grana djelatnosti postaje ekonomski značajna početkom 21. stoljeća dok se povijesno gledano počinje razvijati kao grana djelatnosti u 18. stoljeću. Poseban značaj u razvoju turizma ima popularizacija društvenih mreža, a naročito razvoj tzv. influencer marketinga, zbog kojeg se fokus s promocije turizma kroz tiskane medije usmjerava na digitalne medije poput Instagrama, TikTok-a, YouTube-a, itd. (Femenia-Serra & Gretzel, 2020). No, paralelno s popularizacijom turizma dolazi i do izazova vezanih uz održivost, što je posebno značajna kategorija s aspekta osiguranja kontinuiteta kvalitete pružene usluge. U tom kontekstu, turističke destinacije imaju imperativ promjene paradigme dosadašnjeg poslovnog modela koji se najčešće temelji na intenzivnom širenju smještajnih kapaciteta i strategiji troškovnog vodstva zbog osiguranja veće dobiti. Tome u prilog ide i popularnost poslovnih modela temeljenih na sezonalosti što podrazumijeva fokus na ljetne mjesece, dok se dolaskom zimskih mjeseci ponuda često smanjuje. Kao krovni izazov javlja se imperativ osiguranja održivosti po svim njezinim sastavnicama. S obzirom na opisano, cilj ovog rada istražiti je temeljne postavke održivog turizma te faktore koji mogu utjecati na razvoj novog poslovnog modela koji će se temeljiti na postavkama održivosti.

2. Značaj turizma u Republici Hrvatskoj

Prema podatcima Hrvatske Narodne Banke, Republika Hrvatska bilježi rast prihoda od turizma tijekom 2023. godine za 11,40% u odnosu na 2022. godinu (HNB, 2024). Tijekom prva tri mjeseca 2024. godine također se bilježi rast prihoda od stranih turista za 24,61% u odnosu na 2023. godinu (MINT, 2024). Ukupno gledano, turizam kao grana djelatnosti u BDP-u Republike Hrvatske tijekom rekordne 2019. godine iznosio je gotovo 25% dok se (Ekonomska baza, 2024), zbog pandemije SARS CoV-2 virusa, taj udio smanjio kroz postpandemijske godine i 2023. godine iznosio je 19,6% (HNB, 2024).

Evidentno je kako je turizam izrazito važna grana djelatnosti za Republiku Hrvatsku, te kako se upravo zbog toga mora posebna pozornost usmjeriti prema osiguranju održivosti, budući da s porastom turističkih brojki dolazi ujedno i do porasta rizika od nemogućnosti održavanja zadovoljavajuće razine kvalitete pružene usluge. Drugim riječima, prevelika opterećenost infrastrukture kao što su to prometnice, zračne luke, vodovodna i odvodna infrastruktura, električna mreža i slično može dovesti do nemogućnosti održavanja zadovoljavajuće kvalitete usluge za vrijeme vršnih opterećenja. Opisani rizici mogu se javiti zbog sezonalnosti turističke ponude. Sezonalnost je prikazana na Grafikonu 1 na kojem je vidljivo u razdoblju od 2019. godine do 2023. godine kretanje turističkog prometa i to kroz kontekst glavnih vrsta smještaja. Iz grafikona je vidljivo kako je turistički promet izrazito naglašen između 5. mjeseca i 9. mjeseca dok je kroz ostale mjesece u godini nešto manje izražen.

S obzirom na to da je turizam izrazito važna grana djelatnosti u Republici Hrvatskoj, paralelno sa sezonalnošću koja se javlja u godini dolazi i do pojave sezonalnosti potražnje za resursima kao što je to radna snaga, prehrambeni proizvodi, zrakoplovni kapaciteti itd. Drugim riječima, sezonalnost utječe i na prihode tj. poslovanje ostalih organizacija uključenih u turistički lanac opskrbe koje trebaju prilagođavati svoju ponudu potražnji hotela i drugih smještajnih ka -

Grafikon: Prikaz sezonalne distribucije 1 smještaja. Iz grafikona je vidljivo

5. mjeseca i 9.

