Turizam info 49 (proljeće 2012)

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 49 • travanj/svibanj 2012. • Cijena 49 Kn

WWW.TURIZAMINFO.HR

VINSKA PRIČA

GASTRONOMIJA

DIVLJE ŠPAROGE VIKEND PUTOVANJA

MALVAZIJA ISTARSKA

TOP 5 BICIKLISTIČKIH STAZA SPOJ REKREACIJE I GASTRONOMIJE TURIZAM

SIGURNI NA PLAŽI

PRIPREME ZA SEZONU

ISSN 1847-4780

ISSN 1847-4780

9 771847 478000

49 49 >

BENCHMARKING U HOTELIJERSTVU • BARBIERIEVA SKALINADA • KARIJERE • MOBILNE APLIKACIJE U TURIZMU • VINSKI IZLOG

Tork, članica grupe SCA, vodeći je brand www.tork.hu na europskom tržištu higijenskog papira pratećih proizvoda i usluga. Naši proizvodi jamče učinkovitu, ekološki prihvatljivu sanitarnu tehnologiju i visoku razinu higijenskih usluga, a namijenjeni su trgovačkim, industrijskim i ugostiteljskim objektima, te zdravstvenim ustanovama.

Našim se sapunom, papirnatim ručnicima i toaletnim papirom pune držači koji omogućavaju njihovu racionalnu i ekonomičnu upotrebu. Pri oblikovanju držača podjednaku smo pozornost obratili njihovom atraktivnom izgledu, kao i njihovoj praktičnosti. Njihov dizajn omogućava jednostavnu uporabu, čišćenje i punjenje, a njihov moderan izgled odlično prati njihovu funkcionalnost.

Pouzdana i učinkovita sanitarna rješenja

Glavni cilj našeg branda jest da naši proizvodi svojim osobinama i učinkovitošću pruže našim korisnicima cjelovitu uslugu. Svako Torkovo rješenje kombinacija je kvalitetnog higijenskog sredstva, pametno dizajniranog držača, korisnog savjeta o upotrebi i pouzdane usluge.

Takav sustav omogućava svakom našem partneru da nađe odgovarajuće higijensko rješenje za sebe.

Salvete kao posjetnice!

Prednosti Interfolded salveta i držača: • • • • • • • • • •

Pet atraktivnih držača od aluminija, u srebrnoj boji Tri vrste salveta na koje se može otisnuti logo Otisak u tri boje 25% manje potrošnje i otpadaka Držači s jedinstvenom oglasnom površinom Držači kapaciteta za 225-900 salveta Brzo i jednostavno punjenje Kontakt korisnika samo s jednom salvetom osigurava higijenu visokog stupnja Ekološki prihvatljivo pakiranje Prešane salvete koje zauzimaju manje prostora

Jedinstvena mogućnost oglašavanja: odsada s otisnutim logom korisnika! Koje su prednosti?

• •

2 Turizam Info travanj 2012.

90% gostiju čita tekst otisnut na salvetama Salvete s dopadljivim porukama

SCA Hygiene Products Kf t.

AfH Tissue divízió H- 1021 Budapest, Budakeszi út 51.

Tel.: +36 1 392 2100, Fax: +36 1 392 21 60 www.sca-tork.com www.tork.hr

SADRŽAJ BROJ 49 3 Uvodnik

23 Mobilne aplikacije

Što je to proljetna rekreativna gastronomija

Za lakše putovanje

24 Šparoge

8 Dani otvorenih vrata vinskih podruma Istre

31 Malvazija Istarska

Posljednje nedjelje u svibnju svi istarski vinari otvaraju svoje podrume za degustacije

Prvi gastro glasnik proljeća na Kvarneru spaja sve gušte svijeta Ili kako je ružno pače postalo prekrasan labud

9 Godina Gustava Klimta

47 ITB Berlin

Austrija slavi 150. godišnjicu umjetnikova rođenja koju će obilježiti vrhunske izložbe

13 Burek

Uvršten među deset najboljih uličnih jela prema odabiru Lonely Planeta

Za one hotelijere koji žele znati kako stoje u odnosu na sebi slične i povećati prihode i smanjiti troškove

16 Monte Rosa Hutte

Kako to izgleda kada Švicarci grade ekološki turistički objekt

Novi ljudi na čelnim funkcijama u turizmu

21 Insider

Nova ponuda opreme i uređaja pred sezonu

31

Nova literatura, za učenje i opuštanje

50 Bike vikend

5 biciklističkih staza koje nude nešto više od lijepe prirode i golog pedaliranja

59 Tito & turizam

23

Nijemci imaju Karla Marxa, Latinska Amerika Che Guevarru, mi Tita. Zašto je u turizmu persona non grata?

Foto: M. Bubola

9

66 Vinski izlog

20 Karijere

Post festum najznačajnijeg turističkog sajma

49 Što čitamo ovog proljeća

14 Benchmarking u hotelijerstvu

50

Kozlovićeva Malvazija 2011, Roxanich Chardonnay Milva, Malvazija Bertoša i Sauvignon Legovina

16

68 Sigurni na plaži

Počinje priprema sezone, i treba se pobrinuti da nam gosti budu sigurni

59

24

travanj 2012.

Turizam Info 3

jednom urizmu na

sve o t

mjestu godina IX - broj 49 - travanj/svibanj 2012.

T

urizam info se u devet godina izlaženja profilirao kao najkvalitetniji stručni časopis namijenjen svima Vama koji se bavite turizmom ili ugostiteljstvom, svima onima koji žele postati dio turizma, restoraterstva i hotelijerstva te svima onima koji žele saznati aktualne zanimljivosti iz turizma Hrvatske i regije.

Svaki broj časopisa donosi veliki broj zanimljivih i korisnih tema, od ugostiteljstva, hotelijerstva, opremanja objekata, novosti na tržištu, sajmovima. Pišemo o svemu onome s čime se svaki dan u turizmu susrećemo.

Danas je Turizam Info najutjecajniji stručni časopis i provjereni izvor korisnih i kvalitetnih informacija svima koji se turizmom profesionalno bave, ili Vas turizam jednostavno privlači i želite znati više.

6 brojeva godišnje

290 K

PDV

je uk

ljuče

nuc

N

ijenu

INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 718-333, 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

www.turizaminfo.hr

UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr ASISTENTICA UREDNIŠTVA Ksenija Ćuković desk@turizaminfo.hr DTP Operater Sara Marjanović Suradnici Jelena Androić, Dina Julius, Alenka Juričić, Branko Muždeka, Klaudio Jurčić Fotografi Rino Gropuzzo, Sandro Rubinić Izdavač

Info Lab d.o.o.

A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr Marketing i oglašavanje tel: 051/718 350 marketing@turizaminfo.hr PRETPLATA Snježana Ajhler tel: 051/718 333 Fax: 051/718 351 pretplata@turizaminfo.hr Godišnja pretplata (6 brojeva) Hrvatska: 290 Kn / Inozemstvo: 59 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb

Ime i prezime: Tvrtka:

OIB:

Ulica i broj:

Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. www.turizaminfo.hr

Poštanski broj i mjesto: Država: Telefon:

Fax:

ISSN 1847-4780

E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail

Potpis:

VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom. • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 290 Kuna godišnje (6 brojeva) • PRIMATELJ: Info lab d.o.o., A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2340009-1100131094 Privredna banka Zagreb Pretplata za inozemstvo: CIJENA: 59 Eura / godišnje (6 brojeva) • IBAN: HR63 2340 0091 1001 3109 4 • SWIFT: PBZGHR2X

9 771847 478000

49

>

Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax

051/ 718 351

Proljetna rekreativna gastronomija

O

vo iznenađujuće lijepo i mirno proljeće natjeralo me da iz spremišta izvučem bicikl.

Prošle ga godine i nisam baš previše koristio, da budem iskren. No, ovi lijepi dani i mirisi zovu da pobjegnemo iz urbanih sredina u kojima u posljednje vrijeme slušamo samo neke depresivne i/ili lošije vijesti. Kriza, problemi, cijene goriva, porezi... Mislim da bi bicikl mogao biti dobro rješenje. Malo ga očistiti, namazati i pripremiti se za mali bijeg.

Bicikl i priroda su logični odabir. No, nisam baš neki “pakleni” biciklista koji uživa u stiskanju pedala prolazeći kroz krajolike kojih se na kraju ne mogu niti prisjetiti od umora. Više volim laganu vožnju, izlet.

Ako k tome još dodamo i mogućnost da nešto novo vidim, nitko sretniji. Odmorim se uz nešto fino, uživam u nekom laganom proljetnom jelu i čaši odlične malvazije ili chardonnaya. To je nešto što me može natjerati (privoliti i popraviti raspoloženje) da s vremena na vrijeme očistim bicikle, spakiram ih u auto i da krenemo. Vjerujem da je i velika većina vas upravo tako nešto i imala na umu. Pobjeći na dan ili dva, malo se biciklom rekreirati, ali opet nešto vrijedno vidjeti, probati, posjetiti.

Gdje, kamo, zašto? Vodeći se upravo sadržajem kao motivom, a ne izvanredno označenom i preteškom stazom, odabrali smo pet tura (strana 50). Učinili smo to u suradnji s kolegama turističkim djelatnicima i biciklistima koji su neke od ovih staza prošli desetke puta i vodili svoje prijatelje, goste i turiste. Naš cilj nije samo da već slijedeći vikend svi pobjegnete iz opake i namrgođene civilizacije u veselu i proljetnu biciklističko-kulturno-gastronomsku divljinu. Naravno, želimo da to učinite, ali isto tako želja nam je i da vaši i naši gosti i turisti, sutra učine isto. Želja nam je da prekosutra i druge staze i putevi budu još bogatiji i sa gastronomskom i kulturnom ponudom.

Vjerujemo da ima još puno Austrijanaca, Slovenaca, Talijana i drugih koji će zaželjeti doći u Hrvatsku, i sad u proljeće i na jesen. To nisu opaki biciklisti s opremom od nekoliko tisuća eura. To su obični ljudi, obitelji, prijatelji, veća i manja društva koji najčešće niti nemaju svoje bicikle. Koji se žele zabaviti, odmoriti i odmaknuti od svakodnevice. Bar na trenutak. Pobjeći u Hrvatsku na jedan bike & gastro safari weekend. Šparuge, Malvazija i Tito?! A da bi cijela priča bila potpuna (naravno, uvijek može još

potpunija i bolja) donosimo priču o šparogama (strana 24), našim pravim divljim zelenim. Fritaja, mislim da neće ostaviti ravnodušnima ni najveće gurmane naučene na najbolje svjetske restorane.

Za one koji su još više okrenuti gastronomiji i vinima razotkrivamo Malvaziju Istarsku (strana 31). Vinsku sortu u koju se uložio ogroman trud od teorije do prakse. Od vinograda do podruma. I uspjeli su originalnu i autohtonu sortu dignuti na jedan viši, svjetski nivo. Zahvaljujući najvještijima, danas, samo petnaestak godina od njezinog novog rođenja, u najboljem je svjetlu možemo naručiti i u najboljim londonskim restoranima. Mislim da to dovoljno govori koliki Malvazija zaista ima potencijal.

Za kraj ovog uvodnika jedna priča za koju vjerujemo da će nekima dati neke nove ideje. Josip Broz - Tito, Kumrovec, Brijuni. Zašto se svi pomalo (a neki i puno više) sramimo naše povijesti? Ne sudimo da li je bila dobra ili loša. Naša je i prošla je. U svijetu ima puno turista koji nešto o tome više žele znati, naučiti. Posjetiti. Zar je sramota od toga živjeti? I to cijele godine. Za one koji se žele podsjetiti tih dana i već pomalo daleke prošlosti, donosimo priču o turističkom potencijalu Tita i njegove ostavštine (strana 59).

Možda će nekima to biti budućnost stvorena na temeljima prošlosti.

Proljeće je stiglo. Neki će ga iskoristiti kao godišenje doba u kojem se pripremaju za turističku sezonu. A oni kreativniji, domišljatiji, spretniji? Njima će to vjerojatno biti i glavna turistička sezona prije ljetnog zatišja i odmora.

Vidimo se u Poreču na 19. Vinistri.

Adriano Požarić urednik

P.S. Imate li prijedloge kako da budemo još bolji? adriano.pozaric@turizaminfo.hr

Tko pita ne skita Ubrzo bih prvi put trebala putovati avionom. Čula sam da mogu imati problema s ručnom prtljagom pa molim odgovor što u nju mogu staviti i koliko torba ili kofer mogu biti veliki.

Ivana, Ekonomski Fakultet u Rijeci Na letovima Croatia Airlinesa putnici ekonomskog razreda imaju pravo na prijevoz jednoga komada ručne prtljage težine 8 kg i zbroja dimenzija do 115 cm (55 x 40 x 20 cm) dok putnici poslovnog razreda imaju pravo u kabinu unijeti dva komada ručne prtljage (prvi komad do 8 kg gore navedenih dimenzija, a drugi komad od maksimalno 4 kg, maksimalnih dimenzija 57 x 54 x 15cm). Putnicima se preporuča da putne dokumente, lijekove, medicinsku dokumentaciju, poslovne papire, umjetnička djela, računala i ostalu elektroničku opremu, muzičke instrumente, slike, novac, nakit, lijekove i ključeve nose u ručnoj prtljazi. Tekućine trebaju biti u zasebnom pakiranju ne većem od 100 ml te trebaju biti pohranjene u prozirnu plastičnu vrećicu kapaciteta do 1 litre po putniku. Na mjestu kontrole bit će provjereno sadržava li vaša ručna prtljaga tekućine te ostale zabranjene predmete.

Zlata Prpić, direktorica marketinga Croatia Airlinesa Imam dva apartmana koje sam do sada prodavala putem agencija. Sada se želim sama malo više angažirati, a čula sam za povoljniji sustav oglašavanja preko Googlea. Možete li ga malo pojasniti?

Laura, Podstrana

označeno crvenom isprekidanom linijom) kao i zato što je samo prikazivanje oglasa besplatno plaćamo tek kad korisnik klikne na naš oglas. Idealno se za uslugu AdWords oglašavanja obratiti agencijama koje su od strane Googlea ovlaštene za pružanje te usluge. Takva će Vam agencija sugerirati koliko biste trebali uložiti u oglašavanje te koliki povrat možete očekivati.

Marko Radelić, dipl. oec., Google AdWords certifed, Logit d.o.o.

Imam manji restoran, trebaju mi internetske stranice. Što je ono o čemu stvarno trebam voditi računa pri izradi, a što je u ovoj priči manje važno?

Ivica, Šibenik Web su stranice poslovni alat i kao takve moraju ispuniti određenu svrhu koju im je poduzetnik namijenio. Odgovorite sami sebi na sljedeća četiri temeljna pitanja: 1) Koji je osnovni razlog zbog kojeg biste htjeli pokrenuti web stranice?

2) Koje probleme i poslovne izazove očekujete da će Vam web stranica pomoći riješiti?

3) Tko je Vaš idealni kupac, tj. kome točno će se web stranice primarno obraćati?

4) Po čemu ćete točno znati da su Vaše web stranice postale uspješne?

Te odgovore uputite internetskoj agenciji za razvoj web stranica zato što će kvalitetna agencija te informacije znati iskoristiti za razvoj uspješnog weba.

Višnja Željeznjak, prof., LogIt d.o.o.

Riječ je o oglasima koje ste sigurno vidjeli na vrhu odnosno desnoj strani prilikom pretraživanja Google tražilice. Postavljanje takvih oglasa omogućava nam Google AdWords, on-line platforma za oglašavanje koja biznisima omogućava postavljanje svojih oglasa pred korisnike Google tražilice. Ta vrsta on-line oglašavanja iznimno je kvalitetna i povoljna, prije svega zato što se oglasom odgovara na konkretan upit korisnika tražilice (npr. upit “apartmani Podstrana” daje naš oglas kojim oglašavamo apartman u Podstrani - na slici

Pitajte, jer tko pita ne skita... i potruditi ćemo se pronaći odgovor! Pošaljite Vaša pitanja >>> pitanja@turizaminfo.hr 6 Turizam Info travanj 2012.

travanj 2012.

Turizam Info 7

Najave događaja Najave

Više od 90 vinskih podruma i vinarija u nedjelju, 27. 5. 2012. otvorit će svoja vrata za besplatnu degustaciju

DANI OTVORENIH VRATA VINSKIH PODRUMA ISTRE Za sve ljubitelje istarskih vina ili one koji će to tek postati, posljednja nedjelja u svibnju, kada se tradicionalno slavi Svjetski dan vina, znači i posjet podrumima. Tako će 27. 5. istarski vinari, njih gotovo 90, otvoriti svoje podrume i prezentirati ne samo vino već i način proizvodnje. To su Kozlović, Matošević, Coronica, Degrassi, Kabola, Cuj, Clai, Cosetto, Cattunar, Capo, Franc Arman, Marijan Arman, Geržinić, Roxanich i mnogi drugi. Podrumi su otvoreni od 10 do 19 sati, kušanje je besplatno, a ono što vam se svidi možete i kupiti. Istodobno s istarskima, bit će otvoreni i podrumi diljem svijeta čime vinari pridonose popularizaciji kvalitetnih vina. Ova je priča, kao i mnoge druge dobre vinske stvari, krenula iz Toskane 1993. godine. www.istra.hr

Zagreb Wine Gourmet Weekend novi je festival vina i hrane koji će se od 13. do 15. travnja 2012. održati u Zagrebu. Weekend nastavlja tradiciju Zagreb Wine Gourmet Festivala koji je tijekom prošle četiri godine postao jedno od najvažnijih događanja na području vina i visoke kuhinje. Uz degustaciju vina i hrane na izlagačkim mjestima, program donosi mnogobrojne vođene radionice i prezentacije, nekoliko masterclassa sa svjetskim vinarskim zvijezdama, live show cooking, zanimljive tematske panele s uglednim gostima iz svih krajeva svijeta, organizirana kušanja za restoratere i ugostitelje.

Dodatan je mamac i festivalska vinoteka u kojoj će se moći kupiti izložena vina po posebnim festivalskim cijenama.

U petak i subotu Zagreb Wine Gourmet Weekend imat će i bogat večernji dio programa koji će početi odmah nakon zatvaranja službenog dijela izložbe u 19 sati.

Gosti će moći uživati u ponudi delicija iz food courta, fine wine bara, beer bara i cigar loungea te u koncertima i glazbi koju će uz poznate DJ-eve ekskluzivno za ZWGW puštati i neki od naših poznatih vinara i chefova.

Gdje Gliptoteka HAZU & CENTAR KAPTOL, Medvedgradska 2, Zagreb Ulaznice u pretprodaji na www.eventim.hr.

1 dan = 100 Kn, 3 dana = 240 Kn.

DALMATIA WINE EXPO Makarska 27.- 29. 4. 2012.

2

Vikend prije Praznika rada vrijeme je kada se ove godine održava treći po redu Dalmatia Wine Expo, eno-gastro izložba na kojoj se mogu vidjeti i probati najbolja hrvatska vina, maslinova ulja i razne autohtone delicije. Osim same izložbe, Dalmatia Wine Expo imat će i niz atraktivnih radionica, okruglih stolova i eno-gastro edukacija s vrhunskim hrvatskim i međunarodnim vinarima i sommelierima. Na inovativnom 8 Turizam Info travanj 2012.

ocjenjivanju vina pod nazivom The Perfect Match voditelji dalmatinskih restorana i predstavnici medija ocijenit će vina na temelju sparivanja s dalmatinskom kuhinjom, a birat će se i top lista 40 najboljih restorana Dalmacije. Novost je od ove godine Business Day, namijenjen restoraterima i ugostiteljima koji ovdje mogu pronaći vina za svoje objekte i izravno dogovarati uvjete s vinarima. Jednodnevna ulaznica stoji 50 kuna. Jamstvo za čašu za degustaciju je 30 kn koje se kasnije vraća.

2012.dalmacijawineexpo.com

Na ZWGW gostuju i četiri top norveška kuhara, koji inače putuju svijetom i rade ono što najviše vole - show i zabavu

Najave

GODINA GUSTAVA KLIMTA

BEČ 2012

Beč i cijela Austrija mnogim izložbama i kulturnim događajima ove godine odaju počast jednome od svojih najvećih slikara Gustavu Klimtu, u povodu 150 godišnjice njegova rođenja. U jednakoj mjeri osporavan kao i uspješan, Klimt je jedna od središnjih ličnosti Fin du Siecle, epohe koja označava početak moderne. Odrastao u idiličnoj obitelji, svoje mjesto u umjetničkom svijetu ostvaruje kao slikar građanstva, posebno poznat po nekonvencionalnim portretima žena. Umire u dobi od 56 godina, a iza sebe ostavlja impresivan opus čija se glavnina može pogledati na izložbama koje su tijekom cijele 2012. godine postavljene u Beču. Uz slike, prvi su put postavljene izložbe arhitektonskih nacrta, tekstilnih uzoraka koje je radio za životnu suputnicu Emilie Flögel, njihova mnogobrojna korespondencija te izložbe o njegovim pristašama i protivnicima koje daju drugačiji uvid u život i rad ovoga umjetnika. Izdvajamo najvažniju izložbu, a za sve ostale više informacija možete naći na www.austria.info/hr.

Stranice su na hrvatskom jeziku.

16. 5. - 16. 9. 2012.

Klimtova posebna izložba Bečki muzej, Karlsplatz Izložba obuhvaća slike, portrete Emilie Floegel, plakate, tiskane materijale, radna odjela umjetnika, a prvi će se put prezentirati javnosti i zbirka s više od 400 crteža. Cijena ulaznice: 8 eura za odrasle, 6 eura za seniore, mladi do 19 godina gratis www.wienmuseum.at

DROBNICAFEST

PUTEVIMA ZLATNIH KAPI NA KRKU

Krk

Krajem travnja, točnije petak 27. i subotu 28., u gradu Krku počinje Drobnica fest - manifestacija posvećena tradiciji maslinarstva ovoga otoka. Krčki maslinari prezentirati će svoja najbolja maslinova ulja na trgu Vela placa, a osim profesionalnih maslinara, sudjelovat će i maslinari hobisti. Osim prodajne izložbe proizvoda od maslina, oni koji se zapute na Krk moći će poslušati i razna predavanja na temu maslinarstva, a najboljim maslinarima i vinarima bit će dodijeljene i nagrade.

U subotu 28. travnja organizirana je i zanimljiva i edukativna pješačka tura krčkim maslinicima. www.tz-krk.hr

travanj 2012.

Turizam Info 9

BARBIERIEVA

SKALINADA

ANDREJ BARBIERI kuharski nomad, gastro znalac predstavnik je mlađe hrvatske kuharske scene, koji će reći kako 1983. odlazi u inozemstvo studirati i uživati u životu. No, kako su uvijek prijatelji zaslužni da krenemo u pravom smjeru, tako se i Andrej na nagovor prijatelja počinje baviti kuhanjem. Bio je šef kuhinje u restoranima u talijanskoj pokrajini Piemonte u Torinu i Doglianiu, na Sardiniji u Porto Cervu, u Hersonisosu na Kreti, Sharmel-Sheikhu u Egiptu, La Palmi na Kanarima i Ibizi na Balearima...

Prije šest godna odlučuje se vratiti korijenima. Prvo konoba Skalinada na Voloskom kraj Opatije, slijedi Tramerka također na Voloskom, pa Zlatna školjka, kultna Bevanda, pa na kraju opet...Mala krčma Skalinada kojoj je danas vlasnik. Mjesto je to gdje se mogu probati dobra vina i autohtone namirnice u sitnim, malim, drugačijim zalogajima... za turiste koji žele okusiti ono najbolje, i za sve ostale kojima je ovo omiljeno mjesto za druženje i uživanje.

Bruschette sa ZAPEČENIM ŠKRIPAVCEM na umaku Piemontska inspiracija Umak U mlijeku se kuha češnjak, dodaje se jako puno maslinovog ulja i na kraju se dodaju slani inćuni koji se u umaku trebaju rastopiti.

Bruschette Na bruschetu stavljamo divlju rukolu i zalijemo prije pripremljenim umakom.

Učkarski škripavac lagano zapečemo na jako užarenoj tavi i dodamo na bruschette.

Začinimo redukcijom aceta balsamica, maslinovim uljem i paprom.

10 Turizam Info travanj 2012.

Foto: Adriano Požarić

Aktualno

KAD HOTELIJERI UZGAJAJU MASLINE Prije devet godina, hotelska kompanija Laguna Novigrad pokrenula je inovativan projekt sadnje maslina uz svoje hotele i kampove smještene uz more, prvenstveno kako bi se nadopunila ponuda koja se u posljednje vrijeme sve više okreće aktivnom odmoru. Posađene su sadnice sorte frantoio i leccino, a kroz devet godina proizvodnja kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja narasla je na impresivnih 3.500 litara godišnje. Ulje koji nosi ime Vergal, po istoimenom potoku - izvoru koji se je nekoć ulijevao u novigradsku marinu, danas se koristi u svim delicijama koje pripremaju Lagunini chefovi. Za grupe se organizira i branje maslina, posjet uljari i degustacija. Na nedavno održanom Festivalu maslinovih ulja u Portorožu, ulje od sorte leccino je osvojilo šampionski naziv. www.laguna-novigrad.hr

NOVO VIJEĆE I NADZORNI ODBOR HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE Potkraj veljače održana je sjednica Hrvatske turističke zajednice na kojoj je, među ostalim, ustrojeno novo Turističko vijeće te Nadzorni odbor. Iako ovo ne zvuči kao velika vijest, malim ljudima koji plaćaju boravišne pristojbe, ona to jest. Prvi put u radu ove ustanove bit će zastupljene gotovo sve velike hotelske kuće i predstavnici različitih područja struke, a nastojalo se dati prostora različitim regijama, i to prema načelu tko je i koliko pridonio u blagajnu. Novo će vijeće tako činiti Šime Klarić kao predstavnik Udruge malih i obiteljskih hotela, Željko Kukurin iz Istraturista, Vlado Lučić iz Jadranskih luksuznih hotela, Vlado Miš iz Imperiala Rab, Tomislav Popović iz Maistre, Drago Ružić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Frane Skoblar iz zadarskoga Turisthotela, Kristian Šustar iz HUP-a Zagreb, Goran Zrilić iz

šibenskog Solarisa, kao predstavnik agencija tu je Boris Žgomba, dok je predstavnica Hrvatske gospodarske komore Zdenka Peternel, a predstavnik Ceha ugostitelja Ante Mihić. Uz novo Vijeće, odabrani su i članovi Nadzornog odbora, a to su Goran Hrnić (Gulliver Travel), Ivana Kolar (Terme Tuhelj), Srećko Šimunović (Croatia Airlines), Goran Beus Richemberg (predsjednik Odbora za turizam Sabora RH) i Bernard Zenzerović, tajnik kabineta ministra turizma.

