PLODOVI UMA I SRCA: - Ča Rudini bećarci, Valentinini radovi, Božićna priča

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 PLODOVI UMA I SRCA

ČA RUDINI BEČARCI

Mjesečina, to je lijepo vrijeme Za bećara koji nema žene.

Bećar nisam, a bećar mi kažu Sad ću biti pa neka ne lažu.

Volim jednu, a četiri mene Al su lude curice malene.

Bećaruša ujela bećara Baš u usta, gdje stoji cigara.

Kad ti jedna, ljubiti dojadi Traži drugu, nek' je život slađi.

Rudolf Jurić – Ča Ruda

POTRAŽITE NAS NA WWW.SUZA-DOLINSKA.COM

Božićna priča Zalutala djevojčica

Jedna šestgodišnja djevojčica zalutala u šumi, tražeći malog Isusa jer ga nije imala u svome domu, gdje njeni roditelji nisu htjeli ni čuti za Isusa, tvrdeći da njega nema, i da su to samo besmislene priče.

Ali u njenom dječjem vrtiću, gdje je bilo šesdeset predškolskih dječaka i djevojčica s kojima se svakodnevno družila i igrala, i kako se približavao Božić, dječaci i djevojčice sve više su pričali o dolasku malog Isusa.

Djevojčica je to slušala, ali o tome nije ništa znala. Kad bi je djeca o tome nešto upitala, nije znala odgovoriti, pa se osjećala nesretnom i izbjegavala drugu djecu, povukla se u neki kutak i tamo bi plakala .

I pred sami Božić, otišla duboko u šumu da ga tamo potraži, jer je čula da se iz te šume uzimaju božićna drvca koja se nose u kuće, i na badnju večer okite za doček malog Isusa. I što je dublje ulazila u šumu nije znala gdje se nalazi, shvatila je da se izgubila i da više ne zna kojim putem vratiti se kući. Uvjerena da su njeni roditelji zabrinuti i da je traže.

Već je nastupio mrak, i ukočila se od straha. Tad se pojavio jedan medvjed, nešto je gunđao, vrlo nježno uzeo je njenu ručicu i vodio je kroz šumu gdje je ugledala da tamo gori vatra, manje nalik na vatru, a više na neku svjetlost. Vidjela je i da je u blizini vatre bilo jedno stablo bora okićeno svim mogućim nakitima, šarenim perjem ptica, crvenim jesenjim lišćem i brojnim drugim nakitima koje su životinje našle u prirodi.

Oko vatre je bilo medvjeda, lisica, vjeverica, jelena, srna, ježeva. Bilo je i ptica, orlova i brojnih drugih vrsta, a posebno ptica pjevica. Svi se radovali djevojčici i prepustili joj da bude u prvom redu do vatre. Ispod okićenog bora u šušnju ležao je mali medvjedić od radosti se valjikao dižući sve četiri noge u zrak.

Djevojčica je u sebi osjetila neki mir, i zaboravila je na strah, zapravo njenom dušom osjetila se neka toplina blagosti i radosti, što se našla u društvu plemenitih bića, koja prema njoj iskazuju veliku pažnju i ljubav.

Nakon što je prošlo nekoliko sati druženja, tri puta se tajanstveno ugasila vatra i tri puta ponovno zasjala sama od sebe. Tad se pojavila tri bijela anđela. Kad je zavladala potpuna tišina, anđeli se predstavili.

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 Jedan je rekao da je anđeo ljubavi, drugi da je anđeo dobrote, a treći da je anđeo duhovne čistoće.

Anđeo ljubavi reče da je Bog stvorio sva živa bića i svako mu je jednako drago. Drugi anđeo mira i dobrote reče da sva bića međusobno trebaju živjeti u slozi i miru. A treći anđeo reče - mali Isus ne dolazi samo ljudima, već i svim živim stvorenjima, potom se okrenu prema djevojčici i reče joj da mali Isus dolazi i njenim roditeljima, ali ga nisu prepoznali da prime duhovnu čistoću. I tada se dva anđela udalje, a treći anđeo uze djevojčicu za ruku i laganom šetnjom dođoše do njene kuće i ostavi je pred njenim vratima. I tada posta nevidljivim. Kad su djevojčicu ugledali njeni roditelji, špotali su je, a kad je počela pričati što joj se sve dogodilo, rekli su da je poludjela i da ne zna što govori.