Grafikon: Prikaz sezonalne distribucije 1 paciteta, odnosno generalno govoreći turističkih destinacija. predimenzioniranja lanca opskrbe gdje se,u razdoblju koje nije turistički zanimljivo, javlja višak kapaciteta koji potencijalno može značiti trošak zbog potrebe njegova održavanja.S druge strane, tijekom vršnih turističkih mjeseci, bez dostupnosti dovoljnog kapaciteta dolazi do izazova osiguranja dovoljne količine resursa poput prehrambenih namirnica, razine sigurnosti i slično, što se potencijalno može negativno odraziti na kvalitetu pružene usluge.

Izvor: HTZ. (2024). Rezultati hrvatskog turizma u razdoblju 2019 – 2023. Dostupno na: https://www.htz.hr/sites/default/ files/2024-02/Turizam%20Hrvatske%202019-2023.pdf (datum pristupa 28.08.2024.)

Izvor: HTZ. (2024). Rezultati hrvatskog turizma u razdoblju 2019 –2023. Dostupno na: https://www.htz.hr/sites/default/files/2024-02/Turizam%20Hrvatske%202019-2023.pdf (datum pristupa 28.08.2024.)

Slika 1: Shema turističkog lanca opskrbe

S obzirom na to da je turizam izrazito važna grana djelatnosti u Republici Hrvatskoj, paralelno sa sezonalnošću koja se javlja u godini dolazi i do pojave sezonalnosti potražnje za resursima kao što je to radna snaga, prehrambeni proizvodi, zrakoplovni kapaciteti itd.

3. Turistički lanac opskrbe

Za potpuno razumijevanje utjecaja koji turizam ima na gospodarstvo, potrebno je sagledati turistički lanac opskrbe koji se sastoji od niza dionika kao što su to proizvođači hrane, institucija koje osiguravaju sigurnost i zdravstvenu skrb, organizacija koje se bave prijevozničkom djelatnosti, itd. No, ako se govori o turističkom lancu opskrbe, a posebice s aspekta održivosti, potrebno je pozornost usmjeriti i na tzv. nizvodni dio lanca koji je zadužen, između ostaloga, za neškodljivo zbrinjavanje outcoma1 s ciljem mogućnosti zadržavanja iste razine kvalitete pružene turističke usluge u idućem razdoblju.

Proizvođač resursa

Trgovine resursima

Prometna infrastruktura

Drugim riječima, sezonalnost utječe i na prihode tj. poslovanje ostalih organizacija uključenih u turistički lanac opskrbe koje trebaju prilagođavati svoju ponudu potražnji hotela i drugih smještajnih kapaciteta, odnosno generalno govoreći turističkih destinacija.

3. Turistički lanac opskrbe

Turističke destinacije Zbrinjavanje otpada

Zdravstvene i druge institucije

Za potpuno razumijevanje utjecaja koji turizam ima na gospodarstvo, potrebno je sagledati turistički lanac opskrbe koji se sastoji od niza dionika kao što su to proizvođači hrane, institucija koje osiguravaju sigurnost i zdravstvenu skrb, organizacija koje se bave prijevozničkom djelatnosti, itd. No, ako se govori o turističkom lancu opskrbe, a posebice s aspekta održivosti, potrebno je pozornost usmjeriti i na tzv. nizvodni dio lanca koji je zadužen, između ostaloga, za neškodljivo zbrinjavanje outcoma 1 s ciljem mogućnosti zadržavanja iste razine kvalitete pružene turističke usluge u idućem razdoblju.

Slika 1 prikazuje blok shemu turističkog lanca opskrbe iz kojeg je vidljivo kako svi dionici lanca trebaju biti međusobno u sinergiji kako bi osigurali zadovoljavajuću razinu kvalitete pružene turističke usluge.