S obzirom na to da su Vijeće i Sabor trebali biti sazvani još prije 14 mjeseci kada je i donesen novi Zakon o turističkim zajednicama, novi saziv najprije mora rješavati zaostatke, a onda bi se, prema najavi ministra Ostojića, trebao očekivati ažuran rad tijela HTZ-a.

KUHARICA TOMISLAVA KOŽIĆA Sredinom ožujka, Tomislav Kožić, chef restorana Academia u Bluesun hotelu Kaj u Mariji Bistrici predstavio je svoju kuharicu autohtonih jela, baziranih na filozofiji restorana da se ponudi nešto starinsko na moderan način, s prirodnim, domaćim namirnicama.

Tu se mogu pronaći jela koje poznajemo, no pod drugačijim imenima - primjerice Po dolu i gaju, Dva sireka ili Anine šparuge.

Chef Kožić govori i o tehnikama i načinima pripreme jela, a osim starinskih, ovdje se može pronaći i nekolicina autorskih jela.

Kožić se je inače školovao u poznatoj francuskoj školi kuhanja Ritz Escoffier Ecole u Parizu i stekao diplomu Master of Cuisine, radeći istodobno u kuhinji restorana L’Espadon s dvije Michelinove zvjezdice. www.hotelkaj.hr

travanj 2012.

Turizam Info 11

Najave

TURISTIČKI SAJAM PONUDE AKTIVNOG ODMORA Međunarodni turistički sajam za aktivno provođenje slobodnog vremena Natour Adria ove će godine prvi put biti održan u Hrvatskoj nakon tri sezone provedene u Sloveniji, odakle je i organizatorska kongresnomarketinška agencija GO.MICE. Od 24. do 26. travnja njihovi će hrvatski partneri, Grad Mali Lošinj i TZG Malog Lošinja te Lošinj Hotels & Villas, u lošinjskom hotelu Aurora ugostiti susret svih ponuđača sportskih turističkih programa i aktivnog odmora u prirodi te usluga smještaja i eko-turizma.

Bit će to susret koncesionara i vlasnika kampova i caravaning centara, ponuđača opreme za sportski turizam i aktivni odmor u prirodi, organizatora destinacijskog turizma, predstavnika turističkih agencija i turoperatora, potencijalnih investitora te različitih interesnih grupa iz Hrvatske.

I MAL J N I Š LO 6. 4.

24. - 212.

20

Uz klasično sajamsko predstavljanje sudionika, najvažniji je sadržaj Natour Adrie vrijeme predviđeno za poslovne kontakte „one2one“, optimizirane na 20 minuta po sastanku. Unaprijed dogovoreni sastanci ovog tipa trebali bi omogućiti umrežavanja više od trideset pružatelja usluga aktivnog odmora. Sajam ima klasičan one-stop-shop koncept pa će se na Natour Adriji održavati i edukacije te izložiti pregled nacionalnih i međunarodnih dobrih praksi te upoznavanje s trendovima u području aktivnih turističkih odmora. Najavljene su i zanimljive stručne

NOVI VODENI PARK I WELLNESS ZONA U TERMAMA JEZERČICA Sredinom ožujka otvoreni su novi vodeni park i wellness zona u Termama Jezerčica, čime bi one trebale postati jedne od atraktivnijih termi na kontinentu. Godinu dana radova i investicija vrijedna 30 milijuna kuna rezultiralo je impresivnim prostorom od 2.800 m2, gdje se u vodenom dijelu nalaze četiri nova bazena i prateći sadržaji - rekreacijski plivački bazen s uređajima za protustrujno plivanje, bazen za djecu s toboganima, manji dječji bazen s igračkama te bazen za neplivače s jacuzzijem.

Wellness centar je bogatiji za nove saune od čega su jedna parna sauna i tri finske, infra slane saune i hammam. Uz saune se nalaze i prostorija za relaksaciju, vanjska terasa za sunčanje te dva whirlpoola i hladni bazen, a sve ovo namijenjeno je u prvom redu obiteljima s djecom i mlađim ljudima koji će sada ovdje moći dolaziti tijekom cijele godine. www.terme-jezercica.hr

12 Turizam Info travanj 2012.

rasprave i prezentacije, a predviđeno je i vrijeme za aktivno druženje i upoznavanje turističke ponude Lošinja. Naime, Turistička zajednica grada Malog Lošinja planira, u suradnji s turističkim agencijama, hotelima i kampovima, predstaviti kvalitetne i sadržajne paket aranžmane koji bi trebali u najboljem svjetlu predstaviti lošinjski arhipelag kao cjelogodišnju destinaciju. Registracija traje do 10. travnja, a podatci o registraciji su objavljeni na www.natour-adria.eu (J.A.)

LEDENI SOKOVI I ČAJ U ponudi riječke tvrtke Mok Int, ekskluzivnog zastupnika talijanskog brenda Fabbri 1905 i kave Mokarabia, pronašli smo inovativnu proljetnu ponudu na bazi ledenih sokova, čajeva, frapea i novih kavinih napitaka. Fabbri Mixy bar novi su ledeni sokovi s okusima trešnje, maline, naranče, amarene, šipka i jagode te kao potpuna novost na tržištu i kao osvježavajući sok od ruže. Rade se tako da se voda i led u klasičnom shakeru pomiješaju sa sirupom, čime se zbog prirodnog sastava sirupa dobiva drugačiji napitak od granite ili klasičnog soka. Fabbri Mixy fruit frapei spravljaju se isto tako u klasičnim shakerima, na bazi mlijeka i voćnih bezkonzervansnih pirea koji sadrže i preko 90% voća, sa dodatkom leda, a za proljetni menu dolaze u osvježavajućim okusima šipka, brusnice i jagode. Druga novost su novi napitci jaffa coffe, aromaccino i moka grande, kombinacija talijanskog espressa Mokarabia i Fabbri arome te Mokarabia čaj Frutti Rossi. Kako saznajemo novi je čaj mješavina voća i bilja, poseban po tome što se može posluživati kao klasičan topli čaj, ali i kao ledeni čaj. Dolazi u okusima crvenog voća, te izuzetno godi u proljetno vrijeme, pa je kako navode u Mok Intu osim u ugostiteljskim objektima, pogodan i za korištenje u wellness centrima.

ULIČNA GASTRONOMIJA

PO IZBORU RENOMIRANOG VODIČA LONELY PLANET

BUREK MEĐU NAJBOLJIM ULIČNIM JELIMA SVIJETA Lonely Planet, planetarno popularni vodič s nekoliko milijuna korisnika, nedavno je objavio listu 10 najukusnijih i najboljih jela koja se mogu kupiti na ulici i jesti s nogu. Uz jela meksičke, tajlandske ili kineske kuhinje, kao jedan od najboljih našao se i bosanski burek 1

2 3

4 5

6 7

8 9

10

1 Autori smatraju kako najbolji sendvič na svijetu nećete naći u Rimu, New Yorku ili Kopenhagenu, već je to vijetnamski sendvič Bahn-mi. U francuski kruh malo zapečen na grilu, dodaju se majoneza, pašteta, sojin umak i svinjetina na žaru sa sezonskim začinskim travama. 2 Domovina mu je Bosna, iako je nastao pod utjecajem turske kuhinje. Hrskav, a opet vlažan, blago začinjen. Burek je tanko tijesto punjeno mljevenim mesom, sirom ili špinatom. Može se jesti u svako doba dana, kao doručak, ili ručak, pa čak i nakon noćnog provoda, ali najbolji je topao, odmah iz pećnice.

3 Walkie-Talkies jesu ono što im i samo ime govori. Pileće nožice (walkies) i vratovi (talkies), navodno su najbolje ulično jelo koje možete probati Južnoafričkoj republici. Najprije se dugo kuhaju kako bi se eliminirali žilavi dijelovi, a zatim su obilno začinjeni.

Inače je to sirotinjska hrana kojom su se stoljećima prehranjivali u Sowetu. 4 Red red slatko-ljuto jelo od crvenog graha, koji se jede u Gani, također je zaslužio mjesto među najboljima 5 Currywurst iz Njemačke svinjska je kobasica prelivena ljutim kečapom. Najskuplje je jelo na popisu Lonely planetovih autora 6 Tajlandskom Khat KaphraU bosiljak daje glavni okus, a njegovi se listovi prže s mljevenom svinjetinom, piletinom ili morskim plodovima te usitnjenim češnjakom. Poslužuje se obično uz rižu i uz prženo jaje na vrhu 7 U listu najboljih uvršten je i tamales, poznati meksički mali zalogaj na bazi kukuruza, a može biti u blagoj ili jako začinjenoj varijanti sa svinjetinom ili piletinom te umakom mole, papričicama pablano i sirom. Smjesa se umota suhi list kukuruza ili banane te kuha na pari dok ne postane meka. 8 Marokanski sfenj, vrsta peciva slična je croissantima, a radi se od spužvastog tijesta bez mlijeka i maslaca koje se prži u dubokoj masnoći. Sfenj se jede ujutro ili kasnije popodne 9 Burmanska juha mohinga sadrži komadiće ribe, luk, jestivu jezgru drveta banane, rižine rezance te korijandar. 10 Daulat ki chaat, lagan kao zrak i božanstven kao mjesečina, iz New Delhija u Indiji. Ovo slatko jelo nastaje miješanjem šafrana i mlijeka uz dozu pistacija i šećera, a može se kupiti samo tijekom zime s obzirom da ne podnosi visoke temperature.

Lonely Planet najveći je svjetski izdavač vodiča, od kojih je prvi objavljen 1973. godine.

Popularnost su stekli preprorukom sadržaja za svačiji džep. (vidi Turizam info br 43, travanj 2011.)

travanj 2012.

Turizam Info 13

Tehnologije

PRVI SOFTWARE ZA MJERENJE I USPOREĐIVANJE POSLOVNIH POKAZATELJA

BENCHMARKING* HRVATSKOG HOTELIJERSTVA Sustav omogućuje uspoređivanje sličnih hotela po različitim pokazateljima, čime hoteli mogu vidjeti svoje mane i slabosti, odnosno prednosti u odnosu na konkurenciju te na temelju tih informacija upravljati troškovima i maksimizirati ostvarenje prihoda.

Hotelska poduzeća uključena u projekt HUP Zagreb Jadranka Hoteli Mali Lošinj Imperial Rab Maistra Rovinj Hoteli Baška Makarska Hoteli Liburnia Riviera Hoteli Opatija Milenij Hoteli Opatija

Č

esto kada govorimo o brojkama u hrvatskom turizmu govorimo o broju noćenja koja su pojedini objekti ostvarili, no rijetko govorimo o ostvarenim prihodima i troškovima, ili o tome kako prema različitim pokazateljima stojimo u odnosu na konkurenciju, slične hotele koji posluju u okruženju ili na razini Hrvatske.

Početkom ove godine, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, predstavio je novi komercijalni projekt pokrenut u suradnji s Istra informatičkim inžinjeringom i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).

Radi se alatu, odnosno softwareu, koji je u cijelosti hrvatski proizvod i kao takav po prvi puta hotelijerima daje mogućnost usporedbe ostvarenih poslovnih

rezultata s drugim hotelima te u konačnici pruža čitav niz informacija koje omogućavaju ju upravljanje prihodom i bolju kontrolu troškova.

Kako pojašnjava prof. dr. sc. Sandra Janković s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koja je uz prof. dr. sc. Zdenka Cerovića voditeljica projekta, sustav na dnevnoj i mjesečnoj bazi prikuplja podatke o poslovanju pojedinog objekta. Mali hoteli imaju mogućnost ručnog unosa dok srednji i veliki hoteli svoje podatke direktno i automatski prenose na server fakulteta. Na osnovu unesenih podataka software izračunava čitav niz pokazatelja i generira izvještaje u kojima se prikazuje usporedba pojedinog hotela s odabranim uzorkom.

Hoteli se mogu međusobno uspoređivati primjerice prema broju soba, broju kreveta, kategoriji, načinu poslovanja, specijalizaciji, destinaciji ili drugim kriterijima. Tajnost podataka je zagarantirana budući da se iskazuje samo najviša, najniža i srednja vrijednost odabranog uzorka, a unutar njih hotel može vidjeti gdje se nalazi.

Uzorak za usporedbu se ne može formirati ukoliko ne sadrži najmanje 3 hotela.

Ovaim sustavom hotel dobiva i informaciju o svojim prednostima, odnosno manama i slabostima u odnosu na konkurenciju, te gdje ima prostora za djelovanje u smislu snižavanja troškova, ili povećanja prihoda. Hotel dobiva

Grafički primjer izvještaja generiranog na osnovu hotelskih podataka upisanih u sustav. Zahvaljujući skupljanju podataka od većeg broja turističkih subjekata svaki hotelijer se može konstantno uspoređivati s drugim sličnima hotelima u cijeloj Hrvatskoj ili samo u svojoj regiji i to ne samo po osnovnim podacima kao što su zauzetost već i po konkretno postignutoj cijeni i troškovima.

14 Turizam Info travanj 2012.

Tehnologije informaciju kako posluje u odnosu na svoju direktnu konkurenciji odnosno u čemu su drugi hoteli bolji ili lošiji od njega.

- Program omogućava on-line praćenje usporedbe na vrlo jednostavan i korisniku prilagođen način. Pored uobičajnih pokazatelja kao što su RevPAR, stupanj iskorištenja, prosječna cijena sobe, udio pojedinih vrsta troškova hotela u njihovim prihodima, %GOP-a i slično, program daje i informaciju o strukturi gostiju (prema tržišnim segmentima, kanalima distribucije, domaćim i stranim, odnosu stalnih gostiju i gostiju koji hotel posjećuju prvi puta …). a cilj je da hotelijer vidi gdje ima prostora za poboljšanje, jer bolje se uvijk može pojašnjava prof.

Janković te dodaje kako BENCHMARKING* je proces kojim se poslovni procesi jednog subjekta temeljem mjerenja izvedbe uspoređuju s najboljima unutar vlastitog sektora ili s drugim sektorima. Obično se mjeri kvaliteta, vrijeme i troškovi.

se osim po financijskim pokazateljima, hoteli mogu uspoređivati i prema stupnju zadovoljstva zaposlenika, te po stupnju zadovoljstva gostiju.

Zaštita podataka za svakoga korisnika programa garantirana je ugovorom, a program za sada postoji u varijanti Start koja je namijenjena malim i hotelimae, Za velike hotele na raspolaganju je varijanta Pro, koja u odnosu na varijantu Start predviđa praćenje većeg broja podataka ali samim time i omogućuje više pokazatelja za usporedbu.

Više na www.hotel-benchmarking.com

Hotelsko poduzeće Imperial s Raba jedno je od prvih koje se pridružilo projektu.

Kao najveću prednost navode činjenicu da temeljem usporedbe sa sličnim sustavima mogu poduzeti konkretan korak kako bi se primjerice orijentiralo na najviše isplativo tržište ili pojedinu skupinu gostiju

travanj 2012.

Turizam Info 15

ENERGETSKA UČINKOVITOST

Matterhorn!

Planinarska kuća?

Monte Rosa 16 Turizam Info travanj 2012.

TURIZAM I EKOLOGIJA U SVOM NAJBOLJEM IZDANJU Vrijeme je kada je nužno razmišljati o energetskoj učinkovitost, ekologiji i održivosti. Upravo ovo će u budućnosti biti najvažnije u turizmu, a Švicarci su u tome otišli možda najdalje. Planinari i izletnici koji krenu planinariti Vališkim Alpama te se nađu na mjestu gdje im pogled puca prema Matterhornu i glečeru Monte Rosa, iznenadit će se svemirskim prizorom koji ih čeka na visini od 2.883 metra. Bit će to metalna kockasta zgrada nalik na futurističku svemirsku stanicu više no na planinarski dom, kolibu ili eko hotel. Planinarska kuća Monte Rosa sagrađena je na temeljima od nehrđajućeg čelika, njen je poligonski vanjski dio prekriven srebrnim aluminijem, a spiralni je interijer s pet katova u potpunosti izveden u drvetu. Solarna se energija prikuplja preko fotovoltnog sustava integriranog u južni dio fasade i zadovoljava 90 posto energetskih potreba kuće. Električna se energija koristi za sustav kanalizacije, ventilacije, osvjetljenja te za kućanske aparate. Za grijanje prostora koristi se Sunčeva energija koja dopre kroz staklene prozore i tjelesna energija posjetilaca. Voda se pak skuplja ljeti, od otopljenih ledenjaka. Projekt, vrijedan oko 6,5 milijuna švicarskih franaka, pokrenuo je Švicarski planinarski klub 2003. godine, želeći obilježiti 150 godina ciriškog Federalnog tehnološkog instituta. Samo je projektiranje trajalo pet godina, do 2008. godine kada je i započela gradnja. Objekt je završen za pet mjeseci, a Monte Rosa je prve goste primila 2010. godine. (J.A.)

travanj 2012.

Turizam Info 17

NOVOSTI

7 NOVIH RESTORANA U UDRUZI Početkom ožujka u u europsku udrugu koja okuplja više od 350 vrhunskih europskih restorana primljeno je i sedam novih članova iz Hrvatske. To su Dubravkin put i Prasac iz Zagreba, Draga di Lovrana iz Lovrana, Boškinac iz Novalje na otoku Pagu, Johnson iz Mošćeničke Drage kraj Opatije, Pelegrini iz Šibenika i Adriatic Grašo iz Splita.

Jeunese Restaurateurs d’Europe je inače Udruga koja promovira visoku gastronomiju, a okuplja mlađe kuhare od 23 do 37 godina starosti i to iz 11 europskih zemalja - Belgije, Nizozemske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske, Austrije, Slovenije, Švicarske, a od 2008. članovi su i restorani iz Australije, pri čemu svi članovi moraju dijeliti strast prema vrhunskoj namirnici i kreativnoj kuhinji. Po prvi puta hrvatski su restorani u Udrugu ušli 2010. godine, kada su led probili Damir i Ornella i Pepenero iz Novigrada, Monte iz Rovinja i San Rocco iz Brtonigle.

Već slijedeće godine su se pridružili i restorani s Kvarnera, Kukuriku iz Kastva, te Plavi podrum i Le Mandrać iz Voloskog. Udruga je inače osnovana 1974. godine, na poticaj Nicole Seitz, koja je bila odgovorna za eksternu komunikaciju u Grand Marnieru.

Nicole je posjećivala vrhunske francuske restorane, koje je vodila već druga ili treća generacija ugostitelja, a mladi su ljudi željeli upoznati svoje kolege u sličnim restoranima, razmjenjivati ideje i iskustva, te je tako nastala ova asocijacija.

Ako biste po naslovu POW WOW potražili o čemu se ovdje radi, moramo Vas odmah razočarati. Nije riječ o okupljanju američkih Indijanaca kako bi plesali obredne plesove, ili sastanku vojne sile, što također indicira termin ovaj termin, već o najpoznatijem i najznačajnijem američkom turističkom sajmu. No, ne radi se o klasičnom sajmu, već najznačajnijem poslovnom događaju čije je konačna brojka preko 30.000 poslovnih sastanaka koji rezultiraju turističkim putovanjima u SAD u godišnjoj vrijednosti od preko 3,5 bilijuna dolara. S obzirom da kao izlagači nastupaju sve američke turističke destinacije i agenti, a kao poslovni posjetitelji dolaze isključivo oni koji žele prodavati Ameriku, ako ste među njima, onda je Los Angeles mjesto gdje trebate biti od 21.

18 Turizam Info travanj 2012.

do 25. travnja kada se sajam održava. Ovaj atipični sajam karakterizira odlična atmosfera, networking, izleti, fam tripovi i puno zabave, no nije otvorenog karaktera već je najprije potrebno poslati on line prijavu, nakon čega komisija provjerava da li se zadovoljavaju uvjeti za sudjelovanje. Kotizacija za rane prijave iznosi 765 dolara, za kasnije 1.095 dolara.

Sastanci se ugovoraju putem online sustava, a prije samog sajma potrebno je prijaviti minimalno 30 sastanaka. U ukupnoj brojci od 1.100 izlagača zastupljeno je baš sve što američki turizam nudi, od leisure ponude do kongresne industrije, a broj poslovnih posjetitelja se ove godine penje na više od 1.200 iz 70 zemalja, te velik broj novinara.

NOVA ETIKETA VINA KOZLOVIĆ Projekt koji je počeo paralelno sa završetkom novoga projekta podruma Kozlović, jesu i nove, osvježene etikete ovih dobro poznatih vina, kojima je povezana simbolika novoga podruma i vinarske tradicije obitelji Kozlović.

Nova je etiketa tako zadržala tradicionalni simbol vina Kozlović, čovječuljke koji se vole družiti, a pridruženi je element - “grane”, prepoznatljive s fasade novoga podruma. Time je sve ono što se događa u butelji, očekivanja nove berbe, dobila podlogu i u vizualnom smislu, naglašavajući posvećenost detaljima. Autori etikete su Studio Fabrika i Organizacija - oboje iz Pule. www.kozlovic.hr

PRETPLATA NA TURIZAM INFO samo 290 Kuna godišnje www.turizaminfo.hr/pretplata ili nazovite +385 51 718 333

Tel.: 00386 56876 190, 00386 41 697 556 e-mail: komerciala@skerjanc.com

269 Kn

399 Kn

STOLICE ZA UGOSTITELJSTVO I TERASE 349 Kn

PRESTIGE/S

SILVANA

2999 Kn

299 Kn

K2

590 Kn

PRESTIGE/R

grt. SEM

CIJENE SU BEZ PDV

ANTONY BAR

travanj 2012.

Turizam Info 19

KARIJERE NIKOLINA VICELIĆ direktorica Turističke zajednice Dubrovnik Diplomirala je 1996. godine na Fakultetu za Turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, gdje završava i Poslijediplomski studij. Od 1998. do 2001. godine iskustvo je stjecala u Dubrovačkoj banci u Sektoru građanstva, zatim prelazi na mjesto voditelja odnosa s javnošću i marketinga u hotelu Excelsior u Dubrovniku. Karijeru nastavlja graditi u Jadranskim Luksuznim Hotelima kao direktor sektora korporativnih komunikacija. U JHL je bila i član Uprave odgovorna za vođenje i upravljanje tvrtkom.

YVONNE TESCH direktorica Falkensteiner Hotel & Spa Iadera Diplomirala je na College of Tourism and Hospitality Management u Klessheimu/Salzburg te na Unversity of Derby u Velikoj Britaniji. Karijeru započinje u Grčkoj, a 2002. godine je kao prva žena sommelier zaposlena u The Grill Roomu u londonskom Savoyu. Tijekom karijere je radila na različitim menadžerskim pozicijama unutar Kempinski Hotel Falkenstein u njemačkom Koenigsteinu, a 2008. godine prelazi u grupaciju Capella gdje je zadnjih godina radila u Parkohotelu Euskirchen kao direktor, odakle dolazi u Zadar.

NIKA LENARD direktorica Falkensteiner Diadora Zadar Dolazi iz slovenske Kamnice, studirala je međunarodni hotelski menadžment na University of West London, te u Sloveniji na IEDC Bled School of Management gdje je stekla MBA Executive diplomu. Karijeru je započela 2001. godine u Rimu, a 2005. godine radi u prodaji u londonskom hotelu Hilton on Park Lane, jednom od najboljih Hiltonovih hotela u Europi. Od travnja 2009. godine do dolaska u Zadar radila je kao direktorica operacija pri Bernardin Group Hotels.

AMAR TIKVEŠA direktor hotela Valamar Rubin Poreč Završio je 2006. godine Fakultet za turizam u Dubrovniku.

Karijeru započinje 2007. godine u dubrovačkom hotelu Hilton Imperial, a 2008. godine prelazi u Babin Kuk kao pripravnik gdje završava Valamarovu akademiju za direktore hotela. Prije nego što je prešao na novu funkciju u Valamar Rubin Poreč, bio je pomoćnik direktora dubrovačkog hotela President.

RADE MALOBABIĆ direktor operacija u Lošinj Hotels & Villas Na poziciju direktora operacija grupacije Lošinj Hotels&Villas imenovan je početkom veljače, a dolazi iz Adriatic Luxury Hotels grupacije gdje je od 2006. godine obnašao vodeće funkcije u upravljanju hotelima Excelsior i Bellevue, sudjelovao u razvijanju luksuznog projekta Stancia Markocia, te završno, preko dvije godine, upravljao radom hotela Dubrovnik Palace. Malobabić je svoje iskustvo stekao radeći i na luksuznim brodovima za kružna putovanja Reinessance Cruise Line i Swiss Pearl, te u Hyatt Regency Hotelu u St. Louisu, Missouri.

Akademsku naobrazbu iz hotelskog menadžmenta stekao je na švicarskom institutu Cesar Ritz.

LEJLA KREŠIĆ - JURIĆ direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore Iskustvo u turizmu stjecala je kao članica Uprave umaškog Istraturista, te Valamar hoteli i ljetovališta u kojoj je bila dio osnivačkog tima i zadužena za upravljanje ljudskim resursima i poslovnom administracijom. Na novu poziciju prelazi s mjesta zamjenice ravnateljice Udruge ITA koja se bavi edukacijom managera u turizmu, a zamijenila je dosadašnju direktoricu Ondinu Šegvić. Diplomirana je ekonomistica, a dodatno je obrazovanje iz područja menadžementa stekla na Harvard Kennedy School, fakultetu Cornell, te pri Američkom udruženju menadžera za ljudske resurse.

KARLO PALISKA direktor turističkog naselja Girandella u Rapcu 2006. godine diplomira na Sveučilištu Juraja Dobrile u Puli. Tijekom studija radio je kao animator, konobar i na knjigovodstvenim poslovima. 2008. godine zapošljava se kao pripravnik u tvrtki Rabac d.d., gdje tijekom 2009. godine završava Valamarovu akademiju. Na novu poziciju prelazi s mjesta pomoćnika direktora profitnog centra.

NENAD MARIĆ direktor hotela Tirena Dubrovnik Diplomirao je na Američkom collegeu u Dubrovniku, a rad u turizmu započeo je 2003. godine kao recepcioner hotela Split u Splitu. 2005. i 2006. godine radi u La Casa del Zorro Desert Resort u Borrego Springsu, Kalifornija kao voditelj restorana, te završava tečaj za hotelskog menadžera.

U Valamar dolazi 2008. godine kao pripravnik u hotelskim operacijama, te kasnije radi kao zamjenik direktora hotela Valamar Club Dubrovnik.