Tog momenta ponovno se, iza djevojčice, nakratko pojavi anđeo. Roditelji se na smrt uplaše, a djevojčica im reče - ne bojte se, taj anđeo je došao da vam udahne duhovnu čistoću.

Od toga dana, i u njenoj kući, svake godine, raskošno se okiti božićni bor, i uredi se štalica simbolično s jaslicama u kojima leži mali Isus okružen pastirima i njihovim stadima. Rođenje Isusa slavi se i u njenoj kući s velikom radošću i nje i njenih roditelja kao i njihovih prijatelja, a posebno dječice iz dječjeg vrtića, kojima je ta djevojčica postala najbolji prijatelj. Mile Prpa Zagreb, 18 studenog 2020.

Mile Prpa je hrvatski je književnik, slikar, filozof, kolumnist i član HKV-a. Piše pjesme. Autor je zbirke soneta koja se zove Sonetna rapsodija

Godine 2012. je bio nominiran za Nobelovu nagradu za književnost ali zbog jake konkurencije nije je dobio. Već sama nominacija je veliko priznanje.

LIKOVNI URADCI VALENTINE ORŠULIĆ, STUDENTICE II. GODINE STUDIJA NA LIKOVNOJ AKADEMIJI U GENTU /BELGIJA/

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 PREDSTAVLJAMO VAM

„ŽRTVOSLOV BOSANSKOGRADIŠKOG DEKANATA“

Iz pera msgr. dr. Ante Orlovca, pod kraj prošle /2019./ godine je još jedna knjiga ugledala svjetlost dana. Riječ je o knjizi: „Žrtvoslov bosanskogradiškog dekanata“.

U prošlom broju „Suze dolinske“ smo predstavili knjigu „Gubici Banjolučke biskupije“ koja je izišla iz tiska 2018. godine od istog autora, u kojoj se na dosta mjesta spominje naša župa Dolina.

U ovoj, ne samo da se Dolina spominje nego joj je posvećena 51 stranica od 163. – 215.

Knjiga je predstavljena 29. prosinca 2019. godine u dvorani Župnopastoralnog centra u Bosanskoj Gradišci nakon sv. Mise. Predstavljači su bili: Pomoćni Banjolučki biskup fra dr. sc. Marko Semren, prof. dr. sc. Velimir Blažević i sam autor msgr. dr. Anto Orlovac.

Sve nazočne je predstavio bosanskogradiški župnik p. Tomislav Topić.

U vrijeme korizme, ove godine, planirano je predstavljanje na području Nove Gradiške, u župi Kraljice sv. krunice za vjernike Nove Gradiške i naseljenog mjesta Ljupina, međutim, korona virus je zaustavila taj program. Za to predstavljanje nikada neće biti kasno, pa kada se stvore uvjeti, s njom će biti upoznati svi oni Dolinci i Novoselci koji to želi. I trebali bi, jer čini mi se da u župi Dolina nema kuće iz koje u ovoj knjizi nije bar jedno ime zapisano, u vremenu iz I., II. svjetskog rata i nedavnog rata u Bosni i Hercegovini.

U Proslovu, autor između ostalog piše: „ …Bosanskogradiški dekanat prije Drugog svjetskog rata i u ratu imao šest župa: Bosansku Gradišku, Bosanski Aleksandrovac (nekoć Rudolfstal), Dolina, Mahovljani, Miljevci i Nova Topola (nekoć Windthorst) . U tom je ratu župa Miljevac potpuno uništena i više ne postoji, dok su druge pretrpjele ogromna stradanja, izginuo je velik broj vjernika, civila i različitih vojnih postrojbi, tri župe su za vrijeme toga rata gotovo posve iseljene, a u ostalim se broj vjernika znatno smanjio. Isto tako su uništene crkvene zgrade: crkve, župne kuće, samostani, katoličke škole.

