Intervju mr. Irmela Mujkić

mr. Irmela Mujkić

Bitno je pokrenuti se

Neminovno je da će nas pandemija promijeniti u mnogim segmentnima, a naše dalje djelovanje zavisi od naše spremnosti da se mijenjamo i prilagođavamo novim i iznenadnim situacijama. Iako smo ograničeni prostorom svaka aktivnost može biti zabavna ako upotrijebimo malo mašte.

Potpuno nenajavljeno, gotovo preko noći, cijeli svijet zahvaćen je pandemijom korona virusa (COVID-19). S magistricom Irmelom Mujkić razgovarali smo na temu psihološke pomoći u vrijeme pandemije, a u nastavku vam donosimo intervju.

Pitali smo stručnjaka...

Situacija u kojoj smo se zatekli uzrokovala je strah, stres i anksioznost kod ljudi jer su se suočili sa nečim nepoznatim. Javila se blokada usljed ograničenja određenih aktivnosti. Poštovana asistentice, recite nam kako za vrijeme pandemije COVID-19 Razgovarala: Amela Bajrić

izbjeći tu anksioznost, stres i blokadu, kako upravljati našim doživljajima?

Čovjek je po prirodi društveno biće, a druženje za većinu ljudi predstavlja mehanizam putem kojeg umanjuju ili ublažavaju osjećaj stresa i napetosti, zato pri samoj pomisli na izolaciju kod velike većine ljudi bude se negativna osjećanja koja često dovode do frustracije jer sada nova situacija stvara prepreke pri zadovoljavanju ljudskih potreba prvenstveno za sigurnošću. Nepripremljeno se u naše živote „uselila“ nova situacija sa kojom se sada treba naučiti nositi i adekvatno djelovati jer su okolnosti u kojima trenutno živimo i radimo prilično izmijenjene u odnosu na one u kojima smo do sada svi navikli raditi. Samim tim, očekivano je da budemo zabrinuti. Osjećanja straha, tjeskobe, ljutnje i bijesa normalna reakcija na nesvakidašnje situacije kao što je i ovaj slučaj. Negativna osjećanja, kao i pozitivna, sastavni su dio naših života i njih se ne trebamo stidjeti, važno je prepoznati ih i pronaći mehanizme kako ih prevladati. Važnost higijene učimo od najranije dobi s ciljem zaštite fizičkog zdravlja. Mentalna higijena je ono što najčešće ne radimo, a što je jako važno za očuvanje psihičkog i fizičkog zdravlja. Veliki strah i anksioznost mogu naše misli u tolikoj mjeri preokupirati i onesposobiti da racionalno posmatramo situaciju i donosimo odluke, međutim, kako je nastalo mislima, tako mislima može i da nestane.

(Ne)provjerene informacije iz medija

U zavisnosti od toga kako novonastalu situaciju percipiramo neki će je prihvatiti kao priliku, a neki kao problem. Dakle, jako je bitno kako to doživljavamo, odnosno usmjerenost naših misli. Moramo prihvatiti činjenicu da na neke stvari ili situacije ne možemo utjecati, s druge strane ima puno više onih situacija na koje možemo. Umjesto izjava „Kako ću biti zatvorena u kući ovoliko dugo, kao u ratu sam, kao u bolnici, kao u zatvoru, poludjet ću...“ jako je bitno preusmjeriti svoje misli na one pozitivne, npr. „Trenutna situacije je ovakva i to ne mogu promijeniti, ali iskoristit ću ovo vrijeme za obavljanje onih aktivnosti koje do sada nisam mogao – čitati knjigu, učiti strani jezik, gledati film, vježbati online itd“. Svako može pronaći one aktivnosti koje ga mogu učiniti sretnim i ispunjenim u ovoj izmijenjenoj situaciji. Ono što je bitno naglasiti jeste da ove negativne misli kako su došle mogu isto tako i nestati ako ih zamijenimo onim pozitivnim, dakle, bitno je da se pokrenemo. Kako bismo se sačuvali stresa i anksioznosti, jedna jako važna stvar trenutno je i kontrola u vezi sa informacijama o korona virusu. Iako smo prostorno onemogućeni, naše svakodnevne aktivnosti i dalje mogu da budu jako šarolike. Nemojte po cijeli dan razmišljati, slušati ili gledati sadržaje koji se isključivo odnose na COVID-19. Ograničite izloženost informacijama na dva do tri puta u toku dana i primajte onoliko informacija koliko je potrebno da biste se kao savjesni članovi zajednice pridržavali svih pravila nadležnih službi i još važnije, gledajte i slušajte one informacije koje dolaze od strane stručnih osoba i nadležnih službi.

