Turizam info 50 (ljeto 2012)

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 50 • srpanj/kolovoz 2012. • Cijena 49 Kn

WWW.TURIZAMINFO.HR

NOVI HOTELI

PUNTA VELI LOŠINJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST TURIZAM

FISKALNE KASE

GASTRO PRIČA

PAŠKI SIR GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

ISSN 1847-4780

9 771847 478000

SLADOLED

50 50 >

RESTORAN GARIFUL • HOTEL BILTMORE LOS ANGELES • KARIJERE • AMERICA’S CUP ISKUSTVO • VINSKI IZLOG • PARTY TIME

2 Turizam Info ljeto 2012.

SADRŽAJ BROJ 50 5 Uvodnik

45 Vinistra 2012.

Od Paga do Sjeverne Irske

Najbolja hrvatska vinska smotra

8 Tajne Griča

47 Hotel Biltmore LA

Zagrebčani pripremili originalnu turističku predstavu

10 Festival Kvarner

Kad klasična glazba postaje turistički adut u malim mjestima

11 Novi hoteli

U sezonu 2012. ušli smo s tri nova hotela 4 i 5 zvjezdica

17 Burleska na Hvaru

Od klasične večernje ponude do vrhunske umjetnosti burleske i cabareta

21 Zdravstveni turizam

Novi smjer na Fakultetu u Opatiji koji objedinjuje znanja zdravstva, ekonomije i turizma

23 Titanic Belfast

Najveće svjetsko Titanic iskustvo u službi turizma

28 Karijere

Novi ljudi u turizmu

30 Mobilne aplikacije

55 Literatura

Uspjeh iskrenosti i jednostavnosti u elitnom turizmu

Dobra knjiga za debelu hladovinu

56 Paški sir

Od kamena do sira uz puno znoja

31

Osim uz pršut paški sir može biti i odličan dodatak u receptu

36

71 America’s Cup Turizam

Od elitnog sportskog događaja do svakodnevne turističke ponude

76 Party Time

Najbolje ovosezonske manifestacije u regiji

78 Pow Wow International

Turistički ulaz u Ameriku za profesionalce iz cijeloga svijeta

82 Olimpijada & Turizam

17 71

Velika očekivanja za London možda postanu mrtvo slovo na papiru

84 Vinski izlog

Chardonnay, Cabernet Sauvignon, Malvazija Istarska

36 Sladoled

86 Fiskalne blagajne

Putovanje kroz neobičnu povijest uobičajenog deserta

56

62 Paški sir u gastronomiji

Za lakše putovanje

31 Gariful

Svjetska legenda hotelijerstva u svjetskoj prijestolnici jet-seta

U očekivanju strožih kontrola poslovanja i prometa

11

23

ljeto 2012.

Turizam Info 3

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO, HOTELIJERSTVO I TURIZAM

Besplatan primjerak • Broj 45 • kolovoz/rujan 2011.

Devedeset mu je godina tek

Hotel Park u Splitu Tradicija na tanjuru

Autohtoni sirevi Restorani

Damir & Ornella Novigrad, Istra

u na

zm sve o turi

jestu jednom m

www.turizaminfo.hr

godina IX - broj 50 - ljeto 2012.

UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr

T

urizam info se u devet godina izlaženja profilirao kao najkvalitetniji stručni časopis namijenjen svima Vama koji se bavite turizmom ili ugostiteljstvom, svima onima koji žele postati dio turizma, restoraterstva i hotelijerstva te svima onima koji žele saznati aktualne zanimljivosti iz turizma Hrvatske i regije.

DTP Operater Sara Marjanović

Svaki broj časopisa donosi veliki broj zanimljivih i korisnih tema, od ugostiteljstva, hotelijerstva, opremanja objekata, novosti na tržištu, sajmovima. Pišemo o svemu onome s čime se svaki dan u turizmu susrećemo.

Suradnici Jelena Androić, Dina Julius, Alenka Juričić, Branko Muždeka, Klaudio Jurčić, Tina Perić

Danas je Turizam Info najutjecajniji stručni časopis i provjereni izvor korisnih i kvalitetnih informacija svima koji se turizmom profesionalno bave, ili Vas turizam jednostavno privlači i želite znati više.

Fotografi Rino Gropuzzo, Sandro Rubinić Izdavač ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

6 brojeva

290 K

PDV

je uk

ljuče

nuc

Broj 49 • travanj/svibanj 2012. • Cijena 49 Kn

WWW.TURIZAMINFO.HR

VINSKA PRIČA

GASTRONOMIJA

N

DIVLJE ŠPAROGE VIKEND PUTOVANJA

MALVAZIJA ISTARSKA

Info Lab Mediji d.o.o.

A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr

TOP 5 BICIKLISTIČKIH STAZA SPOJ REKREACIJE I GASTRONOMIJE

Marketing i oglašavanje tel: 051/718 350 marketing@turizaminfo.hr

TURIZAM

SIGURNI NA PLAŽI

PRIPREME ZA SEZONU

ijenu

ISSN 1847-4780

ISSN 1847-4780

49 49

9 771847 478000

>

9 771847 478000

>

BENCHMARKING U HOTELIJERSTVU • BARBIERIEVA SKALINADA • KARIJERE • MOBILNE APLIKACIJE U TURIZMU • VINSKI IZLOG

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 50 • srpanj/kolovoz 2012. • Cijena 49 Kn

INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

WWW.TURIZAMINFO.HR

NOVI HOTELI

PUNTA VELI LOŠINJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

www.turizaminfo.hr

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST

PRETPLATA pretplata@turizaminfo.hr

TURIZAM

FISKALNE KASE

Pretplata (6 brojeva) Hrvatska: 290 Kn / Inozemstvo: 59 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu

GASTRO PRIČA

PAŠKI SIR GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

ISSN 1847-4780

SLADOLED

50 50

9 771847 478000

>

9 771847 478000

>

RESTORAN GARIFUL • HOTEL BILTMORE LOS ANGELES • KARIJERE • AMERICA’S CUP ISKUSTVO • VINSKI IZLOG • PARTY TIME

Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača.

Ime i prezime: Tvrtka:

OIB: www.turizaminfo.hr

Ulica i broj: Poštanski broj i mjesto: Država: Telefon:

Fax: ISSN 1847-4780

E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail

Potpis:

VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom. • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 290 Kuna (6 brojeva) • PRIMATELJ: Info lab Mediji d.o.o., A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2360000-1102276993 Zagrebačka Banka

9 771847 478000

50

>

Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax

051/ 718 351

Od Paga do Sjeverne Irske

T

ople ljetne večeri jednostavno “pitaju” neku zanimljivu hranu, koja ne opterećuje, već jednostavno odlično paše u malim komadićima uz čašu dobrog vina. Poneki put to može biti nešto industrijski, no udovoljiti si s nečim malim, izvornim i autohtonim postalo je u restoranima uzduž obale prava rijetkost. Pogotovo ukoliko to zatražite u jeku turističke sezone kada se svaki ulazak Nijemca, Talijana ili novopečenog ruskog bogataša ocjenjuje kao siguran zgoditak....

Razmišljajući o temama za ovaj broj, priča o paškom siru se nametnula sama. Naveliko priznat u Europi i svijetu, Paški sir (stranica 56.) definitivno je turistički i gastronomski adut otoka Paga, ali i cijele Hrvatske.

Dok smo obrađivali tu temu, u razgovoru s mnogim ugostiteljima stekli smo dojam da je paški sir namirnica koja je tu... no da se o njoj relativno malo zna. Premalo o njezinoj bogatoj povijesti, ali i potencijalu. Možda je to najbolje istaknuo jedan od kuhara mlađe generacije koji je dugo godina proveo u inozemstvu, usporedivši paški sir s parmezanom. Namirnicom čiju su vrijednost desetljećima Talijani promicali i radili na njoj, iako je po mišljenju našega sugovornika paški sir kvalitetom bitno bolji, a u gastronomiji na puno višem nivou i definitvno nešto što bi u nacionalnim razmjerima mogao postati razlogom dolaska i van sezone... onda kada bi Hrvatska bila prepoznata kao gastro destinacija u širim razmjerima. Vjerujemo da će ova priča dati neku novu ideju o paškom siru, svima onima koji stvaraju gastro turizam...

Iako je klasična turistička sezona u punom jeku, nekoliko stranica posvećujemo jednom novom turističkom projektu iz Sjeverne Irske - Titanic Belfast (stranica 23.). To je vrhunski svjetski primjer kako se iz industrijskog naslijeđa i dobre ideje povezane u javno-privatno partnerstvo može stvoriti turistički proizvod koji postaje razlogom dolaska u

destinaciju u kojoj je gospodarstvo bazirano na brodogranji, a ne na turizmu.

U Hrvatskoj je možda najbolji sličan primjer riječki torpedo koji ne da nije nikako zaživio, već je nažalost u zadnjih nekoliko godina opet doveden do ruba potpunog zaborava. No takvih potencijala ima jako, jako puno. Ispričati kroz takvo naslijeđe priču o životu jednoga, grada i generacija njegovih stanovnika, povijest i sve ono što leži skriveno iza najatraktivnijeg detalja, druga je strana turističke medalje.

Ona koja donosi cjelogodišnji turizam...

Ovu kratku priču bi trebalo pročitati jako puno, ne samo turističkih djelatnika, već i političara, ali i privatnih poduzetnika. Neiskorištenih potencijala na ovom području imamo i previše, pa ovi retci možda nekoga potaknu na pozitivno djelovanje...

No, za ove tople dane dok sezona još traje i popunjenost raste ostavili smo neke vedrije priče. Kako mediji prenose Pag je postao broj jedan party destinacija a i izgleda da je Hrvatska sa Zrćem postala nova Španjolska za Britance. Osim Zrća donosimo i pregled nekih od najinteresantnijih ljetnih festivala i manifestacija (stranica 76.), koji bi mogli u budućnosti biti jedan od ključnih elemenata da postanemo destinacija o kojoj se ne govori samo o moru i suncu, već i o zabavnim i kulturnim događajima.

P.S. Imate li prijedloge kako da budemo još bolji? adriano.pozaric@turizaminfo.hr

Tko pita ne skita Osigurala sam apartman od provale i krađe, no na polici osiguranja stoji kako prostor treba biti dobro zaključan i zatvoren, što je u vrijeme sezone nemoguće. Ukoliko se nešto desi, da li će mi osiguranje raditi probleme za isplatu štete?

Iva, Maslinica Osigurateljni standard i kod nas i u svijetu takav je da se kod osiguranja imovine uvijek pokriva isključivo provalna krađa i razbojstvo, a ne i nestanak stvari (obična krađa) te u tom smislu niti osiguranje apartmana nije iznimka.

Slijedom navedenog, obična krađa stvari gostiju nije pokrivena, bilo da je riječ o stvarima za osobnu upotrebu, bilo da je riječ o stvarima posebne vrijednosti (gotovina, ukrasni predmeti, kovanice i medalje, ručni satovi, plemeniti i poluplemeniti metali, kao i svi predmeti izrađeni od njih, umjetnički predmeti, antikviteti, osobne isprave i dokumenti, itd.)

Sonja Miočić Maksić, direktorica Korporativnih komunikacija Allianz Zagreb d.d.

Imam restoran, volio bih imati Facebook stranicu, ali se nemam vremena time baviti.

Postoje li firme koje to rade i koliko to otprilike košta?

Gianni H., Poreč U Hrvatskoj postoji 10-ak ozbiljnih specijaliziranih agencija koje se bave Facebook promocijom. Neke od aktivnosti su: objava statusa, galerija, filmova, komunikacija s korisnicima, brisanje nepoželjnih komentara, organizacija nagradnih natječaja, izrada jednostavnih i kompleksnih aplikacija, promocija putem Facebook oglasa...

Cijena postavljanja Facebook stranice iznosi otprilike 1.500 kn, dok samo održavanje stranice agencije rade već od 750 kn mjesečno.

Naravno, krajnja cijena ovisi o brojnosti dogovorenih aktivnosti.

Filip Višić, www.informativka.com

Za putovanja koristim agencije i na njihovim materijalima stoji HR kod.

Molim Vas objasnite mi što je to?

Sandro, Zagreb ID kod je zakonska obveza za svaku agenciju, a predstavlja svojevrsnu šifru koja označava čime se agencija bavi, i garantira da ona posluje u skladu sa Zakonom. Prvi dio koda je isti za sve agencije i označava zemlju, HR. Dalje slijede slova A, B ili AB, što govori slijedeće: A označava da je agencija organizator putovanja.

To znači da agencija ima ovlasti organizirati putovanje ili aranžman koji se mora sastojati iz minimalno dvije usluge, i za to je agencija dužna plaćati razna osiguranja i jamčevine, što putniku garantira maksimalnu sigurnost. Oznaka B govori da je agencija samo posrednik, odnosno prodaje tuđe aranžmane, a ako nosi oznaku C to znači da agencija pruža samo usluge turističke asistencije, ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, prodaje karata za izlete i priredbe, usluge mjenjačnice ili pružanja turističkih informacija. Većina hrvatskih agencija nosi oznaku AB, a posljednja, brojčana oznaka u kodu je matični broj pod kojim je agencija registrirana. Najjednostavnije rečeno, ID kod je potreban kako bi se znalo koje usluge putnička agencija pruža, u kojoj se županiji nalazi (iz čega je vidljivo sjedište putničke agencije), koji joj je matični broj (čime se ujedno utvrđuje da je agencija registrirana na trgovačkom sudu), ali isto tako da agencija djeluje u skladu sa prethodno spomenutim Zakonom, dakle da je dobila sva potrebna rješenja za njezino legalno poslovanje.

Danijela Džambo, voditeljica Ureda UHPE

Pitajte, jer tko pita ne skita... i potruditi ćemo se pronaći odgovor! Pošaljite Vaša pitanja >>> pitanja@turizaminfo.hr 6 Turizam Info ljeto 2012.

10F0O% OD SEA

ljeto 2012.

Turizam Info 7

KULTURNI TURIZAM

TAJNE GRIČA ORIGINALNA TURISTIČKA PREDSTAVA ZAGREB Oni gosti koji će večernji izlazak ili muzej rado mijenjati za aktivno i drugačije upoznavanje povijesti, Zagreb je mjesto kojeg trebaju posjetiti. Upoznavanje tajni grada, baziranih na povijesnim činjenicama i na romansiranoj povijesti preuzetoj iz romana Marije Jurić Zagorke u ponudi je svakoga petka i subote od svibnja do kraja rujna u večernjim satima. Tijekom obilaska, posjetitelji susreću Mandušu te Neru i Sinišu iz Zagorkinih romana, ali i Petricu Kerempuha i njegovu glumačku družinu koja će im kroz predstavu ispričati priču o seljačkoj buni i Matiji Gubcu. Tu su još i nažigač i noćobdija, pokoja prava vještica, kao i razni drugi likovi i događaji iz udžbenika i romana, isprepleteni u priču o Gornjem Gradu. Za 150 kuna u sat vremena se može uživo vidjeti sve ono što čini tajne Griča, a završava zakuskom, rakijicom i popevkom Kod Cinkuša. Subotom su predstave i na engleskom jeziku 8 Turizam Info ljeto 2012.

Marija Jurić Zagorka (1873. - 1957.) prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica.

Posebna je kao autorica velikog broja povijesnih romana koji na najbolji način opisuju život u srednjevjekovnom Zagrebu (Grička Vještica, Gordana, Kći Lotrščaka)

kazališna noćna tura

Predstava Tajne Griča i obilazak Gornjega grada počinje na Kapucinskim stubama gdje posjetitelje dočekuje Zagorka, a nastavlja se kod Kule Lotrščak gdje dozivaju banicu Mandušu, uz put sreću noćobdiju i prate odvođenje vještice

ljeto 2012.

Turizam Info 9

Orkestar Purpur okuplja glazbenike iz cijele Europe koje su osobno odabrali dirigenti i solisti za pojedine projekte.

U Opatiji gostuju početkom rujna

Jedinstveni ansambl europske glazbene scene, talijanski L’Accordone oduševio je na Festivalu. Inače izvode talijansku glazbu iz 16. i 17. stoljeća za glas i basso continuo

Nigel Kennedy, svestrani je violinist i violist koji je izvodio i snimio gotova sva velika djela za ove instrumente. Poznat je i po izvedbama jazz glazbe i obradama pop i rock klasika

festival kvarner OPATIJA Opatiju na europsku pozornicu kulturnog turizma vraća Festival Kvarner, koji se ovdje održava od 2008. godine. Bila je to presudna godina kada je austrijski dirigent Michael Fendre tražio destinaciju koja bi na najbolji način spojila glazbu s ambijentom, klimom...