TOMISLAV VULETIĆ direktor nabave u Valamaru Početkom ožujka Tomislav Vuletić imenovan je direktorom nabave u Valamar hotelima i ljetovalištima. Vuletić je u Valamaru od 2010. godine, a prije preuzimanja ove funkcije bio je direktor individualne prodaje i e-marketinga. Prije dolaska u Valamar Vuletić je iskustvo u poslovima nabave stjecao u kompaniji Kika - Leiner International, gdje je i počeo karijeru u odjelu prodaje i nabave, nastavio je kao voditelj nabave za Hrvatsku i Mađarsku, da bi posljednjih godinu dana u Kiki radio na poslovima direktora nabave za Centralnu i Istočnu Europu.

PRETPLATA NA TURIZAM INFO samo 290 Kuna godišnje www.turizaminfo.hr/pretplata ili nazovite +385 51 718 333

20 Turizam Info travanj 2012.

INSIDER

EFEKTIVAN SISTEM ZA SALVETE Tork Interfold sistem za salvete odličan je izbor za kafiće, restorane, javna ugostiteljska poduzeća koja poslužuju hranu velikom broju gostiju.

Koristeći ovaj sistem može se smanjiti potrošnja salveta do 25 posto što znači i manje troškove. Tork Interfolded salvete imaju prilagođene mogućnost, tako tvrtka može staviti svoj logo na njih, promidžbu, bilo koju važnu poruku o svojem poslovanju koju želi prenijeti svojim korisnicima. Salvete se mogu isprintati do 3 boje.

Svi držači salveta također imaju površinu odličnu za oglašavanje tvrtkine djelatnosti, hrane, dnevne ponude, itd. Izgled se može mijenjati prema želji klijenta.

Mob: +36 1 392 2100, www.sca-tork.com

DRVENE STOLICE Tvrtka Kopin d.o.o. plasirala je veliki izbor drvenih stolica za ugostiteljstvo. Uz niske drvene stolice, u ponudi je i više modela drvenih barskih stolica.

Stolice su izrađene na klasičan način od parene bukovine objektne kvalitete, standardno bojane u sedam boja: mahagonij, orah, trešnja, venge, nature, crna i bijela. Tepicirani dijelovi stolica raspoloživi su u dezenima od kvalitetne eko kože te u dezenima od tkanina koje se mogu prilagoditi interijeru objekta. Barska stolica Clasica bar je moderna i elegantna barska stolica, a niska stolica R 225-1 je najtraženija i najugodnija stolica za vrhunske interijere hotela, restorana i klubova, u ponudi tvrtke Kopin ima akcijsku povoljnu cijenu.

BICIKLI I ČAMCI ZA RENTANJE Tvrtka Matis Adria d.o.o. ovog proljeća ima atraktivnu ponudu bicikala i čamaca, koji su odličan izbor za hotelijere i rentere za iznajmljivanje tijekom cijele turističke sezone. FELT bicikli - američki su brand, atraktivnog dizajna, izrađeni od laganog materijala (kombinacija karbona i aluminija), i predstavljaju najbolji omjer cijene i kvalitete gdje se primjerice model Q200 može nabaviti po cijeni od 3.157 Kuna.

Francuski kajaci RTM napravljeni su od polietilenskog materijala koji je otporan na udarce i sol, te na sve vremenske uvjete, jednostavan za skladištenje, moguće je slagati jednog na drugog, a mogu se kupiti po cijeni od 6.052 Kune.

Više informacija: Besplatni info 0800 200 007 Tel: 042/ 250 150, www.matis.com.hr

Više informacija: KOPIN d.o.o.

Tel: 051/264 171 www.kopin.hr

travanj 2012.

Turizam Info 21

22 Turizam Info travanj 2012.

MOBILNE APLIKACIJE TRIPADVISOR WORLDSCOPE MIREO DON’T PANIC CROATIA

Mireo Don’t Panic Croatia

Trip Advisor Odlična pomoć dok planirate putovanje ili tijekom putovanja. Sadrži hotele i restorane u pojedinoj destinaciji, preporuku što se može raditi odnosno vidjeti, letove te forum na kojem možete postavljati razna pitanja o putovanjima ili na njih odgovarati.

Obuhvaća cijeli svijet, i ono po čemu je i portal Trip Advisor najpoznatiji, sadrži i mobilna aplikacija, a to su ocjene, fotografije i komentari gostiju.

Tako možete doznati što će vas sve loše ili dobro dočekati u pojedinom restoranu ili hotelu, kakve su cijene, na što treba pripaziti, što se isplati vidjeti.

No, velika je vrijednost Trip Advisora i činjenica da ga kao aktivnu pomoć možete rabiti na putu.

Pretraživati možete prema više ključeva, odabrani će se objekti pokazati i na karti pa odmah možete vidjeti i udaljenost, bitne informacije možete posebno izdvojiti kao favorite. Aplikacija ne radi offline pa ako putujete u inozemstvo pazite da koristite wi-fi ili neku drugu mogućnost. iPhone, iPad, Android • Besplatno

GPS navigacijski sustav za iPhone pojedinačno postoji za sve zemlje Istočne Europe pa tako i Hrvatsku. Aplikacija je ocijenjena kao jedna od najboljih s obzirom na to da predstavlja dostojnu zamjenu za skupe klasične GPS uređaje. Sve karte i rute aplikacija pohranjuje jednom kada se downloada pa tako nema dodatnih troškova, a nadogradnje su besplatne. Aplikacija je brža od ostalih sustava za smartphone, sadrži glasovno navođenje na engleskom jeziku, te kao i klasičan sustav točke interesa, gumb za povratak kući, alarm kod prekoračenja brzine, te procjenu vremena dolaska na destinaciju.

Worldscope Aplikacija uz koju je moguće pregledavati više od 16.000 kamera diljem svijeta. Ako želite doznati kakvo je vrijeme u mjestu kamo idete na odmor, želite se podsjetiti gde ste bili prošle zime, vidjeti stanje na skijalištu ili vidjeti je li na autocesti gužva, Worldscope sve to omogućava. Koristi se vrlo jednostavno - ukucate grad koji želite i otvore se sve raspoložive kamere na trgovima, ulicama, znamenitostima.

Pretraživanje je moguće preko ključnih riječi ili se vrlo jednostavno otvori karta svijeta i odabere grad koji želimo.

Također, sama aplikacija upućuje na kamere koje su u tom trenutku u blizini. Mogu se pregledavati i kamere koje su trenutačno najpopularnije, a najdraže snimke mogu se spremiti kao favoriti.

Android • Besplatno

travanj 2012.

Turizam Info 23

NEŠTO JE DIVLJE U ZRAKU

DIVLJE ŠPAROGE Zelena, nalik na travu, divljeg, oštrog okusa, a opet tako pitoma uz neko drugo jelo. Šparoga je na Kvarneru i u Istri prvi pravi glasnik proljeća, prepoznata je bila još od vremena Rimljana. Od 300 različitih vrsta na svijetu, ova naša divlja je posebna... i spaja sve gušte svijeta!

Pripremila: Alenka Juričić Fotografije: Rino Gropuzzo & Adriano Požarić

24 Turizam Info travanj 2012.

P

unog blago gorkastog okusa, svježe, proljetne zelene boje te prepuna minerala i vitamina, a s malo kalorija.

I slaže se praktički sa svime, mesom, ribom, povrćem ili drugim samoniklim biljem. Riječ je o šparogi, samonikloj biljci čija je sezona upravo krenula.

I POSEBNA I AUTOHTONA Divlja šparoga postala je prepoznatljiv i nezaobilazan dio gastronomije Sjevernoga Jadrana. Iako šparoga ima i u Dalmaciji, sjevernojadranska ima nešto jači, puniji okus i ovdje se u pravilu najviše bere.

Za razliku od uzgojenih šparoga, divlja je šparoga izrazito tanka, a može sadržavati čak do 95 posto vode. No, zanimljivo je da je šparoga jedna od najzdravijih namirnica. Odlično popravlja “krvnu sliku” nakon zimske prehrane, a osim toga ima i dijuretička svojstva, što je i znanstveno dokazano. Povoljno utječe na “čišćenje” organizma nakon zimske prehrane pa tako mokraća nakon konzumacije šparuge može imati specifičan miris. U suvremenoj homeopatiji se stoga esencija, koja se dobiva iz svježih izdanaka, upotrebljava za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnoga kamenca.

No, šparoge su bile prepoznate i kroz povijest. Šparoga se u staroj Kini još 3000 godina pr. n. e. upotrebljavala za liječenje suhog kašlja i jačanje pluća. Najstariji spomen na šparoge je onaj Hipokratov koji ih je nazivao “opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga”.

Da su šparoge korisne za zdravlje, znali su još i stari Egipćani koji su ih čak i stavljali u grobnice kako bi pratile pokojnike na zagrobnom putovanju.

Sastav i energetska vrijednost 100 g - 25 kcal

93% voda 3,6% bjelančevina 3,8% ugljikohidrata 0,1% masti 23 mg vitamin C 600 mg minerala kalij-30% fosfor sumpor kalcij,

magnezij, željezo, bakar, cink, fluor, jod

i drugi mikroelementi... :)

S uzgojem šparoga su prvi počeli Rimljani koji su je znali i zamrznuti. Naime, nakon branja šparoga u toplijim, južnim predjelima, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.

Arapi su smatrali da ovaj izdanak ima afrodizijačko djelovanje a šparoge se i u ljubavnom priručniku iz 16. stoljeća spominju kao stimulans. Tako je mislila i Madame de Pompadour, a francuski kralj Luis XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tijekom cijele godine.

To tada luksuzno povrće bilo je sve omiljenije pa je za njega već u 19. stoljeću nastalo posebno lijepo posuđe. Osobito su traženi bili razni pladnjevi i tanjuri za šparoge od porculana ili keramike. U katalozima tvornica koje su proizvodile srebrne predmete, velik broj stranica zauzimale su hvataljke i šupljikave lopatice. U njemačkom gradiću Schrobenhausenu ovoj su biljci, pak, posvetili čitav - muzej.

Prve ovogodišnje šparoge na opatijskoj tržnici dosezale su cijenu od 25 Kuna za “macić”. Za nekog neupućenog prolaznika to je izrazito puno za mali stručak samoniklog i naizgled neuglednog bilja, no pravi znalci prepoznali su vrijednost i u manje od par sati potražnja je premašila ponudu

ŠPAROGA NA SJEVERNOM JADRANU Više nego igdje drugdje, šparoga je zaživjela na području Kvarnera i Istre. Uzbuđenje se osjeti već na tržnici, s prvim toplim zrakama, prije početka sezone branja. Pravi zaljubljenici s nestrpljenjem iščekuju vijesti da li se na placi već našao prvi macić. Jer ako jest, treba obuti čvršću obuću, oboružati se vremenom, strpljenjem (i ako treba štapom) te krenuti u prirodu. Znalci kažu, ona prva ubrana je posebna.

No, kod branja postoje i posebne uzance. Bitno je da se šparogu ne iščupa s korjenom, već prelomi pri dnu stabljike kako bi nagodinu dala novi izdanak. Čim je šparoga veća i deblja, veselje berača je veće. Naravno, nije rijetkost da se upravo takvi primjerci - kapitalci nalaze u najvećoj šikari, te da se do njih gotovo i ne može. Pravi berači i tome znaju doskočiti, makar i po cijenu porezotine na koži. Sve za što deblji mac!

A nakon dana u lovu na zelene plodove proljeća, slijedi fešta za nepce. Priprema šparoga... travanj 2012.

Turizam Info 25

ŠPAROGE Šparoga je vrh!, s oduševljenjem je na spomen ovih “divljakuša” kazao poznati hrvatski kuhar Deniz Zembo, koji doista gušta u sezoni šparoga.

Sredinom 19. stoljeća u Francuskoj su izdane mnoge knjige o uzgoju šparoga, a jedna je od najpopularnijih bila “Asperge culture naturelle et artificiele” objavljena u Parizu 1864. godine.

Za šparoge se izrađivao i poseban pribor kao što su hvataljke.

Jedan od najluksuznijih modela proizvodila je kuća Debain, ondašnji europski lider u proizvodnji srebrnog pribora. Njihove su hvataljke bile inovativne, s mnoštvom detalja u izradi poput lavlje glave i izrazito fine ornamentike.

26 Turizam Info travanj 2012.

Mnogi će reći kako je najbolja fritaja s domaćim kokošjim jajima. Tko voli s malo pršuta i ništa više. Naravno, šparogu se može koristiti za najrazličitija jela, od juha, preko savijača do kombinacija s mesom ili ribom.

- Šparoga je vrh!, s oduševljenjem je na spomen ovih “divljakuša” kazao poznati hrvatski kuhar Deniz Zembo, koji doista gušta u sezoni šparoga.

- Ma stavljam ih su sve. Odlične su! Obožavam šparoge i svake godine jedva čekam da krene sezona. Nova fritaja je po mom guštu najbolja sad u proljeće kad u nju stavljam vrhove šparoga koje ne kuham. I crni tartuf. To je naša kombinacija, spoj okusa ovog kraja. Super je što se oni mladi vrhovi mogu koristiti i sirovi, dok onaj malo tvrđi dio stabljike kuham. U ovom dijelu godine je hit i rižoto od divljih šparoga i kvarnerskih škampi. Škamp je, naime, slatkast, a šparoga malo gorkasta i to je sjajna kombinacija. Super mi je i kombinacija šparoge s mladim lignjicama, stavite ih da se krčkaju sa šparogama i balsamicom, kazao je ovaj chef.

Inače, šparoge se može i smrzavati, međutim tada izgube teksturu i nakon pripreme nisu toliko hrskave. Osim što se odlično slažu s mesom i ribom, moguće ih je kombinirati s mladim lisnatim povrćem poput matovilca, radića, rige i sličnog u finoj proljetnoj salati. Također dobro pašu sa samoniklim biljem poput medvjeđe šape. Svježi, mladi vrhovi optimalno su gorki pa ih praktički ne treba blanširati, dok stabljike treba prokuhati u posoljenoj vodi. No tek 20 do 30 sekundi. Pritom treba paziti da se šparogu ne prekuha jer se dužim kuhanjem gubi tekstura te može pojačati gorkost.

Tvrdi dio stabljike (koji ne puca) koristi za temeljac i s njim podlijeva, primjerice, rižoto. Moguće ih je prokuhati u mlijeku da izgube gorčinu, iako će u pravilu biti dovoljna posoljena voda za kuhanje. Poseban okus lijepo će podvući bilo koje jelo.

- Ima takav blagi okus da ništa ne možeš uništiti. Inače, po okusu mogu već otprilike odrediti odakle je šparoga, već one u Kostreni imaju malo drugačiji okus od onih s obronaka Učke, istaknuo je Zembo. Zanimljivo je da šparoge ustvari najbolje rastu na - opožarenim područjima.

U Istri, kao i na Kvarneru, vjerojatno je najpoznatija fritaja od šparoga, uz koju jako dobro ide mladi pršut ili komadi pršuta pod nazivom “špaleta” koji se rezani na komadiće dodaju fritaji ili se njihove fete poprže na mladom maslinovom ulju i serviraju uz fritaju. Jelo koje se često susreće u istarskim kućama je i salata od šparoga uz koju se servira tvrdo kuhano jaje, a još bolje ako se salata umjesto sa šparugama priprema s bljuštima.

- Juha od šparoga također je pravi specijalitet jer ne postoji jedinstveni recept te je svatko sprema na svoj način, i mislim da je ona jelo u kojem šef kuhinje ima najvažniju riječ, istakla je Svjetlana Celijan iz restorana Vodnjanka te otkrila kako u Vodnjanu domaćice spremaju odličan gulaš (šugo) od šparoga kojeg serviraju uz palentu, a da tanjur dobije na kalorijama u gulaš se dodaje i jaje.

No, šparoge su kako kaže Marinko Host, vlasnik pansiona Šmrika u Marčeljima pokraj Rijeke, ustvari nekada bile jelo siromašnih.

- U našem kraju nije bilo blitve, špinata i sličnog pa su naše bake koristile prirodne biljke koje su nadomjestile ovo zelenje. U povijesti je šparoga, može se reći, ustvari bila sirotinjska hrana, no u današnje vrijeme sve te prirodne namirnice su dobile na važnosti i prepoznate su. Najvažnije je da nisu tretirane pesticidima već se radi o čistoj i zdravoj namirnici, zaključio je Host u čijem restoranu, primjerice, šparoge koriste za pripremu njoka od šparoga u raznim kombinacijama sa sirom, vrganjima ili mesom. U glavnim jelima koriste vrhove divljih šparoga koje lagano zapeku na maslacu s konjakom kao prilog ili umak za bifteke, ombule, teleće medaljone... Jednostavno, šparoga doista spaja sve gušte ovog svijeta! Dok se u hrvatskoj gastronomiji u pravilu koristi divlja šparoga, druge nacije uživaju u kultiviranim, pitomim šparogama. Tradiciju imaju u Njemačkoj i susjednim zemljama, Francuzi također na meniju imaju ovu biljku, a bijele mesnate šparoge s ponosom će vam ponuditi i u najskupljim restoranima u Španjolskoj. No, uzgojene šparoge koje ondje nude, složit će se mnogi, nemaju onaj okus i priču koju ima naša domaća - divlja šparoga.

BIJELE, ZELENE, LJUBIČASTE...

U zapadnoj Europi u gastronomiji se koriste kultivirane, uzgojene, mnogo deblje i mesnatije šparoge, bilo bijele, bilo zelene.

Poznavaoci kažu kako uzgojenih šparoga ima preko 300 vrsta. Niču u rano proljeće, a budući da je biljka trajnica, jedno je od prvih svježih povrća na tržištu. Iako naoko sasvim drugačije, zelene i bijele šparoge su ista vrsta biljke (asparagus), ali uzgoj usjeva u posljednjih nekoliko tisuća godina je proizveo toliko sorti i hibrida koji imaju različite karakteristike rasta. To je razlog zašto bijele šparoge bez obzira na promjenu u sastavu tla neće postati zelene.

Bijele sorte poput Backlim, Boonlim, Ravel i Braunschweig imaju deblje izbojke, zatvorene glave i blagi negorak okus i beru se od početka travnja pa gotovo do kraja lipnja. Pritom će neki uzgajivači reći, zadnji je rok - 24. lipnja. Uzgajivači tako preko svake stabljike nanose “brda” od pijeska i komposta kako bi šparoga ostala bijela tijekom rasta, a sitna zrnca pijeska je na neki način i poliraju. Šparoga po toplom vremenu na dan može narasti i do 7- 8 centimetara. Zelene sorte kao što su Reading, Giant, Palmetto ili Martha Washington su šparoge koje imaju niži udio takozvanog antocijanina, odnosno ljubičastog pigmenta. One nisu tako debele ili drvenaste kao bijele sorte i ne mora ih se oguliti prilikom konzumacije ili pripreme. Takozvane ljubičaste šparoge, omiljene u nekim zemljama poput Francuske, smatraju se inferiornima bijeloj šparogi u Njemačkoj. Ove biljke svoju specifičnu boju dobiju kada bijele šparoge prilikom rasta probiju zemlju te ih obasja sunčeva svjetlost. Ljubičaste sorte poput Violetto d’Albenga ili Purple Passion, imaju orašast, pikantniji okus i do 20 posto više šećera, a manje vlakana od zelenih šparoga.

To je nova vrsta i ne vidi se često u trgovinama.

MANIFESTACIJE 14. - 29. IV. 2012.

Lovran Festival šparOga www.tz-lovran.hr 23. III. - 01. V. 2012.

Umag, Novigrad, Buje, Brtonigla Dani istarskih šparOga Menu na bazi šparoga u 33 restorana zapadne Istre www.istra.hr

Buje

Lovran

01. - 22. IV. 2012.

Punat Dani šparoga i janjetinE Posebna ponuda u restoranima i konobama 13. - 15. IV. 2012.

Kaštel - Buje Šparogada i natjecanje Zlatna šparoga www.istra.hr

Punat

A VINO? Idealan izbor vina uz šparuge bio bi Sauvignon. Glavna je karakteristika jela pripravljenih sa šparogama naglašena aromatika, pa je sukladno tome aromatična sorta poput Sauvignona odličan odgovor na tu, dosta zahtjevnu namirnicu. Kako se šparoga često priprema sa jajima (fritaja), mladim sirom ili skutom preporuka je da izbor bude reduktivni, suhi Sauvignon sa naglašenom svježinom i mineralnošću, umjerenih alkohola.

Pogodne sorte vina još su suha i reduktivna vina naglašene aromatike poput Malvazije, Rizlinga, Traminaca, Graševine, Pošipa....

Branko Muždeka, voditelj i sommelier restauranta Bevanda, Opatija

ŠPAROGA ZA ZDRAVLJE Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikancerogena i antioksidansa pronađen u organizmu, a i dobra su “hrana za mozak”. Njihovo blagotvorno djelovanje na krv i bubrege danas ih čini najdragocjenijim ljekovitim povrćem. Sadrže najviše vode, a bogate su vitaminima C i B te provitaminom A koji jača imunosni sustav. Uspoređujući količinu važnih antioksidanata - vitamina E, C i beta-karotena - najbogatiji biljni izvori postaju kelj pupčar, citrusno voće, rajčica, krumpir, cvjetača, zelena paprika i šparoga, koja ne sadrži masnoće niti kolesterol, a i udio natrija je vrlo nizak. Također je odličan izvor folne kiseline. Uz to što se koristi u ljekovite svrhe, poznata je kao i afrodizijak. Kinezi smatraju da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi i prema prijateljima, a u Indiji drže da potiče plodnost.

travanj 2012.

Turizam Info 27

gastronomija šparoga

FRITAJA & Co. Najbolji proljetni recepti. Od jednostavne fritaje do šparoga u kombinaciji s brancinom

FRITAJA OD ŠPAROGA restoran Vodnjanka, Vodnjan Potrebno za 2 osobe

macić šparoga 4 jaja 10 dkg pršuta maslinovo ulje

Svježe nabrane šparoge izlomiti ili narezati na komadiće i oprati. U tavu staviti maslinovo ulje, šparoge i na laganoj vatri dinstati dok nestane voda koju puste šparoge. Dodati tanko narezan pršut. Posebno istući jaja i dodati im malo soli. Baciti istučena jaja u tavu na šparoge, sve skupa miješati i ne dozvoliti da se fritaja jako osuši.

Fillet brancina sa njokima od kozje skute i blitve i pomodorinima sa šparogama Plavi podrum Volosko Potrebno za 4 osobe 1,2 - 1,5 kg brancina

400 gr pomodorina

300 gr šparoga

300 gr kozje ili ovčje skute

300 gr blitve (eventualno špinata)

50 gr gustina sol, papar, ulje za pečenje ulje za začiniti, aceto balsamico

Brancina isfilirati na 4 filleta, a od glave i kostiju zajedno sa korjenastim povrćem skuhati temeljac s kojim će se podlijevati pomodorini. Fillete ispeći na žaru. Pomodorine oprati, prepoloviti i sotirati u tavi na maslinovom ulju zajedno sa šparogama, po potrebi podliti ribljim temeljcem, posoliti, popapriti i začiniti sa par kapi aceta balsamica. Blitvu očistiti, skuhati, usitniti i izmiksati sa skutom, jajima, gustinom. Začiniti po želji. Umotati u prozirnu, pa aluminijsku foliju u obliku valjka i skuhati u vodi.

28 Turizam Info travanj 2012.

RAVIOLI SA ŠPAROGAMA seoski turizam Villa Plasa, Zaluki (iznad Opatije) Potrebno za 6 - 8 osoba

za tijesto 1 kg glatkog brašna 8 cijelih jaja 0,5 dcl maslinovog ulja

za nadjev

20 dag kravljeg i ovčjeg sira

1 jaje za umak 30 - 40 dag šparoga maslinovog ulja maslaca

1 - 2 žlice ribanog parmezana

Brašno, jaja i maslinovo ulje umiješati u glatko tijesto i ostaviti da odstoji. Za nadjev za raviole u sir (mješavina ovčjeg i kravljeg) dodati jaje da poveže pa hrpice stavljati na tanko razvaljano tijesto te oblikovati raviole. Šparoge očistiti, te iskidati na komadiće (samo dok puca, tvrđe djelove koristiti za temeljac). Ostatke skuhati 20 minuta u posoljenoj vodi kao temeljac. U toj vodi skuhati raviole (dio ostaviti za umak). U posebnoj posudi staviti pola maslinovog ulja i pola maslaca pa ubaciti šparoge da se kratko prodinstaju. Zaliti temeljcem od šparoga i neka kratko prokrčka. Nakon nekoliko minuta, kada šparoge omekšaju ubaciti parmezan i u umak dodati raviole da se sve skupa spoji.

travanj 2012.

Turizam Info 29

DIGITALNI TISAK prospekti - letci cjenici - vizitke - katalozi mogućnost narudžbe malih naklada vrhunska kvaliteta • brza isporuka (48 sati)

051 271 190

Info Lab d.o.o. • Andrije Štangera 28 • 51410 Opatija • Hrvatska Tel: 051 271 190 • Fax: 051 718 351 • Mob: 091 200 9001 E-mail: info@infolabopatija.com • www.infolabopatija.com

Priča se o novoj tarifi EXTRA Biz total.

e Za obrtnik e! i male tvrtk

HTC Explorer

8 kn u EXTRA Biz total XL

Smanjite troškove poslovanja jer s novom poslovnom tarifom sada možete: razgovarati neograničeno sa svim našim fiksnim i mobilnim korisnicima! neograničeno razmjenjivati e-mailove, pregledavati internetske stranice i koristiti poslovne aplikacije!

Sony Ericsson Xperia™ ray

Nazovite nas odmah na 0800 9100 (0-24) ili posjetite www.t-mobile.hr!

8 kn

Vrijedi svake lipe.

u EXTRA Biz total XXL

30 Turizam Info travanj 2012.

od skromne povijesti do blistave budućnosti

MALVAZIJA ISTARSKA Zločesti dečki malvazije ... (34) Malvazija Istarska u vinogradu i podrumu ... (38) Jedna druga, svjetska malvazija ... (44) Pripremila: Jelena Androić Foto: Rino Gropuzzo, Adriano Požarić, arhiva Kozlović & Degrassi

Priča o uspjehu Malvazije istarske puno je više od priče...

To je priča o ljudima koji su se usudili biti drugačiji i promijeniti ono što je desetljećima bilo ukorijenjeno u generacijama istarskih vinara... I drugima koji su to prepoznali i pogurali. I priča o onome što je malvazija danas... Naša je priča njihova... od vinograda i podruma, do stola.

