Skvot-palača

“Filmski studio 'Ocean film' dao je sagraditi Franjo Ledić. Godine 1925. osnovao je poduzeće 'Ocean film', kasnije preimenovano u “Jadran film”. Prema vlastitim zamislima Ledić je 1926. osnovao mali filmski kompleks, 'zagrebački Hollywood'. Neobična i slikovita arhitektura glavne zgrade, oblikovana u duhu secesije, služila je ujedno i kao scenografija kod snimanja filmova. Unatoč lošem građevinskom stanju sačuvani su osnovni gabariti, prostorni raspored te niz izvornih arhitektonskih detalja, što omogućuje obnovu i revitalizaciju. Glavna zgrada filmskog studija 'Ocean film' zbog svojih kulturno-povijesnih vrijednosti te kao arhitektonski najvrjedniji dio ovog kompleksa predviđena je za zaštitu.”

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, “Galerija nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba“, zadnje pregledano 1.9.2021.

“Smještena među stambenim zgradama iz vremena socijalizma blizu rijeke Save – i nedaleko od velikog prolaza ispunjenog hipermarketima – Vila Viktorija se unatoč tom neposrednom kontekstu činila kao da postoji van uobičajene žurbe svakodnevnog života, okružena velikim preraslim vrtovima i grmljem. Njemački stolari nedavno su u prolazu ojačali veliki toranj okrunjen mansardnim krovom. Kada sam zafrkavao Jadranku govoreći kako je njena soba preuredna – i time neprikladna za snimanje ture po kući – ona mi je namignula i odgovorila 'Jebiga, mislim lako za tvoj stan, ali ovo je skvot, ovo bi trebalo bit fino.'“

“(Vila Viktorija) je bila u središtu jako dugog vlasničkog sukoba između nasljednika bogate obitelji koja je sagradila vilu 1920-ih godina i siromašnije obitelji koja se smjestila tamo nakon što je posjed nacionaliziran i podijeljen 1945. godine. Jedna od obitelji bila je iz Srbije i sada žive u progonstvu u gradu Malmö u Švedskoj - dali su Jadranki i ostalima dopuštenje da prebivaju u kući dok se parnica vrti po sudovima.”

“Unutar ovog kolektivnog skvota koji je sadržavao relativno stabilnu skupinu od 12-ak stanara i još 5-6 gostiju koji su se s vremenom izmjenjivali, Jadranka je vješto smanjivala napetost između stanara koji su dijelili njene političke opredijeljenosti i ostalih, na koje su se često referirali kao “hipije”, čija je ideologija bila limitirana na izbjegavanje kontakta s ostatkom društva.”

Maple Razsa, “Bastards of utopia : living radical politics after socialism“, 2015 (prema dokumentarnom filmu snimljenom u Zagrebu 2003. godine)

“Samo ime Kiseljak smo kući dali, što zbog činjenice da je Ledić prodao kompleks stanovitom Kiseljaku, zbog respekta prema tadašnjem vlasniku kuće koji se zbog pokušaja ubojstva skrivao, tj. bio u inozemnom bijegu dok smo mi uživali u blagodatima kuće kojoj on nije smio prići niti je prodati jer bi bio uhapšen. U Kiseljaku se dogodila masa evenata, tona ljudi je prošla i živjela u kući, i to je bilo mjesto gdje se počela formirati scena koja je kasnije uz neke nove ljude i atakovce izbačene iz Jedinstva, okupirala prostor Medike, današnji AKC.”

“Kiseljak i Mediku smatram bitnim punktovima, prostorima generacijskih oaza svog vremena. Kiseljak, tj. oaza Kiseljak je trajala sve dok nas nisu otkrili desno orijentirani kvartovski huligani pa je postalo nemoguće braniti kuću. Nakon toga Kiseljak postaje mjesto za punk koncerte, još neko vrijeme mijenja ekipu, a kuća naposljetku biva napuštena i zapaljena.“

Saša Šimpraga, “Vedran Gračan – Skvot kao prostor za život i umjetnost“, intervju za Ars Publicae, 2015.

Građevina je srušena sredinom 7. mjeseca 2021. godine. Prema riječima arhitekta osnovne škole koja će se sagraditi na tom mjestu, zbog lošeg stanja nakon nekoliko požara i višegodišnje devastacije, filmski studio će se srušiti i izgraditi iznova u atriju planirane škole.