No, stradalo je, i to u prvom redu, ono što je najvrjednije: ljudi. Ova knjiga se bavi prije svega njima. Naime, ni gotovo 70 godina po okončanju Drugog svjetskog rata nema sustavnog popis žrtava i stradalnika rata i poratnih zbivanja, na tom području. To se posebno odnosi na katolike i njihove obitelji koji su uglavnom bili na „drugoj strani“, dok se u partizanskim žrtvama nerijetko pisalo pretjerujući i nekritički. Štoviše o žrtvama poražene strane nije se smjelo ni govoriti, bez obzira radilo se o pripadnicima različitih vojska ili civilima. Oni su jednostavno bili proglašeni „narodnim neprijateljima“, a za takve nije bilo suda ni milosti; Najveći broj žrtava nije stradao uslijed ratnih djelovanja, nego od poratne odmazde komunista kojima je smetalo što je sve bilo hrvatsko i katoličko. Ovdje je riječ samo o katoličkim žrtvama i gubicima, jer o njima do sada nije pisano.

Prikupiti građu za ovu knjigu bilo je vrlo teško …“

Knjiga ima 295 stranica, a tekst je raspoređen po poglavljima:

Poglavlje I. „Župa Bosanska Gradiška u vrijeme Drugog svjetskog rata“;

Poglavlje II. „Gornji Podgradci – ogromno prikriveno masovno stratište i grobište“, uništenje pilane, svjedočenje preživjelog domobrana i

PROF. DR. ANTO ORLOVAC, MSGR. DR. MARKO SEMREN, OFM, I VELIMIR BLAŽEVIĆ SU PREDSTAVILI KNJIGU

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 drugih svjedoka, neobjavljeni iskazi o zločinima u Gornjim Podgradcima (O čemu smo, također, pisali u prethodnim brojevima „Suze dolinske“;

Poglavlje III. Popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz župe Bosanska Gradiška, župe Bosanski Aleksandrovac (nekoć Rudolfstal), župe Dolina, župe Mahovljani, uništenje župe Miljevac (Miljevci) i župa Nova Topola (nekoć Windthorst) .

Kao što je već rečeno, u ovoj knjizi je župi Dolina posvećena 51 stranica. Nakon osnovnih podataka o župi Dolina autor obrađuje slijedeće teme:

Četničko-partizanski pokolj u župi Dolina,

Dolinska župa nakon tih pokolja,

Zločin „Golića kopača“ u Kozincima krajem svibnja 1945.,

Sasinske izbjeglice u Lamincima,

Čuvanje spomena župnicima-mučenicima u dolinskoj župi,

Popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća u župi Dolina, po selima: • Bardača • DonjaDolina • Gornja Dolina • Novo Selo • Proševica • Laminci – izbjeglice iz župe Sasina kod Sanskog Mosta, • Dolinski župnici – žrtve ratova i mržnja na vjeru, • Popis žrtava Prvog svjetskog rata, • Popis žrtava rata 1992. – 1995.

Prije popisa dolinskih žrtava, autor je dao uvodne napomene, pa je između ostalog kazao: „ … Prvi popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz župe Dolina napravio je tadašnji župnik, pok. Kazimir Višaticki, 9. lipnja 1990. Popis obuhvaća ukupno 12 tipkanih stranica.

Prvi dio tog popisa, ukupno sedam stranica, napravljen je prema kazivanju svjedoka za tri sela: Donja i Gornja Dolina te Novo Selo, zatim slijedi pet ispisanih iz župnih Matica umrlih za cijelu župu. Poslao ga je kao i prilog uz svoj dopis Biskupskom ordinarijatu u Banja Luci. Za stradale iz Donje Doline i Novog Sela naveo je ime i prezime te način stradanja žrtve, na pr. „ubijen“, „ubijen od četnika, „nestao“ (za Gornju Dolinu ne navodi način stradanja, nego samo prezime i ime žrtve)…“ „ … Drugi dio popisa, rađen prema župnim Maticama umrlih, sadrži sve podatke koji su u tim maticama zabilježeni. Popis u tom obliku nije objavljene, ali je korišten za kasnije objavljene radove.