Opatija se je dobro uklopila u tu viziju, pa je kroz ovaj projekt možda najbolje (ili jedino) zaživjela ideja o Opatiji kao destinaciji kakva je bila prije stotinjak i više godina.

Ove godine Festival se odvija u dva razdoblja. Prvo je održano početkom lipnja, kada su u Opatiji nastupila vrhunska

U pitoreskonom mandraću, lučici u Voloskom kraj Opatije, održan je promotivni koncert kao najava festivalske sezone 2012. Nastupilo je osam violončela orkestra Purpur, među njima Robert Nagy, solist Bečke filharmonije i Clemens Weigel, član Berlinske filharmonije

glazbena imena: Jordi Savall, Nigel Kennedy, ansambli rane glazbe Accordone i L’Arpeggiata, te virtuozi Albena Danailova, Martina Filjak i Monika Leskovar. Za one koji tek žele uživati u ozbiljnoj glazbi i Opatiji, drugi je dio na rasporedu od 01. do 07. rujna kada gostuje europski orkestar Purpur koji izvodi operu Armida Josepha Haydna. Ponovo će se predstaviti i Ensamble Berlin, s članovima berlinskih filharmoničara. www.festivalkvarner.com

KULTURNI TURIZAM

prvi VITALITY HOTEL

VELI LOŠINJ

B

aziran na onome najboljem od Lošinja – otočnom bilju, zdravom pristupu životu i aktivnim sadržajima, Punta je prvi hotel deklararian kao Vitality, čime se Jadranka hoteli kroz investiciju vrijednu 12 milijuna eura okreću onom segmentu gostiju koji traže aktivan i zdrav odmor. U hotelskoj Vitality zoni nuditi će se tako sinergija duha i tijela kroz programe body tehnike, a osim u kompleksu unutarnjih i vanjskih bazena, saunama ili jacuzziju, gosti će ovdje moći uživati i u posebnim aromaterapeutskim i wellness tretmanima, baziranim na otočnom bilju. Otočno bilje iz vlastitog vrta i tradicionalne recepture glavni su oslonac i u gastronomiji, uz posebnu ponudu makrobiotičkih, bezglutenskih i vegetarijanskih menija. Gosti kojima su na raspolaganju i edukativne wellness radionice, moći će odsjesti u 219 soba i 16 apartmana.

ljeto 2012.

Turizam Info 11

noviteti

hoteli restorani trendovi

5

dica zvjez  

hotel

AMABILIS Na mjestu gdje je prije stotinu godinu svoj ljetnikovac podigla tada čuvena bečka glumica Helena Odilon, otvoren je prvi hotel s pet zvjezdica na Crikveničkoj rivijeri – Amabilis u Selcu. Hotel u koji je zagrebački poduzetnik Milorad Gajić investirao ukupno 8 milijuna eura raspolaže s 29 luksuznih soba i dva apartmana, zatvorenim bazenom, wellnessom i fitnessom, kongresnom dvoranom, restoranom i kavanom, a za jesen je najavljeno i otvaranje noćnog kluba. Impresivna građevina od bijelog bračkog kamena koja vizurom podsjeća na usidreni brod, djelo je arhitekta Ante Vrbana.

Noćenje u dvokrevetnoj sobi nudi se za tristotinjak eura, dok je u apartmanu 500 eura.

SELCE

Foto: Adriano Požarić

12 Turizam Info ljeto 2012.

4

dice zvjez  

WELL

hotel

Dugo očekivani novi hotel uzdanica je koja bi prema planu trebala Terme Tuhelj potvrditi kao najveći hrvatski kontinentalni resort. Novi hotel Well s četiri zvjezdice nadovezuje se na postojeći, i na funkcionalan način povezuje Terme u jedinstveni kompleks projektiran u obliku tri srednje velika objekta povezana kongresnim centrom, toplim hodnicima i wellness vrtovima, a potpisuje ga zagrebačko-zagorski arhitektonski tim Mikelić Vreš. Novih 126 dvokrevetnih soba od čega je 6 apartmana, povećalo je ukupne kapacitete na 264 sobe (504 kreveta), a kako najavljuju iz Termi Tuhelj za jesen možemo očekivati stare dobre stvari u SPAeVITA centru, te nove wellness programe, koji će uključivati edukacije, duhovnost, alternativu i zdravstvene programe koji će se temeljiti na savjetovanju kako zdravije i kvalitetnije živjeti.

Ukupna investicija u nove sadržaje Termi Tuhelj omogućiti će zapošljavanje 30 novih ljudi, a iznosi 12 milijuna eura, od čega su Terme investirale 2 milijuna vlastitih sredstava dok je ostatak osiguran od banaka.

TUHELJ

ljeto 2012.

Turizam Info 13

NOVOSTI Bluesun hotel Afrodita Tučepi

NINSKA

ŠOKOLIJADA NIN 15. 07. 2012.

Tradicija pripremanja suhomesnatog proizvoda šokola, u ninskom kraju seže još u daleko 17. stoljeće. Od tada pa do danas, obitelji su razvijale svoje tajne recepte, pa je svaki šokol gastronomska tajna i priča za sebe.

No, sredinom srpnja, ta tajna biva ispričana na jedinom natjecanju u pripremi šokola, koje se održava u Ninu. U uzavreloj atmosferi ovdje kulminiraju mjeseci priprema, kombinacija začina i odabira pripreme kojom će se neki posebni šokoli izdvojiti od drugih. Šokol je inače suhomesnati proizvod koji se dobiva od mesa svinjske vratine, a tretira se slično kao i pršut. Prvo tri do sedam dana leži u čistoj morskoj soli, zatim se stavlja u kuhano crno vino, nakon čega se meso obloži s nekoliko mirodija – paprom, muškatnim oraščićem i klinčićem – i njima se onda ‘špika’.

Tako pripremljeno meso stavlja se u posebno pripremljen ovitak i vezuje špagom, a zatim se stavlja par dana na dim i onda na vjetar, tj. buru. Nakon nekoliko mjeseci sušenja, šokol je spreman za degustaciju.

TUI HOLLY

Valamar Lacroma Resort Dubrovnik

Bluesun hotel Afrodita iz Tučepa i Valamar Lacroma Resort iz Dubrovnika uvršteni su u skupinu 100 najpopularnijih hotela u svijetu u konkurenciji od 6.500 hotela. Radi se o posebnom priznanju Tui Holly 2012 za sezonu 2011., temeljenom na ocjenama gostiju jednog od najvećih svjetskih tour operatora, njemačkog TUI-a, prilikom čega je anketiran uzorak od preko 500.000 TUIjevih gostiju. Hotel Afrodita je jedini hotel iz Hrvatske koji je ovu nagradu osvojio tri puta, za sezone 2008., 2009 i 2011.

U Ninu se nalazi i Crkva sv. Križa - najmanja katedrala na svijetu izgrađena u 9. stoljeću. Građena je na način da je ujedno služila kao sunčani sat i kalendar 14 Turizam Info ljeto 2012.

BARISTA CHAMPIONSHIP POVIJESNI USPJEH MATIJE HRKAĆA NA SVJETSKOM PRVENSTVU BARISTA Matija Hrkač u finalnom nastupu

Raul Rodas iz Guatemale ove je godine odnio titulu najboljega bariste svijeta

Hrvatski predstavnik po prvi je puta u povijesti ovog natjecanja ušao u polufinale, te je osvojivši 7. mjesto postigao povijesni uspjeh. World Barista Championship, koje se održava već dvanaestu godinu zaredom, ove je godine održano od 12. do 15. lipnja u Beču. Godišnje je to natjecanje najboljih barista iz više od 50 zemalja svijeta, koje promovira izvrsnost i prepoznatljivost tog zanimanja, istovremeno povećavajući znanje o pripravi i serviranju napitka kave, odnosno espressa. Svaki kandidat ima zadatak napraviti četiri espressa, četiri cappuccina i četiri bezalkoholna koktela na bazi kave. Certificirani suci uz ocjenjivanje čistoće i vizualnog nastupa, boduju aromu, toplinu mlijeka, debljinu pjene te snalaženje barmena u prostoru. Vrlo je bitan i izbor šalice, čaše i najvažnije, kave. Osim najprestižnijeg Svjetskog prvenstva barista, u Beču su se održala i druga natjecanja iz svijeta kave, kao i veliki sajam kave i cijele prateće industrije. Matija Hrkać inače je zaposlenik Good Food-a, a do sada je tri puta bio nacionalni prvak. Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 55 natjecatelja iz svih kontinenata, a najboljih sedam su Raul Rodas Guatemala, Fabrizio Sencion Ramirez Meksiko, Colin Harmon Irska, Miki Suzuki Japan, Stefanos Domatiotis Grčka, Maxwell Colonna – Dashwood Velika Britanija, Matija Hrkać Hrvatska

BEČ

FESTIVAL ISTARSKIH MALVAZIJA BRTONIGLA Istra i Malvazija gotovo pa da su sinonim, a potvrdila je to i još jedna manifestacija, Festival istarskih malvazija u Brtonigli, koji je ove godine održan 23. lipnja. Bogat program u jutarnjim je satima obuhvatio radionice o vinu i gastronomiji. Bilo je tako riječi o kakvoći vina u ekstremno vrućim godinama, Malvaziji Istarskoj sa 4 zemlje te o 4 zemlje - 4 vina – 4 pašte. Prije samog Festivala održano je i ocjenjivanja malvazija, ovaj put i onih arhivskih. Bio je to prvi put da

su takve Malvazije ocjenjivane u Hrvatskoj, a obuhvaćale su godišta od 1994. do 2010. Najviše je bodova ove godine prikupila Malvazija Medea Montiron 2011 od proizvođača Agroprodukt d.o.o.

Na cjelodnevnim degustacijama moglo se uz pomoć sommeliera probati i upoznati i neke različite malvazije poput Malvasie delle Lipari, crne Malvazije i pjenušave Malvazije. Upravo je različitost malvazija, učenje o njima i uspredba s onom istarskom, najveća vrijednost ove manifestacije.

ljeto 2012.

Turizam Info 15

NAJBOLJI L JETNI K ONCERTI na terasi hotela Milenij

Stefan Milenkovich Magic of the Strings

Putokazi

World Music

Magija žica

19.07.2012.

Put oko svijeta

26. 07. 2012.

Abbazzia

Alfa Duo

Classic Pop 02. 08. 2012.

Sharf Club

Abba Revival 09. 08. 2012.

Swing Night 16. 08. 2012.

Provedite svoj ljetni odmor u Milenij hotelima u Opatiji! • Cijene smještaja već od 606 Kn po osobi!

Milenij hoteli d.o.o. +385 51 278 007

16 Turizam Info ljeto 2012.

info@milenijhoteli.hr www.milenijhoteli.hr

NOVOSTI

Lada Redstar na Hvaru nastupa srijedu 04.07.

Lada je inače rođena u Sarajevu, iz kojega je otišla za vrijeme rata, misleći da će trajati tek dva tjedna. U svijetu burleske poznata je kao spoj istočnoevropske ljepote, senzualnosti i karizme, i jedna je od najpoznatijih i najangažiranijih izvođačica

HVAR

SJAJ, PERJE, ŠLJOKICE & GLAMOUR Sredinom lipnja na Hvaru je predstavljena nova glamurozna ponuda zabave i noćnog života kakvu do sada još nismo imali prilike vidjeti u Hrvatskoj.

T

ijekom ljetnih mjeseca, u hvarskom noćnom klubu Pink Champagne nastupaju plesačice pariškog showa Crazy Paris Cabaret, ponajbolje europske umjetnice cabareta i burleske. U intimnoj atmosferi za samo stotinjak gostiju na pozornici će se izmjenjivati vrckavi Can-can, senzualni cabaret u toplesu, duh saloona Divljeg Zapada, a djevojke će glumiti kurtizane, kaubojke te Bond djevojke, sve u elegantnom i mističnom tonu, obilježju Pink Champagnea, kluba kojega je poduzetnik Davor Marić, inače vlasnik i popularne Hula Hule otvorio

prošle godine. Vruće hvarske ljetne noći dodatno će začiniti trenutačno najtraženija vrsta zabave za odrasle - burleska. Dive burleske, uvest će publiku u svijet glamura, ekstravagancije, teatra, cirkusa, a sve to na svojstven zavodnički i humorističan način. Najpoznatija je od njih Honey Lulu, atraktivna crnka koja njeguje zavodnički stil tridesetih godina, i jedna je od 30 najboljih i najatraktvnijih izvođačica burleske na svijetu.

Blistavi kostimi, sjaj, perje, glamur, šampanjac... ako to niste vidjeli u Parizu ili Las Vegasu, evo prilike da to vidite uživo na Hvaru. ljeto 2012.

Turizam Info 17

KOLIKO HITNO VAM TREBAJU PROSPEKTI ?

100 komada odmah!

Nema problema, biti će gotovo za dva (2) sata.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji digitalnog tiska u mogućnosti smo ostvariti dosad nezamislivo... otisnuti i pripremiti vaše prospekte odmah.

Ne morate više naručivati stotine tisuća prospekata i cjenika koji vam ne trebaju, i čekati ih tjednima i mjesecima da budu gotovi...

Većinu narudžbi isporučujemo u roku od 24 sata od trenutka narudžbe!

PROSPEKTI • POSJETNICE • KATALOZI • CJENICI

051 271 190 091 200 9001 Digitalni tisak • Info Lab Mediji d.o.o.

Andrije Štangera 28 • 51410 Opatija • Hrvatska Tel: 051 271 190 • Fax: 051 718 351 • Mob: 091 200 9001 E-mail: info@infolabopatija.com • www.infolabopatija.com

LJETO OSVJEŽENJE IDEJA I POL

Andrej Barbieri Mala krčma Skalinada Volosko

Divlja riga, divlji radić, mlada kapulica, pomidorčini, latice ruže, bosiljak, poširano jaje, ocat maline, maldon sol, buža OCAT MALINE

POŠIRANO JAJE

LATICE RUŽE

FOTO: ADRIANO POŽARIĆ

Restaurant Bevanda Zert 8 - Opatija - Croatia Tel: +385 51 493 888 e-mail: bevanda@bevanda.hr www.bevanda.hr

Edukacije NOVI SMJER NA FAKULTETU ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U OPATIJI

Praktična nastava specijalističkog studija zdravstvenog turizma odvijat će se jednim dijelom i u opatijskoj Thalassotherapiji

OPATIJA

Znanje turizma i zdravlja Studij će polaznicima dati specijalistička znanja iz zdravstva, ekonomije, turizma, organizacije i menadžmenta, kakva se do sada nisu mogla stjecati u Hrvatskoj

S

veučilišni specijalist/specijalistica zdravstvenog turizma više nije zvanje po koje će se morati putovati preko granica Lijepe naše – od rujna je dovoljno „skoknuti“ do Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu sa sjedištem u Iki, tamo provesti dvije akademske godine, skupiti 120 ECTS-a i obraniti specijalistički rad.

Ovaj je Fakultet, u suradnji s riječkim Medicinskim i Filozofskim fakultetom, nositelj novog studijskog programa „Zdravstvenog turizma“ za koji je natječaj raspisan krajem svibnja, a koji mogu upisati osobe sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem iz područja društvenih znanosti, biomedicine i zdravstva

te ostalih relevantnih područja, „po bolonji“ ili „po starom sistemu“. Studij će im donijeti specijalistička znanja iz područja zdravstvenog turizma - sinergije zdravstva, ekonomije, turizma, kvalitete komuniciranja, organizacije i menadžmenta.

PRAKTIČNI DIO U RENOMIRANIM USTANOVAMA Razlog za pokretanje studija zdravstvenog turizma proizašao je iz činjenice da je zdravstveni turizam kao grana turizma u definitivnom porastu. U posljednje vrijeme brzo raste i segment „medicinskog turizma“ pa se sve više stranih gostiju odlučuje doći u Hrvatsku radi popravka zubiju, estetskih zahvata ili rehabilitacije.

Sve to konkretno znači i mogućnost za produženje turističke sezone.

Pokretanje ovog studija bilo je stoga motivirano velikim dijelom spoznajom da u Hrvatskoj postoje vrhunski stru­ čnjaci u području zdravstva i turizma, ali da im nedostaju znanja o interakciji tih i inih potrebnih znanja.

- Završetkom ovog studija, polaznici će imati relevantna znanja, vještine i kompetencije za organiziranje i vođenje različitih oblika zdravstveno-turističke ponude u lječilištima, zdravstvenim ustanovama, hotelima, spa/wellness-centrima, navodi voditeljica studija prof. dr. Milena Peršić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija. ljeto 2012.

