MARIJANSKA SVETIŠTA: SVETA MATI SLOBODE

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 GOSPINA SVETIŠTA

CRKVA SVETA MATI SLOBODE Zavjetna crkva u spomen poginulima za domovinu

Zamisao o izgradnji zavjetne crkve posvećene Majci Božjoj Sveta Mati Slobode niknula je u jeku Domovinskog rata.

Smisao je svetišta gajiti vjeru hrvatskoga puka u zagovor Blažene Djevice Marije te očuvati od povijesnog zaborava ime svakoga hrvatskog branitelja koji je darovao svoj život za domovinu. Molitvom za domovinu i za sve koji su za nju položili živote ova spomen crkva ulazi u niz hrvatskih zavjetnih marijanskih svetišta.

Hrvatski vjernički puk oduvijek vjeruje da ga Marija zagovara i prati na njegovu povijesnom putu. Njoj se utjecao osobito tijekom svojih križnih putova kroz povijest. Tako i u vrijeme Domovinskog rata.

Krunica je spontano postala zaštitni znak naših branitelja, a narod ju je molio u svim crkvama i na javnim mjestima, vjerujući da će nas Bog, po zagovoru Blažene Djevice Marije, spasiti od prijetećeg uništenja. Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode nastala je na mjestu na kojem je puk molio krunicu.

POGLED NA CRKVU SVETA MATI SLOBODE IZ VANA I NA OLTAR

Ideju o izgradnji crkve dao je don Petar Šimić. On je liturgijski i funkcionalno osmislio prostor i vodio cjelokupnu izgradnju. Crkva je izgrađena po nacrtu arhitekta Nikole Bašića (autor Pozdrava Suncu i Morskih orgulja u Zadru te spomen križeva na Kornatima…).

Crkva Sveta Mati Slobode je katoličko marijansko svetište na Jarunu u Zagrebu.

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36

Crkvu je posvetio zagrebački kardinal Josip Bozanić 12. studenoga 2000. godine, a u samoj povelji posvete piše da je crkva podignuta kao „zadužbina hrvatskih katolika da se u njoj trajno prikazuje Kristova žrtva za sve koji su darovali živote za dobrobit i slobodu svoje domovine, u čast Blažene Djevice Marije, na slavu Trojedinoga Boga“. Kao što je već rečeno, crkva je zamišljena za vrijeme Domovinskoga rata kao marijansko svetište nazvano

UNUTRAŠNJOST CRKVE I POGLED NA SVETOHRANILIŠTE I GOSPIN KIP

"Sveta Mati Slobode". Ime sadrži simboliku, s jedne strane Marije, Isusove Majke, a s druge strane ustrajnih vjerničkih molitvi, osobito sv. krunice, za uspjeh, zdravlje i sreću preživjelih, i za vječni mir u Bogu preminulih branitelja. Ime crkve odabrao je zagrebački kardinal Franjo

HODOČASNICI MARIJANSKOG ZAVJETA ZA DOMOVINI U CRKVI SV. MATI SLOBODE

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 Kuharić iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku «Raj duše» što ga je Katarina Zrinski, dala tiskati 1560. u Padovi. Litanije su nastale kao molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska pod najezdom osmanlijskih osvajanja svedena na Ostatke ostataka.

Unutrašnjost crkve je u minimalističkom stilu. Osim postaja križnoga puta postoje kipovi koji predstavljaju Isusa i Blaženu Djevicu Mariju te dvije slike, koje prikazuju sv. don Bosca i Blaženu Djevicu Mariju neposredno iza Isusovog kipa. Iza oltara je skulptura hostije s Isusovim likom u sredini, napravljena minimalistički u plitkome bijelome reljefu.