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36

Popis žrtava dolinske župe objavio je prvi put Milorad Oršulić Mican u svojoj monografiji župe Dolina 2000. godine /“Dolina bosanska u prošlosti i sadašnjosti“/. No, i to su podaci dosta oskudni. On je taj popis nadopunjavao kasnijim istraživanjem. Zatim je znatno dopunjen popis objavio autor ove knjige u godišnjaku „Suza Dolinska“. Priređujući ovaj popis konzultirane su , osim župnih Matica umrlih, također Matice rođenih i vjenčanih, kao i Status animarum (Stanje duša) dolinske župe, provjeravajući točnost podataka o pojedinoj stradaloj osobi.

Poteškoće istraživačima stvaraju činjenice što se u popisima pojavljuju po dvije verzije nekih prezimena: Oršolić i Oršulić, Vonić i Vonjić te imena: Ivo i Ivan, Filip i Pilip, Stipo i Stjepan, Ladislav i Lajko, itd…“

Slijedi popis stradalih osoba po selima dolinske župe abecednim redom: • Bardača (2 osobe) • Donja Dolina (112 osobe) • Gornja Dolina (84 osoba) • Novo Selo (70 osoba) • Proševica (11 osoba) • Laminci – izbjeglice iz župe Sasina kod Sanskog Mosta (7 osoba).

Sveukupno 286 žrtava u župi Dolina.

Slijedeće poglavlje je POPIS DOLINSKIH ŽUPNIKA – ŽRTVE RATOVA I MRŽNJA NA VJERU, koje počinje riječima: „… Kada je riječ o stradanju dolinske župe, treba istaknuti da je uz veliki broj vjernika, također cijeli niz nekadašnjih dolinskih župnika bio žrtvom ratova dvadesetog stoljeća. Četvorica od njih smrtno su stradali, jedan je podnio teške zatvorske kazne s prisilnim radom, a još jedan je u bijegu pred partizanima morao napustiti domovinu i živio je do konca rata kao prognanik….“

U POPISU ŽRTAVA PRVOG SVJETSKOG RATA u knjizi se navode šestorica stradalih osoba iz župe Dolina.

Zadnje poglavlje je POPIS ŽRTAVA RATA 1992. – 1995. sadrži popis ubijenih osoba iz župe Dolina.

Kao što je već rečeno, knjiga ima 295 stranica završava riječima zahvale:

„Zahvaljujem svima koji su mi pomogli u nastanku ove knjige. Osobitu zahvalnost dugujem Miloradu Oršuliću Micanu iz Okučana koji mi je puno pomogao u prikupljanju podataka , posebno za župu Dolina, kao i

SUZA DOLINSKA, XXII (2020.) 36 Miroslavu Sušilu iz Kutine za župu Bos. Gradiška. Zahvalnost dugujem i arhivaru Biskupijskog ordinarijata u Banjoj Luci mr. Peri Ivanu Grgiću na susretljivošći i pomoći pri radu biskupijskom arhivu i u izradi korica, mons. Vladi Lukenda koji je pozorno isčitavao tekst kao lektor, recenzentima prof. dr. Velimiru Blaževiću i mons. dr. Marku Semrenu, Banjolučkoj biskupiji kao izdavaču i Župi Bosanska Gradiška kao suizdavača, kao i svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlost dana.“

Na kraju ovog kratkog predstavljanja treba kazati kako se knjiga može nabaviti kod autora, u Župnom uredu Bosanska Gradiška kao i u uredništvu „Suze dolinske“.

NASLOVNICA KNJIGE ŽRTVOSLOV BOSANSKOGRADIŠKOG DEKANATA