"Svako može pronaći one aktivnosti koje ga mogu učiniti sretnim i ispunjenim u ovoj izmijenjenoj situaciji."

Zašto smo skloni vjerovanju svemu onome što nam mediji prezentuju, a prethodno ne provjerivši validnost i dosljednost informacija te pouzdanost samih medija?

Odgovor na ovo pitanje nije tako jednostavan jer može postojati niz razloga. To može biti zbog pristrasnosti vjerovanjima, zbog naših emocija, socijalnog potkrepljenja itd. Ukoliko nismo angažovani oko neke teme skoro pa automatski ćemo prihvatiti ono što i kako nam neko nešto predstavlja, pa samim tim možemo i osjećati zbunjenost. Što se više angažujemo oko neke teme iz pouzdanih izvora i od strane stručnih osoba, manje ćemo biti skloni prihvatanju, a više prepoznavanju lažnih vijesti.

Preporuke za život u izmijenjenim okolnostima

Upravo je zbog toga potrebno informisati se iz pouzdanih izvora i filtrirati informacije koje dolaze od strane raznoraznih izvora, dakle, ne prihvatati ih zdravo za gotovo.

Koje biste preporuke Vi dali kako bismo prevladali trenutnu situaciju i poboljšali kvalitet života?

Preporuke se ogledaju u sljedećem: • Slijedite upute i pridržavajte se svih pravila koje su propisale nadležne institucije, to je trenutno jako važno za zdravlje i sigurnost svih nas. • Pravilno se informišite. Danas se na različitim portalima pišu svakojake vijesti, međutim, jedine relevantne informacije dolaze iz povjerljivih izvora poput WHO-a, ministarstva zdravstva, kriznih štabova, epidemioloških službi i zdravstvenih ustanova. Zato ograničite izloženost informacijama od strane različitih medija. • Izbjegavajte gledanje ili slušanje vijesti tokom cijelog dana jer time samo produbljujete brigu, paniku i strah.

• Uspostavite sebi dnevnu rutinu i fokusirajte se na stvari koje vas ispunjavaju. • Pronađite zajedničke aktivnosti sa članovima vaše porodice koje vam ispunjavaju vrijeme i čine vas sretnim.

• Zdravo se hranite i budite fizički aktivni. Danas je mnoštvo online treninga koje baš sada možete iskoristiti jer ste do sada odlagali odlazak na treninge. • Možda je baš sada vrijeme da pročitate onu knjigu koju nikako niste uspjeli do sada jer „niste imali vremena“. • Povežite se sa drugima. Moderna tehnologija nam danas pruža različite načine putem kojih se možemo povezati sa drugima kako bi nadomjestili nedostatak socijalne interakcije izazvane trenutnom situacijom u kojoj se svi nalazimo. I na kraju, iskoristite ovu situaciju da pozitivno i racionalno razmišljate i djelujete s ciljem vaše dobrobiti, ali i dobrobiti svih oko vas.

Da li je Edukacijski fakltet ponudio neki vid podrške studentima?

Naravno. Menadžment Edukacijskog fakulteta kao i profesori i asistenti sa studijskog smjera Pedagogije i psihologije oformili su tim psihološke pomoći studentima i dostupni su studentima za sve upite s ciljem da svi zajedno pronađemo mehanizme koji će nam omogućiti da na što lakši način zajedno djelujemo i prevaziđemo ovu, za sve nas, novu situaciju.

Tim psihološke pomoći studentima

Mi smo svakodnevno u komunikaciji sa našim studentima i u toku smo sa svim njihovim dešavanjima i drago nam je da sad za sad sve funkcioniše u najboljem redu.

Kako objasniti djeci razloge zbog kojih moraju biti u kući neko vrijeme? Kako im, na njima prihvatljiv način, približiti trenutnu situaciju?