E

n primeur, prvo hrvatsko predstavljanje malvazije berbe 2011. održano sredinom veljače u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade daje naslutiti da bi 2011. za istarske vinare i njihovu malvaziju mogla biti godina za pamćenje…

Nekad neugledno „ružno pače“ bijelih vina, nakon 20-ak je godina od početka istarske vinske revolucije stasalo u vrhunsko vino koje, s onim koje smo nekada poznavali, nema više nikakve veze.

Malvazije istarske danas se neće postidjeti ni stolovi vrhunskih restorana Hakkasan u Londonu ili Savoy u Zürichu koji nude malvaziju Roxanich, niti kolekcija „Library“ u sklopu International Wine Chalengea na kojem je Kozlovićeva Santa Lucia lani osvojila 94 boda, a bogme niti najslavniji britanski vinski pisac Oz Clarke koji je propustio prvo kušanje bordeauxa da bi stigao na malvazijin en primeur u Esplanadi i u Decanteru prethodno izjavio da bi se “na malvaziju kladio“.

No, lako je danas tako govoriti o Malvaziji istarskoj. Prije još samo 15 godina stvari su izgledale značajno drugačije. Malvazija tada nije, kao danas, bila prvo vino koje će istarskim vinarima ponestati iz podruma, jer tada su još njene sortne i fermentativne arome bile „zagubljene“ u lošoj vinifikaciji.

Neki iz tog razloga ni danas malvaziju neće uzeti u prvi izbor među domaćim bijelim sortama, u strahu, valjda, od onog trpkog okusa otprije 20 godina.

Drugi potrošači pak kažu da su zasićeni malvazijom, jer ih u restoranima najčešće malvazijom i nude.

Razlog je tomu što je ta elastična sorta gotovo uvijek drugačija, ovisno od kojeg vinara dolazi. Konobari koji ju nude ponekad možda i neće znati opravdati tu svoju ponudu, osim što znaju da je malvazija istarska „zicer“, da ima najširi spektar gastronomske

32 Turizam Info travanj 2012.

preporuke. Jer ona, s obzirom na svoju elastičnost, na jednom polu ima čak i pjenušavu varijantu, na drugom mladu „inox“ varijantu, a između njih cijelu paletu od one iz „velikog drva“, one iz amfore, pa sve do organske odležale malvazije.

AUTOHTONA ISTARSKA SORTA Sva ta vina potječu od sorte malvazije istarske, kojoj po genetskom kodu prema dosadašnjim saznanjima ne odgovara nijedna druga sorta na svijetu. Dakle, zaboravite sve što ste ikad čuli o porijeklu malvazije istarske s grčkog Peloponeza odakle su ju, donedavno se mislilo, donijeli mletački trgovci.

Istarska je malvazija za sada autohtona i jedinstvena sorta koja doduše raste nešto i u slovenskom dijelu Istre te u talijanskoj regiji Friuli-Venezia-Giulia. Sada kad je postala popularna, vjerojatno će ju se saditi i drugdje, a budući da i nije pretjerano zahtjevna, svugdje (u Istri) postiže dobre rezultate – ukoliko ju se ne tetoši dat će prosječnu i prihvatljivu, a na vrhunskim položajima i uz tetošenje, i vrlo visoku kvalitetu. Dajte joj padinu, okrenutu prema jugu, osunčanu, i s poroznim terenom jer je bitno da se vlaga ne zadržava u tlu pa da grožđe ne bude razrjeđenije, odnosno s manje šećera i arome, i dobivate vrhunsko vino.

Put do vrhunske malvazije kakva nam se danas nudi, bio je zapletena priča za koju se može reći da je počela prije četiri tisuće godina, kada se okvirno počelo raditi vino, a koja je na planu tehnoloških i kvalitativnih poboljšanja u posljednjih 25 godina doživjela skoro pa koliko u prve četiri tisuće.

Koliko je dugo malvazija istarska prisutna u Istri, u 2012. je godini teže reći no prije desetak godina.

Tad se naime još vjerovalo da je stigla u 14. stoljeću kao vino poteklo s grčkog Peloponeza, tada mletačkog posjeda, pa je poznata priča da su joj grčki vinogradarski eksperti ime povezali s imenom peloponeške luke Monemvasia.

Povijesna priča o malvaziji istarskoj kao sorti koja je stigla iz Grčke, i srodna je s ostalim mediteranskim malvazijama poput primjerice malvasije dubrovačke, pala je u vodu prije nekoliko godina kad je na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču i Agronomskom fakultetu u Zagrebu DNK analizom sorte ustanovljeno da ne nalikuje ni na jednu postojeću sortu na svijetu.

Otkriću je prethodila jedriličarska ekspedicija na Peloponez koju je 2005. poduzela skupina od četrdesetak jedriličara, enologa, novinara i štovatelja vinskog kulta, želeći regatom koju su nazvali „Malvasia Mediterranea MMV“ istražiti priču o malvaziji i njenom porijeklu. Krenuvši u mitsku postojbinu svih malvazija, grčku Monemvasiju, prikupljali su podatke o iznimno raznovrsnim mediteranskim malvazijama i uzorke za analizu njihove srodnosti s malvazijom istarskom.

No, na temelju DNK analize malvazija istarska nema nikakvih rodbinskih veza ni s jednom od

testiranih malvazija, dakle moguće je da je samonikla autohtona istarska sorta. S druge strane, ne može se poreći da malvazija istarska ima osobine grupe sorti koje nose zajednički naziv „malvazija“, poput bujnosti i velikog grozda.

A i imponira joj biti u istoj tog grupi, jer malvazija je još u srednjem vijeku bila opći naziv za - dobra vina.

SADNJU MALVAZIJE POTICALI JOŠ U 19.

STOLJEĆU Inače, prvi pisani podaci o pojavi i uzgoju malvazije istarske u Istri potječu tek iz 1891. godine kad je zabilježeno da je izložena na izložbi vina u Zagrebu. Početkom 20. stoljeća njome je bilo zasađeno tek oko 1 posto istarskih vinograda, za razliku od današnjih 60-ak posto (oko 2.500 hektara).

Općenito su se bijela vina u istri više počela uzgajati tek nakon obnove vinograda koji su koncem 19. stoljeća propali uslijed zaraze filokserom. Ima se ta obnova zahvaliti austrijskoj poljoprivrednoj politici koja je na vinogradarstvo stavila značajniji naglasak, pa se među ključnim godinama istarske vinske priče uzima primjerice 1874. kad je Istarski sabor odlučio osnovati Istarski vinarsko-voćarski institut u Poreču, ili 1882. kad je otvoren prvi suvremeni istarski podrum, u prizemlju Istarske sabornice u Poreču. Ta veza vina i politike pokazala se ključnom i mnogo kasnije, u vremenu istarske vinske revolucije.

Kako je i zašto malvazija od slabo popularnog vina postala najtraženije vino na hrvatskoj vinskoj sceni, zašto se o njoj stalno govori i tko je za to zaslužan, kakvo je to vino i zašto je drugačije od drugih donosimo kroz priče onih koji ga stvaraju. Na slijedećih nekoliko stranica pratite uspon malvazije istarske, put od vinograda preko podruma do stola i očekivanja ove sorte u godinama koje su pred nama.

Dugo se vjerovalo da je Malvazija u Istru stigla iz Grčke, s otoka Peloponeza i da je srodnik ostalih malvazija koje uspjevaju na Mediteranu.

No, prije nekoliko godina na Agronomskom fakultetu u Zagrebu dokazano je DNK analizom da malvazija istarska ne nalikuje niti na jednu drugu sortu na svijetu, te da je to autohtona sorta.

MALVAZIJA KROZ POVIJEST KAO SKUPNI NAZIV ZA DOBRA VINA Smatra se, povijesno, da su malvazije ime dobile kao dobro vino koje je bogatije alkoholom i ima nešto šećera. Među zanimljivim detaljima o malvaziji svakako valja istaći da je Malvazijom s portugalskog otoka Madeire George Washington nazdravljao Deklaraciji o nezavisnosti Amerike 1776. I Kolumbo je, i uz svoju omiljenu slasticu, rado pio malvaziju, dok je Shakespeareov autentični vojvoda od Clarencea u „Richardu III“ izabrao da ga pogube utapanjem u bačvi - malvazije. travanj 2012.

Turizam Info 33

ISTARSKA VINSKA REVOLUCIJA

ZLOČESTI DEČKI MALVAZIJE Usudili su se biti drugačiji...

Promijeniti filozofiju proizvodnje vina, i u vinogradu i u podrumu.

Začudo, držali su se skupa, bili jedni drugima podrška.

ENO MOR

34 Turizam Info travanj 2012.

DEGR ASSI

CO FRAN GIAN

KOZL OVIĆ

A IVIC

MA TOŠ EVIĆ

S

vibanj je 1998. godine. Zagrebački sajam vina Vinovita ponovno bira najbolja hrvatska vina. Istrijani su prisutni i zasigurno će osvojiti nešto od medalja. To im je već uspijevalo. No, ono što će se dogoditi te ne toliko davne 1998. promijenit će vinsko poimanje jedne sorte u koju je malo tko polagao nade. Pobjedu za najbolje bijelo vino u Hrvatskoj odnosi Kozlović sa svježom Mavazijom berba 1997.

Kako sorta poznata kao mas produkt istarskih PIK-ova pobjeđuje u ukupnoj kategoriji? Malvazija je nešto prosječno. Može biti bolja ili lošija, ali to je to.

Jedna stara uzrečica kaže: Vino nije produkt grožđa i prirode, jer ako se ne umješa čovjek dobit ćemo ocat. Za dobro vino potreban je i čovjek, vrhunski vinogradar i vinar. Pa tko su bili ti ljudi koji su Malvaziju iz neuglednog stolnog vina preobrazili u vrhunsku sortu hrvatske i europske vinske scene?

PIONIRI TEHNOLOŠKOG RAZVOJA Prije svega vratimo se nazad u prošlost, negdje prije 100 godina, kad je u Istri zasađeno deset puta (10 x) više vinograda nego što je to danas. Tada, početkom 19. stoljeća malvazija je zastupljena sa samo 1% ukupnih nasada. Mogli bi reći zanemarivo. Ono što je vinogradarima bilo očito, jest da se radilo o sorti koja je nešto otpornija i koja uvijek može spasiti situaciju, lošu godinu. Upravo jednim dijelom radi ove karakteristike Malvaziji između dva svjetska rata počinju davati prednost u uzgoju u odnosu na ostale sorte, pa se naglo širi ‘30-ih i ‘40ih godina. Tada u Istri nastaju društveni podrumi koji su radili na industrijski način, a istovremeno radi i mnogo malih vinara koji su vino radili kod kuće. No, u velikim je podrumima to vino bilo osiromašeno tadašnjom tehnologijom, dok je jedan od nedostataka malih podruma bio taj što su vina dugo stajala u maceraciji, zbog čega su bila oštrija i trpkija. Zbog oksidacije su pak bila tamnije boje, zbog visokih temperatura fermentacije i drugih faktora sortne su im se arome potpuno gubile, imala su izvjetren miris, a u okusu je nedostajalo svježine, pa su to najčešće bila tupa vina u kojima je uglavnom dominirao alkohol.

Pridodajmo tome da su stajala u drvenim bačvama koje su često bile loše održavane, te da se ni o grožđu nije vodilo računa jer je poljoprivredno industrijskim kombinatima bilo najvažnije proizvesti što veću količinu, pa su podupirali visok prinos koji je Malvazija kao izrazito bujna sorta lako dostizala, naravno, na uštrb kvalitete grožđa. Takva je Malvazija još i danas u sjećanjima nekih starijih ljudi koji su obilazili istarske podrume i probavali vina.

Tehnološki naprednija malvazija počela se proizvoditi u ‘70-ima u podrumima tih istih istarskih poljoprivrednih kombinata, no do pravog preokreta dolazi tek potkraj ‘80-ih kada nekolicina mladih

istarskih proizvođača malvaziju počinje proizvoditi na tzv. moderan način, uvodeći bačve od inoxa, rashladne uređaje koji su utjecali na temperaturu pri kojoj se događa fermentacija, te uvodeći kasnije svu silu naprednih tehnoloških pomagala i postupaka koji su doveli do proizvodnje sve kvalitetnijeg vina.

Nekoliko je bilo tih istarskih vinara – zločestih dečkiju, kako im se voli tepati, koji su se usudili usprotiviti tradicionalnoj tehnologiji izrade vina, pa makar i pod cijenu sukoba sa starijim generacijama. Gianfranco Kozlović, Moreno Degrassi, Ivica Matošević i drugi, bili su ti „zločesti dečki“ koji su iznijeli promjenu na sličan način na koji je to 1976. na svjetskoj vinarskoj sceni učinio još jedan Hrvat, Miljenko Grgich čiji je chardonnay uzgojen i proizveden u Kaliforniji na slavnom Pariškom kušanju pobijedio dotad nedostižna francuska vina. Bila je to revolucija 1976., da jedna Kalifornija proizvodi vina bolja od starog kontinenta, a bila je revolucija i 1998. da jedna malvazija pobijedi na zagrebačkom sajmu „Vinovita“ kao najbolje autohtono vino u Hrvatskoj.

Na „Vinoviti“ se o tome tek pronio glas, no vinska je scena u Istri sredinom ‘90-ih već huktala.

Usvajale su se nove tehnologije, uvozili kvasci, radilo se na marketingu, vinari su se udružili u udrugu Vinistra i organizirali prvu istoimenu izložbu svega onoga što su u svojim podrumima proizvodili.

Sve je to podržala službena istarska politika, od Županije do Turističke zajednice istarske, pa se ubrzo u istom kompetitivnom vrtlogu nalazio sve veći broj istarskih vinara koji su, začudno, ali istinito, jedan drugome podupirali leđa u nastojanju da s „istim“ proizvodom osvoje „isto tržište“.

- Malvazija je bila naša sreća, iako je u mom slučaju priča bila zamišljena s muškatom, koji je u ovom momjanskom kraju bio nemjerljiv s malvazijom. Kad bi nekog ovdje pitali o vinima, rekao bi, imam vina a imam i muškata, priča Gianfranco Kozlović. Prije 20-ak godina odlučio je jedan od mnogih poslova kojima se tada bavila njegova obitelj pretvoriti u glavni posao, i od muškata napraviti kvalitetno vino.

- Onda je krenula svađa na lokalnom terenu, što sam napravio, tradicija je takva i takva…jer vino je uvijek tema za svađu. No brzo je moj muškat već bio poznat i u Zagrebu, 1992. je dobio veliku zlatnu medalju, i rekao sam, dragi moji ljudi, ja se s vama neću više svađati, priča Kozlović.

Na otvaranju jedne od prvih Vinistri, Ivan Jakovčić dugovječni istarski župan izjavio je da Malvazija Istarska nikad neće biti veliko vino za svjetsko vinarstvo, ali da sigurno može postati veliko za Istrijane i Hrvatsku.

Prošle godine, na otvaranju 18. Vinistre, pred svima je povukao svoje riječi. No, veliki broj istarskih vinara otvoreno će priznati da je jedan od najzaslužnijih za veliki uzlet Malvazije Istarske upravo župan Jakovčić zajedno sa sadašnjim ministrom turizma Veljkom Ostojićem koji su uvijek davali bezrezervnu podršku za sve aktivnosti i promociju

travanj 2012.

Turizam Info 35

- No, da nije bilo ljudi u službenoj istarskoj politici i turističkoj zajednici koji su imali smisla za vino, te se zauzeli da se stvar počne razvijati, ne bi bilo današnjeg uspjeha. Ni vinskih cesti, ni dana vina, ni sommelierskih tečajeva, ni poticaja za sadnju. Oni su naša vina nosili na sve manifestacije u inozemstvu i „dovlačili“ novinare.

Ako treba nabrajati imenom, zaslužni su dakle i župan Ivan Jakovčić, i tadašnji predsjednik TZ Istarske županije Veljko Ostojić, i Denis Ivošević, i Branko Curić, i ostali „operativci“. Mnoge su se stvari tada počele dešavati po istarskim mjestima, od osnivanja udruga ljubitelja vina, preko restorana koji su to vino nudili, kaže Kozlović koji se prisjeća i dopisa vinarima prije prvih otvorenih dana vinskih podruma, od tadašnjeg pročelnika za turizam Županije Denisa Ivoševića. Pisalo je, „molimo vas, očistite paučinu!“ I zaista, bitno je bilo tadašnjim vinarima poručiti nek’ u podrumima, kad se prezentiraju, nema paučine, ma kako to danas banalno zvučalo.

Bitno je bilo i „ući“ u Zagreb, pa je titula „malvazija - najbolje bijelo vino“ 1999. godine jako dobro odzvanjala zemljom, a loša se karma sorte, koja se vukla desetljećima, počela mijenjati.

- I sam se naš župan danas ispričava kako je u to doba, bez obzira na dobre i vizionarske ideje, izjavio da od malvazije nikad neće biti veliko vino.

Danas je malvazija više od onog što smo svi mi očekivali, kazat će Kozlović.

Da će od malvazije biti veliko vino, savudrijski vinar Moreno Degrassi nije sumnjao. Znao je da je to sorta koja vas uvijek „izvuče“, a i prije nego što joj se posvetio profesionalno, znao je kao ugostitelj da za nju ima interesa. Kad netko odraste kao šesta generacija vinara, bez obzira što se prije svega bavi ugostiteljstvom, budućnost mu je na neki način zacrtana u vinogradu. Samozatajan, ali prije svega pedantan i uporan Degrassi se uključuje u priču o Malvaziji u samim počecima. Kao nekadašnji student agronomije u Udinama bio je važna karika u povezivanju istarskih vinara s najnovijim zapadnim trendovima i tehnologijama. Sjeća se da su pored njega, Kozlovića i Matoševića na malvaziji u to vrijeme počeli raditi i Coronica, Pilato, Arman, Radovan.

- Ravalico je bio jedan od prvih koji su počeli privatno flaširati vino i prvi je uzeo u najam dio PIK-ovih vinograda. Ja sam krenuo s 50 tisuća boca. To je bila količina duplo manja nego danas.

Vjerovao sam da je ono što sam napravio dobro.

Boca malvazije je stajala između 27 i 40 kuna, prisjeća se Degrassi. Inače, u podrumu ima čak 16 sorti vina no čini se da mu je – jedna malvazija. Nju sljubljuje i u kupažama (zovu ga „ocem kupaža“), pa je upravo za vina malvazije, ili s njenim udjelom, lani dobio i medalje svjetskog ocjenjivačkog sustava

Bruno Trapan je najistaknutiji predstavnik mlade generacije vinara.

Mag za društvene mreže, popularizira kvalitetu vrhunskog vina i među mladima.

Smatra da se vrhunsko vino radi u podrumu.

Danijel Kraljević, osoba koja stoji iza vina Cuj, reći će kako je vinograd ono što je najvažnije i skloniji je tradiciji

Istarski sabor osniva Istarski vinarsko-voćarski institut u Poreču 1874.

1882.

Prvi pisani podaci o pojavi i uzgoju Malvazije istarske u Istri kad je zabilježeno da je izložena na izložbi vina u Zagrebu.

1891.

Otvoren prvi suvremeni istarski podrum, u prizemlju Istarske sabornice u Poreču 36 Turizam Info travanj 2012.

1900.

1930.

Malvaziju se počela naglo širiti ‘30-ih i ‘40-ih godina.

1940.

Početkom 20. stoljeća malvazijom je bilo zasađeno tek oko 1% istarskih vinograda

Pravi preokret dolazi potkraj ‘80-ih kada nekolicina mladih istarskih proizvođača malvaziju počinje proizvoditi na tzv. moderan način, uvodeći bačve od inoxa i rashladne uređaje 1970.

1988.

Tehnološki naprednija malvazija počela se proizvoditi u ‘70-ima u podrumima istarskih poljoprivrednih kombinata

Decanter i International Wine Challenga, što ga je učinilo međunarodno najnagrađivanijim hrvatskim vinarom u protekloj godini.

Prve Vinistre, zatim medalje na Vinoviti i drugim izložbama i na kraju generalna pobjeda samo su vrh velike sante leda istarskih vinara. Najveći zadatak ove priče bio je obrisati staru sliku o Malvaziji u Zagrebu, centru hrvatske gastronomije. Znalo se da ovdje neće biti dovoljne vještine Kozlovića i tehnološka savršenost Degrassia. Falio je jedan dodir. Točka na i. Falio je još jedan vinar koji će sve to spojiti i dodati malo modernog, urbanog.

Ivica Matošević, doktor znanosti. Jednostavna osoba koja se time neće hvaliti, nego će reći da je prije seljak, vinar, koji nema neke obiteljske pozadine s vinogradiima i vinima. No, bio je i ostao lokomotiva, zamašnjak koji je razumio marketing i imamo volje gurati naprijed. Perfekcionizam spojen s ljubavlju prema vinogradu i vinima i želji da svi zajedno uspiju finalan je krajnji kotač kojim tada Istra kreće na osvajanje zagrebačke gastro scene.

vinara. Danas proizvodi oko 20 tisuća litara malvazije godišnje, iz vinograda u bijeloj, crvenoj i crnoj istarskoj zemlji.

Uz Kraljevića je dio te ekipe koja je studirala u Poreču i zajedno se educirala o vinima, bio i Bruno Trapan, vinar „s asfalta“ kako za sebe kaže. On je prva vina počeo raditi nadomak samoga centra Pule, prije kojih deset godina, i priznaje da o njima tad još ništa nije znao.

– Zajedno smo učili, i pritom se družili, nas sedmorica: Cosseto, Tercolo, Tikel, Geržinić, Kraljević, Damjanić i ja. Mnogo su nam pomagali stariji vinari, pa sam o podrumu dosta naučio od Matoševićevog enologa, a o vinogradu od Morena Coronice. I tako je moja malvazija već 2005. postala šampionom cijele južne Istre. Možda su tome pogodovali moj hazard i to što nikad nisam zadovoljan.

Vino je igra koja te može koštati mnogo novaca, ali ako želiš biti najbolji u svom poslu, moraš i riskirati, otkriva svoju filozofiju Trapan.

Iako su Trapan i Kraljević prijatelji, dvije su teme oko kojih se neće složiti. Kraljević smatra da je vinar samozatajna osoba, a Trapan pak tvrdi da će vam vinar koji kaže kako nije egocentrik lagati u lice. Kraljević također kaže da se vino radi u vinogradu, a da je u podrumu bitno samo „ne zeznuti“, dok Trapan tvrdi da je podrum najvažniji, te da je svako vino umjetničko djelo. Vjerojatno su u pravu obojica, osim što jedan više razmišlja o terroiru, dok drugi naglasak stavlja na one magične procese nevidljive golim okom koji jednog vinara itekako razlikuju od drugoga.

Ljepota malvazije, dapače, i jest u tome što nijedna nije ista, pa ju se može ponovno i ponovno otkrivati. Tko zna kakva li će tek biti u budućnosti, jer ako se poslužimo Kozlovićevim riječima, tehnološki je napredak beskonačan, i možda se uskoro pojavi neki enzim koji će u potpunosti izbaciti iz uporabe sumpor i ponovno isprovocirati malu vinsku revoluciju. U svakom slučaju, bit će zanimljivo pratiti mlade istarske vinare.

... I NJIHOVI NASLJEDNICI Pioniri malvazije su sve to pokrenuli, no na mladima svijet ostaje. Da će u stjecanju znanja značajno pridonijeti fakultet, pokazala je druga odnosno treća generacija istarskih vinara. U vrijeme kad su oni počinjali studirati, taman je počeo biti popularan porečki studij vinarstva. Vinarstvo je postajalo popularno taman kada su studirati počeli mladi istarski vinari Danijel Kraljević i Bruno Trapan.

- Nama je u nekim stvarima bilo lakše nego prvoj generaciji jer su nam, da se slikovito izrazim, pokrčili šumu za doći do polja, otvorili brazdu.

Ali, recimo da su oni tada već imali traktore za uzorati polja, a mi smo to radili ručno. Između nas i prve generacije bili su još i Moreno Coronica, Pilato, Arman, a onda su se pojavila Trapanova, Damjanićeva, Geržinićeva, Tercolova, Tomčeva i druga vina, Danijel Kraljević iz Vinarije Cuj, uvjetno rečeno predstavnik treće generacije istarskih

Održana 1. Vinistra u organizaciji Upravnog odjel za poljoprivredu Istarske županije i Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča 1992.

1993.

1994.

‘92

Zlatna medalja za kozlovićev Muškat

1995.

1996.

1997.

Moreno Coronica osebujan je kao i njegova vina, i poznat po tome što će rado otvoriti vrata svojih podruma mladima koji žele učiti

Eliđo Pilato također pripadnik onih koji su bili prvi po mnogočemu. U novije vrijeme zapažen je na britanskom tržištu

‘98 Kozlovićeva Malvazija berba 1997. na Vinoviti u Zagrebu osvaja titulu najboljeg bijelog vina 1998.

Osnovana udruga istarskih vinara Vinistra

1999.

2000.

2001.

Aktiviran sustav valitete Malvazije istarske kroz oznaku Istrian Quality 2002.

2003.

2004.

Jedriličarska ekspedicija istarskih vinara putuje u navodnu prapostojbinu Malvazije, Monemvasiju u Grčkoj i otkriva da Malvazija Istarska nije porijeklom od kud se pretpostavljalo 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

‘99

Kozlovićeva Malvazija berba 1998. na Vinoviti u Zagrebu osvaja titulu najboljeg bijelog vina

travanj 2012.

Turizam Info 37

ŠTO ČINI MALVAZIJU DRUGAČIJOM

MALVAZIJA ISTARSKA U VINOGRADU I PODRUMU

Foto: arhiva Kozlović

Veliki vinari su oni koji poznaju svoje vino od trenutka kada posade lozu, pa do trenutka kada to vino sljubljeno s jelom konzumira gost. Puno je tu tehničkih karakteristika i veliki trud, detalji koji će možda nekima biti i zamorni, ali upravo je to ono što čini malvaziju - malvazijom, istom a različitom.

38 Turizam Info travanj 2012.

IQ

ISTRIAN QUALITY

U

vjetno rečeno, tri su načina proizvodnje vina, ovisno o željenom ishodu. Ishod može biti svježa malvazija koja će se morati što prije popiti, zatim aromatiziranija macerirana malvazija, te odležala malvazija. Prvo na što se pazi pri proizvodnji svježe malvazije jest da grožđe ne bude prezrelo i da nema velik postotak alkohola koji vodi do disbalansa karakteristika.

Vinifikacija počinje tako da se vino ili kratko macerira, ili da se sok odvaja od bobice nakon čega slijedi taloženje i fermentacija na nižim temperaturama, čime se izdvajaju voćne note i, naročito, miris na akaciju koji je postao zaštitni znak istarske malvazije.