Izvor: Rad autora

Izvor: Rad autora

Slika 1: Shema turističkog lanca opskrbe

Recikliranje i ponovna upotreba namirnica, razine sigurnosti i slično, što se potencijalno može negativno odraziti na kvalitetu pružene usluge.

Ujednačavanje svega navedenog sa sobom donosi potrebu razvoja fleksibilnog modela poslovanja koji će omogućiti brzo povećanje kapaciteta za osiguranje potrebnih resursa tijekom vršnih turističkih mjeseci s jedne strane, a s druge strane smanjenje kapaciteta u razdoblju manje turističke potražnje. Takav model susreće se s izazovom osiguranja kompetentne radne snagekao i osiguranjem neškodljivog utjecaja na okolinu s aspekta utjecaja na ekologiju, ali i društvenu komponentu održivosti.

Slika 1 prikazuje blok shemu turističkog lanca opskrbe iz kojeg je vidljivo kako svi dionici lanca trebaju biti međusobno u sinergiji kako bi osigurali zadovoljavajuću razinu kvalitete pružene turističke usluge. U tom kontekstu, a uzevši u obzir sezonalnost, može doći do

4. Održivost i održivi razvoj

U tom kontekstu, a uzevši u obzir sezonalnost, može doći do predimenzioniranja lanca opskrbe gdje se, u razdoblju koje nije turistički zanimljivo, javlja višak kapaciteta koji potencijalno može značiti trošak zbog potrebe njegova održavanja. S druge strane, tijekom vršnih turističkih mjeseci, bez dostupnosti dovoljnog kapaciteta dolazi do izazova osiguranja dovoljne količine resursa poput prehrambenih

Potrebno je još naglasiti, ako se govori o turističkom lancu opskrbe, potrebu razvoja i logistike turizma koja prati aktivnosti svih dionika u lancu, a primarno se odnosi na prometnu infrastrukturu, zdravstvene i druge institucije kao i prateće aktivnosti. Osim toga, u kontekstu turističkog lanca opskrbe, krajnji je cilj osigurati kružnu ekonomiju koja je osnova za održivost.

1 Pojam koji se odnosi na sve što nastaje kao posljedica pružanja turističke usluge kao što je to otpad, otpadne vode i slično.

Održivost i održivi razvoj mogu se definirati kao sposobnost da društvo, odnosno sustav osigura i zadovolji sve zahtjeve bez narušavanja sposobnostidruštva, tj. sustava da u budućnosti ima mogućnost zadovoljenja istih zahtjeva kao i danas Zbog sve većih i značajnijih klimatskih promjena koje imaju utjecaj na odvijanje društvenih i gospodarskih procesa, na održivost se usmjerava poseban fokus što je vidljivo i kroz ciljeve održivosti koje

Ujednačavanje svega navedenog sa sobom donosi potrebu razvoja fleksibilnog modela poslovanja koji će omogućiti brzo povećanje kapaciteta za osiguranje potrebnih resursa tijekom vršnih turističkih mjeseci s jedne strane, a

1 Pojam koji se odnosi na sve što nastaje kao posljedica pružanja turističke usluge kao što je to otpad, otpadne vode i slično socijalna (društvena) komponenta. Nabrojene

Slika 2: Trokut održivosti

s druge strane smanjenje kapaciteta u razdoblju manje turističke potražnje. Takav model susreće se s izazovom osiguranja kompetentne radne snage kao i osiguranjem neškodljivog utjecaja na okolinu s aspekta utjecaja na ekologiju, ali i društvenu komponentu održivosti. Potrebno je još naglasiti, ako se govori o turističkom lancu opskrbe, potrebu razvoja i logistike turizma koja prati aktivnosti svih dionika u lancu, a primarno se odnosi na prometnu infrastrukturu, zdravstvene i druge institucije kao i prateće aktivnosti. Osim toga, u kontekstu turističkog lanca opskrbe, krajnji je cilj osigurati kružnu ekonomiju koja je osnova za održivost.