Turizam Info 21

EDUKACIJE Osim što je ovaj poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij zajednički studij triju navedenih fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te će djelovati uz potporu Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske sa sjedištem pri Thalassotherapiji u Opatiji, potporu mu daje i veliki broj drugih ustanova koje prakticiraju zdravstveni turizam: Poliklinika Medico Rijeka, Specijalna bolnica Dr. Nemec Matulji, Milenij Hoteli iz Opatije, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, EDIC Spa,d.o.o. iz Rijeke ili pak Grand Hotel Adriatic Opatija.

Upravo je mogućnost izvođenja praktične nastave u nekima od ovih institucija jedna od komparativnih prednosti studija Zdravstvenog turizma, što ističe i zamjenik predsjednice Vijeća studija dr. Amir Muzur, također i jedan od predavača.

- Studij će dakle pripremati stručnjake za ona zanimanja koja se na tržištu traže. Po razgovorima s nekima od zainteresiranih studenata, uočavam da postoji njihov interes, i zbog tradicionalnog zanimanja za turizam kod nas, ali i zbog toga što je riječ o nečem novom i profitabilnom, dodaje dr. Muzur koji naglašava kako je u vremenu krize bitno da je riječ o stjecanju specijalističkih znanja od kojih će se moći „zarađivati kruh“.

Osim što je specifičnost ovog studija ta da su polaznici uz nastavne obveze dužni odraditi i praktični rad u

ZNANJA NIKAD DOSTA MADY KEUP I ROB DAVIDSON GOSTOVALI U OPATIJI

Prof. dr. sc. Milena Peršić: Pokretanje studija bilo je motivirano spoznajom da u Hrvatskoj postoje vrhunski stručnjaci u području zdravstva i turizma, ali da im nedostaju interakcije tih znanja

relevantnim ustanovama zdravstvenog turizma, pruža im se i mogućnost da odu na razmjenu u druge visokoškolske institucije koje nude srodne programe.

Studij se ustrojava kao part-time studij, što znači da će predavanja biti prilagođena mogućnostima zaposlenih studenata. U realizaciji programa je uključeno 69 sveučilišnih nastavnika i suradnika čija znanja, iskustva i kompetencije osiguravaju stjecanje svih relevantnih specijalističkih znanja iz zdravstvenog turizma.

Po završetku studija, student dobiva diplomu te diplomu suplement, stječe akademski naziv „sveučilišni specijalist /specijalistica zdravstvenog turizma“ (univ. spec. zdrav. tur.), a u tijeku su i aktivnosti na priznavanju ovog studija kao specifičnog oblika zanimanja koji bi se upisivao u radnu knjižicu i bio nužna pretpostavka za obavljanje menadžerskih poslova u zdravstvenom turizmu. Naravno, sve ima svoju cijenu, pa tako troškovi studija za akademsku 2012/2014. godinu iznose 4.200 eura.

Jelena ANDROIĆ

Studij zdravstvenog turizma u Iki biti će ustrojen kao part-time, prilagođen mogućnostima zaposlenih studenata 22 Turizam Info ljeto 2012.

Sredinom svibnja na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji gostovao je vodeći dvojac predavača o kongresnoj industriji Europe, Mady Keup s poslovne škole Skema u Nici, i Rob Davidson s Greenwich University u Londonu. Radionica se održala na temu Budućnost kongresnog turizma Hrvatske, a bila je namijenjena u prvom redu studentima te svima koji se bave kongresnim turizmom. Ovo je bila tek prva od niza sličnih edukacija koje će se na različite teme iz područja turizma održati do kraja godine.

EUROPSKA LJETNA ŠKOLA KONGRESNOG TURIZMA DUBROVNIK 25. - 29. 08. 2012.

Jedna od najboljih edukacija za one koji se bave kongresnim turizmom, ECM Summer School održava se ove godine u Hrvatskoj, odnosno u Dubrovniku. Školu već 25 godina organizira European Cities Marketing, vodeća europska organizacija, koja okuplja turističke i kongresne Summer School gradove Europe radi što bolje suradnje, razmjene informacija i iskustava, zajedničkog djelovanja te pružanja edukacije. www.europeancitiesmarketing.com The 26th

AN UNMISSABLE LEARNING OPPORTUNITY FOR ALL PROFESSIONALS WORKING IN CONVENTION BUREAUX, TOURIST OFFICES, CONGRESS CENTRES, AIRLINES, HOTELS, DMCS, PCOS & MEETING PLANNERS!

25th - 29th August 2012 DUBROVNIK, CROATIA

HORECA TA FORUM 2012 Hotel Westin ZAGREB 29.11.2012.

Pod imenom Novi trendovi u marketingu i menadžmentu u ugostiteljstvu i turizmu 29. studenog se u Zagrebu održava forum koji će okupiti stručnjake i praktičare iz regije i Europe. Na Forumu će se govoriti o najnovijim trendovima i metodama suvremenog marketinga. Kao glavna govornica konferencije najavljena je Caroline Cooper, vodeća svjetska stručnjakinja za područje marketinga i menadžmenta u ugostiteljstvu. Osim nje, gostuju i Rene Redžepi vlasnik najboljeg svjetskog restorana Noma u Kopenhagenu, Adonis Farantouris iz Angela Shainley Associates, a od hrvatskih stručnjaka Ante Kotarac iz splitskog hostela Golly & Bossi, te arhitekt Ante Vrban. www.icpedukacija. com

TITANIC BELFAST NAJVEĆE SVJETSKO TITANIC ISKUSTVO Kada pomislite na Titanic, prvo što pada na pamet je potonuće, žrtve, tragična ljudska priča koja i stotinu godina nakon događaja postaje neiscrpno vrelo uvijek novih (starih) zaključaka i otkrića.

No, da se o Titanicu ima još puno toga drugačijeg za reći, pokazao je ove godine Belfast, glavni grad britanske pokrajine Sjeverna Irska. S obzirom da je Titanic upravo ovdje izgrađen, kao jedan od pet glavnih projekata Turističke zajednice u periodu od 2004. do 2007. bila je interaktivna izložba Titanic Belfast, s glavnim ciljem dovođenja većeg broja turista u ovaj lučki grad nastavak na slijedećoj stranici

ljeto 2012.

Turizam Info 23

Titanic je u svoje vrijeme bio najluksuzniji i najelegantniji brod ikada izgrađen, a po opremi i uređenju stao je uz bok najboljim tadašnjim hotelima. Na 4. galeriji može se vidjeti iskustvo putovanja Titanicom, s identičnim replikama kabina prvoga, drugoga i trećega razreda

Iskustvo Titanic Belfasta ne obuhvaća samo putovanje, već je velik naglasak na tradiciji brodogradnje i ljudima koji su tome posvetili svoje živote. Sam dizajn interijera na pojedinim galerijama vizualno nastavlja priču o tome kako se gradio Titanic

24 Turizam Info ljeto 2012.

Kompleks Titanic Belfast postao je najveća nova turistička atrakcija Sjeverne Irske koja na 14.000 metara kvadratnih interaktivnog izložbenog prostora slavi dostignuća brodograditelja ovoga grada i činjenicu da je Titanic nastao baš ovdje. Kroz devet galerija, posjetitelji mogu iskusiti kako se je gradio Titanic, vidjeti kako je izgledalo stubište, kabine te osjetiti okuse, miris, priču, legende i povijest, od života ljudi koji su ga gradili pa do sve do potonuća.

Osim izložbenog dijela, Titanic Belfast ima i tri konferencijske dvorane za tisuću ljudi, trgovine i niz sadržaja namijenjih lokalnim stanovnicima.

Zgrada smještena na dokovima, samo stotinjak metara od mjesta gdje je Titanic porinut, rad je arhitekata Erica Kune i Marka Evansa (Civic Arts) koja trodimenzionalnom fasadom od limenih ploča podsjeća na brod i na njegovo stvaranje.

Projekt koji je nastao kao javno privatno partnerstvo između Turističke zajednice Sjeverne Irske, Gradskog vijeća Belfasta, Lučke uprave i tvrtke Titanic Headquarter Limited otvoren je 31. 03.2012. od tada ga je posjetilo više od 100.000 ljudi. Cilj koji planiraju ostvariti do kraja 2012. je 425.000 posjetitelja.

Uz prosječnu cijenu ulaznice od 13,50 funti, već više dana na njihovim stranicama stoji napomena: TODAY SOLD OUT! Matematiku odradite sami...

Galerija broj 9 sastoji se od više multilevela na kojima se interaktivno može istraživati olupina Titanica, uz pomoć fotografija i materijala snimljenih četiri kilometra ispod morske razine

Hrvatska je s Belfastom tijekom cijele godine povezana letovima iz Zagreba, Pule, Zadra i Dubrovnika

TITANIC BELFAST

ljeto 2012.

Turizam Info 25

O

ve godine EIAT se jubilarni peti put održava od 21. do 23.09. u Beogradu i Novom Sadu. Pokrenut kako bi povezao studente sa strukom, EIAT je tijekom ovih pet godinu prerastao u jednu od najvažnijih edukacija za profesionalce u turizmu – managere hotela, direktore i voditelje kongresnih ureda, direktore turističkih zajednica, i sve profesionalce u turizmu koji ovdje u ugodnoj, opuštenoj atmosferi kakvu zna pružiti samo Beograd, mogu sklapati nove poslovne kontakte, razmjenjivati iskustva i učiti od najboljih. U rujnu na EIAT-u kao predavači gostuju neka već poznata imena kao što su primjerice Rob Davidson s Greenwich Universitya u Londonu ili Mady Keup iz poslovne škole SKEMA u Nici. Uz njih tu su još i John Swarbroke, profesor marketinga na Manchester Metropolitan University, Paul Flackett direktor najpoznatije kongresne burze IMEX, Brad Andrews iz škole Cesar Ritz, Martin Sirk, voditelj kongresnog ureda Amsterdama, Tareq Derbas, generalni menadžer St. Regis hotela iz Dohe, Ron Hilver, osnivač The Emirates Academy of Hospitality Management i brojni drugi predavači.

Novosti na EIAT su ove godine posebna predavanja za hotelijere pod nazivom Executive Hotelier Track te predavanja namijenjena destinacijskom menadžmentu i predstavnicima javnog sektora u domeni ruralnog i održivog turizma Executive Destination Track.

Osim profesionalcima, EIAT je namijenjen i studentima, te je odlična prilika za povezivanje akademskog i profesionalnog sektora. www.eiat-conference.org

EIAT2012 Konferencije na kojima profesionalci svjetskog glasa postaju profesori i predavači, oduvijek su bile na prvom mjestu po aktualnosti i kvaliteti. Beogradski je EIAT zahvaljujući gostovanju nekih od najboljih svjetskih profesionalaca iz sektora turizma definitivno najinteresantnija edukacija drugog djela ove godine u jugoistočnoj Europi

Vrhunski predavači, networking, novi poslovni kontakti uz spoj odlične zabave pozicionirali su EIAT u sam vrh edukacija u turizmu

Tel.: 00386 56876 190, 00386 41 697 556 e-mail: komerciala@skerjanc.com

149 Kn

299 Kn

STOLICE ZA UGOSTITELJSTVO I TERASE 399 Kn

VENEZIA

2999 Kn

199 Kn DARLIN

LARA

249 Kn

PRESTIGE/S

grt. SEM

CIJENE SU BEZ PDV

SILVANA

DIGITALNI TISAK prospekti - letci cjenici - vizitke - katalozi mogućnost narudžbe malih naklada vrhunska kvaliteta brza isporuka (24 sata)

051 271 190 Digitalni tisak • Info Lab Mediji d.o.o.

Andrije Štangera 28 • 51410 Opatija • Hrvatska Tel: 051 271 190 • Fax: 051 718 351 • Mob: 091 200 9001 E-mail: info@infolabopatija.com • www.infolabopatija.com

ljeto 2012.

Turizam Info 27

KARIJERE ANA GRGIĆ šefica kuhinje Regent Esplanada hotela Protekle tri godine u funkciji zamjenice šefa kuhinje usko je surađivala s Jeffreyem J. Vellom te je nakon njegova odlaska u Dubrovnik preuzela vođenje kuhinje obaju restorana, Zinfandel’sa i Le Bistroa, te Esplanade cateringa.

Po završetku školovanja u zagrebačkoj Ugostiteljsko-turističkoj školi polaže 5. stupanj majstorskog ispita te dobiva najvišu titulu majstor kuhar. 1999. godine započinje rad u Esplanadi gdje najprije volontira. Tu 2004. godine postaje voditelj smjene, te s dolaskom Jefrreya Velle njegova zamjenica. Usavršavala se u u restoranima s dvije Michelinove zvjezdice, kod poznatih chefova Yvesa Mattagnea u restoranu Sea Grill u Bruxellesu, te kod Christiana Lohsea u berlinskom Fisher’s Fritzu.

IVAN MAKAR F & B manager Lošinj Hotels & Villas Rođen je 1975. godine u Rijeci, a u Opatiji je završio Ugostiteljsku školu. Karijeru započinje 2002. godine kao voditelj restorana u Grand hotelu Bonavia gdje radi do 2007., nakon čega prelazi u hotel Istra na rovinjskom otoku Sv. Andrija na mjesto voditelja hrane i pića. Tijekom 2008. godine karijeru nastavlja u Spa hotel i resortu Novom Vindolskom. Na novu poziciju u Lošinj hotels & villas dolazi iz hotela Monte Mulini gdje je kao voditelj odjela hrane i pića radio od 2009. godine.

IVA KUTLE direktorica marketinga i odnosa s korisnicima u Valamaru U Valamar dolazi iz agencije Digitel, gdje je šest godina bila odgovorna za strateško planiranje, razvoj brenda i osmišljavanje marketinških i komunikacijskih strategija, a posljednjih godinu dana radila je na mjestu predsjednika Uprave.

Prije toga nekoliko je godina bila prevoditelj i koordinator u projektima USAID-a te koordinator u projektima Plave zastave Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš.

U Valamaru će upravljati marketinškim aktivnostima i biti odgovorna za strateško planiranje, razvoj međunarodne svijesti o brendu Valamar, kao i koordiniranje svih projekata marketinga, e-marketinga i odnosa s korisnicima.

MIRELLA PREMERU voditeljica posebnih projekata u prodaji, marketingu i upravljanju prihodima u Valamaru U turizam je krenula u hotelu The Regent Esplanade u Zagrebu kao voditelj upravljanja prihodima te nastavila u prodaji i marketingu u Sunčanom Hvaru unutar ORCO Property Grupe, gdje je posljednje dvije godine radila na poslovima direktora prodaje, te prije toga kao direktor prodaje MICE segmenta i upravljanja prihodima. Karijeru je započela u Splitskoj banci kao referent za kredite i savjetnik za građanstvo.

28 Turizam Info ljeto 2012.

U jednome od najpoznatijih svjetskih časopisa za putovanja, američkom Conde Nast Traveleru za mjesec svibanj 2012. godine objavljena je lista 121 najboljeg novog hotela u svijetu. Među najboljima našli su se aduti Hrvatske i regije: Hotel Lone iz Rovinja, Aman Sveti Stefan iz Crne Gore i Square Nine iz Beograda.

Hotel Lone Rovinj

Hotel Square Nine Beograd

Hotele ocjenjuje 41 Conde Nastov suradnik, a osim vrhunske usluge, kreveta zbog kojeg se gost ne želi vratiti kući i sličnih “sitnica”, hotel mora imati “ono nešto”, a veliki je faktor i cijela destinacija.

Resort Aman Sveti Stefan

PRETPLATA NA TURIZAM INFO samo 290 Kuna godišnje www.turizaminfo.hr/pretplata ili nazovite +385 51 271 190

INSIDER KOZJI SIR

LINIJA SPLIT - BEOGRAD Croatia Airlines odnedavno povezuje Split i Beograd i tom prigodom nudi promotivne cijene zrakoplovnih karata. Zrakoplovi Dash8-Q400 izravno će povezivati ta dva grada ponedjeljkom i petkom, u razdoblju od 1. lipnja do 28. rujna. Cijene karate se kreću već od 126 eura.

Jednosmjerne karte za letove iz Splita za Beograd iznose već od 87 eura, a za letove iz Beograda za Split već od 94 eura. Broj aviokarata po povoljnijim cijenama ograničen je, a navedena ponuda vrijedi isključivo za karte kupljene preko internetskih stranica www.croatiaairlines.hr. Cijena uključuje pristojbe zračnih luka i naknadu za izdavanje karte (TSC), kao i besplatan prijevoz jednog komada prtljage, uslugu u zrakoplovu, a putnici letenjem skupljaju i nagradne milje. www.croatiaairlines.hr, Kontakt centar tel: 01/6676 555, 062 500 505 i *500 - za pozive iz Hrvatske preko mobilnih uređaja)

Paška sirana Gligora, nakon proizvodnje nagrađivanih sireva od ovčjeg i kravljeg mlijeka, ponudila je i alternativu – sir od kozjeg mlijeka od koza s otoka Paga i Ravnih Kotara. Za one koji u gastronomiji žele probati ili svojim gostima poslužiti nešto drugo, kozji sir osigurava 17,4% preporučenog dnevnog unosa proteina, pogodan je za one koji ne podnose laktozu, sadrži umjerene količine probiotika. Za razliku od kravljeg, kozji sir sadrži puno više nutrienata, vitamina i kalcija, a vjeruje se i da štiti od nekih bolesti. Sirana Gligora, Tel: 023/698 052, www. sirena.hr.