Ako se pak tu aromatiku želi proširiti, a aromatika se uglavnom nalazi u kožici grožđa, sok i kožicu u kontaktu držimo neko duže vrijeme, u prosjeku oko tjedan dana. No, iako su svježe malvazije lijepe i ugodne, nakon nekog se vremena u boci transforimiraju i bitno mijenjaju, pa neki vinari posežu za trećom varijantom vinifikacije – odležalim malvazijama. Da bi dobili odležalost, grožđe za koje se nastoji da je maksimalno zrelo i da je u sebi akumuliralo sve potrebne supstance, macerira se duže vremena, nekad i mjesec i više dana, i to na višim temperaturama, kako bi osim aroma ekstrahirali i određenu količinu polifenola koje će tom vinu dati jaču strukturu.

- Kvasci su također zanimljiva priča, napominje dr. sc. Mario Staver, enolog i profesor na porečkom Institutu.

- U varijanti svježih vina moramo dodavati kvasac koji se prirodno nalazi u kožici, jer mošt steriliziramo, znači kožicu odvajamo.

Takav mošt onda ne bi mogao profermentirati, i tu ulogu igraju kvasci. Istraživanja su pokazala da kvasci svojom aktivnošću bitno pridonose i karakteristikama vina, i da jako bitnu ulogu imaju u razvoju fermentativnih aroma, pa su razlike u aromama u bitnome i rezultat različitih kvasaca, kaže Staver. Dodajmo na ovom mjestu još samo to da je jedan od bitnih elemenata i drvo u kojem se drži vino. I tu je na raspolaganju cijela lepeza mogućnosti: „veliko drvo“, „malo drvo“ odnosno barrrique, francuski ili slavonski hrast, akacija, novo ili rabljeno „drvo“… Načelno, ako se želi više iskrenog

vinskoga, koriste se „velika drva“ od recimo 2.000 litara na dalje, koja će manje utjecati na vino. U obzir treba uzeti i to da li u tim bačvama vino i vrije, ili se u njih pretočilo kad je pretvorba u vino već završila.

REVOLUCIJA U VINOGRADU Dio navedenih postupaka spada u tekovine vinske revolucije koja je, dakle, započela uvođenjem promjena u podrum. Ono što se u (r) evolucijskom tijeku dogodilo sljedeće bio je pomak u proizvodnji samoga grožđa. Malvazija je naime takva sorta koja bi, da ju se pusti, rađala mnogo. Već je rečeno da su tu njenu karakteristiku istarski PIK-ovi naveliko iskorištavali, što je za posljedicu imalo mnogo grožđa slabe kvalitete. Međutim, da bi se od malvazije dobilo vrhunsko vino, trebalo je početi kontrolirati njen prinos. Pažnja se počela posvećivati prorjeđivanju mladica, prorjeđivanju samih grozdova, rezidbi na jedan lucanj, defolijaciji odnosno odstranjivanju listova kako bi grozd bio izloženiji suncu…

- Općenito govoreći, loza je biljna vrsta koja za postizanje kvalitete grožđa voli blagi stres, nedostatak vode i hrane. Ako joj je sve što bi htjela na raspolaganju, ona će bujati, ali će joj grožđe rasti u sjeni. S druge strane, ako loza jako pati od nedostataka, rezultati će ponovno biti loši, kaže dr.sc. Marijan Bubola, znanstveni novak na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

- U novije se vrijeme počelo paziti i na sadnju, pa je danas uobičajeno dobar način uži razmak sadnje trsova, čime se postiže da prinos po hektaru ostane isti ali je prinos po trsu manji pa je tako svaki pojedini trs manje opterećen i manje ovisan o vodi u sušnim periodima. Među novije trendove spada i manja gnojidba jer cilj više nije postići da loza mnogo rodi, a promjene su nastupile i po pitanju zaštitnih sredstava, pa ozbiljniji proizvođači teže integralnoj zaštiti, što bi značilo da pokušavaju izbjeći sva prskanja koja se mogu. No sve to zahtjeva više znanja, vremena, opažanja, rada…, navodi Bubula.

Bubola upućuje i da se u posljednje vrijeme „srušio“ mit o starim vinogradima kao dobrim vinogradima, bar kad je riječ o malvaziji, jer s vremenom trsovi odumiru, pa se na njihovo obrađivanje troši i više sredstava i vremena.

Od 2005. godine aktivan sustav nadzora malvazije istarske garantira oznaka IQ – Istrian Quality. Znak IQ, inače u vlasništvu Istarske razvojne agencije (IDA), potrošaču omogućuje prepoznavanje malvazije čija je kvaliteta viša od kvalitete koju za kvalitetna vina sa zemljopisnim porijeklom propisuje zakon, a do čijeg je uvođenja došlo zbog sve većeg zaoštravanja konkurencije na domaćem i svjetskom tržištu te zbog skorog ulaska u EU. Bio je to potez kojim je Udruga Vinistra željela dodatno pomoći svojim članovima koji, pod krovom aktivnog sustava nadzora vina, sami postepeno podižu bodovni prag za vina s oznakom IQ te tako ujednačuju i podižu kvalitetu vina.

Tehnička provedba aktivnosti vezanih uz dodjelu oznake povjerena je stručnim tijelima i osobama, a koordiniraju ih IDA i udruga Vinistra. Stručno tijelo dodjele IQ-a lani je oznaku po prvi put dodijelilo ukupno dvadesetsedmorici vinara za svježe malvazije, te trojici za odležale, što značilo

Reznice odnosno sadni materijal za malvaziju istarsku vinogradari nabavljaju iz rasadnika Rauscedo u Italiji, po cijeni od oko 15 kuna. Iako hrvatski rasadnici postoje, naša rasadnička proizvodnja nije organizirana tako dobro kao talijanska - Rauscedo proizvodi oko 70 milijuna cijepova godišnje, dok se u Hrvatskoj proizvodi oko 1000 puta manje, pojašnjava Marijan Bubola. Razlog je i taj što je klonska selekcija dugotrajna (i do 18 godina) i skupa. travanj 2012.

Turizam Info 39

Vinistra Ako treba izdvojiti jedno javno događanje koje je „lansiralo“ malvaziju, to bi svakako bila Vinistra, vinarska manifestacija koja će se u porečkoj sportskoj dvorani Žatici ove godine održati po 19. put, od 11. do 13. svibnja.

Vinistra je razvijala i promovirala malvaziju istarsku, kao uostalom i ostale sorte istarskog vina, i bila je platforma na kojoj se u direktnoj kompeticiji prikazivala nova kvaliteta te se razvijala vinska kultura Istre.

Vinistra je prvi put održana 1994. godine u organizaciji Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije i Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, da bi naredne godine organizaciju preuzela tada novoosnovana Udruga vinogradara i vinara Istre istoga imena.

Kroz godine je rastao broj izlagača i posjetitelja pa je rekordne 2008. na ocjenjivanje stiglo čak 470 uzoraka vina.

Malvazija se danas posebno ocjenjuje, na međunarodnom natjecanju „Svijet malvazije“ (25. travnja) koje također služi kako bi se okupio što veći broj sorti malvazija, promovirale se posebnosti i kvalitete različitih sorti i prikazali se najnoviji trendovi u proizvodnji.

No Vinistra je i mjesto na kojem se može saznati sve o maslinovim uljima i rakijama, pršutima i vinarskoj opremi te, kroz stručne skupove, i sve o aktualnim temama iz vinogradarsko – vinarskog područja. Posljednjih je godina novost i Vinistra Gourmet - degustiranje vrhunskih kulinarskih kreacija spravljenih od autohtonih delicija, pa je Vinistra postala društveni događaj kojem se prisustvuje kupnjom ulaznice od 80 kuna te plaćanjem kaucije za čašu za degustiranje od 50 kuna. www.vinistra.com

40 Turizam Info travanj 2012.

Dr. sc. Mario Staver je stručnjak za sve ono što malvaziju čini u podrumu i kasnije u čaši, enolog i ocjenjivač Malvazija na Vinistri.

Dr. sc. Marjan Bubola doktorirao je na Malvaziji u vinogradu. Obojica su zaposleni na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, koji je velika podrška istarskim vinarima.

Kako onda izabrati idealan vinograd, i hoće li on biti u crvenoj, crnoj, sivoj ili bijeloj istarskoj zemlji?

Ako to pitate Morena Degrassija, bez razmišljanja će reći da je najbolja pozicija ona na kojoj se nalaze njegovi vinogradi.

– To vam je bijela zemlja po brežuljcima između Buja i Brtonigle, fliš s malo gline, od vapnenca, tako da uvijek zadržava određenu vlagu i daje vinu posebnu mineralnost i svježinu. Dakle lagani brežuljak od 10-15 posto padine, okrenut prema jugu, sunca otkad krene ima do poslijepodne, i uvijek je malo provjetreno, a povjetarac dolazi s mora, opisuje Degrassi. Pitanjem zemlje bavio se i Danijel Kraljević koji je i diplomski rad posvetio organoleptičkim svojstvima malvazije iz bijele i crvene zemlje.

- Mislim da je crvena „slanija“, uslijed minerala, kaže Kraljević. Možda se za bijelu govori da je bolja jer je na ovim područjima ima manje pa je automatski cjenjenija. No ja sam to drugačije objasnio – kod starih vinara, u crvenoj zemlji je kamenito tlo pa su podrumi uglavnom bili iznad zemlje, dok je u bijeloj zemlji, što su brdoviti krajolici, sigurno jedna strana podruma znala biti naslonjena na brdo ili padinu. To znači da su uvjeti prilikom fermentacije sigurno bili bolji u podrumima u bijeloj zemlji. Također, na ovim ravničarskijim područjima crvene zemlje ljudi su se bavili uzgojem raznih kultura, pa su u istim podrumima u kojima su čuvali vino, čuvali i druge kulture, dok to na području bijele zemlje nije bio slučaj.

Podrumi su bili čisti, ljudi su bili bolji podrumari. A i crvena je zemlja po mirisima eksplozivnija, imamo ih u većem intenzitetu, ali u manjem spektru. U bijeloj su mirisi manjeg intenziteta ali šireg spektra, pojasnio je Kraljević svoju teoriju o najboljoj zemlji.

Vinar dakle mora biti vinogradar. Ili proizvođač, kako bi rekao Gianfanco Kozlović. Po njemu, vinar mora biti i sommelier, dakle vino poznavati, imati

vinski vokabular, znati ga pridružiti gastronomiji. Naravno, vinar mora biti i enolog.

- Također je tu i ekonomski osjećaj za vino koji dolazi od rođenja u tom ambijentu. Taj vam govori da morate od vina živjeti, što znači da morate imati odgovornost prema zemlji, i poštovanje prema vinu. Dobar dio bontona o vinu naučio me jedan stari enolog koji kaže: kad te netko ponudi vinom, i kad te pita „kakvo je?“, bez razmišljanja odgovori „dobro je“! Bitno je da cijelu tu priču razumiju i ljudi koji piju to vino, jer onda o tome mogu nešto i znati, zaključuje momjanski vinar.

BUDUĆNOST MALVAZIJE Doista, razumiju li to vino ljudi koji ga piju, i može li se u konačnici od vina živjeti?

- Mislim da može, odmah će reći Bruno Trapan. No ono što većina vidi je jedno manekenstvo vinara. Mi imamo super lifestyle, lijepo sve to izgleda, ali brzog novca tu nema. Pitanje je dakle kakav je vinar i ima li širine za to održavati, smatra Trapan.

Vlastiti marketing podosta temelji na obilaženju restorana i upoznavanja njihovih vlasnika sa svojim vinom.

– Koliko sam samo kilometara napravio!

Mnogo truda ulažem i u facebook i socijalne mreže kroz koje smo privukli značajan broj mladih, a cilj nam je da se upravo oni nauče na kvalitetna vina, navodi Trapan.

A gdje je budućnost malvazije? Ivica Matošević, jedan od onih koji je dao veliki doprinos tome gdje je malvazija danas.

Danas je on i predsjednik novoosnovanog udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa je o budućnosti malvazije najpozvaniji govoriti.

- Vjerujem da smo u vremenu kad se donose ključne odluke. Napokon smo uspjeli artikulirati interese proizvođača, i malih i velikih, što nije jednostavno, pa iz same činjenice da smo se složili i osnovali udrugu koja zastupa interese i jednih i drugih, i usuglasili se da imidž Hrvatske kao vinske zemlje možemo graditi samo kroz dobar proizvod vani, proizlazi zaključak da je to odličan početak. Za nas kao malu zemlju jako je važno da djelujemo zajedno, jer nemamo snage da se to radi pojedinačno. Ukoliko do kraja godine donesemo novi zakon o vinu kojim ćemo pojednostaviti stvari i donijeti osnovu za financiranje tih aktivnosti, pred nama je svjetla budućnost. Sada formiramo principe kako stvoriti ime Hrvatske kao zemlje vina, što moraju podržati i vinari i država. A malvazija je, usuđujem se reći, u ovom momentu korak ispred drugih vina. Ne govorim to samo kao Istrijan i kao predsjednik Vinistre koji bi želio da to tako bude, već zato što su nam stručnjaci iz svijeta to potvrdili, rekao je to Oz Clarke u „Decanteru“, a i svakog tjedna neki blog istarsko vino izabere među prvih pet ili deset vina svijeta. Mislim da malvazije mogu zauzeti poziciju koju danas u svijetu imaju vina između sauvignona i sivog pinota, a naš je cilj da dođemo na fina mjesta gdje će ih ljudi primijetiti. Morat

PJENUŠAC OD MALVAZIJE Koliko je malvazija elastična sorta, godinama dokazuje i istarski enolog Đordano Peršurić koji posljednjih desetak godina proizvodi pjenušac u čijoj je malvazija bazi, miješana s chardonnayom i pinot noirom, a od lani nude i pjenušac, mješavinu malvazija triju berbi. Otkud ta „suluda“ ideja da se od malvazije krene raditi i šampanjac, pojasnila je Peršurićeva kći Ana koja s ocem radi u vinogradima i podrumu u blizini Poreča. Moj je otac, inače znanstvenik na Institutu u Poreču, u cijelu priču krenuo iz radoznalosti. U to su vrijeme još govorili da malvaziju piju samo pijanci i da je to vino niske kvalitete, u što moj otac nikako nije vjerovao.

S proizvodnjom malvazije počeli smo u ‘90ima, kad su i ostali vinari počeli uviđati da ona može dati dobro vino. Prvi je pjenušac bio s malvazijom kao bazom, koja je sačinjavala između 75 i 85 posto, te s chardonnayom i pinot

noirom, priča Ana Peršurić. Za bocu pjenušca potrebne su dvije i pol godine. Da bi baza, dakle malvazija, bila kvalitetna, beru ju ranije no uobičajeno, u pravilu oko 15 dana prije ostalih vinara. Koliko ta malvazija stoji i čeka, posebna je pak priča. - Pjenušac Misal Istra smo stvorili od malvazija triju berbi, malvazije berbe 2007., dakle stare berbe, malvazije 2008. dakle relativno svježe i one iz 2009.

Misal Istra ima aromu drveta i žuću boju, tzv. old gold. Njene se cvjetne arome postižu berbom 2007., berbu 2008. smo macerirali da bi ekstrahirali svježinu i dobili boju, dok je berba 2009. bila ključna za postavljanje djela i odnosa kiseline te je donijela svježinu i lakoću, kaže Ana Peršurić.

RIJEČNIK MALVAZIJE Aromatski spojevi U vinu se nalazi oko 2000 aromatskih spojeva koji po težini zauzimaju tek oko 1‰ no imaju ogroman utjecaj na senzornu ocjenu vina.

Najviše ih je u kožici pa se aromatične sorte kakva je malvazija kraće vrijeme ostavljaju na masulju, kako bi se one otopile i prešle u vino.

arome Vino ima takozvane primarne arome, koje sadrži sama sorta te im pridonosi terroir, zatim sekundarne predfermentativne koje se razvijaju u razdoblju od berbe do početka vrenja mošta, tercijarne odnosno fermentativne koje nastaju tijekom alkoholnog i jabučno mliječnog vrenja (nazivaju se i bouquet vrenja), te kvartalne arome koje se razvijaju dok vino zrije.

Fenoli / polifenoli Fenoli su tvari koje značajno utječući na organoleptička svojstva vina, tijek zrenja, starenja, stabilnost vina te na njegovu prehrambenu i ljekovitu učinkovitost.

Fenoli se u najvećoj mjeri nalaze u sjemenci grožđa, a zatim i u njegovoj kožici, pa se iz vina „izvlače“ maceracijom.

KLON Zajednica genetički identičnih organizama koji su nastali od jednog zajedničkog pretka. Kad govorimo o klonskoj selekciji, govorimo o odabiru poželjnih karakteristika biljke kao što su otpornosti na bolesti, na niske zimske temperature, sposobnosti nakupljanja šećera itd. Tako je npr. u talijanskom rasadniku Rauscedo uzgojen dobro poznati klon malvazije koji nosi oznaku R3, pa će neke malvazije iz takvog klona imati „sovinjonsku notu“.

Kvasci Dvije su osnovne vrste kvasaca alkoholnog vrenja važne pri proizvodnji malvazije: Saccharomyces cerevisiae kao glavni vinski kvasac, koji je u proizvodnji vina je zastupljen s 95 posto, i Saharomices bayanus. Malvazije se rade s 20-ak različitih sojeva ovih osnovnih vrsta kvasaca.

Oksidacija i sumpori Da bi se spriječilo oksidiranje mošta, dva su bitna faktora – smanjiti kontakt zraka i mošta, i koristiti sredstva za zaštitu, dakle sumpor. Osim sumpora, koristi se i (skupi) suhi led (CO2) koji oslobađanjem prelazi iz krutog u plinovito stanje i tako, budući je teži od kisika, izbacuje kisik iz bačve.

Terroir Terroir je sve ono što utječe na vino, od geografskog položaja, karakteristika

travanj 2012.

Turizam Info 41

ćemo biti prisutni u Londonu i New Yorku jer se tamo stvaraju trendovi. Također je logično da ćemo prodavati na ona mjesta odakle nam u Hrvatsku dolaze turisti. To je logičan put koji ćemo morati kapitalizirati, i zato će biti strašno važno da budemo umreženi s aktivnostima HTZ i da se vino više počne koristiti kao adut za privlačenje turista. Današnji turizam traži nove sadržaje, a gourmet je sve važniji. Pogotovo je važan kod nas gdje to možemo nuditi na temelju tradicije.

Imidž ćemo i dalje graditi na svježoj malvaziji jer je takve 85 posto na tržištu, no moram vam priznati da najbolje rezultate u inozemstvu postižu upravo odležale varijante vina, one plijene pažnju kod najvećih majstora, što je jako bitno za stvaranje cjelokupne slike o Istri. No takvih rezultata ne bi bilo da nismo mali dobru koordinaciju s lokalnim establišmentom, i puhali u isti rog od samog početka. A kad u isti rog pušete 15 godina, takvo što se mora dogoditi, zaključuje Matošević.

Eto, da je netko istarskim nonićima rekao kako će malvazija za 50 godina osvajati Ameriku, vjerojatno bi odmahivali u nevjerici. No promijenila su se vremena, svijet je umrežen, teško je uopće ostati u anonimnosti, i ako negdje na svijetu, u malenoj Istri recimo, postoji dobar proizvod zvan malvazija istarska, teško da će takav izbjeći popularnost. Promijenila su se vremena - promijenila se i malvazija.

42 Turizam Info travanj 2012.

MIRISI I OKUSI MALVAZIJE Malvazija u prosjeku akumulira između 17 i 22 % šećera, srednje je jako do jako vino od 11,5 do 13,5 % alkohola te se opisuje kao puno, zaobljeno i harmonično vino. Spada u skupinu poluaromatiziranih sorta koje imaju mogućnost cvjetno-voćne arome, pa se u malvaziji mogu namirisati jabuka, šljiva, marelica, ruža, limun, no malvazija je istarska najkaraterističnija po mirisu akacije i badema.

Bojom je slamnato žuta, no ovisno o zrelosti grožđa i tehnološkim postupcima prerade, njena se boja kreće od zelenožute do zlatno-žute. Boja ovisi i o položaju vinograda pa će vino iz unutrašnjost Istre biti svjetlije, a s juga i zapada tamnije. No što će sve to vino u sebi „kriti“, osim o položaju vinograda, načinu uzgoja i vremenu berbe, ovisit će i o temperaturi fermentacije, i o kvascima, i o maceraciji, i o tome u kojoj bačvi stoji i kad se puni u boce. Ne kaže uzalud jedan od očeva istarske malvazije Gianfranco Kozlović - da je to životinjica koja jedva čeka da ti utekne.

HOTEL & GASTRO shop Stolica Mali Diamond Digital Aluminijska konstrukcija, Tehnoratan pletivo Cijena: 690,00 Kn + PDV Stolica Topaz Aluminijska konstrukcija, Tehnoratan pletivo Cijena: 640,00 Kn + PDV KOPIN d.o.o. Rijeka, Tel: 051/ 264 171, www.kopin.hr

Vreće za sjedenje Punjene plastopor granulama Izrada u tekstilu ili umjetnoj koži sa perivom navlakom Elektroničke brave na karticu baterijsko napajanje, trajanje baterija 2 godine jednostavna montaža bez dodatnog ožičenja programabilne kartice veliki izbor dizajna

Fotelja 70 x 70 x 90 cm: 610 Kn + PDV Zvijezda 80 x 25 cm: 360 Kn + PDV Riviera Dekor d.o.o. Matulji Tel: 051/ 275 005 www.rivieradekor.com

Cijena: 750 Kn + PDV Callidus Domus d.o.o.

Tel: 01/ 5595 083, www.callidus-domus.hr

Osvježavajući biljni čaj voćnog okusa Odlično se poslužuje topao i hladan Sastojci: šipak, hibiskus, kora naranče, menta Cijena paketa čaja (15 vrećica) 34 Kn + PDV Mok Int d.o.o. Marinići Tel: 051/ 632 265 www.mokarabia.hr

Komplet profesionalnih perilica i sušilica rublja za apartmane i hotele kapaciteta 8 kg Ciklus pranja 30-60 min, sušenje do 30 min moguć rad strojeva 24h/dnevno Cijena: 24.000 Kn + PDV Ivago d.o.o. Zagreb Tel: 01/ 2303 228, Mob: 098/ 1730 782 www.ivago.hr

travanj 2012.

Turizam Info 43

JEDNA DRUGA, SVJETSKA MALVAZIJA

ROXANICH Prije dvanaestak godina na istarskoj je vinskoj sceni koja već bila etablirana i velikim koracima grabila naprijed, bilo vrijeme da se opet desi nešto novo. Opet jedna mala vinska revolucija.

44 Turizam Info travanj 2012.

P

očetkom novoga stoljeća Istra je bila spremna za nove promjene.

Pojavio se vinar koji je vina počeo raditi drugačije od svih ostalih. Bio je to Mladen Rožanić.

Rođen u Opatiji, ovaj vinar “naturščik” ovim se poslom nije počeo baviti slijedom stoljetne obiteljske tradicije vinarenja, već iz želje da, kao iskusni ljubitelj vina, i sam pokuša proizvesti nešto što će se moći mjeriti s ponajboljim svjetskim vinima. Naime, kao diplomirani inženjer strojarstva s uspješnom karijerom na području specijalizirane opreme za cestogradnju, te poklonik dobrih vina, imao je priliku zaviriti u poznate europske vinograde, probati i vidjeti kako se rade vrhunska vina. Vjerovao je da se takva vina mogu proizvesti i kod nas. Ono što je bilo novo, bila je ekstremno duga maceracija, duže odležavanje a rezultat su bila sasvim drugačija vina, koja su prvi put izašla na tržište 2008. godine s berbom iz 2005.

Kad ga pitate u čemu se osim toga očituje razlika, reći će vam da ona proizlazi iz njegovog poimanja vinarenja i vinogradarenja: iskreno i savršeno, termini su koje će upotrijebiti Rožanić. Takvo je sve, od treniranja loza, kontroliranja prinosa, praćenja cvata, praćenja formiranja grozda. Niti u vinogradu niti u podrumu, kod Rožanića nećete naći sintetskih preparata.

- Presudan je, po meni, odnos čovjeka i prirode kroz vrijeme, takozvano nepatvoreno iskreno vinarenje, po mogućnosti bez, ili s minimalnim tehnološkim intervencijama. Radimo isključivo s vlastitim prirodnim kvascima, enzime ne upotrebljavamo, vina ne filtriramo, ne bistrimo, ne stabiliziramo nekim posebnim tehnološkim procesom, i proizvod formiramo do kraja, od odabira boce, čepa, do plasmana na tržište, priča Rožanić. Moje je iskustvo da se malvazija jako lijepo ponaša u periodu maceracije od 60 do 100 dana. Nadalje, jedina stvar koju u podrumu koristimo je sumpor, a i njega koristimo oko četiri puta manje od dozvoljenih količina. I to je sve što činimo da bismo vino zaštitili. Poanta je dakle duga maceracija slijedom koje se vino štiti vlastitim sredstvima.

U radu teži takozvanom štajnerovskom pristupu, po Rudolfu Steineru, začetniku dinamičkog uzgoja. U vinogradarenju i podrumarenju Mladen slijedi mjesečeve faze, jer svaki mjesečev ciklus ima dane koji su prigodni za određenje radnje, a za vinograde je izabrao zapadni dio Istre, lokalitete Bušure i Bačva u blizini Višnjana jer, kaže, kroz Višnjan prolazi 45.

paralela što je definicija pojasa izuzetno klimatski pogodnog za uzgoj vinove loze.

- Za mene je crljenica najkarakterističnija kao tlo. Kako radimo otvorenu obradu tla, a ta je zemlja glinasta, i zahtjevna je u sušnim periodima, nezgodna je za rad u kišnim periodima. No njeno je bogatstvo u željeznim oksidima, priča Mladen Rožanić. Ta se zemlja ogleda u kompleksnim vinima koja nude dugi period uživanja, traju u gutljaju dugo, te u njima do posebnog izražaja dolaze sekundarne i tercijarne arome. Kako kod njegove tamnožute i ”korpulentne” malvazije, tako i kod drugih sorti.

Roxanich vina ne prestaju se oblikovati sa dozrijevanjem, njihov se život nastavlja i u boci, i to posebnoj boci od debelog stakla koje smanjuje vanjske utjecaje na vino, zatvorenoj posebnim čepovima iz netretiranih šuma hrasta plutnjaka sa Sardinije.