4. Održivost i održivi razvoj

Održivost i održivi razvoj mogu se definirati kao sposobnost da društvo, odnosno sustav osigura i zadovolji sve zahtjeve bez narušavanja sposobnosti društva, tj. sustava da u budućnosti ima mogućnost zadovoljenja istih zahtjeva kao i danas. Zbog sve većih i značajnijih klimatskih promjena koje imaju utjecaj na odvijanje društvenih i gospodarskih procesa, na održivost se usmjerava poseban fokus što je vidljivo i kroz ciljeve održivosti koje definira UN. No, generalno govoreći, održivi razvoj sastoji se od tri komponente za koje su vezani ciljevi koje definira UN, a to su ekološka komponenta, ekonomska komponenta i socijalna (društvena) komponenta. Nabrojene komponente najčešće se prikazuju tzv. trokutom održivosti koji je prikazan na Slici 2.

Sve tri komponente međusobno su zavisne. Ekološka komponenta koja se odnosi na neškodljiv utjecaj na prirodu, korištenje obnovljivih izvora energije, recikliranje i upravljanje otpadom ima utjecaj na socijalnu komponentu. Drugim riječima, narušavanjem prirodnih izvora resursa tj. zagađenjem prirode može doći do pada kvalitete

Ekonomska komponenta

Ekološka komponenta

Izvor: Rad autora

Izvor: Rad autora

Slika 2: Trokut održivosti života društva. Kroz ekonomsku komponentu osigurava se razumno iskorištavanje resursa iz prirode, čime se ne utječe negativno na ekološku komponentu s jedne strane, a s druge strane stvara se temelj da se kroz ekonomsku aktivnost osigura dovoljna razina prihoda za normalno funkcioniranje društva bez da se pritom narušava npr. ravnopravnost.

Društvena komponenta

Sve tri komponente međusobno su zavisne. Ekološka komponenta koja se odnosi na neškodljiv utjecaj na prirodu, korištenje obnovljivih izvora energije, recikliranje i upravljanje otpadom ima utjecaj na socijalnu komponentu. Drugim riječima, narušavanjem prirodnih izvora resursa tj. zagađenjem prirode može doći do pada kvalitete života društva.Kroz ekonomsku komponentu osigurava se razumno iskorištavanje resursa iz prirode, čime se ne utječe negativno na ekološku komponentu s jedne strane, a s druge strane stvara se temelj da se kroz ekonomsku aktivnost osigura dovoljna razina prihodaza normalno funkcioniranje društva bez da se pritom narušava npr. ravnopravnost.

Osiguravanjem sinergije između nabrojenih komponenti održivosti osigurava se temelj za dugoročno zadržavanje postojeće kvalitete života. U slučaju da neka od komponenti održivosti bude narušena, a sukladno zakonitostima sadržanim u općoj teoriji sustava, može doći do narušavanja ukupne razine održivosti Najjednostavniji primjer za to je nedovoljno dobro regulirano upravljanje otpadom ili pretjerano iskorištavanje vodnih resursa što će dugoročno imati utjecaj na gospodarstvo, a samim time i socijalnu komponentu. S druge strane, postoji i izravna veza između socijalne komponente i nedovoljno dobro reguliranog upravljanja otpadom, tj. pretjeranog iskorištavanja vodnih resursa, budući da navedeno može imati utjecaj na npr. nemogućnost osiguranja dovoljne količine pitke vode.