Husqvarna Automower Čemu tratiti vrijeme na pripreme i fizički posao ako postoji stroj koji će to obaviti sam? Automower kosilica kosi konstantno i samostalno, ima svoju stanicu za punjenje i pokreće se pomoću električne energije.

Kada mu baterije oslabe sam će pronaći put do punjača odakle je krenuo. Jedinstven rezni sistem s tri oštrice na disku osigurava precizan i siguran rez trave, a ostaci trave gnoje zemlju. Budući da su usitnjeni, brže se razgrađuju te na taj način pospješuju njen rast.

Ovo je jedina kosilica koja ne uznemirava goste i ne buči ispod prozora. Budući je nečujna, idealna je za kaskade i balkonske vrtove te općenito za ugostiteljske i turističke objekte gdje ne želimo bučiti niti onečistiti zrak ispušnim plinovima. www.husqvarna.hr

ljeto 2012.

Turizam Info 29

MOBILNE APLIKACIJE Gourmet Istra Tripwolf Spotted by locals

Gourmet Istra iEAT, iWINE, iOLIVE OIL

Spotted by locals Odlična aplikacija za sve one koji su se zasitili klasičnih turističkih savjeta i mjesta koje vodiči preporučaju te žele probati nešto drugo. Spotted by locals nastala je iz blogova u kojima su poznavatelji gastro scene, mladi koji vole izlaske ili jednostavno ljudi koji znaju što je dobro preporučivali mjesta koja vrijedi posjetiti u njihovom kraju ili gradu. U aplikaciji ćete tako odmah na početku vidjeti osobu koja preporuča gdje otići i možete saznati nešto o njoj.

Preporuka osim klasike sadrži i skrivena mjesta za koja u pojedinom gradu znaju samo domaći, karte s detaljnim pregledom, te preporuke za smještaj. Svoje favorite kao i u drugim aplikacijama možete spremati i pretraživati, a što je naročito važno, aplikacija radi offline. Za sada uključuje 41 grad u Europi.

Nova aplikacija obuhvaća 500-tinjak istarskih ugostiteljskih objekata, vinara i maslinara koji su inače objavljeni i u tiskanom vodiču Istra Gourmet. Podijeljeni su u tri kategorije - iEAT, iWINE i iOLIVE OIL, s vrlo jednostavnim i laganim pretraživanjem, koje je moguće po vrsti ugostiteljskog objekta, odnosno vinara i uljara te po lokaciji. Svaki objekt prezentiran je fotografijom te sadrži naziv, adresu, telefon, web, e-mail, info o radnom vremenu, popis specijaliteta, lokaciju na mapi te udaljenosti od vlasnika mobilnog uređaja. Zahvaljujući ikonicama IQ, Gault Millau, Jeunes Restaurateurs d’Europe moguće je razlikovati restorane i konobe, dok je vinare i maslinare moguće razdvajati ikonicama IQ i Flos Olei. iPhone, Android • Besplatno

iPhone • Besplatno

Tripwolf Najpopularnija aplikacija među studentima i mladima, u kojoj se nalazi više od 50.000 destinacija diljem svijeta. Sadrži podatke iz vodiča kao što su njemački Marco Polo i Footprint guide, te razmjenu iskustva tisuća putnika. Obuhvaća atrakcije, restorane, shopping, hotele i noćni život, sadrži detaljne mape, a može raditi offline. Putem Tripwolfa se može planirati putovanje, dodavati fotografije, dijeliti iskustva, a svi se podaci mogu filtrirati i sortirati po popularnosti, udaljenosti i vrsti. U najnovijim verzijama aplikacija ima i mogućnost online bookinga hotela, a uključuje engleski, njemački, španjolski, francuski i talijanski jezik. U osnovnoj verziji Tripwolf je besplatan, ali za detaljnije informacije te mogućnost online bookinga, aplikacija se plaća. iPhone, Android • osnovna verzija besplatna, detaljnije verzije 5,99 USD po destinaciji

30 Turizam Info ljeto 2012.

CVIJET MEĐU RESTORANIMA

GARIFUL Luksuz i glamur koji posljednjih nekoliko godina prate Hvar, prirodno prate i jedan od njegovih najboljih restorana, Gariful.

No, iako Garifulu pripada visoko mjesto na restoranskoj sceni, najveća mu je vrijednost činjenica kako je to mjesto zaslužio na najjednostavniji način - najboljom domaćom namirnicom i jednostavnom uslugom.

Priča o Garifulu tako postaje puno više od priče o dobrim vinima i vrhunskim restoranima...

Razgovarala: Barbara Požarić

Foto: Adriano Požarić & Arhiva

RESTORANI

L

ipanjska je večer na Hvaru. Za razliku od većine odredišta na Jadranu koji još uvijek omamljeni dugom zimom pomalo fjakasto dočekuju prve goste, Hvar je radostan, pun, živ... Sezona je već počela.

Na kraju poznate hvarske rive nalazi se restoran Gariful. U kutu, uz promenadu koja dalje vodi prema plažama, uz put, a opet zaklonjen, intiman.

Ove još uvijek pomalo prohladne ljetne večeri, Gariful je pun. Konobari imaju pune ruke posla, gosti čekaju mjesto... Sve pomalo podsjeća na neka zaboravljena vremena kada su turisti u redu čekali ispred naših restorana. No, iako danas simbol dobre hrane, ekskluzivne klijentele, vrhunskih vina i celebritya, Gariful je obiteljska priča stvarana posljednjih tridesetak godina. Priča bazirana na jednostavnosti koju prepoznaju vrhunski gosti.

Mnogi će priznati kako Gariful ima jednu od najboljih pozicija na Jadranu, gledano sa strane elitnog nautičkog turizma. U sezoni se sve najveće i najljepše megajahte koje posjete našu obalu bar na jedan dan nađu na vezu hvarske luke Za šparoge se izrađivao i poseban pribor kao što su hvataljke.

Jedan od najluksuznijih modela proizvodila je kuća Debain, ondašnji europski lider u proizvodnji srebrnog pribora. Njihove su hvataljke bile inovativne, s mnoštvom detalja u izradi poput lavlje glave i izrazito fine ornamentike.

32 Turizam Info ljeto 2012.

OBITELJSKA TRADICIJA Na čelu restorana danas je Ivan Gospodnetić.

Mlad, na početku tridesetih, Ivan je predstavnik druge generacije obitelji i definitivno zaslužan za uzlet Garifula u posljednjih nekoliko godina i imidž koji nosi.

- Ugostiteljstvom se počeo baviti moj otac, isto Ivan, jer je u našoj obitelji već generacijama običaj da se prvi sin zove Ivan. On je inače s Brača, a kada je došao na Hvar prvo je imao ovce, a zatim se bavio uzgojem cvijeća. Omiljeni mu je cvijet bio gariful, otud ime restorana, prisjeća se Ivan obiteljskih početaka.

No, nakon uzgoja cvijeća Ivan Gospodnetić stariji u najmu je imao dva restorana, Palaču Paladini i Bonj, da bi 1981. godine kupio poslovni prostor i otvorio Gariful.

U restoranu je bila cijela obitelj, osim Ivana starijeg i supruge, tu su bile i njihove tri starije kćeri, Merita, Kaidi i Strelicija, a kasnije i sin Ivan. Mama je radila u kuhinji, tata vodio restoran i posluživao goste. Tijekom godina, postao je to

Ivan Gospodnetić obiteljski je posao preuzeo s tek dvadeset godina, i zaslužan je za uzlet Garifula u posljednjih nekoliko godina i imidž koji nosi.

No, kako kaže iza svega toga stoji i uspješan tim, personal bez kojega Gariful ne bi bio Gariful

reprezentativan objekt hvarske ponude, koji je na ovaj način funkcionirao punih dvadeset godina.

- Odrastao sam u restoranu, tu sam cijeli život.

Nekada su mama i tata radili po cijele dane, onda nije bilo dadilja. Malo sam pomagao kao mali, i tako sam zavolio ovaj posao. Oduvijek sam znao da ću se njime baviti. Ugostiteljstvo je težak posao ako ga ne voliš. Neki će reći da je tu presudna, lokacija, lokacija i opet lokacija, no ja kažem ljubav, ljubav, ljubav, govori Ivan.

Odlučan da preuzme posao, Ivan je radio po četiri posla dnevno u hvarskim restoranima i kafićima, učio od drugih. Dogovorio se s ocem koji je restoran vodio dva desetljeća a danas uživa u zasluženoj mirovini, i krenuo s tek dvadeset godina i velikim snovima.

- U početku je bilo svakako. Probao sam od ćevapčića do ribe, od plastičnih do kožnih stolica i od jeftinog vina do šampanjca, no uvijek sam znao da želim biti broj jedan restoran u Hvaru, i da svi gosti koji dolaze jahtama znaju za Gariful.

Kada je preuzeo, promijenio je sve, no tada je Hvar bio drugačiji, s drugačijim gostima. Splet sretnih okolnosti htio je da tvrtku Sunčani Hvar preuzme Orco grupa, koja je investirala u uređenje hotela za goste veće platežne moći i Hvaru donijela dugočekivanu dobru klijentelu. Gariful je bio spreman, Hvar je bio spreman, i od tuda je sve krenulo.

OD CVIJETA DO RESTORANA Zašto Gariful? Ivan Gospodnetić stariji, otac današnjeg vlasnika, također Ivana, stigao je šezdesetih godina s Brača na Hvar i najprije pokrenuo posao s ovcama, da bi se kasnije počeo baviti cvijećem i njime opskrbljivati hotele. Omiljeni cvijet bio mu je gariful, a danas je to i obiteljski nadimak.

Proliven Giorgio Armani Da su bogati gosti često najjednostavniji, potvrdio je jedan od prvih svjetskih celebritya koji je boravio u Garifulu, talijanski dizajner Giorgio Armani. Bila je večera, gosti su jeli ribu, i konobar je prilikom otvaranja slučajno prolio bocu crnog vina po stolnjaku i Armaniju. Ja sam bio zelen, mislio sam katastrofa, gotovo, a ono Armani se digne, pomogne promijeniti stolnjak, a kako je upravo taj dan konobar imao rođendan, ostavio mu je i napojnicu veću nego što je bio ukupan račun, prisjeća se Ivan sa smjehom.

White Gold Dom Perignon Gariful je 2008. godine za svoje eksluzivne goste prvi puta na ovim prostorima ponudio šampanjac White Gold Dom Perignon, čije je trolitrena boca obložena bijelim zlatom, a cijena joj tada bila oko 12.000 eura. Boca je bila punjena 1995. godine, kada je inače bila loša berba za proizvođače šampanjca, te je proizvedeno tek 300 boca magnum serije, od čega ih je čak osam dopremljeno u Hrvatsku, a dvije u Gariful.

I Ivan i osoblje Garifula učili su uz goste, prilagođavali se. Ponudili su ono što su gosti tražili, vrhunska vina, vrhunske šampanjce u kombinaciji s kuhinjom baziranoj na ribi i odličnu, diskretnu uslugu.

ISKRENA JEDNOSTAVNOST Danas je Gariful bukiran mjesec dana unaprijed, i postao je restoran u koji rado navraćaju svi celebritijy koju uplove u hvarsku luku, od Romana Abramoviča, preko princa Harrya do Giorgia Armanija, ali i svi oni jednostavni gosti koji žele probati dobru ribu.

No, ono što promatraču bude jasno kada posjeti Gariful, jest da je sigurno njegova najveća prednost činjenca kako nije podlegao trendovima, već na iskren i jednostavan način nudi autohtonu namirnicu i sve ono što je u poplavi velikih kuhara, novih izuma i smjerova 34 Turizam Info ljeto 2012.

pomalo zaboravljeno – jednostavnu kuhinju, jednostavno posluženu, kao nekada. Kada ne biste vidjeli sve te slavne ljude oko sebe, ili čitali o njima, Gariful bi bio restoran posvećen tome da vam udovolji i posluži ono najbolje od dalmatinske kuhinje. Ovdje goste neće dočekati konobari u stavu mirno, pribor s kojim se nećemo znati služiti, niti bilo što opterećujeće. Upravo su tu činjenicu prepoznali gosti, od kojih je više od 95 posto stranaca.

- Naša je terasa malo izdvojena, na vratima je elegantan konop, i stvorio se imidž luksuznog restorana, pa to možda naše ljude malo prestraši, no Gariful je zaista restoran za svaki džep. Svatko kod nas može jesti i za 50 kuna, i jako sam ponosan na to da smo prilagođeni svima, navodi Gospodnetić.

Iako baziran prvenstveno na ribi koju u Gariful svakodnevno

Gariful je ovoga ljeta rezerviran mjesec dana unaprijed, glavni je adut svježa riba u jednostavnim kombinacijama spremljenima najčešće direktno pred gostom

donose lokalni ribari, ovdje će pripremiti baš svako jelo.

- Pripremit ćemo sve, rezolutan je Gospodnetić, ako ne znamo kako se što priprema, pitamo, razgovaramo s kolegama, ali definitivno kod nas se može dobiti svako jelo koje gost zaželi.

Za goste restoran radi od kraja ožujka ili početka travnja, pa sve do studenog, kada zadnji gosti odlaze s otoka. Kako kažu, otvoreni su i za zadnjeg gosta na Hvaru.

No, jelovnik je ovdje samo forma, bez krutih pravila. Konobar će uvijek preporučiti prvenstveno ono što je toga dana došlo direktno iz mora. Često će gost sam izabrati još živu ribu iz akvarija i reći kako je želi spremljenu.

Isto je i s vinima za koje je zadužen Ivica Bilandžić, koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo u Garifulu, najprije uz oca, a danas uz sina Ivana Gospodnetića.

- Impresivna vinska lista je rezultat onoga što traže gosti, vina na koja su navikli. Imamo veliki broj francuskih vina, vrhunskih i najpoznatijih svjetskih etiketa, talijanskih vina, a od domaćih prefiramo naša vina s Hvara, i istarska, navodi Ivica.

Od hvarskih vina ekskluzivu imaju vina Tomić, čineći tako s Garifulom posebnu simbiozu.

- Tomić je vinar koji se posebno trudi, ima odlična vina, ide na razne prezentacije, dobro se nadopunjujemo, dodaje Ivan Gospodnetić.

Od 18 zaposlenih u Garifulu, gotovo je 80 posto njih s Hvara, većina od njih je ovdje čak osam godina. O tome kako je upravljati tako velikim timom Ivan kaže: - Jednom mjesečno se sjednemo, razgovaramo o problemima.

Ne dižem ton, prije se desi da oni viču na mene, šaljivo dodaje, no na taj način rješavamo sve probleme i nedoumice. Svima su ruke otvorene, mogu reći što im treba kako bi gosti bili zadovoljniji, jer na kraju, samo je to bitno.

U posljednjih pet godina Gariful je poznat i po cateringu na brodovim i ekskluzivnim vilama,

a na to su ih kako kažu, “natjerali” gosti koji su željeli na brodu probati sve ono što su jeli u Garifulu. Danas su kompletno opremljeni za tu uslugu koja je postala značajan udio u restoranskoj ponudi.

VAŽNOST ZAJEDNICE Zimi, kada gosti napuste Hvar obitelj Gospodnetić putuje, upoznaje nove ljude, krajeve, kako bi novo ljeto i goste dočekali spremniji.

Destinacije bira supruga Dragana, a kako će reći Ivan, ja se samo složim. Ako ne putuju, uzgajaju svoje masline, koje u kombinaciji sa sirom kojeg prozivodi obitelj Gospodnetić s Brača daruju svojim gostima kao suvenir, i poziv na ponovni dolazak u Gariful.

Ivan je inače i gradski vijećnik, za kojeg je Hvar jedino mjesto gdje vidi svoju budućnost. Radi puno za zajednicu, jer kako kaže, da nema zajednice i ljudi koji šalju goste, ne bi bilo ni Garifula.

Tako je otvorio i sportski centar, kako bi Hvar zaživio i tokom zimskih mjeseci. Ovdje se može igrati tenis, balote, nogomet, paintball, tu je i kick boxing klub, trim staza i škola jahanja te dječja igraonica.