ZAŠTITNI ZNAK Svetišta predstavlja potresan prizor Pietà. Predstavlja ga hrvatska žena iz puka. Na skutima drži svoga umirućeg sina, hrvatskog branitelja s krunicom oko vrata. Iz rane mu kaplje krv, koja padajući na tlo tvori hrvatski grb. Zaštitni znak izradio je Ivan Lacković Croata. Pietà Croatica nalazi se na istočnom pročenju Svetišta, uklesana u kamen, te okrenuta ulici Hrgovići poziva prolaznike i jarunske izletnike da zastanu na tren i pomole se za pale branitelje, što mnogi i čine. Tako da to mjesto poprima obilježje kapelice Majci Božjoj na otvorenom.

KRALJICA HRVATA - PIETA, djelo i dar Svetoj Mati Slobode od vlč. Zlatka Suca. Pietà, zaključni je motiv Kristova kalvarijskog hoda i Zlatko Sudac ga je prikazao na impresivan način. U monumentalnoj skulpturi izlivenoj u bronci ostvario je djelo naglašene emocionalnosti. Verikalnom postavu Marijina lika suprotstavlja dijagonalno položeno tijelo mrtvoga sina.

Prostor ZAVJETNE CRKVE od 1200m² podijeljen je u tri dijela: crkvena lađa, kapela i kenotaf:

U CRKVENOJ LAĐI može se okupiti oko 2000 vjernika. Pred vjernicima se otvara pogled na oltar i ambon te oltarni reljef. S desne strane svjetlo prodire kroz dva ogromna suvremena vitraja koji uokviruju orgulje, a slijeve strane ono prodire kroz vitraje koji čine plašt kapele Svetohraništa i Gospe. Oltar u sredini i zdesna AMBON isklesani su od velebitskog romanovca smeđecrvene boje. Mramor je uzet s lokaliteta Tulovih greda, tog simbola hrvatskog identiteta. Postolje oltarne ploče tvore dva slova M, koja naznačuju vrijeme nastanka Svetišta, kraj drugog milenija. Sam puk ta dva M očitava i kao Majka Marija. Prigodom posvećenja u oltar su položene moći blaženog mučenika Alojzija Stepinca, glasa savjesti hrvatskog naroda.

U AMBONU, s kojega se naviješta Riječ, snažno su izraženi «α» i «ω«, koji naznačuju da početak i svršetak vremena i vjekovi pripadaju Kristu.

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36

OLTARNI RELJEF PROSLAVE je središte liturgijskog prostora u kojem se okuplja vjernički puk na slavljenje otajstva Spasenja i središte kenotafa s palim braniteljima, koji su, vjerujemo, nakon svoje muke ucijepljeni u Kristovu Proslavu. (KENOTAF je simboličan grob ili spomenik podignut na uspomenu pokojnika čije se tijelo nalazi drugdje. Riječ "kenotaf" grčkog je podrijetla.)

Obodom reljefa zlatnim slovima ispisana je posveta Mučenicima za domovinu Hrvatsku, koji će u Kristu uskrsnuti. Reljef je djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića. Reljef iza oltara na kojem slavimo Kristovu smrt i uskrsnuće poziva i nas da već danas u Kristovoj pobjedi možemo vidjeti svoje preobražene patnje, svoje muke, muke svoje obitelji, svoga naroda i ovoga svijeta, koji prikriva Zli.

KAPELA SVETOHRANIŠTA I GOSPE Srce Svetišta čini kapela, smještena u sjeveroistočnom dijelu Zavjetne crkve. U njoj je prikazano otajstvo Spasenja.

Na podlozi dviju stuba u obliku ribe, što naznačuje 2000. godina kršćanstva, uzdiže se Hrvatska zemlja, u koju je usađeno svetohranište u obliku pšeničnog zrna koje klija.

Ispred tako prikazane Hrvatske zemlje, s lijeva uzdiže se prekrasan Gospin lik. Gospa gestom ukazuje na put Spasenja ostvarenog po Kristu što se ostvaruje po onima koji prihvaćaju logiku zrna, umirući da bi iz njihova predanja drugi živjeli.

Skulpturu Majke Božje izradio je u snježno bijelu mramoru akademski kipar Josip Marinović, a Hrvatsku zemlju i svetohranište, kao i mozaik u podu izradio je akademski slikar Jeronim Tišljar.