Već sam napomenula da je vrijeme koje provodimo u izolaciji teško svima, kako roditeljima tako i djeci. Djeci može biti teško razumjeti šta se dešava i zašto je sada odjednom došlo do promjena, a s obzirom na dob djeca će drugačije i reagovati na njih. Ono što bih posebno naglasila u ovom odnosu je način na koji roditelji doživljavaju trenutnu situacijui kako se oni nose s njom, koje brige imaju jer šta i kako roditelji govore o trenutnoj situacijii kako organizuju svoje aktivnosti može pojačati ili smanjiti razdražljivost kod djece. Dakle, samoregulacija vlastitih emocija i misli kod roditelja je izuzetno bitna. Preporučila bih još roditeljima da budu otvoreni za dječija pitanja i da na njih odgovaraju jednostavno. Budite iskreni sa svojom djecom i upoznajte ih sa situacijom jer kad djeca ne razumiju promjene do kojih je iznenada došlo i ako nemaju za njih valjanog objašnjenja sklona su biti neraspoložena, razdražljiva i ljuta.

Djeci je važan osjećaj sigurnosti

Treba paziti da se djeca previše ne zastrašuju iono što je još bitnije da se objašnjenje trenutne situacije prilagodi dječijoj dobi. Također, ono što bih napomenula kao važno jeste i razgovor; razgovarajte sa svojom djecom o njihovim svakodnevnim osjećanjima, dopustite im da ih iskažu kakva god da su pa ćete u skladu s tim i moći pronaći adekvatne načine djelovanja. Djeci je važan osjećaj sigurnosti koji im pružaju njihovi roditelji, a saznanje o njihovim trenutnim osjećanjima je nekada i važnije negoli bilo kakvo objašnjavanje trenutne situacije. Dešava se da roditelji zaborave da dijete prati sve njihove verbalne i neverbalne reakcije pa vode ozbiljne telefonske razgovore ili prečesto gledaju sadržaje na TV-u i nerijetko iskazuju svoju zabrinutost i strah. To se kasnije projektuje na dijete. Stoga, ne vodite ozbiljne i teške razgovore pred djetetom i ne slušajte i ne gledajte prečesto sadržaje o virusu COVID-19. Organizujte razne aktivnosti za djecu kako bi okupirali njihovu pažnju, te uključite djecu prilikom organizovanja i zajedno pravite planove kako provesti dan.

Menadžment Edukacijskog fakulteta kao i profesori i asistenti sa studijskog smjera Pedagogije i psihologije oformili su tim psihološke pomoći studentima i dostupni su studentima za sve upite s ciljem da svi zajedno pronađemo mehanizme koji će nam omogućiti da na što lakši način zajedno djelujemo i prevaziđemo ovu, za sve nas, novu situaciju.

Imate li neki savjet za naše čitaoce, na koji način da shvate ovu situaciju?

Neminovno je da će nas pandemija promijeniti u mnogim segmentnima, a naše dalje djelovanje zavisi od naše spremnosti da se mijenjamo i prilagođavamo novim i iznenadnim situacijama. Ono što trenutno moramo prihvatiti je činjenica da neke situacije ne možemo promijeniti kao što je, naprimjer, ova, ali ono što je također činjenica je da ništa ne traje vječno. "Organizujte sebi vrijeme prema vašim interesima, ispunite sebi dan, brinite jedni o drugima!"

Svakog dana učite nešto novo

Ima jedna izreka koja kaže „I ovo će proći“, poslije kiše dođe sunce. Ja volim biti optimista, to preporučujem svima jer u svakoj situaciji ima nešto dobro i svaka situacija treba nečemu da nas nauči.

Ovo nam je prilika da ne kreiramo atmosferu bespomoćnosti jer iako smo ograničeni prostorom svaka aktivnost može biti zabavna ako upotrijebimo malo mašte. Organizujte sebi vrijeme prema vašim interesima, ispunite sebi dan, brinite jedni o drugima i svakog dana učite nešto novo jer situacija koja ograničava određene aspekte našeg života oslobađa neke druge. Ponašajte se savjesno, čuvajte jedni druge i poštujte sve preporuke stručnih osoba. ♣