5. Održivi turizam kao nova paradigma?

Osiguravanjem sinergije između nabrojenih komponenti održivosti osigurava se temelj za dugoročno zadržavanje postojeće kvalitete života. U slučaju da neka od komponenti održivosti bude narušena, a sukladno zakonitostima sadržanim u općoj teoriji sustava, može doći do narušavanja ukupne razine održivosti. Najjednostavniji primjer za to je nedovoljno dobro regulirano upravljanje otpadom ili pretjerano iskorištavanje vodnih resursa što će dugoročno imati utjecaj na gospodarstvo, a samim time i socijalnu komponentu. S druge strane, postoji i izravna veza između socijalne komponente i nedovoljno dobro reguliranog upravljanja otpadom, tj. pretjeranog iskorištavanja vodnih resursa, budući da navedeno može imati utjecaj na npr. nemogućnost osiguranja dovoljne količine pitke vode.

5. Održivi turizam kao nova paradigma?

Održivi turizam može se definirati kao turizam koji omogućuje zado- voljenje potreba turista za rekreacijom i zabavom tj. generalno odmorom, a da se pritom ne utječe negativno na komponente održivosti sadržane u trokutu održivosti. Drugim riječima, ako se govori o masovnom sezonalnom turizmu, s povećanjem broja turista dolazi i do povećanja kako broja posjeta npr. prirodnim turističkim atrakcijama, tako i do potrebe osiguranja dovoljne količine prehrambenih proizvoda, odnosno neškodljivog zbrinjavanja nastalog otpada. U tom kontekstu treba spomenuti primarno potrošnju vode i potrošnju sredstava za pranje, što je posebno izraženo u velikim hotelskim lancima. S druge strane, javlja se i izazov upravljanja osiguranjem dovoljne količine hrane uz minimalnu potrebu njezina odlaganja. Osim toga, s povećanjem broja turista dolazi i do povećanja potrebe za energentima što dodatno povećava potražnju, a samim time i opterećenost postojeće infrastrukture. Također se javlja i generiranje veće količine otpada, te se javlja rizik od namjernog ili nenamjernog odlaganja otpada u prirodu od strane turista za čiju sanaciju je potrebno osigurati dodatne kapacitete. Treba naglasiti i kako s povećanjem broja turista može doći do pada kvalitete života lokalnih stanovnika koji žive u turističkim destinacijama zbog većeg broja turističkih obilazaka znamenitosti, produljenog rada ugostiteljskih objekata koji za sobom povlači i mogućnost dužeg zadrža-

Održivi turizam može se definirati kao turizam koji omogućuje zadovoljenje potreba turista za rekreacijom i zabavom tj. generalno odmorom, a da se pritom ne utječe negativno na komponente održivosti sadržane u trokutu održivosti. Drugim riječima, ako se govori o vanja turista na ulicama po zatvaranju ugostiteljskih objekata, galame i slično.

Svi opisani izazovi teško mogu biti premošćeni pogotovo u slučajevima u kojima se turizam ističe kao izrazito važna i udjelom u BDP-u značajna grana djelatnosti. No, dugoročnim promišljanjem i promjenom paradigme postojećih poslovnih modela može se utjecati na povećanje održivosti. U tom kontekstu na raspolaganju postoji nekoliko mogućnosti, a primarno skraćivanje lanaca opskrbe za osiguranje prehrambenih namirnica čime će se pozitivno utjecati na lokalna gospodarstva u neposrednoj blizini turističkih destinacija. Osim toga, odricanjem djela dobiti tj. investiranjem u razvoj infrastrukture te povećanjem kapaciteta infrastrukture, može se utjecati na smanjenje rizika od negativnog utjecaja vršnih opterećenja na normalni život stanovnika turističke destinacije. U ovom slučaju može doći i do sklapanja partnerstva između lokalnih tvrtki i npr. hotela tj. pružatelja usluge smještaja čime se može osigurati i ponuda kroz cijelu godinu. Primjer za to je suradnja tvrtki koje nude smještajne kapacitete i OPG-ova za vrijeme npr. branja mandarina, gdje se turistima omogućuje njihova neposredna involviranost u branje uz prateće sadržaje i priču. S druge strane, upućivanjem turista u lokalne OPG-ove te lokalne pru- žatelje usluga npr. vožnje brodovima, također može pozitivno utjecati na razvoj lokalnog gospodarstva. U konačnici, sklapanjem partnerstva stvara se temelj za razvoj sinergijskog odnosa između turističkog sektora i ostalih sektora poput poljoprivrednog što može blagotvorno utjecati na prihode obiju strana.