U prostoru iza oltara je sama bit i svrha svetišta. Kenotaf, prazan grob, tvori ophodni prostor iza oltara u koji su uklesana sva imena poginulih branitelja. Svaki je predstavljen imenom, inicijalom očeva imena,

U KENOTAF JE UKLESANO 15392 IMENA POGINULIH BRANITELJA KRALJICA HRVATA - PIETA DJELO VLČ. ZLATKA SUCA

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 prezimenom, godinom rođenja i godinom pogibije. Tako kenotaf čuva od povijesnog zaborava spomen na svaku osobu branitelja poginulog u obrambenom domovinskom ratu. U kenotaf je uklesano 15392 imena poginulih branitelja. Popis poginulog dobiven je od Ministarstva branitelja. Podnožjem popisa proteže se suptilan, prozračan, od stakla izrađen Križni put, koji su prošli branitelji. Rad akademskog slikara Jeronima Tišljara.

Tako kenotaf čuva od povijesnog zaborava spomen na svaku osobu branitelja poginulog u Domovinskom ratu.

Povelja blagoslova kamena temeljca i posvete glasi: „Kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup-metropolit, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije blagoslovi kamen temeljac i početak gradnje zavjetne crkve «SVETA MATI SLOBODE» u Zagrebu na Jarunu u župi Duha Svetoga, u subotu 11. studenog godine Gospodnje 1995. Bilo je to u doba kada je u Katoličkoj crkvi vršio Petrovu službu veliki prijatelj hrvatskoga naroda i zaštitnik njegove slobode i njegovih prava papa Ivan Pavao II., kad je na čelu Republike Hrvatske bio njezin predsjednik dr. Franjo Tuđman, kad je službu provincijala Hrvatske salezijanske provincije vršio don Stjepan Bolkovac, a župom Duha Svetoga upravljao don Mirko Režek.

Zavjetna crkva «Sveta Mati Slobode» nazvana tako po zazivu u Trsatskim litanijama, koje su nastale u 16. stoljeću, u vrlo tjeskobno doba za hrvatski narod gradi se pod vodstvom hrvatskih salezijanaca, po nacrtima arhitekta Nikole Bašića, a na poticaj vjernog naroda, osobito ožalošćenih majki i očeva, udovica i siročadi poginulih branitelja Domovine, kao zadužbina hrvatskih katolika i prijatelja hrvatskoga naroda, da se u njoj trajno prikazuje Kristova žrtva za sve one koji su darovali svoje živote za Domovinu, za njezinu dobrobit i slobodu.“

+ Franjo kard. Kuharić, nadbiskup zagrebački

„Preuzvišeni gospodin Josip Bozanić, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije posveti ovu crkvuPet godina nakon polaganja njezina kamena temeljca-u nedjelju 12. Studenoga 2000. obljetnice utjelovljenja vječne Riječi Božje, u 23. godini pontifikata Ivana Pavla II., pape koji se prije 10 godina odlučno zauzeo za pravo hrvatskog naroda na vlastitu državu.

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36

Marijin naslov «Sveta Mati Slobode» preuzet je iz Trsatskih litanija, koje su nastale u 16. Stoljeću u doba kad su kršćani na ovim prostorima žrtvovanjem mnogih života branili kršćansku Europsku uljudbu, slobodu vjere, pravo na vlastiti nacionalno uljudbeni i crkveni identitet.

Ovim se ostvaruje želja vjerničkog naroda, osobito ožalošćenih majki i očeva, udovica i siročadi poginulih branitelja. Crkva se gradi darovima vjernoga naroda po nacrtima arhitekta Nikole Bašića, a pod vodstvom hrvatskih salezijanaca. Na slavu Trojedinog Boga, u čast Blažene Djevice Marije ova se crkva podiže kao zadužbina hrvatskih katolika da se u njoj trajno prikazuje Kristova žrtva za sve koji su darovali živote za dobrobit i slobodu svoje domovine.“

+ Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački

Hrvatski novčarski zavod objavio je zlatne i srebrne medalje s likom crkve Sveta Mati Slobode.