No, kada ga pitate što mu je najvažnije, reći će da je privatno to obitelj, supruga i dva sina, a poslovno činjenica kako je ostvario cilj da danas svaka jahta koja dolazi u Hvar zna za Gariful.

Gdje se vidi za desetak godina? U vrhu ugostiteljstva, ne samo Hrvatske, već i šire.

- Zaista volim ovaj posao, svaki sam dan u restoranu, primim i otpratim svakoga gosta, i najveća je nagrada kada gost ode sretan, zadovoljan. Živim za to... možda mi jednoga dana i dosadi, ali za sada želim ostati broj jedan za sve goste koji dolaze na Hvar. Moja djeca možda budu željela nastaviti s ugostiteljstvom, možda ne, ako žele Gariful će za njih biti tu, zaključuje na kraju Ivan Gospodnetić.

Ivan & Ivan. U obitelji Gospodnetića prvo muško dijete generacijama nosi ime Ivan, a očito svi od malih nogu prepoznaju dobru namirnicu kada je vide

690 kn

w

w

Velika ponuda i brza isporuka novih modela stolica za terase i raznolika ponuda unutarnjih drvenih stolica za ugostiteljstvo.

690 kn

520 kn

w

.k

op

in

.h

r

640 kn

590 kn

RIJEKA

Zametska 100A 51000 Rijeka

Ugostiteljska oprema i namještaj

510 kn

stolice i stolovi, lounge garniture, werzalit ploče i šankovi kompletno opremanje ugostiteljskih objekata hotela, apartmana, restorana i caffe barova projektiranje i dizajniranje ugostiteljskih interijera i eksterijera projektiranje i opremanje uredskih prostora

novo u ponudi! SITAN

Kopin oglas Ti 50 6-2012.indd 1

t: 051 264-171 f: 051 631-737 kopin@kopin.hr cij en e

INVENTAR

su

iz ra že ne

be z

PD Va

10:12:14 AM ljeto 2012. 6/28/12 Turizam Info 35

36 Turizam Info ljeto 2012.

Sladoled.... ono što smatramo običnim, malim svakodnevnim slatkim zadovoljstvom ima prebogatu povijest koja seže od cara Nerona i stare Kine, pa do Margaret Thatcher i većine američkih predsjednika od kojih je Thomas Jefferson tvorac recepta za sladoled od vanilije

SLADOLED Pripremila: Jelena Androić

KROZ GASTRO POVIJEST

N

aoko jednostavna smjesa na bazi mlijeka ohlađena do ugodnih -15 onaj je tip slastice koji nikad ne izlazi iz mode. Na našu sreću, „štanca“ ga se dovoljno, pa se godišnje u svijetu proizvede čak 7,6 milijardi kilograma sladoleda. No vjerojatno nikad niste istraživali iza njegove slasne ledene teksture, ili kopali po povijesti ove slastice.

Pored svih slavnih izjava američkog predsjednika Franklina Delana Roosevelta, u povijesne se zapise utisnula i jedna trivijalna s kojom se vjerojatno poistovjetilo više stanovnika svijeta nego li s bilo kojom drugom slavnom Rooseveltovom rečenicom. „Ispalio“ tako Franklin da bi sladoled mogao jesti bar jednom dnevno. I dok vam u ove vruće ljetne dane već na sam spomen sladoleda sline vjerojatno cure brže no što se sladoled topi, znajte da niste jedini, i da ni Roosevelt nije bio jedini izjelica sladoleda.

To da se sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu radi okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije, nije neka tajna jer dovoljan je liz da otkrijete u sladoledu šećer, arome, voće, čokoladu, pa čak i jaja. Danas svi znamo kako u

većinu industrijski proizvedene hrane idu i stabilizatori i emulgatori. Ako se topi, dakako da sladoled sadrži i vodu te, možda manje poznato, i do 50 posto zraka. Iako tako tehnički gledano, ispada da magična kombinacija nije tu mogla imati nikakvu posebnu povijest, sladoled će nas lako zavarati. Dapače, povijest mu je puna poznatih osoba i neobičnih slučajnih ili namjerno izazvanih događaja, s prstohvatom legendi koje su stoljećima tkali vješti slastičari ne bi li im proizvod bio još mrvicu bolji.

SORBETI, SMRZNUTI JOGURTI I KREME Povijest sladoleda samo uvjetno možemo zvati isključivo njegovom poviješću, prije je to i povijest sorbeta, i smrznutih jogurta, i smrznutih voćnih sokova i sličnih hladnih kremastih deserata. Kasno je sladoled dobio svoj oblik, pa bi se tehnički gledano moglo reći da je to bilo tek

Prvi počeci sladoleda na Apeninskom polutoku sežu još u vrijeme Rimljana.

Tradicionalno veliki gurmani, Talijani su uvijek dodavali sladoledu ono nešto i dobrim su dijelom zaslužni za okuse i teksture koje poznajemo 38 Turizam Info ljeto 2012.

kad se sladoledna krema prestala miješati direktno s ledom, što se dogodilo sredinom 17. stoljeća. Tada je otkriveno da otapanjem soli u vodi dolazi do hlađenja te da se to hlađenje povećava ako se sol pomiješa s ledom ili snijegom. Onda je sredinom 19. stoljeća izumljen ručni stroj za pravljenje sladoleda a potom, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, i mehanički sustav za hlađenje.

Ipak, priča je mnogo starija.

A ona ne može početi bez spominjanja drevnih civilizacija, pa ne čudi stoga što će prve figure koje su zaslađeni led stavile „na scenu“ biti Kinezi koji su se navodno nepce istovremeno hladili i sladili još 3 tisuće godina prije Krista. Tek „nešto“ kasnije, u 7. stoljeću nove ere, stvara se i do danas održava legenda o „slatkom“ kineskom kralju Tangu od Shanga koji je navodno prvi smiješao mlijeko i led, što bi bila preteča sladoleda s mliječnom bazom. Kinezi su prve „kreme“ radili i od mlijeka s - a čim drugim nego rižom.

I u Perziji su još davno cijenili slatka rashlađenja, pa se u literaturi „zaglavio“ podatak da su prve „sladolede“ radili 400 godina prije Krista ulijevanjem koncentrata od grožđanog soka u posude koje su hladili na ledu. Hladili su i neobične mješavine ruže, tjestenine, vode, šafrana i voća, te ih posluživali na zabavama plemenitaša.

Arapi su, navodno, prvi kreme za kasnije hlađenje radili na mliječnoj bazi, pa su već u 10. stoljeću u Kairu, Damasku, Bagdadu i drugim arapskim prijestolnicama postojale

KROZ GASTRO POVIJEST

prave slastičarnice pristupačne i nižim slojevima stanovništva. Arapi su navodno sladoled donijeli i u Italiju, pradomovinu „modernog sladoleda“, za vrijeme svoje vladavine na Siciliji. Što se Talijana tiče, čini se da bi bez obzira na Arape i sami kad-tad došli do magičnog recepta jer je u legendu ušla i priča kako je peti rimski car Neron (37. - 68. g.), inače poznat kao veliki gurman, naređivao da se s planina donese leda koji su njegovi kuhari miješali s voćnim sokovima, ili s medom i usitnjenim voćem. Međutim glavni je sastojak – led – sve do izuma hladnjača pred-

Medici, pa je ili s jednom ili s drugom, jer oko točnog podatka postoje prijepori, slasnu hladnu kremu prenio u Francusku. Ovisno o kojoj je gospođi de Medici bilo riječ, učinio je to ili 1533. kad se Katarina udavala za francuskog kralja Henryja II, ili 1600. kad je isto, ali s Henrijem IV, učinila Maria de Medici.

U svakom slučaju, talijanski su kuhari navodno bili ti koji su sladoled „diseminirali“ po zapadnoj Europi. Bitan je tako i Sicilijanac Francesco Procopio dei Coltelli, osiromašeni aristokrat koji je u Beč stigao 1672. kako bi radio kao snabdjevač kavom a onda

Rimski car Neron (37. 68. g.), inače poznat kao veliki gurman, naređivao je da se s planina donese leda koji su njegovi kuhari miješali s voćnim sokovima, ili s medom i usitnjenim voćem

Kinezi su se hladili sladoledom čak tri tisuće godina prije Krista, a prvi stroj za sladoled patentiran je u 19. stoljeću stavljao luksuz zbog kojeg je sladoled postao i ostao poslastica, te se po led na planine išlo i dobro tisućljeće i „kusur“ nakon Nerona.

Talijani se „praocima sladoleda“ mogu zvati ne samo zbog Nerona već i zbog možebitnog Korčulanina, ali svakako mletačkog trgovačkog putnika Marca Pola koji je u putopisu „Milione“ opisao kako je u Kini 1295. svjedočio spravljanju nečeg što bismo mogli nazvati sladoledom.

Gledao je to na dvoru Kublaj-kana, pa je recept o smjesi mlijeka i kreme u koji se stavljao i jogurt, suho voće i oraštasti plodovi te aroma ružinog sirupa, podijelio i sa svojim sunarodnjacima. Talijan je bio i kuhar Bernardo prikladnog prezimena Buontalenti (čovjek je bio i arhitekt i dizajner kostima, i mehaničar i hidraulički inženjer), koji je kuhao ili kod Katarine ili kod Marie de

otvorio svoju vlastitu kavanu i doskora imao lanac kavana po cijeloj centralnoj Europi. U to je vrijeme posluživanje hladnih deserata bilo već prilično popularno u plemićkim krugovima, no još se uvijek događalo isključivo iza njihovih „zatvorenih vrata“. To je

Marco Polo svoj prvi sladoled probao je na dvoru Kublaj Kana daleke 1295. i to s okusom suhog voća, orašastih plodova i aromom ružinog sirupa

Početak francuske revolucije sladoleda dogodio se u Café Procope u Parizu koji se još i danas nalazi na istom mjestu kao i prije tristostinjak godina ljeto 2012.

Turizam Info 39

KROZ GASTRO POVIJEST

počeo mijenjati upravo navedeni dei Coltelli koji je 1686. odlučio u Parizu otvoriti kafić u kojem se neće točiti vino i skupljati pijana“ rulja“. Dei Coltelli je htio fino mjesto, s limunadom, kavom i hladnim kremama (nazovimo ih sladoledima), te ciljao na klijentelu s dvora Luisa XIV. Kasnije je taj njegov „Cafe Procope“ postao mjestom na kojem su se valjda iskovali svi francuski prevrati, te se okupljala intelektualna elita: Beaumarchais, Diderot, Alembert, Fontaine, Marivaux, Voltaire, Rousseau, Robespierre, Danton, Marat…

Kafić je navodno pokrenuo lavinu, pa je mjesto koje nudi hladne kreme u narednih 50 godina u Parizu postalo toliko popularno da ih je u prvim desetljećima 18. stoljeća otvoreno preko dvije stotine.

Engleska je po pitanju sladoleda čini se malo zaostajala. Jedna je od prvih engleskih legendi ta da je na banketu kralja Charlesa I negdje blizu polovice 17. stoljeća kuhar DeMirco ponudio gospodi ledenu kremu i na račun njenog neočekivano dobrog prijema zaradio poveću svotu isplaćivanu do kraja života. Morao je pritom obećati da će recept držati u tajnosti, no čini se da mu to nije uspjelo jer se termin „ice

Originalni recept sladoleda od vanilije Thomasa Jeffersona postoji još i danas:

cream“, po Oxfordovom rječniku, spominje već 1688.

Kako se u ovoj fazi još ne može točno tvrditi što je bio sladoled, a što sorbet ili sličan hladni desert, reći ćemo kako je prvi recept za „led s okusom“ na francuskom jeziku 1674. ispisao Nicholas Lemery u „Zbirci rijetkih zanimljivosti i noviteta prirode vrijednih najvećeg divljenja („Recueil de curiositéz rares et nouvelles de plus admirables effets de la nature“). „Pravi“ recept za sladoled (iced cream) objavljen je 1718. u Londonu među receptima gospođe Mary Eales, da bi već 1768. francuskim govornicima na raspolaganju bila čitava jedan kuharica s 240 strana ispisanih isključivo receptima za hladne deserte („L’Art de Bien Faire les Glaces d’Office“) autora M. Emy.

AMERIKA PRAVA DOMOVINA MODERNOG SLADOLEDA Iako je dakle u to vrijeme već bilo moguće kod kuće spraviti hladan desert pa zvali ga lijepo i sladoledom, prvi se konkretan trag sladoledu nije pojavio na starom već na novom kontinentu, i to kad je 1773. godine londonski ugostitelj Philip Lenzi u njujorškim novinama Gazette oglasio da prodaje različite

Pasionirani gurman bio je i američki predsjednik Thomas Jefferson koji je 1780. godine i napisao recept za sladoled od vanilije.

U njegovo doba led se je tijekom zime skupljao na rijeci Rivanna i skladištio u posebno spremište Monticello koje je sam konstruirao u zimu 1802.-1803. godine.

Tako sakupljeni led Jefferson je koristio za skladištenje maslaca i mesa, ali i za pripremu sladoleda. Danas prema njegovim zapisima znamo kako mu je upravo sladoled kojeg je skladištio u Monticello ledeno spremište 1815. godine, potrajao sve do 15. kolovoza 40 Turizam Info ljeto 2012.

2 boce dobrog vrhnja, 6 žutanjaka, 20 dkg šećera, štapić vanilije Izmiješati žutanjke i šećer. Vrhnje staviti u posudu, dodati štapić vanilije i zagrijavati na vatri. Prije nego zavrije odmaknuti s vatre i lagano dodati u mješavinu šećera i žutanjka. Dobro izmiješati.

Staviti ponovno na vatru i stalno dobro miješati kako se ne bi smjesa zalijepila za rubove posude.

Prije nego zavrije skinuti s vatre i procijediti kroz gazu. Staviti u Sabottiere (posuda za pravljenje sladoleda) i okretati u smjeru kazaljke na satu i suprotno. Staviti sol na stijenke posude i prekriti međuprostor ledom. Staviti da stoji sat vremena prije posluživanja u ledu kojemu je dodana šaka soli. Povremeno otvoriti posudu i sastrugati led sa stijenki. Kada je sladoled skrutnut, staviti ga u kalup i ponovno u led do trenutka posluživanja.

Kako biste izvadili sladoled, stavite kalup u toplu vodu, okrenite i poslužite na tanjuru.

ljeto 2012.

Turizam Info 41

KROZ GASTRO POVIJEST

Svoj je doprinos povijesti proizvodnje sladoleda dala i legendarna britanska premijerka Margaret Thatcher. Kao mlada kemičarka, ona je bila dio tima koji je otkrio metodu povećanja volumena sladoleda dodavanjem zraka, što je sladoledu davalo mekanu teksturu i smanjilo količinu sastojaka potrebnih za njegovo spravljanje

slastice, uključujući i „ice cream“. On je uz Talijana Giovannija Bosia i jedan od kandidata za titulu vlasnika prve prodavaonice sladoleda u Americi (Bosio ju je navodno otvorio 1770. u New Yorku). Narednih se godina sladoled u New Yorku već mogao kupiti i na ulici, da bi se doskora na tržištu našlo čak 70 različitih tipova kutijica u kojima se sladoled servirao. Potkraj stoljeća za sladoledom je ludio i George Washington koji je navodno platio gotovo 200 dolara (što je tada bila poveća svota novca) za opremu za izradu sladoleda i recepte za isti.

Kad smo već kod američkih predsjednika, recimo i to da je sla-

prodala), a pet godina kasnije Jacom Fussel je već osnovao prvu na svijetu tvrtku za industrijsku proizvodnju sladoleda, u Baltimoreu. On se danas smatra i kraljem američkog sladoleda jer ga je počeo proizvoditi u prvim ozbiljnijim količinama. O kojim je brojkama riječ? U Americi se 1899. proizvodilo 5 milijuna galona, 1909. broj raste na 30 milijuna, a 1919. već skače na 150, da bi Amerikanci danas bili definitivni šampioni u svjetskoj potrošnji sladoleda, ispred Novog Zelanda, Danske, Australije i Belgije, te ga proizvodili oko 1,52 milijarde galona godišnje.

No sve do izuma ledenice za zamrzavanje i čuvanje sladoleda, a

Amerikanci troše 5,8 milijardi litara sladoleda godišnje, odnosno više od 18 litara po osobi Kavana K caru austrijanskom u Zagrebu gdje je radio najpoznatiji slastičar Jakob Leiber. On je u svom drugom lokalu, kavani K Carskom gostioničaru prvi u Hrvatskoj imao sladoled 1833. godine

42 Turizam Info ljeto 2012.

doled u visoku američku politiku uveo predsjednik James Madison, točnije njegova supruga Dolly, posluživši ga inauguraciji 1813. I Thomas Jefferson je učinio presedan pa je navodno prvi u Bijeloj kući u ponudi imao sladoled, a volio ga je do te mjere da je i sam „sklepao“ danas slavni recept za sladoled od vanilije, usput budi rečeno i dandanas Amerikancima najdražeg sladolednog okusa. Ni ovdje nije stala ta neobična povezanost američkih predsjednika i sladoleda, pa je 1984. tadašnji predsjednik Ronald Reagan odredio da će srpanj biti Nacionalni mjesec sladoleda, a treća nedjelja u srpnju Nacionalni dan sladoleda.