Posebnu pozornost treba usmjeriti na ekološku komponentu i to u kontekstu osiguranja pravilnog zbrinjavanja svih vrsta otpada, te izgradnju infrastrukture za prikupljanje te obradu svih vrsta otpada. Primjer za to su otpadne vode koje trebaju biti obrađene prije njihova ispuštanja, čime se značajno umanjuje rizik od negativnog utjecaja na zdravlje i sigurnost lokalnog stanovništva ali i turista koji koriste plaže. Isto se odnosi i na razvrstavanje otpada tj. recikliranje te politiku zaštite plaža od nesavjesnog odlaganja otpada.

No, osim održivog turizma treba naglasiti i potrebu osiguranja ne negativnog utjecaja ostalih grana djelatnosti na turističke destinacije i to s aspekta racionalnog iskorištavanja potrebnih resursa, upravljanja otpadom općenito, osiguranja kompetentne radne snage kroz razvoj sustava obrazovanja i slično. Drugim riječima, treba uspostaviti međusobni neškodljivi odnos između turističkog sektora i ostalih sektora, a na dobrobit cjelokupnog gospodarskog sustava.

6. Zaključno

Održivost i održivi razvoj postaju imperativ koji je posebno izražen u gospodarstvima koja ovise o osjetljivim granama djelatnosti kao što je turizam. No, osim potrebe osiguranja sinergije između komponenti održivog razvoja, potrebno je osigurati i ostale uvjete kao što je sigurnost turista i to ne samo s aspekta osiguranja odsutnosti prijetnje terorizma već i sigurnosti zdravlja.

Treba naglasiti i priliku korištenja obnovljivih izvora energije s ciljem osiguranja samodostatnosti tj. manje ovisnosti o energiji koja dolazi iz energetske mreže. Takvim se načinom smanjuje opterećenost energetske mreže ali dugoročno i smanjuju troškovi. Osim toga, korištenjem ekološki prihvatljivih npr. sredstava za pranje kao i poticanjem dolaska do destinacije korištenjem javnog prijevoza, utjecat će se ne samo na manju opterećenost infrastrukture već i na poticanje lokalnih ponuđača prijevoza.

U konačnici, održivost nameće potrebu promjene modela poslovanja i donosi sa sobom imperativ kreativnosti, ulaganja u zeleno i obnovljivo, skraćivanje lanaca opskrbe i fokus na lokalne ponuđače čime će se utjecati na poticanje lokalnog gospodarstva i osigurati osnova za stvaranje sinergije.

Literatura

Ekonomska baza. (28. 8 2024). Udio turizma u BDP-u. Dohvaćeno iz https://ekonomskabaza.hr/analize/1287/

Enciklopedija Britannica. (28. 8 2024). Tourism. Dohvaćeno iz https:// www.britannica.com/topic/tourism

Femenia-Serra, F., & Gretzel, U. (2020). Influencer marketing for tourism destinations: Lessons from a mature destination. Information and Communication Technologies in Tourism, 65-78.

HNB. (28. 8 2024). Prihodi od turizma u 2023. Dohvaćeno iz https://www. hnb.hr/-/prihodi-od-turizma-u2023-veci-za-11-4-posto

MINT. (28. 8 2024). Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 2024. godine. Dohvaćeno iz https://mint.gov.hr/vijesti/prihodi-od-stranih-turista-u-prvomtromjesecju-2024-godine-iznosili-824-7-milijuna-eura/23889#: ~:text=Ministarstvo%20 turizma%20i%20sporta%20 Republike,Objavljeno%3A%20 28.06.2024. ST