- No nema dogmi, nema apsolutnih pravila, nema tvrdih principa. Na početku mog rada dosta je ljudi sa skepsom promatralo to što činim, i čudili su se što sam se odlučio za put koji je kod nas dobrim djelom još uvijek nepoznat. No, htio sam napraviti vino s mnogo karaktera, koje će na najbolji način predstavljati ovo zapadno istarsko vinogorje, i pokazati tu našu ruku odnosno stil kojim radimo. To je jedna individualna stvar, to nisu vina proizvedena u industrijskim količinama, to nisu hiperprodukcije, to su autorska vina. Ljudi su se čudili, a ja sam ustrajao, i danas se točno zna što se može očekivati pod malvazijom Roxanich, zaključuje Rožanić.

Prepoznali su to i stručnjaci i probrana publika, te se njegova vina s imenom Roxanich danas piju na ekskluzivnim mjestima, od restorana Sansibar na Syltu, Rossini restorana hotela Savoy u Zurichu, St. Hubertus - Rosa Alpina u San Cassiano do engleskog Green & Blue lanca s prirodnim i biodinamičkim vinima te Hakkasan Mayfair restorana u Londonu.

Vino u podrumu Roxanich dozrijeva u velikim bačvama pa ga u toku od tri godine sele iz bačvi od 7.000 litara preko 5.500 litara do 3.800 litara, radi što manjeg utjecaja importiranog tanina odnosno importiranog „drva“ na aromu i vino.

travanj 2012.

Turizam Info 45

46 Turizam Info travanj 2012.

ITB BERLIN

REISELUST ZAHVATIO NIJEMCE O pće ozračje - optimizam. To se može reći za ovogodišnju, 46. međunarodnu turističku burzu ITB, koja je početkom ožujka održana u Berlinu. ITB je ove godine imao oko 10.700 izlagača iz 187 zemalja svijeta koji su ponovno došli pokazati što imaju od turističke ponude te privući njemačke goste. Njemačka je naime, prva turistička velesila u svijetu čiji građani ostvare najviše putovanja tijekom godine, a na odmor i putovanja potroše oko 61 milijardu eura.

Njemački touroperatori objavili su kako im je booking dobar za Španjolsku, Tursku, ali i Hrvatsku, s time da se optimizam vraća i na tržište Tunisa koje se, nakon pada prošle godine zbog političkih previranja, ove godine ponovno vratilo na scenu. S druge strane, Grčka je u padu, a također i Egipat koji je ove godine bio zemlja partner ITB-a.

Nijemci su se također vratili dalekim putovanjima, dijelom i zbog slabog dolara, a zanimljivo je da su se Nijemci okrenuli i vlastitoj zemlji, odnosno domaćim

putovanjima koja po prvi put bilježe veći rast nego putovanja u inozemstvo.

Hrvatska bi pak ove godine mogla ponoviti prošlogodišnje turističke brojke što se njemačkog tržišta tiče, ali i do 3 posto povećati financijski učinak, smatra ministar turizma Veljko Ostojić, koji je u Berlinu pozvao njemačke investitore da ulažu u hrvatski turizam. Inače, organizirani promet za Hrvatsku s njemačkog tržišta bilježi dvoznamenkasti rast rezervacija u odnosu na lani. Tako je, primjerice, TUI objavio kako im je trenutno buking za Hrvatsku za trećinu bolji nego lani. Bolji rani buking imaju svi njemački touroperatori koji u Hrvatsku dovode trećinu ukupnog broja njemačkih turista koji dolaze u našu zemlju. No, bez obzira na ove dobre najave, a i optimističnu sliku koju uobičajeno prenose naši mediji, činjenica je da Hrvatska drži tek minimalnih 2,7 % njemačkog tržišta. Hrvatsku se još uvijek teže nalazi u ponudama njemačkih agencija koje nastupaju na sajmu, koje naglašavaju kako njihovi gosti žele all inclusive, a toga

u Hrvatskoj nema na razini koju nude Turska ili Grčka. Istina je da na tom tržištu imamo veliku šansu, ali nas Nijemci nažalost još uvijek ne vide kao kvalitetnu destinaciju i ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri da bi ovih 2,7 posto tržišta u skoroj budućnosti postalo 27.

travanj 2012.

Turizam Info 47

48 Turizam Info travanj 2012.

KNJIGE

ŠTO ČITAMO OVOGA PROLJEĆA ANTHONY BOURDAIN

Opaki zalogaji Anthony Bourdain američki je kuhar francuskog podrijetla, jedan od najboljih svjetskih šefova kuhinja.

Zasićen napornim kuharskim poslom i onime što gastronomija postaje, 1999. godine u kultnom magazinu The New Yorker objavljuje članak pod imenom “Nemojte jesti prije no što ovo pročitate”. Članak pobuđuje veliki interes, dajući novi pogled na gastronomiju.

Nakon prvog literarnog pokušaja, Bourdain počinje pisati knjige, te u posljednjih nekoliko godina vodi i megapopularnu emisiju No reservations, koja se prikazuje na Travel Channelu, a bavi se svjetskom gastronomijom kakvu ne poznajemo. Opaki zalogaji, knjiga je malih priča, eseja, putopisa u kojima se Bourdain bavi gotovo svime što čini gastronomiju. Bourdain je u tim pričama otvoren, prijateljski, jednostavan, a opet brutalno iskren. Kritički i bez cenzure govori o industriji fast fooda i ljudima koji je vode, kritizira velike kuhare, oduševljava se iskrenom kuhinjom malih ljudi, receptima iz svakodnevnoga života koje upoznaje na svojim stalnim putovanjima svijetom, smije se vegetarijancima i istražuje što bi veliki kuhari poželjili kao zadnje jelo u životu...

Izdavač Fraktura, meki uvez, 292 str.

139 Kn, www.fraktura.hr NICHOLAS CARR

Plitko Što internet čini našem mozgu? Čini li nas Google glupima? Na to pitanje pokušao je u ovoj knjizi odgovoriti američki novinar i publicist Nicholas Carr. Zabrinut činjenicom da mu pada koncentracija, te uočavanje nesposobnosti da zadrži pozornost na jednoj stranici više od nekoliko minuta, drugačiji način na koji je počeo čitati i pribavljati informacije bili su dovoljni da se Carr upita što se događa. Otkrio je kako se mozak nakon nekoliko sati boravka na internetu ponaša drugačije, prilagođava se kratkom zadržavanju na stranici, traženju samo bitnih informacija te skakanju sa stranice na stranicu. To je i objavio

u članku koji je izazvao mnoge polemike, a knjiga koju je kasnije napisao donijela mu je i nominaciju za Pulitzerovu nagradu. U njoj govori o negativnim učincima interneta na sposobnost zadržavanja pozornosti, na pamćenje, zaključivanje i kontemplaciju, ali i o stvaranju ovisnosti o internetskom pretraživanju. Stalno klikanje, društvene mreže, provjeravanje e-maila, RSS vijesti, skype i drugi servisi za brze poruke... Otkrio je kako sve to izaziva lutanje mozga bez prave koncentracije na određeni zadatak, a knjiga je proglašena najboljom napisanom iz ovog područja.

Izdavač Jesenski Turk, meki uvez, 325 str, 120 kn, www.jesenski-turk.hr SAMUEL C. CERTO, S. TREVIS CERTO

Moderni menadžment Knjiga koja će najviše pomoći mladim menadžerima na početku karijere, koji još uvijek stječu iskustva. Bavi se osobnim pitanjima i ciljevima koje si svaki menadžer postavlja, objašnjava kako je potrebno voditi razvoj karijere, te se bavi i ženama kao menadžerima i načinom na koji bi se trebale postaviti, ali i situacijama kada oba partnera grade karijeru. Svaki dio menadžerskog posla detaljno je objašnjen kroz praktične primjere najboljih svjetskih praksi. Od toga kako konkretno napraviti opis radnog mjesta, podjelu radnih zadataka, sistematizaciju radnih mjesta, kako rješavati sukobe, ocjenjivati radni učinak, davati radnicima povratnu informaciju o njihovu radu, kako zapošljavati, kako postavljati i dostizati ciljeve. Knjiga je u prvom redu prilagođena američkim studentima, ali svakako je dobrodošla pomoć i odmak od onoga što se uobičajeno susreću od literature u vidu udžbenika.

Znanje naučeno kroz pojedina poglavlja može se i testirati, a na kraju svakog poglavlja nalaze se i zadatci za vježbu.

ALICE SHROEDER

Warren Buffett, Snježna gruda Warren Buffet jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu, Amerikanac iz Omahe koji je svoje bogatstvo stekao kao izniman poznavalac tržišta dionica. Kupovao je posrnule tvrtke, vraćao im život i ponovno ih prodavao, a aktualni je savjetnik za gospodarstvo Baracka Obame. Snježna gruda priča je o njegovu životnom putu iz pera spisateljice koja ga privatno dobro poznaje pa otkriva mnoge tajne koje do sada nisu bile poznate. Knjiga je zanimljiva poput romana.

Zaista valja vidjeti neke od poslovnih poteza čovjeka koji je 2008. godine proglašen najbogatijim na svijetu, no još se odijeva kao i kada je bio mladi činovnik, u pomalo demode odijela. Pisana jednostavno, knjiga nenametljivo daje odgovore na neka pitanja koja si poslovni ljudi često postavljaju, pa je s te strane i mali savjetnik, dok s druge pak strane, pratimo i privatnu priču osobe koja je čak 80 posto svoga bogatstva dala u dobrotvorne svrhe. Kada vidite debljinu knjige, ne odustanite od čitanja... Buffet je iznimna osoba, i vrijedi ga na ovaj način upoznati.

Izdavač Naklada Zadro, tvrdi uvez, 1.020 str., 400 kn, www.naklada-zadro.hr

Izdavač Mate, tvrdi uvez, 620 str., 495 kn, www.mate.hr

travanj 2012.

Turizam Info 49

BIKE

1

OČI VINODOLA Od Lokvarskog jezera, preko Fužina i polja lavande u Liču.

Degustacija jela od samoniklog bilja sa završetkom na jednom od 6 najljepših vidikovaca iznad Vinodola

2

ZLATNI OTOK KRK Uz more od Malinske do Njivica.

U samu utrobu zlatnog otoka i spilju Biserujku do uvale Soline s ljekovitim blatom. Kroz vinograde i maslinike.

VIŠNJAN

VIKEND 50 Turizam Info travanj 2012.

3 4 5

OD VUKOVARA DO ILOKA Uz Dunav od Vukovara preko obronaka Fruške gore i iločkih vinograda uz bezbroj gastronomskih iznenađenja

BARKANOVA STAZA Dolinom rijeke Gacke, najljepše europske rijeke s 27 izvora. Posjetiti nekoliko starih mlinova, probati pastrve i vidjeti gdje su Rimljani izgradili kamenolom

SALVIANA Od najstarijeg svjetionika na Jadranu u Savudriji, kroz vinograde Kremenja, Momjana i Buja do malog Kaštela ponad rijeke Dragonje.

3 5

2

1 4

Svaka turistička zajednica u Hrvatskoj i regiji hvali se svojim biciklističkim stazama. Što stvarno stoji iza oznaka, tabela i priručnih karata pokušali smo saznati. Odabrali smo pet (5) klasičnih turističkih biciklističkih ruta i potražili što sve one nude osim uobičajnog puta po kojem se Vi ili vaši prijatelji i gosti možete jedan od slijedećih vikenda provozati travanj 2012.

Turizam Info 51

VIKEND I POL

OČI VINODOLA

Do najljepših vidikovaca Lokve > Fužine > Lič > Vinodol

I

ako Gorski Kotar ima puno atraktivnih staza, potražili smo jednu koja bi ponudila nešto više od klasične vožnje šumom ili lijepim krajolikom. Kao takva se pokazala staza koja spaja Gorski Kotar i more, a cijelom rutom nudi šaroliki izbor zanimljivih sadržaja koje vrijedi pogledati ili degustirati.

Kako kreće iz Lokava u Gorskom Kotaru, ovdje se mogu probati autohtoni likeri i pogledati špilja Lokvarka. Uz put dalje u Fužinama se nalazi još jedna spilja, Vrelo, no ovdje se mogu probati i proizvodi od goranske lavande, poput primjerice čaja, a polja s nasadima se nalaze također na ruti, u mjestu Lič. Zanimljiva je i Vagabundina koliba, koja se nalazi na putu kojim se već spušta prema moru, sa specijalitetima od samoniklog bilja ili primjerice sira u ulju sa primorskim travama. Staza završava na prekrasnim vidikovcima iznad Novog Vinodolskog kojih ima šest, i s kojih puca impresivan pogled na Kvarner i otoke. No, kada se ovdje organizira biciklistička tura treba biti pažljiv, jer će ova staza više odgovarati jačim rekreativcima.

1

Lokvarka je jedna od najljepših i najvećih špilja hrvatskog krša, otkrivena slučajno 1912. godine. Ima četiri galerije od kojih posjetitelji mogu obići 3, posebne po sigastim saljevima i endemičnoj špiljskoj fauni

Lokve

Lokvarsko jesero

45 km Težina 3/5 Dužina 45 km Trajanje 5-6 h 90% asfalt 10% makadam

Gastro objekti uz stazu Restoran Jezero Lokve, Tel: 051/831 260, Mob: 098/257 740 www.restoran-jezero.hr Restoran Eva Lokve, Tel: 051/831 446 www.eva.hr Restoran Bitoraj Sveti križ 1, Fužine Tel: 051/ 835 019 www.bitoraj.hr Konoba Volta Dr. Franje Račkog 8, Fužine Tel: 051/ 830 030

Gorski Kotar

Planinarski dom Vagabundina koliba Tel: 051/ 248 708 Konoba Studec Pod Sveti Mihovil, Bribir Tel: 051/248 888

Fužine

Lič

Ličko polje

Nasadi goransk lavande nalaze se u Lukovu. Uspijeva na visini od 790 metara, a za razliku od primorske lavande ne smetaju joj snijeg i hladnoća. Od nje se osim klasičnih eteričnih ulja proizvode i slastice i čaj od lavande

Iznajmljivanje bicikala Fužine, Tel: 051/ 835 187, 835 019 Info Ulaznica za špilju Lokvarka odrasli 40 Kn Ulaznica za špilju Vrelo Fužine odrasli 30 Kn, radno vrijeme subota, nedjelja, praznik od 11 do 15 sati

Vagabundina koliba Vidikovci Vinodola

Za kraću stanku prilika je na jezeru Bajer u Fužinama.

Prekrasan pogled na jedno od najvećih umjetnih jezera u Hrvatskoj, nastalo 50-ih godina kako bi se se iskoristile padaline koje su Fužinama iznad prosjeka Hrvatske

Specijaliteti od samoniklog bilja u planinarskom domu Vagabundina koliba, smještenoj iznad Vinodola

Šest vidikovaca smješteno je direktno iznad područja Vinodola. Mahavica, Pridva, Slipica, Gradina, Sviba i Kuk mjesta su s kojih se najbolje vidi Kvarner u svoj njegovoj ljepoti.

52 Turizam Info travanj 2012.

ZLATNI OTOK KRK Od krčkih konoba do plaža Malinska > Njivice > Biserujka > Čižići > Soline > Rasopasno

K

rk definitivno ima puno zanimljivih biciklističkih staza, no jedna od atraktivnijih nama se učinila staza Zlatni otok Krk kao kombinacija svega što ovaj otok nudi - od lijepe prirode, preko gastronomije pa da povijesnih lokaliteta i na kraju plaže s ljekovitom blatom. Kreće se iz Malinske prema Njivicama, a uz put se može obići i jedna od najljepših špilja Hrvatske, Biserujka, uz koju se osim prirodnih ljepota veže i legenda o skrivenom gusarskom blagu. Gotovo u svakom mjestu kroz koje staza prolazi (Čižići, Rasopasno) nalazi se konoba vrijedna preporuke gdje se mogu probati autohtona jela poput šurlica ili janjetine. Staza nije jednolična i djelomično ide i makadamom do uvale Soline, poznate po ljekovitom morskom blatu. Kružno se vraća prema Malinskoj, gdje se u mjestu Porat nalazi franjevački samostan sa zbirkom koja objedinjava svjetovni i crkveni život otoka. Što se gastronomije tiče, na proljeće preporuka su šparoge, a nudi ih restoran Rivica na poznatim Danima šparoga.

2

Špilja Biserujka, prema legendi krije gusarsko blago, koje je dugo vremena golicalo maštu posjetitelja. No, inače je ovo jedna od najljepših špilja, dužine 110 metara.

40 km Težina 3/5 Dužina 30-40 km Trajanje 4-5 h 60% asfalt 40% makadam

Gastro objekti uz stazu Konoba Rivica Ribarska obala 17, Njivice Tel: 051/846 101 Restoran Miramare Njivice, Tel: 051/867 740 www.miramarenjivice.hr Konoba Mala Sten Čižići 56, Dobrinj, Tel: 051/853 104 Konoba Maslina Rasopasno, Tel: 051/868 079 Konoba Bracera Kvarnerska 1, Malinska Tel: 051/858 700 www.konoba-bracera.com Konoba Porat Porat bb, Malinska Tel: 051/867 046

Rudine

Čižići

Njivice

Soline

Malinska kao jedno od starijih ribarskih mjesta Jadrana poznata je po nekoliko odličnih restorana i konoba

otok Krk

Malinska Porat

Rasopasno 1 km

Uvala Soline bogata je ljekovitim muljem koji je blagotvoran za reumu, ali i za kožu.

Franjevački samostan u Portu

travanj 2012.

Turizam Info 53

DUNAVOM

3

Od Vukovara do Iloka

S

ve bolja kvaliteta biciklističkih staza Slavonije, uvrstila ih je među top 5 preporuka za ovo proljeće. Staza Dunav inače je dio rute Eurovelo 6 koja umrežuje 12 europskih tura od Atlantskog oceana do Crnog mora. Za razliku od ostalih staza ova je najdinamičnija u smislu visinske razlike i različitosti krajolika kojima prolazi. Kreće iz Vukovara uz Dunav, preko Sotina do Šarengrada, gradića bogate povijesti gdje se mogu pogledati ruševine staroga grada, onoga što je nekad bilo poznato kao “šareni grad”. Uz put se nalaze i seoska gospodarstva gdje se mogu probati autohtoni proizvodi Slavonije, no najzanimlljiviji će biti posjet Iločkim podrumima u Iloku, gdje se može upoznati vinarska proizvodnja Slavonije.

Vukovar je danas obnovljen, no na ruti se nalaze brojni podsjetnici na tragičnu sudbinu ovoga grada koje vrijedi obići

Fiš paprikaš

40 km Težina 3/5 Dužina 40 km Trajanje 6 h 70% asfalt 30% makadam

Bike & Bed smještaj Hotel Dunav Ilok J. Benešića 62, Ilok Tel/fax 032/ 596-500; 590-134 www.hoteldunavilok.com Pansion comfort Masarini S. Radića 4, Ilok Tel/fax 032/ 590-050 Mob: 098/ 1646 855 Gastro objekti uz stazu Srijemska kuća M. Gupca 89, Ilok Mob: 098/ 845 414 Restoran Hotel Ilok J. Benešića 62, Ilok Tel/fax 032/596-500;590-134 www.hoteldunavilok.com Preporuka fiš paprikaš bez kosti Restoran Stari podrum (u sklopu Iločkih podruma) Šetalište O. M. Barbarića 4, Ilok Tel: 032/590 088 www.ilocki-podrumi.hr

Vukovar

Dun av

Sotin 1 km

Slavonija Opatovac Mohovo

Šarengrad

Ilok

Iločka srednjovjekovna jezgra zaštićeni je kulturno-povijesni kompleks najviše kategorije. Tvrđavu-zidine je podignuo Nikola Iločki u 15. stoljeću, a nalaze se na uzvisini uz Dunav između crkve sv. Ivana Kapistrana i dvorca Odescalchi.

Šarengrad, gradić bogate povijesti smješten uz Dunav gdje se nalaze i ostaci staroga grada uz koji je vezana legenda o “šarenom gradu”

Tradicija proizvodnje vina u Slavoniji najbolje se upoznaje u Iločkim podrumima, kako se je to radilo nekada, kako danas, uz nezaobilaznu degustaciju 54 Turizam Info travanj 2012.

42,6 km

UZ RIJEKU GACKU

Težina 1/5 Dužina 42,6 km Trajanje 4-5 h 85% asfalt 15% makadam

Barkanova staza

Otočac - Vivoze - Prozor - Čovići - Ličko Lešće - Sinac (povratak uz desnu obalu Gacke)

D

rugim imenom Barkanova staza, ova lagana tura u dužini od 42 kilometra vijuga uz rijeku Gacku, jednu od najljepših europskih rijeka od Otočca do mjesta Sinac te se vraća uz istim putem uz desnu obalu rijeke. Rijetko viđen prekrasni pitomi krajolik bio je razlog da i ovu stazu uvrstimo među preporuke, tim više što osim lijepe prirode, ima i edukativnu komponentu. Uz stazu se nalazi i Hrvatski centar za authtone vrste riba i rakova koji u ponudi ima edukativne ture, a tu se uzgajaju i slatkovodne pastrve.

Ove su prostore naseljavali Japodi, pa se ovdje može vidjeti Rajanov grič, lik boga Mitre isklesan u kamenu, ostatak kulture Japoda, ili rimski kamenolom, no najljepši je dio staze Majerovo vrilo gdje se nalazi nekoliko obnovljenih i očuvanih malenica, koje su nekada bile centar života uz rijeku. Staza je odličan izbor za sve vrste biciklista, a naročito za obiteljske ture.

4 Barkanova staza zanimljiva je za profesionalce i za rekreativce

Otočac 1 km

Centar za Autohtone vrste riba i rakova nudi edukativne ture prilagođene svim uzrastima Prozor

Čovići

Na Majerovu vrilu nalazi se nekoliko obnovljenih i očuvanih mlinica, koje su nekada bile centar života uz rijeku. Na malenicama su se ljudi sastajali, razmjenjivale priče, a na red za mljevenje kukuruza se znalo čekati i po nekoliko dana. Malenice su obnovljene i mogu se razgledati.

Sinac

Lika Ličko Lešće

Gastro objekti uz stazu Bistro Ribić A. Starčevića 44, Otočac Tel: 098/179 6888 Vrilo Gacke (na Tonković vrilu) Sinac 15, Mob: 098/799 226 Iznajmljivanje bicikala BK Barkan-Otočac Kralja Zvonimira 34, Otočac Mob 098/ 9255-699, 098/ 497-416

Kristalno čista rijeka Gacka u proljeće

Gacka je najpoznatija po odličnoj pastrvi i pravim autohtonim specijalitetima kao što su domaći sir i krumpirove police

travanj 2012.

Turizam Info 55

VIKEND I POL

ISTRA SALVIANA

5

Od svjetionika do najljepših vinograda Umag > Savudrija > Plovanija > Kremenje > Buje > Petrovija Smatra se da je svjetionik u Savudriji najstariji u funkciji s obje strane Jadrana. Navodno ga je dao izgraditi grof Metternich, koji se je ovdje htio sastajati sa svojom tajnom ljubavi. No, lijepa je i zagonetna crnka preminula nekoliko dana prije njegova dovršenja Savudrija

I

stra je definitivno destinacija koja je u razvoju biciklističkih staza otišla najdalje, a stazu Salviana na zapadnoj istarskoj obali odabrali smo iz tri razloga: lagana je, sadržaji uz stazu objedinjuju najbolje od Istre i gotovo svaki smještajni objekt uz stazu je bike & bed. Kreće od istarske obale na kojoj se može vidjeti puno zanimljivih sadržaja poput primjerice upoznavanja povijesti u Muzeju grada Umaga ili savudrijskog svjetionika, najstarijeg u funkciji na obje strane Jadrana. Vožnja se dalje nastavlja prema unutrašnjosti uz vinograde do Buja, Kremenja, sve do podruma nekih od najpoznatijih istarskih vinara gdje se mogu organizirati i vinske probe. Bike & bed smještajni objekti se nalaze duž staze, gdje se po potrebi može i servisirati i oprati bicikle, spremiti ih na sigurno ako će se gosti baviti nečim drugim, a u pojedinim objektima i sami meniji su prilagođeni biciklistima.

Zalazak sunca u Savudriji

Plovanija Marija na Krasu

Kremenje Petrovija

Istra Buje

1 km Najzapadnija gradska kula koja je ujedno najstarija umaška građevina, u kojoj se danas nalazi Muzej grada Umaga. Zanimljiv postav sadrži najviše predmeta iz rimskog razdoblja. Ulaz u muzej je besplatan.

hotel

Novigrad, Istra

info@hotelmakin.hr • www.hotelmakin.hr 56 Turizam Info travanj 2012.

Kaštel

Umag

1 km Izrasle na 222 m nadmorske visine, Buje su u prošlosti bile poznate još i kao “Straža Istre”. Pogledati treba srednjevjekovne bedeme i stari gradski trg

42,6 km Težina 2/5 Dužina 42,6 km Trajanje 2 - 2,5 h 90% asfalt 10% makadam

Bike & Bed smještaj Hotel Maestral Novigrad Hotel nudi posebne Bike & Relax pakete koji uključuju paket usluga za bicikliste (zdravi obrok, meteo info, praonicu za bicikle i servis, uz mogućnost korištenja wellnessa) Tel. 052 858 630 Fax: 052 757 314 reservations@laguna-novigrad.hr www.laguna-novigrad.hr Hotel San Rocco Srednja ulica 2, Brtonigla Tel: 052/725 000 www.san-rocco.hr

Bike hotel

Maestral****

Casa Romantica Parenzana Volpia 3, Buje Tel: 052/777 460 www.parenzana.com.hr Gastro objekti uz stazu

Mala utvrda Kaštel koja se prvi put spominje 1064. godine vidikovac je na dolinu rijeke Dragonje

A Casa Grupija 13a, Savudrija Tel: 052/737 101 Badi Lovrečica, Umag Tel: 052/756 293 www.restaurant-badi.com Gostionica Sergio Digitronska 41, Buje Tel: 052/772 005 Konoba Pjero Kremenje 99, Momjan Tel: 052/ 779 200 www.pjero.eu

Neki od najpoznatijih istarskih vinara smješteni su u Kremenju, Momjanu, u okolici Buja ili Savudriji. U gotovo svim podrumima moguće je degustirati istarsku malvaziju, muškat ili teran - ono najbolje od vinske Istre.

Konoba Marino Kremenje 96/b, Momjan Tel: 052/779 047 www.konoba-marino-kremenje.hr Iznajmljivanje bicikala Bike Adventures Hauptsfeld Umag, Tel.: 052/721 318 www.bahcro.hr

Laguna Novigrad hotels & campsites

Škverska 8, 52466 Novigrad - Istra - Hrvatska reservations@laguna-novigrad.hr | +385 52 858 600

w w w. l a g u n a - n o v i g r a d . h r travanj 2012.