Sredinom 19. stoljeća sladoledna se evolucija već dobrano zahuktala pa je novi kontinent, kao i inače često u povijesti, dao sve od sebe da popularan proizvod proširi među masama. Jedna je od ključnih figura u tom smislu Nancy Johnson iz Philladelphije koja je 1846. razvila uređaj za kućnu pripremu i smrzavanje sladoleda (patent je brzo

bilo je to 1926. godine, pravi razvoj slatkog okrjepljenja nije mogao pravo početi. Te je 1926. Clarence Vogt iz Kentuckyja izumio frizer za sladoled te omogućio da se on, i ostali zaleđeni proizvodi, proizvedu u još većim količinama. Sve je to dovelo do poplave okusa, boja i oblika, pa se stanoviti Howard Johnson koji se proslavio s restoranskim lancima po Americi i Kanadi, potkraj ‘20-ih hvalio kako njegov restoran nudi 28 okusa sladoleda.

U Americi su izmišljeni i novi oblici sladoleda. Preteča onog što danas znamo pod voćnim kupom nastala je prije 120 godina, i zvala se „sundae“. Iako ne postoji nijedan konkretan dokaz tko je bio prvi u spajanju sladoleda s voćem i sirupom, priča ide tako da je „sundae“ nastao kao odgovor na takozvani „Plavi zakon“ koji je krajem 19. stoljeća branio da se nedjeljom, iz vjerskih razloga, prodaje popularna američka soda. Naime, sladoled je krajem 19. stoljeća postajao sve popularniji pa 1874. dolazi do izuma

KROZ GASTRO POVIJEST

takozvanih „soda fontana“ i soda sladoleda. Kako bi se izbjeglo branjeno „bezbožništvo“ uživanja u sladolednim sodama nedjeljom, prodavači sladoleda su navodno iz koktela soda sladoleda izostavili karboniziranu vodu a dodali preljev i voće, te izumili sladoled „Sunday“ koji je ime kasnije promijenio u „sundae” kako bi se izbjegle vjerske konotacije odnosno povezanost s nedjeljom.

Gradovi-kandidati za prve „ustoličitelje“ ovog slatkog izuma su Buffalo, New York, Two Rivers, Wisconsin, Ithaca i Evanston.

Sladoledi na štapiću, ili kod nas popularne lučke, također su nastali u Americi, no nemaju usuglašenu povijest kao ni korneti. Jedna je od priča ta da se prvi takav slatkiš zvao Eskimo Bar, i da ga je osmislio vlasnik slastičarnice iz Iowe Chris Nelson. Nelsona je navodno te 1920.

za izum inspirirao neodlučni dječak koji se kolebao između čokoladice i sladoleda. Možda je simpatičnija, iako manje vjerojatna priča da je sladoled na štapiću osmislio neki jedanaestogodišnjak u Kaliforniji koji je na prozorskoj dasci u čaši s limunadom ostavio žlicu da bi ujutro našao limunadu na žlici i to kao lizalicu od leda patentirao 1924.

Jedan od najgenijalnijih izuma koji se veže uz sladoled je lopatica za sladoled s mehanizmom. Osmislio i patentirao ju je Alfred Crall u veljači 1897. pod originalnim imenom Ice Cream Mold and Disher.

Patent je toliko funkcionalan da se do danas nije značajnije promijenio

U HRVATSKU SLADOLED STIŽE TEK U 18. STOLJEĆU I dok se točno zna tko je kad, i kako na zapadu prvi put uživao u hladnoj kremi, na našim se prostorima sve to tek nagađa. Ukoliko nisu putovali svijetom, Hrvati su prve sladolede mogli kušati tek u domaćim slastičarnicama i kavanama sredinom 18., no vjerojatnije početkom 19. stoljeća. Nešto ranije mogli su to učiniti u Banskim dvorima,

STROJ ZA SLADOLED

S

ladoled se u počecima radio u velikim posudama položenima u kade punjene ledom i solju. Francuski su slastičari to nadopunili te su sladoled počeli raditi u sorbetierreama, kanticama s poklopcem i ručkom.

U takvim se loncima temperatura sastojaka za sladoled snižavala mješavinom izmrvljenog leda i soli. Slanu vodu hladio je led, a sol je na led djelovala tako da se on postepeno topio, apsorbirajući toplinu iz sastojaka i dovodeći smjesu za sladoled ispod temperature smrzavanja čiste vode. Ipak, sve je to još uvijek značilo da su jedan od prvih „strojeva“ za izradu sladoleda bili goli mišići, jer je i led i kremu trebalo miješati i tresti, kako bi se ravnomjerno zaledila.

Stvari su postale nešto jednostavnije kad je 1843.

Nancy Johnson patentirala stroj za sladoled koji je imao ručicu čijim se

okretanjem miješalo sastojke, što je omogućavalo da se smjesa za sladoled jednoliko zamrzava. No problem je u to vrijeme još uvijek ležao u potrebi da se led skupi tijekom zime, s jezera, vrhova planina i ostalih zaleđenih područja, te transportira i uskladišti. To je pak promijenio njemački inženjer Carl von Linde koji je 1874. izumio stroj za hlađenje s komprimiranim amonijakom. 1899. je pak August Gaulin iz Francuske izumio homogenizator koji je usitnjavao kuglice masnoće pa je sladoled sada imao glatku strukturu, no ništa

od ovih izuma nije moglo zatvoriti krug u proizvodnji sladoleda na način na koji je to učinio izum inovatora iz Kentuckyja.

Clarence Vogt je naime 1926. dizajnirao i sagradio prvi mehanički aparat za leđenje. Današnje tvornice koriste tehnologiju koja je nevjerojatno slična ovim prvim strojevima.

Nancy Johnson je 1843. godine patentirala stroj za sladoled koji se sastojao iz unutrašnjeg dijela u kojem su se miješali sastojci, te dijela koji ga okružuje i u koji se stavljao led prikupljen u planinama koji je hladio smjesu ljeto 2012.

Turizam Info 43

KROZ GASTRO POVIJEST

KORNETI

A

ko se nije jeo kod kuće, iz tanjurića ili kakve posudice, sladoled se, kad je „izašao na ulice“, uglavnom jeo iz metalnih posudica. Pametnije rješenje skoro pa da se nije pojavilo sve do početka 20. stoljeća i izuma korneta koji je debitirao na Svjetskom sajmu u St. Louisu 1904. godine.

Kao i ostale priče o prvim miljokazima u povijesti sladoleda, i ova je puna prijepora, pogotovo kad se govori o prvim osobama koje su se tog vrućeg ljetnog dana dosjetile u što će spakirati topive kuglice. Sladoled se tog dana prodavao u hladnjacima-kolicima, a slastičari su zadovoljno trljali ruke, do te mjere da je jednom od njih, uzmimo da se zvao Charles Menches, ponestalo metalnih kutijica u kojima ga je prodavao.

Nedaleko od njegovih kola Ernest Hamwi je prodavao vafle, vrstu hrskavih palačinki, pa je Menchesu odjednom sinulo: smotat Za izum korneta će te vafle i ponuditi zasluge se pripisuju slavnu „dva u jedan“ mnogima, no kombinaciju. Po patentirao ga je nekim izvorima, slatalijanski sladodoledar stičar je bio Arnold na Wall Streetu, Fornacho, a „vafelar“ Italo Marchion Abe Doumar, ili je pak za sve zaslužan Nick Kabbaz koji je radio s Hamwijem i tvrdi da je kornet bila njegova ideja.

Osoba koja je pak ozakonila cijelu priču patentiravši stroj za pravljenje korneta bio je Italo Marchion, talijanski sladoledar s Wall Streeta koji je sladoled prvo prodavao u čašama za piće, no dosadila mu je njihova nepraktičnost pa se domislio jestivoj čašici od vafla. Marchion je, navodno, također bio prisutan na sajmu u St. Louisu, pa u ovom slučaju maksima da povijest pišu pobjednici i nije od prevelike pomoći u otkrivanju prave priče o počecima korneta.

44 Turizam Info ljeto 2012.

na plesovima pod maskama kod kavanara Pleya koji je plesačima navodno nudio i kavu sa skorupom, čaj, čokoladu s kiflom, mlijeko od badema, slatkiše u omotima i po komadu, francuski liker i punč, te „sladoled svih vrsta“.

Prve se kavane u Zagrebu otvaraju po uzoru na lokale u austrougarskim gradovima te nude slastice iz austrougarskog miljea, uz poznatu čašu vode, da bi nešto kasnije u njih ušle i slastice iz Italije i s Orijenta. Bile su te kavane još uvijek namijenjene samo dobrostojećoj građanskoj klasi koja ih je zvala po vlasnicima pa su u Zagrebu na glasu bile slastičarnice Kovilić u Gundulićevoj ulici, Rukavina u Ilici kod Britanskog trga, Lazić u Gajevoj…

Drži se da je prvi poznati zagrebački slastičar i sladoledar, bar u javnoj službi, bio Jakob Leiber. Doselivši se u Zagreb 1826. započinje peći slastice za goste kavane “K caru Austrijanskom” (Lovački rog) a zatim se seli u kavanu “K carskom gostioničaru ” na Harmici gdje se, 1833., po prvi put Zagrepčanima nudio i sladoled. Brzo se Leiber i osamostalio te otvara vlastitu (prvu) Kazališnu kavanu i slastičarnicu u prizemlju Amadeova kazališta (današnji Prirodoslovni muzej) a kasnije i drugu na uglu Ćirilometodske i Markova trga. Od 1838. je sladoledom opskrbljivao

i ilirsku narodnu kavanu Andrije Czernyja te slasticu doskora itekako popularizirao. Slavnog su slastičara u 20. stoljeću naslijedila još neka slavna imena kao što su Horak, Rukavina, Kovilić, Jakšić i Vincek.

Znameniti poštar i kavanar Pallain navodno je također, od 1847., služio sladoled u svojoj kavani, današnjoj Palainovki, a povijest pamti i slastičara Franju Šolca koji se 1850. doselio iz Lavova te osim slastičarnice u Radićevoj ulici pokrenuo i prvu tvornicu likera u Hrvatskoj.

Iz malih obiteljskih obrta gdje su kuhanje sladoledne mase i tučenje s pomoću miješalice uz istovremeno hlađenje ledom bile glavne operacije proizvodnje sladoleda, hladni slatkiš u industriju seli tek 1958. Tad se u okviru Zagrebačke tvornice mlijeka počela proizvoditi legendarna „Snjeguljica“, sladoled na štapiću, a 1963. izbor se proširio i na sladoled u čašici. Povećanje proizvodnje i potrošnje u ‘60-ima raste pa je Zagrebačka mljekara 1964. proizvela 500 tona ledenih specijaliteta, a 1966. već 1300 tona. Godine 1965. nastaje i „Ledo“ koji je 1967. „izbacio“ prvi industrijski sladoled u kornetu. No, bilo kako bilo, sladoled je do danas ostao omiljena slastica koja povezuje ljude i generacije, već stoljećima.

Ostaje na kraju pitanje da li je na polju sladoleda već sve izmišljeno, ili ostaju još neka nova iznenađenja?!

V

rući vikend sredine svibnja. Mjesto radnje Poreč. Po devetnaest put održana je Vinistra, izložba koja jednostavno postaje mjesto gdje moraš biti, ako si poslovno na bilo koji način vezan uz vino... ili ako ne možeš odoljeti onome najboljemu što u ovom trenutku istarska vinska scena nudi.

Već je en primeur kušanje mladih istarskih malvazija u veljači u Zagrebu, pokazalo da se Vinistri možemo veseliti. I zaista, Vinistra nije razočarala. Ne samo odličnim malvazijama, već i svime onime što čini Istru – teranom, refoškom i vrhunskom gastronomijom.

Više od 10.000 posjetitelja uživalo je ovdje u kulinarskim

VINISTRA x 19 POREČ Najboljim vinima, uz kombinaciju vrhunske gastronomije, večerima uz cigare i zabavu, Vinistra je opet potvrdila da je na vrhu radionicama hrvatskih i svjetskih majstora, prezentacijama međunarodnih restorana s michelinovim zvjezdicama, edukacijama i nezaobilaznim večerima uz cigare.

Više od 130 profesionalaca imalo je prilike sudjelovati u posebno vođenim degustacijama, a na kulinarskim prezentacijama kuhala je Priska Thuring, Tom Gretić u kombinaciji s Jodyem Nessom, autorom popularne serije Wine Portfolio.

Svoja je jela predstavio i jedan od ponajboljih dalmatinskih kuhara Braco Sanjin iz restorana Kadena, no najviše je interesa

pobudila prezentacija Restauranta Vermeer iz Amsterdama s 3 Michelinove zvjezdice i 17 Gault Millau bodova i njegova osebujnog chefa Christophera Naylora.

No, kao i svake godine, najvažnije je bilo natjecanje Svijet malvazija, u kojem se ocjenjuju najbolje mlade i zrele malvazije. Titulu najbolje mlade malvazije s 87,25 bodova ponijela je tako Malvazija 2011 P.T.O. Tomaz, dok je najbolja zrela Malvazija ona iz podruma Kozlović, Santa Lucia 2009.

U kategoriji terana, najboljim je mladim teranom proglašen Teran 2011 Bruna ljeto 2012.

Turizam Info 45

Najbolja mlada malvazija Malvazija istarska 2011 P.T.O. Tomaz Motovun Najbolja zrela malvazija Santa Lucia 2009 Kozlović Momjan Najbolji mladi teran Teran 2011 Bruno Ferenac Vižinada Najbolji zreli teran Teran 2009 Vina Dešković Grožnjan Najbolji mladi refošk Refošk 2011 Slavec s Kocne Izola Najbolji zreli refošk Refošk 2009 Vina Radovan Vižinada

Ferenca iz Vižinade, a najboljim zrelim teranom Teran 2009 Vina Dešković iz Grožnjana.

Osim vina, ocjenjivala su se i maslinova ulja, a ove je godine najviše bodova osvojila Buža proizvođača Novacco iz Brtonigle.

No, kako je Vinistra mjesto koje pomiče vinske granice, ovdje se na radionicama moglo upoznati i autohtonu hrvatsku sortu crljenac kaštelanski, te njegovu zanimljivu priču i povijest, kao i autohtonu sortu moslavine, škrlet, koju je predstavio Darrel Joseph, inače ocjenjivač na Decanter World Wine

46 Turizam Info ljeto 2012.

Awards. Održano je i vinsko kušanje u ekstremnim i nekotroliranim uvjetima, Darko Baretić je govorio o budućnosti istarskog terana, a raspravljalo se i tome što je ustvari vinski turizam i kakav bi on trebao biti.

Hedonizam, uživanje u životu, mali odmak od svakodnevice uz najveći naglasak na vino i sve ono što uz vino dolazi. Definitivno, Vinistra je i ove godine potvrdila da ide ukorak s najboljim svjetskim vinskim trendovima. Za jubilarnu, dvadesetu Vinistru usudimo se očekivati još više...

LEGENDA HOTELIJERSTVA KOJA TRAJE, I TRAJE

HOTEL

BILTMORE LOS ANGELES

Hotel koji je izgrađen 1923. godine u rekordnih 18 mjeseci, u 90 godina postojanja bio je mjesto gdje se održavalo baš sve što se imalo desiti u Los Angelesu. Od dodjele Oscara preko političkih kampanja Kennedya, pa sve do snimanja filma i nerazjašnjenih ubojstava.

Pripremila: Barbara Požarić Foto: Adriano Požarić, Arhiva ljeto 2012.

Turizam Info 47

HOTELI

H

oteli često pišu povijest.

Postaju dom pjesnika, književnika, elite, puls i srce grada s kojim su neodvojivo povezani, kroz godine i desetljeća.

London, Pariz, Rim... svi svjetski gradovi imaju takve kultne hotele čija je povijest puna okrunjenih glava, ekscentričnih kuhara, nadobudnih starleta, filmskih priča i prije svega vrhunskog osoblja i vrhunske usluge.

No, možda više od bilo kojega drugoga hotela u svijetu, hotel Biltmore postao je neizbrisiv dio grada, povijesti američke zapadne obale i svega onoga što je Los Angeles u posljednjih devedesetak godina postao. Sve to, dio po dio, utkano je u svaku poru hotela, i danas objeručke prihvaćeno kao najbolji marketing... pa tko ne bi želio biti u hotelu u kojem je sniman gotovo svaki film, koji plijeni europeizmom i kultnim pričama o filmu, glumicama, predsjednicima i pjevačima... no, prvo, i prije svega najboljim primjerom američkog pristupa turizmu.

U DVIJE GODINE DO VIŠE OD 1.000 KREVETA Smješten u centru grada, kraj nekadašnje gradske vijećnice i rezidencijalne četvrti, Biltmore je trebao postati mjesto gdje se mogu okupljati moćnici tadašnjeg Los Anglesa. 1921. godine projekt su započeli njujorški arhitekti Schultze i Weawer. Gradnja je završena u rekordnih 18 mjeseci i koštala je tada ogromnih 10 milijuna dolara.

Impresivna građevina s 11 katova otvorila je svoja vrata 1. listopada 1923. godine. Bio je to najveći hotel zapadno od Chicaga, s više od 1.000 soba uređen u beaux art stilu, ukrašen freskama, mramornim fontanama, stupovima, kolonadama i kristalnim lusterima.

Dizajn koji je do danas ostao bez većih intervencija nosi puno europskog naslijeđa. Stropovi su oslikani rimskim 48 Turizam Info ljeto 2012.

Lijevo Biltmore je izgrađen 1923. i otvoren sedmodnevnim slavljem i gala večerom za 3.000 osoba. Bio je to tada najveći hotel zapadno od Chicaga, s 1.000 soba, a već su slijedeće godine kapaciteti prošireni na novih 500 soba

Lijevo Raskošni glavni lobby hotela nekada je bio plesna dvorana, koja je prije nekoliko godina prenamijenjena.

Interijer je djelo Talijana Giovannija Smeraldija

Dolje Men’s Health Club otvoren je 1926. godine, a isti je izgled zadržao do danas, no za razliku od nekih prošlih vremena, dobrodošle su i žene. Ovdje je još uvijek u funkciji i originalna sauna iz 1926.

Gore Danas dvorana za bankete i vjenčanja, za vrijeme prohibicije bila je restoran, kako bi na drugom katu hotela gosti bili daleko od policije Desno O povijesti hotela, slavnim glumcima, dodjelama Oscara, svečanim balovima i glamuroznim vjenčanjima svjedoče fotografije u gotovo svim zajedničkim prostorima Dolje desno Steve Eberhard, voditelj banketnog odjela u apartmanu koji je danas namijenjen za poslovne sastanke na visokoj razini. Nekada je to bio stan managera hotela

ljeto 2012.

Turizam Info 49

HOTELI

i grčkim bogovima, španjolskim konkvistadorima i istraživačima, kraljicom Izabelom I od Kastilje, freskama Pompeja. Najimpresivniji je strop Kristalne dvorane kojega je u samo sedam mjeseci ručno oslikao Talijan Giovanni Smeraldi, poznat po radu u Vatikanu i Bijeloj Kući. Strop nosi priču o mitološkim bićima, anđelima, kupidima i božanstvima, a na njemu se slično kao i u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner nalazi kristalni luster iz Austrije, promjera 3,7 metara.

Iznad ulaza u hotel je i grb, koji po mnogočemu sliči hrvatskom.

Hrastove oplate, uvozne tapete i zavjese, impresivna stubišta od kovanog željeza i lijevane bronce uz neizbježan detalj anđela, simbola Los Angelesa i samog Biltmorea...sve je to postalo dio priče o Biltmoreu koja traje do danas.

50 Turizam Info ljeto 2012.

Vivien Leigh je u Biltmoreu primila Oscara 1940. godine za ulogu legendarne Scarlett O’Hara u kultnom filmu Prohujalo s vihorom

MJESTO ROĐENJA NAGRADE OSCAR Biltmore je ubrzo nakon gradnje postao središte javnog života Los Angelesa. Ovdje su održavane gala večeri, banketi, poslovni sastanci, i kao da sve se što tih dvadesetih i tridestih godina prošloga stoljeća

događalo u Los Angelesu, dogodilo upravo u Biltmoreu.

1927. godine ovdje je 11. svibnja na banketu Američke akademije filmskih umjetnosti odlučeno kako će se svake godine najboljim filmovima i glumcima dodjeljevati Oscar.

Legenda kaže kako je statuu Oscara na salveti nacrtao MGM-ov režiser Cedric Gibbons.

Osnovan je ovdje i prvi wellness, Men’s Health Club. Smješten u podrumu hotela, raspolagao je bazenom, saunom i nekoliko sprava za vježbanje, kako bi umornim filmašima omogućio bijeg od posla, i žena. I danas je u funkciji...na istom mjestu, na isti način, s puno duha prošlog vremena... i ženama koje danas imaju slobodan pristup, za razliku od nekada.

Odmah godinu dana nakon otvorenja, kapaciteti Biltmorea su prošireni na dodatnih 500 soba, a već 1931. hotel postaje domaćin gala večeri dodjele Oscara. Treća dodjela ove prestižne nagrade održana je u Sala d’ oro, i dodjeljivala se do 1942. godine kada je za vrijeme II. Svjetskog rata hotel postao vojno odmaralište.

Ovdje je malena Shirley Temple primila Oscara, kao i nezaboravna Vivien Leigh za Prohujalo s vihorom. No, kako će reći Steve Eberhard, voditelj banketnog odjela hotela, Billtmore je uvijek bio puno više od hotela. Bilo je to pronalaženje potreba gostiju, i njihovo zadovoljavanje na najvišem nivou.

U vrijeme prohibicije Biltmore je tako preselio glavni restoran, kako ne bi imao ulaz s ulice. Danju za popodnevni čaj, a noću za lude zabranjene zabave, restoran je imao i tajni prolaz s podestom, gdje su gosti mogli sačekati odlazak policije, ili jednostavno odšetati u tamnu ulicu iza hotela i nestati u noći.

Novi način prodaje i kupnje nekretnina po povoljnim, aukcijskim cijenama IZ PONUDE IZDVAJAMO

Indictis aukcije nekretnina žele novim

načinom kupnje i prodaje nekretnina omogućiti potencijalnim kupcima ponudu atraktivnih nekretnina po aukcijskim cijenama na jednom mjestu u natjecateljskom ozračju nadmetanja s drugim kupcima.

ISTRA – POREČ

Nekretnine koje će biti ponuđene na aukciji oglašavaju se isključivo u katalogu nekretnina koji ujedno služi kao ulaznica za aukciju. Osim što se kupnjom kataloga osigurava ulazak na aukciju, kupci se također mogu upoznati s ponudom nekretnina te dogovoriti razgledavanje za zainteresiranu nekretninu. Na dan aukcije kupcima se pruža prilika kupnje nekretnine licitirajući od aukcijske cijene objavljene isključivo na početku aukcije, a koja je puno povoljnija od istaknute tržišne cijene koja se objavljuje u katalogu.

Lokacija: 15 km od mora.

Projekt za izgradnju 4 ekskluzivne kamene vile sa bazenom.

Sva potrebna dokumentacija ishodovana. Svaka vila arhitekturalno jedinstvena. Spremno za gradnju. Mogućnost kupnje ključ u ruke.

Neobjavljivanjem aukcijske cijene prije aukcije želimo zaštititi prodavatelje i omogućiti im prodaju nekretnine do same aukcije bez kompromitiranja iste. Budući da se nekretnine isključivo objavljuju u katalogu time je ograničen broj kupaca kojima su iste dostupne i na taj način postižemo selekciju zainteresiranih kupaca na one koji su zaista ozbiljni i kojima je investiranje u nekretnine ili rješavanje stambenog pitanja ili dodatna investicija.

Indictis aukcije nekretnina svojim klijentima također omogućuju kompenzaciju nekretnina za one koji ne uspiju tijekom aukcije prodati ili kupiti svoju nekretninu detaljnom analizom i selekcijom kako bi one sa jednakim ili približnim interesima povezali te im omogućili pregovore oko kompenzacije.

Trg Ivana Koblera 2 - 51000 Rijeka Tel/Fax: +385 (0)51 780 683 Mob: 091/ 6160 170 e-mail: info@aukcije-nekretnina.com www.aukcije-nekretnina.com

Prijave za oglašavanje u katalogu za aukciju jesen 2012.g. primamo do 1. kolovoza 2012.g.,a svim našim kupcima k ataloga pok lanjamo popust za aukciju koja će se održati u Opatiji u listopadu 2012.g. O točnom datumu i vremenu obavijestit ćemo sve zainteresirane putem naše internet stranice www.indictis.hr i putem medija.

partneri

ljeto 2012.

Turizam Info 51

HOTELI

Nakon prohibicije, popularno je bilo kockanje, pa je Biltmore odgovorio i tim zahtjevima gostiju, a ovdje je bio i najpopularniji noćni klub Los Angelesa, Biltmore Bowl.

No, Biltmore je bio i poprište tužnih stvari. 1952. godine ovdje je poznati indijski yogi Paramahansa Yogananda tijekom banketa umro od srčanog udara, no to hotelu nije donijelo puno štete, upravo suprotno. Mnogi njegovi sljedbenici vjeruju da je upravo ovdje njegova duša, i naravno, u potrazi za njom posjećuju hotel.

Crna Dahlia, Elizabeth Short, glumica koja je pokušala pronaći svoju sreću u Los Angelesu, brutalno je ubijena u parku udaljenom nekoliko blokova. Ubojstvo još nije riješeno do danas. Posljednji je put živa viđena, pogađate... u Biltmoreu.

Biltmore je bio i baza politike.

Ovdje su 1960. godine bili smješteni stožeri oba demokratska predsjednička kandidata, Johna F. Kennedya i Lyndona B. Johnson.

Kasnije je ovdje bio i stožer Bobbya Kennedya, Reagan je ovdje imao oproštajni ručak prije odlaska u Bijelu kuću, a našlo se mjesta i za sport. 1984. godine ovdje je bio stožer Olimpijskih igara 1984. godine,

52 Turizam Info ljeto 2012.

U vrijede izbora predsjedničkog kandidata Demokratske stranke 1960. godine, stožeri oba pretendenta na funkciju bili su u Biltmoreu, i onaj Johna F. Kennedya i Lyndona B. Johnsona

Walt Disney i Shirley Temple u Biltmoreu kada je ona kao najmlađa osoba ikada primila Oscara za “izuzetan doprinos razvoju zabave na filmu tijekom 1934. godine”.

a većina filmova kojih se možete sjetiti da ste ih ikada odgledali, od onih crno - bijelih, pa do najnovijih epizoda CSI-a, dijelom je snimana upravo u Biltmoreu.

Cijelu ovu priču, rado će Vam ispričati baš svatko u hotelu. Slike s dodjele Oscara vise po zidovima, s detaljnim opisom. Da ne ostanete zbunjeni, sa strane je i skica, gdje su imenom i prezimenom označene osobe na slici. Cecile B. De Mille, Spencer Tracy, James Stewart, tada dobivaju i jednu sasvim novu dimenziju i značenje.

No, kako je rekao Steve Eberhard, Biltmore je jednostavno usluga na drugom nivou. Krilatica Finding the needs, umjetso uobičajenog Meeting the needs, nešto je što bi trebalo puno reći svakome tko radi u hotelu.

Danas Biltmore posluje kao dio lanca Millennium Hotels & Resorts, koji su u vlasničku strukturu ušli 2000. godine i uložili nekoliko milijuna dolara kako bi još više istaknuli sve povijesne sadržaje hotela i nadopunili ih novim tehničkim rješenjima koje gosti traže. Sve su sobe obnovljene kako bi se prilagodile poslovnim gostima, prošireni su kongresni sadržaji i obnovljen prostor Biltmore Bowl dvorane, te uređen peterosobni apartman za poslovne goste. Od tada, prosječno svake tri godine ulaže se u povećenje kvalitete, a 2006. godine jedan je kat preuređen u Executive Floor s posebnim sadržajima za poslovne goste.

Popularno stepenište iz filma Vertigo Alfreda Hitchkoka zaista izaziva vrtoglavicu

HOTELI

KROZ GODINE...

U interijer hotela je gotovo svugdje ukomponiran anđeo, simbol Los Angelesa i Biltmorea

UVIJEK POD REFLEKTORIMA mHotel nosi ime prema Johnu Biltmoreu, koji je pristao hotelu dati svoje ime pod uvjetom da svaka soba ima svoju kupaonicu. mHotel raspolaže s pet dvorana za evente Smaragdnom, Kristalnom, Zlatnom, Tiffany i Biltmore Bowl i upravo u ovim dvoranama je dobrim dijelom stvarana povijest.

Danas se u njima odvijaju i vjenčanja, svaki mjesec otprilike njih dvadesetak, od kojih neka vrijede i preko 100.000 dolara.

Istovremeno u hotelu se može održavati šest vjenčanja. Kongresni kapaciteti obuhvaćaju ukupno 19 dvorana.

m Poznatiji filmovi snimani u Biltmoreu: Chinatown, Zvijezda je rođena, Splash, Momačka večer, Policajac s Beverly Hillsa, Istjerivači duhova, Istinite laži, Dan nezavisnosti, Blow, Oceanovih 11, Luckasti profesor, Bugsy, Blue Streak, Na dužnosti, Wedding Crashers, Dobar posao u Italiji, Daredevil, Nacionalno blago, Spider-Man mTV serije Beverly Hills 90210, Mentalist, CSI: NY, Charlijevi anđeli, Newyorški plavci, Zapadno krilo, Ally McBeal, Inspektor Columbo, Momci s Madisona, Rat i sjećanja

1921 Gradski moćnici osnivaju Central Investement Corporation koja će financirati gradnju veličanstvenog hotela, simbol uspjeha Los Angelesa

počinju održavati i u dodatnim prostorijama hotela

1922 Newyorški arhitekti Schultze & Weawer, izabrani od strane hotelskog impresaria Johna McEntee Bowmana završavaju dizajn Biltmorea i započinju s iskopima za temelje. Gradnja hotela završena je u rekordnih 18 mjeseci, a ukupna je investicija iznosila nešto manje od 10 milijuna dolara

1947 Glumica Elizabeth Short, poznata kao “Crna Dalija” zadnji je put viđena živa u predvorju hotela.

Pronađena je brutalno ubijena nekoliko blokova dalje, a ubojstvo nije razjašnjeno do danas

1923 1. listopada hotel s 1.000 soba otvara vrata uz gala večeru i ples kojima je prisustvovalo više od 3.000 gostiju

1960 Muzička soba je sjedište izbornog stožera senatora Johna F. Kennedya na Demokrtaskoj konvenciji, dok protukandidat Lyndon B. Johnson svoj stožer smješta u Smaragdnu dvoranu

1924 Arhitekti Schultze & Weawer angažirani su na izgradnji novog krila hotela s dodatnih 500 soba.

Otvara se Biltmore Theater s 1.700 sjedala 1927 Akademija filmske umjetnosti na banketu održanom 11. svibnja slučajno donosi odluku da svake godine najboljim glumcima i filmskim ostvarenjima dodjeljuje nagrada Oscar. Stautu Oscara na salveti je skicirao redatelj MGM-a Cedric Gibbons 1929 Njemački grof Zeppelin uzlijeće iznad Biltmorea na put oko svijeta. Svi članovi posade večerali su prije uzlijetanja u hotelu, a za put su opskrbljeni hranom iz hotelske kuhinje 1933 Osebujni hotelijer Baron Long preuzima Biltmore tijekom velike depresije i pretvara Zlatnu dvoranu (Sala d’oro) u najveći svjetski noćni klub 1934 Šestogodišnja Shirley Temple dobiva Oscara posebno prilagođene veličine na banketu Američke filmske akademije.

Popodnevne čajanke uz ples postaju toliko popularne, da se

1942 Hotel postaje vojno odmaralište tijekom II. Svjetskog rata

1951 Corrigan Properties kupuju hotel i započinju multimilijunsku obnovu

1969 Biltmore je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Los Angelesa 1976 Prelazi u ruke arhitekata Phyllis Lambert i Genea Summersa, započinje obnova u vrijednosti 30 milijuna dolara 1977 Proslava 50. obljetnice nagrade Oscar u Kristalnoj dvorani 1981 Ronald Reagan održava ovdje oproštajnu večeru prije odlaska u Bijelu kuću i preuzimanja predsjedničke dužnosti 1984 Hotel je sjedište Olimpijskog komiteta tijekom Olimpijade.

Preuzimaju ga novi vlasnici i započinje obnova vrijedna 135 milijuna dolara, uključujući izgradnju Tornja Biltmore 1986 Veliko otvaranje ponovno obnovljenog hotela 2000-2002 Investicija u nove poslovne sadržaje hotela, obnovu soba i luksuzni Club Level na posljednja dva kata hotela 2008 Uz gala večeru 2. listopada proslavljena je 85. godišnjica hotela

ljeto 2012.