Turizam Info 57

TITO & TURIZAM

TURIZAM POVIJESTI

Nijemci imaju Karla Marxa.

Latinska Amerika Che Guevarru.

I zahvalni su što su se rodili baš tamo. Mi imamo Tita. S jednom razlikom - zašto je u turizmu persona non grata?

Pripremila: Dina Julius

T

Sredina lipnja 2007. godine. Miran je dan u Kumrovcu. Nekolicina domaćih turista šeće Etno selom upoznavajući kako je to nekada bilo živjeti u Zagorju. Odjednom se čuje žamor, brzi koraci i ljudi koji grozničavo hitaju prema selu. Stariji članovi skupine turista iz Dalekog istoka zaobilaze sve druge sadržaje i doslovno jure prema Titovoj bisti. Izgleda da je pitanje časti tko će prvi. Ispred biste se zaustavljaju u stavu mirno, i salutiraju. Ovu je fotografiju iznenađeni autor uspio snimiti neposredno nakon što je kineski turist salutirao, te još nekoliko trenutaka, vidno dirnut, ostao mirno stajati ispred biste odajući počast.

Foto: Adriano Požarić

ko je bio Tito? Obožavan i demoniziran, hvaljen i osporavan, kriv ili nevin, od mita i kulta, od idola do stigme. Od “oca naroda i narodnosti” do državnog neprijatelja i sveopćeg rušitelja. U jedno ne treba sumnjati - moraš biti izvanserijski kalibar da izazivaš takve duboke polarizacije u ocjenama, pa i u emocijama...

Mi ga u ovom tekstu nećemo stavljati pod povećalo.

Jednostavno, želimo podsjetiti na neke fragmente njegova života, podsjetiti se nekih djela ili događaja ključnih za 35 godina njegove vladavine Jugoslavijom (1945.-1980.). I njegova lika, djela i ostavštine, na kojima bi većina poduzetnijih država ili naroda do danas vrlo vjerojatno već bila zaradila milijune u turizmu.

Kako god gledali na Tita, njegovu biografiju, zasluge ili životno djelo, osobni šarm, na njegov hedonizam ili pak diktatorsku autoritativnost, činjenica je da uvijek izmiče konačnim zaključcima. Od njegove smrti prošlo je 32 godine, a povijesničari i kroničari ni sada nisu sigurni kako zaokružiti sliku o njemu. Bio je i ostao enigma.

Tajna koja ponekad sliči fatamorgani, toliko je naime neprovjerenih tvrdnji ili pak „činjenica“ vezano uz njega.

Ono što intrigira jest kontradikcija da ga mnogi krugovi na prostorima bivše Jugoslavije minoriziraju ili prešućuju, odriču se tih vremena velikim slovima. Svi kao da su odjednom bili „žrtve režima i diktature“. No, u isto vrijeme nigdje u svijetu uz njegovo ime ne stoje ocjene tipa diktator, režim, zločinac i slično. Naprotiv, i danas se njegovo ime pamti, njegovo djelo proučava i vremena njegove vladavine ocjenjuju kao dobra i važna za ove prostore.

Redom ga opisuju kao velikog državnika, vještog diplomatu, tvorca pokreta Nesvrstanih, hrabrog vođu otpora (kako je sam volio u šali reći – jedini vođa otpora u II. Svjetskom ratu koji je i ranjen na terenu).

PROPUŠTAMO LI TURISTIČKE MILIJUNE? Ako bismo usporedili što je Tito značio u svijetu, i želimo to pretočiti u današnje vrijeme, zamislite predsjednika s kojim Barack Obama igra golf, Angelina Jolie i Brad Pitt dolaze kod njega na Brijune, kraljica Elizabeta ruča s njim, Lady Gaga mu pjeva na dočeku Nova godine, a Donald Trump mu nosi darove i apsolutno niti jedan svjetski celebrity, bilo iz show businessa, bilo iz politike ili gospodarstva ne odbija njegov poziv. Upravo suprotno.  travanj 2012.

Turizam Info 59

Stoga je i namjera ovog teksta ukazati da sve zemlje bivše Jugoslavije, i u turističkom smislu puno više dobivaju ako se uz Titovo ime počnu vezivati pozitivne konotacije, ako se revidira crno-bijelo ocjenjivanje i svede na razumnu mjeru uz određenu dozu respekta. Tito, njegovo ime, djelo, ostavština, snimljeni materijali i drugo, pravi su rudnik turističkog blaga, biseri turizma koji nam leže na cesti, samo se trebamo sagnuti i pokupiti ih. Ne trebamo graditi, investirati. Sve već imamo gotovo... Nije nerazumno od toga živjeti, kad već imaš s čim, zar ne?

Po službenoj biografiji, Tito je kao Josip Broz rođen u selu Kumrovec u Hrvatskom Zagorju, 7. svibnja 1892. godine, u siromašnoj obitelji kao sedmo od navodno 15-oro djece, a ove godine navršava se 120 godina od njegova rođenja.

SLIJEDILI SU GA I NAJVEĆI Tito je imao teško, ali sretno djetinjstvo koje je djelomično provodio i kod djeda po majci, u Sloveniji. Osnovnu školu Josip Broz je pohađao u Kumrovcu od 1900. do 1905. Po završetku osnovne škole zbog teškog stanja u obitelji, morao je odložiti svoj odlazak na zanat, pa neko vrijeme radi kod ujaka u Sloveniji, a po završetku šegrtske škole 1910. prvi put stiže u Zagreb gdje postaje član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije te učestvuje u radničkim demonstracijama. Tu počinje njegova politička karijera, dok se u potrazi za poslom seli diljem Europe.

Prvi se put s komunizmom susreće u Rusiji gdje boravi kao ratni zarobljenik. 1921. godine Tito pristupa Komunističkoj partiji, a njegov politički angažman rezultira robijom, i ilegalom. Na kraju postaje pokretač narodnog ustanka, simbol partizana, vođa koji je svoje vojnike osobno vodio u bitkama, i najzaslužniji je za otpor Jugoslavije prema talijanskim i njemačkim okupatorima u Drugom svjetskom ratu.

U ratu dobiva naslov maršala, a 1945. godine formira prvu vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, ustrojava gospodarstvo nove države pod geslom „Tvornice radnicima“ a za predsjednika je prvi puta izabran 1953. godine.

Tito je inače bio profinjeni bonvivan koji je svirao klavir, plesao valcer, volio ozbiljnu glazbu, govorio tri svjetska 60 Turizam Info travanj 2012.

jezika (a svoj, materinji hrvatski s vrlo čudnim akcentom), i koji je imao prirodni dar da vas prevede „žedne preko vode“, s ljubavnom biografijom na kojoj bi mu pozavidio i Casanova.

Bio je loš govornik, posebice kada čita napisano, ali neporecivi hipnotički šarmer za kojeg su i najprofinjeniji i najprobirljiviji i najsuzdržaniji imali samo komplimente. U svezi s Titom, mnogo toga može se staviti pod upitnik, ali njegova karizma svakako ne.

Tito je tri projekta smatrao svojim povijesnim zaslugama: stvaranje i razvitak poslijeratne Jugoslavije na principima bratstva, jedinstva i jednakosti, potom model mekog socijalizma na načelima samoupravljanja i konačno, organiziranje pokreta Nesvrstanih kao balans između Istočnog i Zapadnog bloka, podijeljenih hladnoratovskom čeličnom zavjesom.

Već sama riječ Nesvrstani briljantno je smišljena, kako bi se jasno odredio položaj između dva suprostavljena bloka, komunističkog i kapitalističkog. Druga, divljenja vrijedna strategija je okupljanje država koje su bile mnogoljudne (Indija, Egipat, povremeno Kina) ili bogate naftom (države sjeverne Afrike i bliskog Istoka). Tako je Titova, objektivno mala Jugoslavija stekla i bogate mecene i štit iza leđa i još se k tomu nametnula kao vođa Pokreta u kojem je u stalnom ili povremenom članstvu bilo preko 100 država. U fokusu Pokreta bile su nacionalne borbe za nezavisnost, iskorjenjivanje siromaštva, ekonomski razvitak i suprotstavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu. Veliki igrač Tito dobro je izračunao da će se u njegovom pokretu naći 55% stanovništva planeta, većina vlada na svijetu i gotovo dvije trećine članica Ujedinjenih nacija.

Tito je preminuo 4. svibnja 1980. godine, u bolnici u Ljubljani, od posljedica operacija noge u svojoj 88. godini. Pokopan je 8. svibnja u Mauzoleju poznatom kao Kuća cvijeća u Beogradu. Pamtim da je to bio dan kada je Jugoslavija plakala. Ulice svih gradova bile su preplavljene ljudima koje je njegova smrt doista pogodila. Na njegov pogreb došlo je preko 700.000 ljudi iz svih krajeva zemlje.

Imao je jedan od najvećih i najimpresivnijih pogreba u 20. stoljeću, sudeći po broju dužnosnika iz cijelog svijeta koji su mu nazočili. Na njegov odar stiglo je 209 delegacija iz 127 zemalja.

Na čelu državnih delegacija bilo je 38 šefova država, 5 prinčeva, 7 potpredsjednika republika, 6 predsjednika parlamenata, 10 predsjednika i tri potpredsjednika vlada, 11 ministara vanjskih poslova,

1 2

3 4

1 Najveći glumački i celebrity par 70-ih godina prošlog stoljeća Richard Burton i Elizabeth Taylor posjetili su Tita na Brijunima.

2

20 članova vlada i 22 državna dužnosnika. Kraj odra su počasnu stražu držala 4 kralja, 6 prinčeva, 31 predsjednik i 10 potpredsjednika republika, 11 predsjednika parlamenata, 22 premijera, 12 zamjenika predsjednika vlada, 47 ministara vanjskih poslova.

I to je također njegova ostavština - ugled koji je donio i Jugoslaviji i Hrvatskoj, prepoznatljivost njegovog imena koja je preživjela protekla tri desetljeća. Gotovo će svaki stranac iznad 40 godina znati za Tita, no vrlo će rijetko točno znati gdje je Hrvatska.

Ostaje pitanje, jesu li sunce i more, lijepa priroda dovoljni? Jer, kada se sve zbroji i oduzme, Tito jest najpoznatija i u svjetskim razmjerima najpopularnija osoba s ovih prostra.

Iza sebe je ostavio zgrade, umjetnička djela, karizmu i priču. Taj turizam ne trebamo graditi, ovdje ne treba investirati, sve je već tu, gotovo.

Kult osobe u turizmu nije nepoznanica.

Upravo suprotno. Nijemci su zahvalni što je Karl Marx i njegova rodna kuća ucrtao Trier na turističku kartu, i Karlom Marxom se najviše ponose.

Ludwig II Bavarski izgradio je impozantni dvorac Neuschwannstein u južnoj Barvarskoj. No, bio je gay, umjetnik, nije se bavio državničkim poslovima, državnu je blagajnu skoro doveo do bankrota, a Nijemci ga ipak slave, posvećuju mu tijekom

cijele godine kulturne priredbe, i od njegove osobnosti u turizmu prihoduju impresivnih 20 milijuna eura godišnje.

Che Guevera također oživljava turizam. Još su 2010. godine turističke zajednice Argentine, Kube i Bolivije pokrenule projekt Caminos del Che, ili Staze Che Guevare, na kojima turisti mogu obići mjesta gdje je legendarni Che živio, radio i umro. Čak i plantažu čaja njegova prijatelja, ili putevima kojima se vozio motor.

U austrijskom Berchtesgadenu, gdje se nalazi čuveno Hitlerovo Orlovo gnijezdo, ljetnikovac u kojem je boravio može se vidjeti sve kao što je bilo u vrijeme II. svjetskog rata i dok je on boravio tamo.

Ako sve ovo prihvatimo kao činjenicu, nije teško izvesti zaključak da nam Titovo post mortem detroniranje nije donijelo ništa dobro, dok nam objektivna rehabilitacija Titova imena i djela može i puno značiti i osigurati znatni dodatni motiv za dolazak turista. Tito je turizam glamura, priče, osjećaja... kakav moderni turisti žele i trebaju.

Tito je bio dovoljno otvoren da primi i aristrokaciju. Na Brijunima ga je 1957. godine posjetio grčki kralj Pavle I. 3 Britanska kraljica Elizabeta u Jugoslaviji je boravila 1972. godine, a Tito ju je kao dobar domaćin ugostio na Dedinju 4 Jednim od svojih najvećih uspjeha Tito je smatrao Pokret nesvrstanih, koji je osnovao s Nehruom i Nasserom

travanj 2012.

Turizam Info 61

TITOVA TURISTIČKA OSTAVŠTINA 1

P

2

3 1 Titova rodna kuća u Kumrovcu. Odličan turistički potencijal, no za sada premalo iskorišten u turizmu 2 Legendarni most na Neretvi u Bosni i Hercegovini. Sve o ofenzivi i bitki za ranjenike može se vidjeti u istoimenom muzeju 3 Titova pećina u Drvaru bila je razrušena u ratu, no uz pomoć Amerikanaca obnovljena je 2006. i danas je jedan od najposjećenijih sadržaja Tito turizma 62 Turizam Info travanj 2012.

uno smo ljudi kontaktirali u ovoj priči o Titu. No, kada se radi o Titovoj ostavštini i njezinu iskorištavanju u turizmu, oduševili su nas - Bošnjaci. Zašto oni nisu prešutili Tita? Znatno otvoreniji nego što su to drugi narodi Balkana, skloni tome da sve shvaćaju puno manje ozbiljno, čini se da i nakon rata koji ih je pogodio, Bošnjaci nikome ništa ne zamjeraju. Stoljećima je to bila zemlja koja je vodila neke tuđe ratove, poharana tuđim interesima, a danas s možda najmanje turističkih resursa u odnosu na ostale republike bivše Jugoslavije, odlučila je iskoristiti sve što ima - a to je i Tito. Mnogi će se sjećati Puteva AVNOJ-a, mosta na Neretvi ili Sutjesci, Jajca... Da, u Bosni se to može vidjeti i danas. Možda nije impresivno, no nije niti zaboravljeno i prepušteno zubu vremena.

Dapače, pokušava se iskoristiti koliko je god to moguće.

TITOV PODZEMNI GRAD U Drvaru je obnovljena i Titova pećina poznata po desantu kada su Titovi partizani pobijedili elitnu njemačku jedinicu padobranaca sakrivši se u pećini iznad grada. Iako su tijekom rata u Bosni pećina i muzejski kompleks uništeni, pećina je obnovljena 2006. uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj i ponovo je otvorena za turiste te je danas skupa s muzejskim kompleksom jedna od najposjećenijih destinacija Tito turizma na području bivše Jugoslavije.

Titovi se kompleksi u Bosni i Hercegovini koriste i za kulturni turizam. Jedan je od takvih kompleksa i bunker nedaleko Konjica, koji je donedavno bio jedna od najbolje čuvanih vojnih tajni. Nalazi se u podnožju planine Zlatar, a podigla ga je bivša JNA na površini od 6.500 m2. Smješten na dubini od 280 metara ispod zemlje, sagrađen je s namjerom da u slučaju (atomskog) rata, funkcionira kao centar vojnih operacija i sklonište za predsjednika Tita, njegovu obitelj i najbliže suradnike. Sastoji se od brojnih rezidencijalnih prostora, sala za konferencije, kancelarija i “predsjedničkog bloka”, a bio je predviđen za nesmetan život 350 ljudi tijekom šest mjeseci. Izgradnja je trajala od 1953. do 1979. godine a investirano je 4,6 milijarde američkih

1

dolara. 2011. godine u ovom objektu održavalo se Bijenale savremene umjetnosti gdje su 44 umjetnika iz 18 država svijeta izložili svoje postavke, a za kulturni turizam trebao bi služiti i u budućnosti.

U HRVATSKOJ TITO NA NULI Za razliku od Bosne, u ostalim je državama bivše Jugoslavije Tito turizam i dalje relativno neiskorišten resurs. Burne 90-te u Hrvatsku su donijele nova vremena, a ono što je ostalo od Tita je ili uništeno, ili je naglasak stavljan na ostale sadržaje.

U Zagorju, u Kumrovcu se nalazi Titova rodna kuća, no danas se taj sadržaj u turizmu prodaje kao etno selo Kumrovec. Kuća je sporedna atrakcija jedinog hrvatskog muzeja na otvorenom, u kojem su očuvani stil života, obrti, alati i običaji na prijelazu XIX. u XX. stoljeću. Muzej je dobro osmišljen i vođen, ali ono što čudi jest činjenica da je u prezentaciji etno-sela, sam Tito skoro pa prešućen!

Zašto je to tako? Kako navode gradske i turističke vlasti u Kumrovcu, nakon raspada Jugoslavije, uslijed poricanja Titova značaja za Hrvatsku, i dovođenja antifašističkog pokreta pod znak pitanja, uprava Etno sela Kumrovec našla se u teškoj i delikatnoj situaciji, kako preživjeti, opstati i dočekati bolja vremena. To im je pošlo za rukom zahvaljujući prije svega davanju akcenta na etno sadržaje, šutnji ili uzgrednom o spominjanju povijesnog dijela čiji je glavni sadržaj Tito.

Dosad doista nije bilo političke volje da se dobri projekti koje je Kumrovec predlagao uzmu u razmatranje i odobre, odnosno financijski podupru. Tako se primjerice dogodilo da su pozvani u Kinu, na sastanak Forbesove liste (magazin koji objavljuje godišnje popise najbogatijih na svijetu) sa zamolbom da 10 minuta prezentiraju Etno selo i Tita, ali uz sve milijune koje troši Hrvatska turistička zajednica na promidžbu, za odlazak delegacije od 2-3 člana, nije bilo sredstava.

Brijuni, omiljena Titova ljetna rezidencija u kojoj je primao okrunjene glave, svjetske političke lidere ili celebrity ličnosti, i danas dobro prihoduje od turizma, ali bogata i raznovrsna ponuda ima još uvijek premalo veze s Titom.

Obilaskom otoka nećete vidjeti čuvene vile, također, ni otok Vanga nije uključen u obilazak,

iako je poznato da je Tito baš tamo najradije boravio i da je 2 osobno još daleke 1952. godine započeo s krčenjem makije da bi mu kasnije nakon podizanja sjenice za odmor, ribarskog salona, dnevnog boravka, kabineta, bravarske radionice, kovačnice i foto laboratorija, to postao dom. No, ovdje se nalazi muzej s Izložbom fotografija vezanih uz Titov boravak na Brijunima, ali ona datira još iz 1984.g.

Od Titove ostavštine možete još iskusiti vožnju u cadillacu Eldorado, koji su mu poklonili hrvatski iseljenici 1953. godine. Cadillac je renoviran a ukoliko se poželite na trenutak poistovjetiti s Titom, pola sata vožnje košta 3.000 kuna, a jedan sat 5.000 kuna. U cijenu je uračunat i vodič-vozač. Na raspolaganju vam je i opcija fotografiranja u limuzini za 50 kuna.

Neslavnu sudbinu je doživio i brod Galeb kojim je Tito oplovio svijet. Nakon što je prošao sve i svašta, brod je osam godina ležao u riječkom brodogradilištu, gdje je propadao, i na kraju ga je na licitaciji kupio grad Rijeka za 150.000 dolara.

Prošle je godine po prvi puta na njemu održana izložba, koju su više zbog samog broda pohrilili pogledati mnogi Riječani.

Projekat “Brod Galeb” predviđa da se brod da u koncesiju, s obavezom koncesionara da brod uredi i dovede u puno plovno stanje, zatim da veći dio broda bude po namjeni memorijalni, da brod nekoliko mjeseci godišnje bude usidren u riječkoj luci, a da se 3% od prihoda uplaćuje u gradsku blagajnu. Iako oporba često kritizira gradonačelnika Rijeke što se sredstva spomeničke rente troše na remont broda, ovo je dobar i dalekovidni program Grada, koji shvaća da je “Galeb” vrijedna turistička investicija a ne tek “staro željezo”.

No, za kraj, čini se da se stvari počinju pomalo mijenjati. U Splitu, na atraktivnoj lokaciji s južne strane Marjana, u morskom akvatoriju smještena je Vila Dalmacija čija je sudbina ipak svjetlija nego mnogih njezinih “rođakinja” po bivšoj Jugoslaviji.

Zahvaljujući državi i Gradu Splitu, dosad je utrošeno 4,5 milijuna kuna (2,5 od države) za rekonstrukciju i renoviranje cijelog kompleksa. Za vrijeme šestomjesečnih radova, vrijedne

3

4

1

Etno selo Kumrovec Muzej je otvoren od 01.04. - 30.09.2012. od 9 do 19 sati, i od 1.10. do 31.03. od 9 do 16 sati.

Ulaznica odrasli 20 Kn djeca 10 Kn www.mdc.hr/kumrovec 2

Nacionalni park Brijuni Izlet brodom Mali Brijun 170 Kn za strance 85 Kn za goste iz Hrvatske a obuhvaća oplovljavanje arhipelaga, posjet Titovom muzeju i safari parku. www.brijuni.hr 3

Muzej istorije Jugoslavije Beograd Muzej je otvoren svaki dan od 10 do 16 sati.

Ulaznica odrasli 200 dinara (cca 15 Kuna). www.mij.rs 4

Muzej bitka za ranjenike na Neretvi Radno vrijeme od 8 do 16 sati Ulaznica 12 Kn www.muzej-jablanica.com

Dio “opreme” Titova bunkera u Konjicu (BiH). Građen u tajnosti i smješten 280 metara ispod zemlje s površinom od 6.500 m2, bunker je trebao biti Titovo sklonište u slučaju rata. Unutrašnjost i sva oprema sačuvani su u cijelosti, a sam bunker bi ubuduće trebao biti namijenjen za sadržaje kulturnog turizma travanj 2012.

Turizam Info 63

4

4 Bijela kuća u Beogradu u kojoj je Titov grob Uz bijelu kuću nalazi se i Muzej gdje se mogu vidjeti Titove štafete i dio poklona koje je dobivao od stranih državnika. Iako nekada impresivan kompleks, od Titove smrti je loše održavan i bez značajnijih investicija koje bi povećale atraktivnost

5 Brod Galeb nalazi su u Rijeci u lošem stanju.

Trenutno je u vlasništvu Grada koji ga planira turistički revitalizirati

5

umjetnine sklonjene su u Galeriju umjetnina.

Nakon obnove odlučit će se kako Vilu staviti u funkciju komercijalnog turizma, s tim da sama od svojih prihoda pokriva sve svoje troškove. Kao jedan od turističkih aduta, osim što je Tito volio u njoj boraviti, turiste bi se podsjetilo da su tu svojedobno odsjedale i druge znamenite ličnosti kao primjerice Churchill ili Selassie.

BEOGRADSKI PLAVI VOZ I KUĆA CVIJEĆA Plavi voz popularno je ime specijalnog vlaka korištenog za Titove potrebe kao predsjednika Jugoslavije. Danas je vlak na “suhoj pruzi” u Beogradu, odnosno u depou u Topčideru i za utjehu, barem služi turističkoj namjeni. Otvoren je za posjet, ili najam za ekskluzivne događaje, pa je tamo i srpski Playboy slavio rođendan (Tito bi kao izvorni hedonista i epikurejac, sigurno pozdravio “zečice” u vlaku).

Interes turista je velik, mnogi stranci obilaze i fotografiraju vlak, tako da osim onih koji žele vidjeti autentično vozilo doživotnog predsjednika SFRJ, Plavi voz obilaze i ljudi kojima je hobi izrada maketa vlakova.

U blizini nekadašnje Titove rezidencije na Dedinju u Beogradu, na površini od 3.480 m2 nalazi

se Muzej istorije Jugoslavije, osnovan 1996. godine, kojeg čine tri cjeline: Stari muzej, Kuća cvijeća i Muzej 25. Maj. Fond Muzeja obuhvaća 200.000 izložaka vezanih za Titov život i za povijest Titove Jugoslavije. Do 1982. u Muzeju su se izlagali, čuvali, obrađivali i izučavali pokloni koje je Josip Broz dobio u zemlji i inozemstvu a njegovo osnovno obilježje bila je stalna postavka zbirke štafeta. Tu su se održavali susreti s umjetnicima, organizirale tematske izložbe iz fondova Memorijalnog centra i posjetitelji su mogli pogledati dokumentarne filmove o životu i radu Josipa Broza. Nakon što je otvorena Kuća cvijeća čija je namjena čuvanje uspomene na Tita, Muzej 25. Maj postaje ulazni i izlazni objekat Memorijalnog centra. Što se ostalih republika bivše Jugoslavije tiče, Tito je kao i u Hrvatskoj u funkciji turizma vrlo malo.

Slovenija ima brojne Titove vile, kao i Makedonija, no ili su devastirane, ili prodane ili služe za potrebe države i nisu otvorene za turiste.

Na kraju ostaje zaključak da ako nećemo učiti od Nijemaca i svih koji su zahvalni da su se ljudi kao Tito rodili na njihovim prostorima, učimo barem od Bošnjaka... koji su ponosni na Tita i ono što im je od njega ostalo.

VALTER BRANI SARAJEVO OMILJENI FILM U KINI Ogromni je interes Kineza za Tita. Film redatelja Hajrudina Krvavca „Valter brani Sarajevo“, koji je hommage partizanskim ilegalcima u II. svjetskom ratu, već punih 40. godina prikazuje se u kineskim kinima i redovito u sklopu Novogodišnjeg TV programa, tako da je postao najgledaniji film u Kini svih vremena oko 13 milijardi gledatelja.

64 Turizam Info travanj 2012.

U njemačkom je magazinu Der Spiegel 2005. godine objavljen članak autora Marca Hasse. Govori o turizmu grada Triera koji tada, a u novije vrijeme još i više, veliku većinu turističkog prometa temelji na Karlu Marxu i činjenici da se ovdje nalazi njegova rodna kuća. Glavni su gosti Kinezi, a članak donosimo u cijelosti.

ZARAĐIVATI S KARLOM MARXOM Trier je hodočašće za kineske turiste.

S obzirom da turisti iz dalekog istoka slove za lošije potrošače, trgovci u Trieru uče kineski.

V

eliki je trenutak za Li Qing Dea, 60, neurokirurga iz iz Šangaja. Pogled mu trepće, lijeva ruka grozničavo maše kamerom. Stoji ispred kuće broj 10, nenapadne gradnje sa zelenim prozorima, stisnute između frizerske škole Klausa Muellera i Rachid Grilla. 5. svibnja 1818. godine ovdje je rođen Karl Marx, duhovni otac komunizma.

- Vrlo sam ganut, kaže gospodin Li, Marx je bio velik čovjek.

Oko njega se tiska 37 drugih članova kineske grupe. Prethodnih dana bili su u Frankfurtu, Koelnu, Bruxellesu i Parizu. Na redu je Trier. Od rimske kapije Porta Nigre brzo su promarširali uz muzikante, štandove s kobasicama i butike. Zaustavili su se uz katedralu: dvije minute. Uz kuću Tri kralja: pola minute. Tek kod kuće Karla Marxa boravak se je produžio na 13 minuta.

U Trieru su ljudi zahvalni što je Marx rođen baš ovdje.

Naposljetku, ovaj je „hodočasnički“ grad ostvario rekord: 28.700 Kineza je u 2004. godini boravilo u ovom najstarijem njemačkom gradu, što je 40% više nego u 2003. godini. Tek nekolicina većih gradova poput Frankfurta, Muenchena i Hamburga su još uvijek među češćim odredištima gostiju s dalekog istoka. Veliki je to uspjeh za Trier, samo što su „Kinezi do sada trčećim korakom jurili do Marxa, bez da imalo gledaju lijevo ili desno“, kaže Patricia Ellendt iz Turističkog ureda.

Nisu bili primjećeni niti butici, niti restorani i gostionice. Kako su Kinezi naviknuti na svoju kuhinju, radije su igrali na sigurno i jeli kod Kineza, nego probali domaće specijalitete kao što je Steak u rizling marinadi, pečen na drvenom ugljenu. Iz toga su razloga slovili kao slabiji potrošači. No, od 1999. godine potrošnja kineksih turista je povećana četiri puta, pa su trgovci i ugostitelji počeli svojevrsnu kinesku ofenzivu. Prva je mjera: tečaj kineskog.

U deset puta po dva sata trebali bi optičari, zlatari i konobari naučiti pravilno pozdravljanje na kineskom i kako reći cijenu.

Nakon zatvaranja radnji, u sobi 108 Pučke škole uče se rečenice kao što je: Māma mà mă, što

znači: Majka grdi konja. Nije da se ova rečenica u Kini često koristi, no za početnike u kineskom ona je najbolja za učenje karakteristika jezika - četiri tona.

U planu je i učenje posebnosti ove strane kulture. Primjerice sa gostima se ne smije rukovati, u njihovoj prisutnosti se ne smije ispuhati nos, a vizit kartu je potrebno uzeti s obje ruke. Oprezan treba biti i s brojevima. Vier (4) na kineskom znači “umrijeti”. Što bi Kinezi mogli kupiti u Trieru, ako ih znak “umrijeti” dočeka umjesto cijene.

No, iako nakon deset sati tečaja zahtjevnija konverzacija neće biti moguća, kako kaže učiteljica Chang Tsun - Hwa, sve ima više simbolično značenje: - Gostoprimstvo kod Kineza igra veliku ulogu. Kada Nijemci govore njihov jezik, Kinezi se osjećaju počašćeno.

Tečaj je inicirala City - Initiative - Trier, udruženje 170 trgovaca i ugostitelja. Predsjedniku Hans Schlechtriemen zasvjetle oči kada govori o budućnosti: - Prema prognozama 70 do 80 milijuna Kineza bi trebalo u slijedećim godinama putovati u inozemstvo, a Trier je u Kini zbog Marxa najpoznatiji njemački grad, pa tako možemo očekivati još veći porast broja posjetitelja.

No, samo tečajem se neće privući turiste u trgovine. Tako će Kinezi ubuduće čim dođu u autobus dobiti vodič za shopping, koji promovira trgovine i ugostiteljske objekte u Trieru. Da hramovi shoppinga ne bi ostali neprimjećeni, na vratima je i žuta naljepnica na kojoj na kineskom piše: Dobrodošli. Zabavite su u kupovini.

Neki su trgovci skeptični, da li će ove mjere zaista potaknuti Kineze na kupovinu. - Kinezi su svjesni cijene, no svejedno kupuju, primjetio je Michael Muller, vlasnik najveće trgovine za mušku odjeću u Trieru “Zur blauen Hand”. Kupovina Kineza se kod njih još uvijek odražava u nepredvidljivim okvirima. No, kako kaže Muller kada kupuju primjerice polo majice, onda je to odjednom 20 komada.

Li Qing De je sa svojom grupom nastavio putovanje prema Heidelbergu. Prije toga bio je u kupovini. Sažetak: sako (80 eura), traperice (60 eura), sat Swatch (200 eura), parfem (30 eura), čokolada (5 eura), dva kišobrana (20 eura) - sve skupa 395 eura.

Marx bi se okrenuo u grobu. travanj 2012.

Turizam Info 65

VINSKI IZLOG MALVAZIJA KOZLOVIĆ 2011

CHARDONNAY MILVA 2008

KOZLOVIĆ (ZAPADNA ISTRA)

ROXANICH (ZAPADNA ISTRA)

Bistro, slamnato žute boje sa zelenkastim refleksom, gusto. Miris je čist, otvoren, izražene intenzivnosti, djeluje mlado i svježe.

U nosu dominira florealna nota akacije koja prelazi u voćne i herbalne tipa zelene jabuke, vinogradarske breskve, citrusa i kadulje. U okusu je suho, toplo, svježe i mineralno. Intenzivnog okusa srednje trajnosti. U retru se ponavljaju voćni i cvijetni mirisi akacije, zelene jabuke, citrusa, finale lagano gorkasto, srednje do punog tijela. Izbalansiran odnos kiseline, alkohola i mineralnosti te voćnost koja se preslikava u retru daju vinu pitkost i jednu višu dimenziju.

Vino je djelomično bistro, intenzivnije jantarne boje, gusto. Na nosu je čisto, u početku malo zatvoreno.Vino se otvara te postaje vrlo intenzivno. Dominira voćni karakter kandirana kora naranče, prezreli ananas, marelica, bijelo voće kruška, jabuka. Voćne arome prelaze u kompleksnije tipa karamel i tofi, tipične za macerirana vina te začine cimet i bijeli papar. Vrlo fino i kompleksno. U okusu suho, toplo, mekano, primjetni fini tanini koji uz svježinu i mineralnost daju okusu višu dimenziju i čine ga sočnim. U retru slankasto, ističe se prezrelo bijelo voće, kandirana kora naranče, začini cimet i papar, finale jako dugo, punog tjela. Vino je harmonično, za ovu stilistiku rekao bih i elegantno, vrlo dobre kvalitete zbog kompleksnost i intenziteta mirisa te strukture i balansa u okusu.

Gastro preporuka Carpaccio od lubina, carpaccio o jakobovih kapica, kamenice, puretina ili piletina sa žara, gregada od bijele ribe, buzara od školjki, rižoto od škampi Proizvođač Gianfranco Kozlović Sorta grožđa Malvazija istarska Alkohol 13,0%

Gastro preporuka bakalar na bijelo, riba s povrćem u pećnici, teleća koljenica sa rižotom od šafrana, teleće brizle na maslacu, fuži sa tartufima, pečeni ombolo Proizvođač Roxanich

Ukupne kiseline 6 g/l

Sorta grožđa Chardonnay

Temperatura za serviranje 10 - 12º C

Alkohol 13%

Preporučena čaša Rizling

Temperatura za serviranje 12-14º C

Način seRviranja rashlađeno

Preporučena čaša Montrachet

Vinorodno područje Bujština, zapadna Istra

Način serviranja Rashlađeno u kvalitetne vinske čaše

Starost vinograda 5-50 godina

Starost vinograda 15 g.

Nadmorska visina vinograda cca 240 m

Položaj vinograda Bačva/Višnjan

Berba ručna/kraj kolovoza-kraj rujna

Berba Ručna

Vinifikacija na bijelo

Vinifikacija U drvenom badnju, prirodni kvasci

Dozrijevanje u inox tankovima Veličina boce 0,75 lit Punjenje ožujak 2012, berba 2011.

Cijena u nabavi 70 Kn + PDV Preporučena cijena u restoranu boca 140 Kn / čaša 30 Kn

66 Turizam Info travanj 2012.

Dozrijevanje Pune tri godine, francuski hrast, nebistreno i nefilitrirano Veličina boce 0,75 l i 1,50 l Punjenje 10.000 boca, punjeno rujan 2011.

Preporučena cijena U RESTORANIMA 280 Kn boca / 45 Kn čaša

Pripremio KLAUDIO JURČIĆ Najbolji Sommelier u Hrvatskoj 2008 - 2009 - 2010 -2011

SAUVIGNON 2010

MALVAZIJA ISTARSKA 2011

LEGOVINA (ZAPADNA ISTRA)

BERTOŠA ROBI (CENTRALNA ISTRA)

Sauvignon 2010 Legovina spada u rijetke istarske Sauvignone na tržištu, s obzirom da ta sorta preferira nešto drugačije klimatske uvjete. Bez obzira na tu činjenicu vino reflektira sortnost, sauvignonski šarm i kvalitetu. Vino je bistro, slamnato žute boje, djelomično gusto.

Na nosu čisto, miris u nešto zrelijoj fazi, srednjeg intenziteta. Naglašen voćni aromatski profil lyhcee, grejp, kora naranče i bazga te lagana herbalna nota u pozadini, tipa kadulje. U okusu je mekano, djelomično svježe, uravnoteženo, u retru se ponavlja voćnost posebno bazga, srednjeg tijela, elegantno i fine kvalitete.

Vino je bistro slamnato žute boje gusto. U nosu čisto primjetna, lagana eterska nota, srednje intenzivnosti, fino. Djeluje zrelije, u prvom redu prepoznaje se vinogradarska breskva, jabuka, citrusi te u pozadini florealna nota akacije. U okusu suho, toplo, svježe i mineralno. U retru primjetna lagana eterska nota, gorkasto, ponavlja se spektar mirisa percipiran na nosu, finale dugo, punog tijela.

Gastro preporuka Fritaja od šparuga, svježi kozji sir, mozzarela caprese, tjestenina sa povrćem, rižoto s plodovima mora, puretina sa žara Proizvođač Legovina, obitelj Legović Sorta grožđa Sauvignon Alkohol12,2 vol%

Gastro preporuka Salata od hobotnice, carpaccio ili tartar od tune, toplo hladna salata sa puretinom, rižoto od teletine, tjestenina sa škampima Proizvođač OPG BERTOŠA ROBI Sorta grožđa Malvazija Alkohol cca 14 vol% Ukupne kiseline 5,8 g/l

Ukupne kiseline 6,2g/l

Temperatura za serviranje 11-12˚C

Temperatura za serviranje 10˚C

Preporučena čaša Rizling

Preporučena čaša Klasična, kao i za malvaziju

Način serviranja Otvaranjem boce pričekati nekoliko minuta da vino dobije malo zraka

Način serviranja Rashlađeno u kvalitetne vinske čaše Vinorodno područje Zapadna Istra Starost vinograda 7 godina Nadmorska visina vinograda 220 - 230m Položaj vinograda okolica Kaštelira Berba Isključivo ručna, početkom 9 mjeseca

Ime vinograda STANCIJA Starost vinograda 6 god.

Berba Ručna Vinifikacija inox Dozrijevanje inox Veličina boce 0,75 l

Vinifikacija klasična kontrolirana, sa prethodnom crio maceracijom

Punjenje cca 3.500 boca, travanj 2012

Dozrijevanje inox bačve i boca

Cijena u nabavi 38 Kn + PDV

Veličina boce 0,75 l

Preporučena cijena 120 Kn boca / 45 Kn čaša

Cijena u nabavi 56,75 Kn + PDV Preporučena cijena u restoranima 150 Kn boca / 25 Kn čaša

travanj 2012.

Turizam Info 67

STIGLO JE VRIJEME ZA PRIPREMU SEZONE

SIGURNI NA PLAŽI

68 Turizam Info travanj 2012.

PRIPREMA ZA SEZONU

Vrijeme je kada se pripremaju plaže za doček prvih gostiju. No, u trenutku kada je čovjek na plaži opušten, nesreće u moru i posljedice s kojima se koncesionari plaža ili hotelijeri moraju nositi, nažalost su neizbježne. Što učiniti da se nesreće, tužbe i loš glas koji iz njih proizlazi svedu na najmanju moguću mjeru?

N

a plaži pod koncesijom Hotela Maestral u istarskom Novigradu počele su pripreme za sezonu.

Plažu su počeli opremati ležaljkama i suncobranima, očistili su sanitarne čvorove, počinju stavljati oznake koje upućuju da je riječ o plaži s Plavom zastavom. Među oznakama su i panoi s podacima o temperaturi, kakvoći vode i vremenskoj prognozi. Tu je i tlocrt plaže s rasporedom sanitarnih čvorova, sportskih i ugostiteljskih sadržaja, i slični nužni podaci. Uskoro će u moru postaviti i plažne ograde, onu specifičnu užad s crvenim i bijelim pontonima što označavaju granicu do koje se kupači bezbrižno mogu kupati. Potrebno ju je postaviti već sada, jer prvi se kupači očekuju krajem travnja a kupače je, čim se pojave, potrebno zaštititi.

Zvuči kao idila, zar ne? No, ovo nije nažalost situacija koja je stvarnost na svim hrvatskim plažama. Mnoge će ljeto opet dočekati nespremne. Kao i u mnogo drugih primjera, i ovdje su Zakoni nedorečeni, pa je onima koji gospodare plažom pitanje sigurnosti kupača najčešće samo pitanje stupnja moralne odgovornosti. Ili s druge strane visina kazne koju treba platiti, odnosno tužba kupača ukoliko se desi nešto loše.

PREOPĆENITI ZAKONI Svake godine sredina sezone vrijeme je kada najčešće slušamo o nesrećama u kojima su stradali kupači. Od glisera ili skutera koji su se nalazili preblizu obali. Zanimalo nas je što se dešava kada se to desi na plaži gdje je koncesionar hotelijer i što učiniti kako bi se spriječilo da trud dobre sezone ode u vjetar, jer samo jedna nesreća na neosiguranoj plaži znači tužbe, i donosi ono što je možda u turizmu najteže riješiti - lošu reklamu i loš glas.

Sigurnost kupača na plažama pod koncesijom u Hrvatskoj osigurava Pravilnik, donesen 1995. godine. Iako mu se zamjera preopćenitost jer primjerice razlikuje samo dvije vrste plaža, uređene i neuređene, ne naznačujući precizno koje su kakve, u njemu su jasno propisane obaveze koncesionara plaže vezano za sigurnost kupača.

Tako u njemu stoji da je na uređenim plažama koncesionar dužan propisati i osigurati provođenje reda, osigurati opremu za pružanje prve pomoći, vidljivo ograditi plažu s morske strane, te osigurati sredstva za spašavanje kupača i potreban broj spasioca.

Uvjete pod kojima će se to ispuniti određuje teritorijalno nadležna Lučka kapetanija ili ispostava, a ako ih koncesionar propusti ispuniti, platit će kaznu između 7 i 15 tisuća kuna. No, često je upravo kontrola najslabija karika u lancu.  travanj 2012.

Turizam Info 69

PRIPREMA ZA SEZONU

NESREĆE NA MORU U 2011.

341

intervencija traganja i spašavanja

“Koncesionar plaže je dužan osigurati

sve uvjete sigurnosti, a ukoliko to ne učini kazne su od 7.000 do 15.000 kuna!

15

intervencija spašavanja ljudi iz mora

15

intervencija spašavanja kupača

876

osoba spašeno na moru Podaci Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru

Ivica Čikotić, viši inspektor sigurnosti plovidbe u Lučkoj kapetaniji Split, podsjeća i kako sukladno jednom drugom Pravilniku, onom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH, gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku) mogu glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojem istima nije zabranjeno glisiranje, kao što su prilazi lukama uskim kanalima.

- Brodice na vesla, daske za jedrenje, sandoline, pedaline i slično smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 metara od obale, ali u principu izvan akvatorija ograđenih plaža, navodi Čikotić. Kazne za nedopušteno glisiranje kreću se od 1.000 do 10.000 kuna.

Da je upravo ovo veliki problem za hotelijere koji imaju koncesiju nad plažom, svjedoči primjer koji se je prije nekoliko godina u srcu sezone dogodio u Vodicama.

- Prije tri godine dogodio se slučaj kada se skupina mladića nekontrolirano uputila prema plaži i kupačima.

Kako su gliserom prešli preko plažne ograde, tako su se plutače uvukle u propeler motora, zablokirale ga, te na svu sreću zaustavile gliser. Na taj smo način spriječili nesreću i tužbu, prisjetio se direktor hotela Darko Bastić. Upravo se tu postavlja pitanje što učiniti i koliko je dovoljno da bi gosti bili sigurni?

PLAŽNA OGRADA PRVI KORAK Na plaži hotela Maestral se pravila o sigurnosti kupača pridržavaju otkad postoje zakonski akti koji ih propisuju. U posljednjih 10-ak godina pravila o sigurnosti su dodatno postrožili i kriteriji za dodjelu Plave zastave. No, još uvijek stoji činjenica da su napučene plaže pravi mamac za one željne samopromocije, na osobnim ili unajmljenim jet ski-ovima, skuterima ili gliserima.

Prije desetak su godina u makarskoj tvrtci Mis Plastik, jednom od prvih proizvođača plažnih ograda, primijetili da na području zaštite kupača postoje stanovite „praznine“. „Rupu“ su popunili 70 Turizam Info travanj 2012.

proizvodnjom plažnih ograda kojima su do danas zaštitili 150 kilometara hrvatskih plaža, od Istre do Dalmacije.

- Plažna ograda ima dvostruki efekt, jedan je efekt osjećaja sigurnosti za kupača i samog koncesionara, a drugi je efekt onaj na ljude u prometu plovila koji u pravilu usporavaju kad vide ogradu te, ako su ju izgubili, dobiju percepciju koliko se blizu plaže nalaze. Kupač koji izađe van područja plažne ograde, a ona se postavlja na najviše 100 metara od kopna, čini to na vlastitu odgovornost, a linije iscrtane plažnim ogradama posao olakšavaju i spasiocima koji imaju bolji pregled kupališta, navodi direktor marketinga i prodaje Mis Plastika Daniel Čečavac.

Plažne se ograde postavljaju jednostavno i brzo, služe za više sezona, a ako se upitamo o povratu investicije, dovoljno je samo spomenuti tužbe, probleme, i ono najgore, a to je dovođenje u pitanje ljudskog života.

No, nije to jedina opasnost koja se može desiti na plaži. Često se događa da se stariji ili plivači koji su u slabijoj kondiciji precijene, pa u tom slučaju plažne ograde često služe i kao mjesto za odmor plivača. Upravo je o tome, razmišljao Gordan Jakšić iz tvrtke Promix koja je prije sedam godina osmislila jedinstven projekt takozvanih odmorišta za kupače. Odmorište za kupače ima pontonsko tijelo od 2 metra širine na kojem se nalazi ručka za pridržavanje i potporanj za noge, te reklamni pano na 1,5 metara visine.

- Takvo odmorište, kaže Jakšić, služi za odmor, a tako i kao zaštita od utapanja, te kao zaštitna linija koja ima sličnu funkciju poput plažne ograde – upozorava na plažu i kupače. Osim što prevenira nesreće, odmorište za kupače je i oglasni prostor, a na njemu se istovremeno može odmarati do deset plivača.

Prije četiri godine postavili smo ih, kao pilot projekt, na 12 plaža u Hrvatskoj, kaže Gordan Jakšić.

No, odmorišta za kupače neće biti od koristi ako se kupači i sami ne budu odgovorno ponašali. Tako će u jeku sezone mnoge policijske postaje i javna tijela kupače savjetovati da se kupaju u prostoru označenom za kupanje ili bar ne plivaju dalje od 100 metara od obale, da koriste plaže ne na kojima

EUROPSKA PRAKSA ZAŠTITE KUPAČA

ODŠTETE U SLUČAJU NESREĆE 7.500 Kn za invaliditet do 10%

150.000 Kn

za trajni invaliditet

2.000 do 30.000 Kn za pretrpljeni strah

Od 2.000 Kn na više

S obzirom na povećani broj nesreća na plažama, Britansko je kraljevsko društvo za sprečavanje nesreća na moru još 1993. godine donijelo Pravilnik s uputama kako učiniti plaže sigurnima. S obzirom da se u slijedećih nekoliko godina broj nesreća u Britaniji smanjio, ovaj je dokument uskoro postao glavna vodilja za sigurnost na plažama na razini Europske unije.

Pravilnik predviđa neke osnovne parametre koji su obavezni, a to je zastava koja govori o stanju mora, više informacija o lokalnim specifičnostima (plima, struje, vjetrovi) koje se daju ne samo na plaži već i u turističkim uredima, obavezne plažne ograde te tim spasioca. Kako će to biti posloženo i regulirano, ostaje na lokalnim vlastima, zakonodavstvu i lučkim kapetanijama.

Za usporedbu, talijanske su plaže u potpunosti regulirane ovim pravilnikom, no na primjerice Rivieri di Rimini, hotelijeri se i dodatno udružuju u asocijacije koje se bave unapređenjem sigurnosti

gostiju na plažama. Na taj se način pokušava utjecati na smanjenje krađa koje su na talijanskim plažama veliki problem, a gostima se o sigurnosti daju informacije na gotovo svakom koraku. Novi projekt za sezonu 2012. je i poseban pribor za prvu pomoć na plaži, koji će gosti moći dobiti u hotelima.

za ožiljke i rane

travanj 2012.

Turizam Info 71

postoji spasilačka služba i ne plivaju na područjima koja predstavljaju plovni put.  U Hotelu Maestral pod koncesijom imaju jet ski plovila, a svoje kupače od ove potencijalne opasnosti štite lako, budući da osoba zaduženja za jet ski-je prati njihovo kretanje i ukoliko se previše približe obali i kupačima, pomoću daljinskog upravljača gasi motor plovila.

Međutim, što s ostalim plovilima, koja nisu pod njihovom kontrolom?

- Zove se lučka kapetanija koja reagira promptno. Dosad na našoj plaži nismo imali potrebe zvati lučku kapetaniju. Inače, neovisno o našim pozivima, njihovi nas zaposlenici s vremena na vrijeme obilaze u svojim uobičajenim inspekcijama, upravo kako bi provjerili što se događa na terenu, plove li skuteri i ostala plovila preblizu obale, i je li po pitanju sigurnosti kupača sve u redu, kaže Saša Krevatin, pomoćnik direktora Hotela Maestral, inače osoba odgovorna za sport i plaže hotela.

Osim inspektora lučke kapetanije, kupače na plažama štite i posade brodica lučke kapetanije te pomorska policija. Osim ovih službenih

LJETO JE MAMAC ZA LOPOVE Opasnost od vozila koja glisiraju samo je jedan aspekt ugrožavanja sigurnosti kupača. Drugi su svakako nezgode na samoj plaži, koje koncesionari mogu spriječiti i to, primjerice, postavljanjem tepiha na rampama za ulazak u more, rukohvatima i stepenicama za pristup moru, kao što to rade u Maestralu, ili ograđivanjem dijela plaža za nekupače.

Sve su to detalji koji u zbroju čine da hrvatska turistička slika čiji su plaže jedan od osnovnih dragulja, izgleda mnogo bolje.

Jedan od značajnih problema na plažama predstavljaju i krađe. Problema krađa svjesni su i u Hotelu Maestral iako s njim nemaju većih problema budući da plaže nadgledaju stražari i spasioci. Od ove sezone planiraju u suncobrane ugraditi i male sefove.

Na ideju o sefovima za ključeve, mobitel i ostale manje vrijedne predmete, došli su i u poduzeću Mis Plastik čiji se proizvodi zovu Beachbox-ovi. – Kako godinama proizvodimo stalke za suncobrane i prisutni smo na plažama te se susrećemo s problemima, ustanovili smo da su velik problem i opušci od cigareta, pa smo stalak spojili s integriranom pepeljarom, a predvidjeli smo i malu posudicu za otpad. Površina stalka se pak može iskoristiti i za oglašavanje, navodi Daniel Čečavac iz Mis Plastika.

72 Turizam Info travanj 2012.

100 95 75

25 5 0

promix novine cmyk 20. o� ujak 2012 9:22:01

NAJPOSJEĆENIJI REGIONALNI TURISTIČKI PORTAL!

www.turizaminfo.hr internet portal za turizam i gastronomiju

pratite Svakodnevno novosti iz turizma i ugostiteljstva

PAKETI OGLAŠAVANJA VEĆ OD: *start paket uključuje: baner 300 x 100 px, 50.000 prikaza, 12 mjeseci + sponzorirani članak s fotografijom i linkom u članku na internet stranice oglašivača. Cijena je izražena bez PDV-a.

270

* n KO

N MJESEČ travanj 2012.

Turizam Info 73

LAST MINUTE

Do prvog početka turističke sezone, Uskrsa, dijeli nas svega nekoliko dana. Vlasnici turističkih brodova usidrenih u opatijskoj luci odrađuju svoje zadnje pripreme i čišćenje, dok se u pozadini na hotelu Ambasador užurbano uređuje posljednji, 10. kat.

Novi brod Joli, životno djelo i ponos jednog od najpoznatijih hrvatskih barkajola Gojka Ujdurovića koji ga je projektirao, izgradio i čiji je vlasnik i kapetan, u iščkivanju je završne inspekcijske kontrole, dozvola i polaska prve ture turista na obilazak Kvarnera.

74 Turizam Info travanj 2012.

26. ožujak 2012.

Foto: Adriano Požarić

ck

Ba

ll C

lo

Prva galerija u Hrvatskoj!

Posjetite nas u centru Samobora

h a ir

t ic A

r m c h air R A R ir e

s

s Pla

io n

Ch

al Table

ai

se

wo

as

h ai

r

a ir

-2 DKR

W

Ea m

cc

cC

Or

& O t to m a n e

a ir

ni

od

DC

W

Pl y

a ir

eC

W

Ho h eC

Lo Ch

O

t nu

l

id eS

ga

k

un

g

le

LTR

fe

e

b Ta

Co co

Co

s De

a ir

igg

me

S i d e C h air D S W

Ch

Ch

A lu e

s t ic

Ea m

la sP

n

Originalni klasici namještaja dizajnirani su tako da savršeno pristaju u Vaš dom

La

E

Pa nt o

um

mi

ni

A 117

Kolaž suvremenog dizajna i novoobrađenih klasika Zastupnik za Hrvatsku od 1997. godine: Tehno Klara d.o.o., Obrtnička 26, 10430 Samobor Za punu pažnju najavite svoj dolazak na 01 3326 975 www.tehno-klara.hr, www.vitra.com Vitra je jedini autorizirani proizvođač svih kreacija Eamesova namještaja za Europu i Bliski istok. © Vitra

®

travanj 2012.

Turizam Info 75

76 Turizam Info travanj 2012.