Turizam Info 53

54 Turizam Info ljeto 2012.

KNJIGE

ŠTO ČITAMO OVOGA LJETA TOM STANDAGE

Jestiva povijest čovječanstva Hrana kao temelj svega svijeta, i promjena koje su kroz stoljeća i tisućljeća u njemu događale. Hrana je naše pretke lovce pretvorila u zemljoradnike, jedan je od razloga nastanka klasa, pa čak i poligamije, s obzirom da je zemljoposjednik s nekoliko žena koje su obrađivale zemlju mogao proizvesti puno više. Otkriće Amerike također možemo zahvaliti hrani i želji da se pronađu novi putevi do Indije koja je proizvodila začine. Hrana je dovela do nastajanja novih zanimanja, hrana je u ratovima postala oružje, a autor prati kako su je koristili najveći vojskovođe, od Aleksandra Makedonskog do Napoleona.

Zanimljivo, inovativno štivo s bezbroj zabavnih sitnica, odlična ljetna literatura koja će dati novi pogled na hranu svima koji u njoj uživaju ili se njome bave.

Izdavač Jesenski Turk, meki uvez, 280 str, 120 kn, www.jesenski-turk.hr ANTE KRSTULOVIĆ

Vina Hrvatske Dobra literatura za one koji nisu veliki vinski znalci, a zanimaju ih hrvatska vina i žele početi od osnovnih informacija. U knjizi su predstavljene sve hrvatske autohtone sorte, te najznačajniji proizvođači i njihova vina, podijeljeno po regijama. Ako želite saznati nešto više od baznih informacija o proizvođaču, ovdje to nećete naći, ali zato svako vino ima navedene osnovne karakteristike koje pri kušanju možete prepoznati, podatke o alkoholu, kiselinama i kategoriji vina, i što je možda najvažnije, preporuku jela uz koje ga možete servirati.

Objašnjeni su i osnovni pojmovi vezani uz vino, tako da se sve može

lakše pratiti. Osim onih koje vino zanima, knjiga može dobro doći i ugostiteljima kao svojevrstan preglednik hrvatskih vina.

Izdavač Profil, tvrdi uvez, 229 str, 229 kn www.profil.hr BRANKA SACHER

Mrvice o hrani Knjiga koja uistinu razveseli. Stvari su to o hrani o kojima možda niste razmišljali, ali ih želite znati, možda će vam jednom trebati i dobro doći, možda neće nikad. Cijeli svijet i Hrvatska nalaze se u knjizi, pa možete točno saznati što je bila posljednja večera na Titanicu za prvi i drugi razred, kako se radi carski drobljenac, da je car Domicijan u Rimu dao izgraditi skladište i tržnicu samo za začine, da se strah od prazne čaše zove cenosikafobija. Ne fale ni duhovite izreke poznatih o hrani, šampanjcu, vinu, a u pregledu hrane kroz stoljeća, možete vidjeti i kada su otvarani prvi hoteli, gostionice i kavane, tko je bio prvi gastro kritičar u povijesti. Na kraju, tu je i pregled najskuplje hrane na svijetu, što se krije iza neobičnih imena jela i što se jede na banketu povodom dodjele Nobelove nagrade.

Izdavač Fraktura, tvrdi uvez, 292 str, 179 kn www.fraktura.hr JEFF JARVIS

Što bi napravio Google?

Jeff Jarvis novinar je i bloger koji je na svojem blogu prozvao proizvođača računala Dell i time pokrenuo svojevrsnu

revoluciju u poboljšanju kvalitete njihovih proizvoda i usluge. Postao je jedan od najpoznatijih kritičara novih medija, a u ovoj se knjizi na jednostavan način bavi pravilima i načinima poslovanja koje koristi Google, a koje i svi mi možemo primjeniti u vlastitom poslovanju. Govori o novim generacijama poduzetnika i na koji je način danas potrebno gledati na stvari, kako uspjeti bez oglašavanja, koliko je važan korisnik i klijent, i kako ga tretirati, što je danas tržište i kako funkcionira.

Knjiga na neobičan način opovrgava sve one tradicionalne postulate poslovanja i uspjeha, i definitivno je štivo koje bi trebao pročitati svatko tko svoje proizvode i usluge nudi na tržištu.

Izdavač Profil, meki uvez, 268 str, 129 kn www.profil.hr BARBARA KELLERMAN

Loše vodstvo Što znači loše vodstvo?

Etički upitno a s druge strane učinkovito, etički neupitno a s druge strane represivno... Varijanti je bezbroj. Knjiga se bavi identificiranjem tipa lošeg vodstva, u kojem svatko tko na bilo koji način vodi ljude, može pronaći neku svoju manu. Stavljen je jednaki akcent na dobre i loše vođe, pokušava se utvrditi zašto je netko loš vođa. Identificirano je sedam osnovnih tipova loših vođa, te je kroz praktične primjere suvremenih vođa obrađen najveći dio mana i loših poteza koji iz njih proizlaze. Nudi se i rješenje lošeg vodstva, poziv sljedbenicima, odnosno put od lošeg prema bolje kao svojevrstan vid samopomoći, s komentarima i uputama. U konačnici, knjiga je dobar odmak od poimanja vođe kao osobe bez mana, i dobar korektiv za one koji se žele mijenjati.

Izdavač Naklada Zadro, tvrdi uvez, 303 str, 265 kn www.naklada-zadro.hr

ljeto 2012.

Turizam Info 55

FOTO: RINO GROPUZZO

PAŠKI SIR Mladi je paški sir najbolji na jesen. No, pravi je onaj stariji od godine dana... za koji se je potrebno predbilježiti godinu dana unaprijed.

Najbolji je uz čašu bijelog vina, takav kakav je. Sir na kojemu su se othranile generacije Pažana, danas je još uvijek pomalo samozatajan biser hrvatske gastronomije...

K

ada me otac pitao što ćemo s ovcama, prodati ih ili ću nastaviti posao, stao sam i rekao da mi treba vremena da se odlučim hoću li ostaviti dotadašnji posao i početi se baviti ovčarstvom i proizvodnjom sira. I trebalo mi je neko vrijeme da se odlučim nastaviti ovu obiteljsku tradiciju kojom su se bavili moj djed i otac - čak punih pet minuta, uz smijeh je kazao Dražen Crljenko, vlasnik istoimenog Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) iz Paga, na početku priče o neizostavnom dijelu identiteta ovog kraja - Paškom siru. Deliciji u čije je stvaranje utkano znanje i iskustvo generacija stanovnika otoka Paga i koja u današnje doba pronosi ime ovog otoka i dokaz vještine otočana doista preko kontinenata.

SIR S KAMENA Pravi je paški sir isključivo onaj rađen od mlijeka paške ovce, a one su po mnogočemu specifične. Osim što brigu i pažnju vlasnika znaju vratiti

Pripremile: Alenka Juričić & Barbara Požarić Foto: Rino Gropuzzo, Adriano Požarić, Arhiva ljeto 2012.

Turizam Info 57

GASTRONOMIJA

Teško je povjerovati da ovdje ima ičega za ispašu, ali paške ovčice kvalitetu mlijeka duguju upravo bilju koje niče između kamena i daje tako poznat okus paškoga sira

Mladi paški sir najbolji je na jesen. Stari zrije više od godine dana, cjenjeniji je i rijetko ga se može dobiti, pa ga je potrebno rezervirati čak i do godinu dana unaprijed 58 Turizam Info ljeto 2012.

najboljim mlijekom i privrženošću, riječ je o iznimno prilagodljivom stvoru. Krš i kamen otoka, iako odišu iskonom, netaknutom prirodom, ali i teškim otočkim životom, nisu najgostoljubivije mjesto za nikoji živi stvor.

Ova ovčica odvajkada je dio otočkih pejzaža. Kilometri i kilometri tipičnih otočkih suhozida, još jednog simbola otoka Paga, praktički oduvijek su je čuvali od poznate i nemilosrdne paške bure i bile njen dom. Škrta zemlja ovoj je maloj ovci davala dovoljno da preživi, iako škrta biljem, upravo je to bilje kojim se hrani vrlo važno za aromu sira. Osobito ono ljekovito, poput otočke kadulje. Kao i posolica koja nerijetko čitave dijelove otoka zavije u bijelo. Poput čistog bijelog snijega.

Paška je ovca i simbol vječnog životnog ciklusa otoka. Nastala je još za vremena Austro-Ugarske vladavine, kada je vlada financirala kupovinu nekoliko vrsta ovaca koje su se međusobno križale. I tako je nastala mala paška ovca i priča o siru. Meko blejanje janjčića koji se u proljeće i vrijeme mužnje uporno stišću uz

mame i guraju njuškicu u potrazi za slatkim kapima mlijeka, nezaobilazan su njegov dio. I dio priče o stvaranju Paškog sira.

Prvi se put u literaturi paški sir spominje u putopisima Alberta Fortisa, još 1774. godine, kada je u svojim putovanjima od Istre prema jugu došao na Pag, i oduševljen probao paški sir, sol, med od kadulje i vino.

Dok se danas Paški sir proizvodi u najsuvremenijim siranama i pogonima, koji prate svjetska dostigunuća i standarde, nekad je samo stvaranje sira bilo nešto što je ljude vraćalo među kamen i suhozide. Naime, sir se radio upravo ondje gdje su bile ovce, odnosno u stanićima, kućicama od kamena koje su se gradile uz suhozide, u poljima. Stanići su bili jednostavni, mali, kao što im i ime kaže, priručne kućice. Paški se sir radio u njima, mlijeko se nije nosilo kući već se na licu mjesta obrađivalo.

Ljudi kažu, mužnja ovaca je bila muški posao, dok su za sir bile zadužene žene. One su u stanićima skupljale i obrađivale friško mlijeko. Današnjih

Ivan Kustić i supruga nositelji su proizvodnje paškoga sira koja seže deset generacija unazad i danas jedni od rijetkih proizvođača koji još uvijek proizvode sir na pravi tradicionalan način

sirila nije bilo pa su se upotrebljavali osoljeni janjeći želudac koji se naribao ili kvasinu. Ili nešto drugo, snalazilo se... Nekad su nakon mukotrpnog rada ljudi u njima jednostavno i prespavali. Put do kuće je bio dalek, a u zoru je valjalo opet pomusti ovce, stoga je mali kameni stanić pružio miran i tih zaklon. A nagrada?

Nagrada im je bio sir iznimne kvalitete. Kakvu je zadržao do danas.

PROIZVODNJA SIRA Jedan od najcjenjenijih proizvođača paškoga sira je i Ivan Kustić, deseta generacija obitelji koje se bavi proizvodnjom ove gastro delicije, koji sir proizvodi ručno, na tradicionalan način, odnosno bez pasterizacije.

Prisjeća se tako Kustić kako je nekada glavna djelatnost bila proizvodnja vina, a proizvodnja sira bila je sporedna.

- Sve ima svoj ciklus, pa tako i proizvodnja sira. Nekada je običaj bio da se ovce janje na blagdan Blagovijesti Gospe, 25. ožujka, no danas je to kod različitih proizvođača drugačije. Mužnja je trajala do polovine srpnja, a sir se obično radio tijekom svibnja, jer je tada temperatura bila najbolja, navodi Kustić.

Prikupljanje mlijeka, odnosno mužnja ovaca mukotrpan je posao, ma koliko se naizgled činio jednostavnim. Životni ritam čovjeka podređen je tome jer se ovce u periodu mužnje mora musti dva puta dnevno, ujutro i navečer. Što često znači ustajanje u cik zore, dok drugi spavaju, a sunce se tek

PRETPLATA 6 brojeva 290 Kuna www.turizaminfo.hr tel: +385 51 271 190

ljeto 2012.

Turizam Info 59

Za kilogram sira 6 litara mlijeka

polako diže na obzoru. No, valja ustati i krenuti.

Danas u pomoć priskače tehnologija koja mnogima olakšava ovaj posao, ali i uz pomoć tehnologije, odmora nema.

Mužnja je, međutim, tek početak vještine stvaranja vrhunskog Paškog sira. Tek tada počinje posao koji otkriva pravog znalca proizvodnje sira. Nakon što je pomuzeno, kako kazuje Kustić, miješa se jutranje i večernje mlijeko te se stavlja na sirenje, što znači da se lagano zagrijava prilikom čega mu se dodaje prirodno sirilo. Ono se je nekada radilo tako da se janjeći želudac dobro osoli, no danas se najčešće koriste kupovna sirila koja se nabavljaju u Austriji ili Italiji. Grudice, koje nastaju dok se mlijeko ako pretvara u gustu mliječnu kašu, se vade i stavljaju u kalupe.

Sir se tada stavlja pod uteg da dobije na kompaktnosti, potom ide 24 sata ili više u salamuru. Kustići ga sole na suho, dok primjerice Dražen Crljenko koristi salamuru, odnosno jako slanu vodu, nakon čega ga se ispire. Tada kreće proces zrenja koji traje otprilike dva mjeseca. Kolutovi sira, teški dva do tri kilograma, slažu se na drvene police, u tamnijem i zaštićenijem prostoru konobe gdje će odležati. Mladi sir odležava do pet mjeseci, a stari oko godine dana i dulje. Iako, netko više voli friški Paški sir, dok još gotovo kao da škripi pod zubima, drugi će se radije strpjeti, i na nepcu osjetiti fini pikantni okus zreloga sira koji se mrvi u ustima.

60 Turizam Info ljeto 2012.

Kada govorimo o siru, činjenica da se mlijeko ne pasterizia u tradicionalnoj proizvodnji, ono je što razlikuje sir od sira, složila su se oba naša sugovornika koja se bave tradicionalnom proizvodnjom.

- Riječ je o tome da se nekad ovčje mlijeko prilikom proizvodnje sira nije pasteriziralo, odnosno zagrijavalo na 65 stupnjeva, već samo do 39 stupnjeva. To je autohtoni, starinski način njegove proizvodnje kojeg sam zadržao, no tako se više u velikim siranama ne radi. Mislim da bi trebalo u promociji na neki način razdvojiti tu tradicionalnu obradu mlijeka, od komercijalne. Isto tako, ljudi ne znaju, ali kada je sir na zrenju također traži pažnju. Svakog dana svaki sir pojedinačno se mora okrenuti na drugu stranu. Doista svakog dana, bez pauza. Meni, dakle, svaki kolut svakodnevno prođe kroz ruke i provjeravam ga da nije gdje puknuo.

Ako je, treba ga pokrpati. Isto tako, kolutove treba premazati maslinovim uljem da se ne posuše... Posla ima u svakom slučaju i dok sir dozrijeva, pojasnio je Dražen Crljenko zaljubljenik u svoj posao i ovu vjekovnu pašku tradiciju koja se očuvala kroz generacije.

Ivan Kustić dodaje kako je tradicionalna proizvodnja do danas samo jednom proučavana, kada je Agronomski

Dnevno ovca daje od 6 decilitara do litre mlijeka, a prosječno se po grlu pomuze od 100 do 120 litara mlijeka za proizvodnju sira. Za kilogram sira se u pravilu utroši oko 6 litara mlijeka, nekad i 7 litara. To samo dokazuje kvalitetu ovčjeg mlijeka. Naime, za kilogram sira se od ovaca koje se hrane sijenom i prihranjuju utroši do 10-ak litara mlijeka, dok je mlijeko Paške ovce gusto, masno i puno, s visokim postotkom proteina i esencijalnih masnih kiselina, tako da se kilogram sira dobije od znatno manje količine.

Puina fini nusproizvod Tko bi rekao da nusproizvodi mogu biti tako fini - može se s pravom zaključiti nakon kušanja puine. Nusproizvoda kod proizvodnje Paškog sira. Kada se formira sir, preostane posebna tekućina koju se potom kuha na 90 stupnjeva. I eto puine, odnosno izvrsne ovčje skute.

Skutu se potom stavlja u gazu i veže na poseban način, u obliku kapljice vode.

Cijene Mladi Paški sir 160 kn/kg na više, sir od godine dana 200 kn/kg na više

Preporuke Što manja termička obrada. Ne koristi se kao glavna namirnica, nego kao dodatak. Mladi sir je najbolji na jesen.

GASTRONOMIJA fakultet na njegovu obiteljsku gospodarstvu utvrdio kako se radi tradicionalno radi sir, a kako bi samo sirevi rađeni na taj način mogli nositi oznaku autohtonoga proizvoda.

No, kakva je budućnost paškoga sira? Kako nam potvrđuju gotovo svi naši sugovornici, on još uvijek nije prepoznat na taj način da bi bio motiv dolaska turista na Pag. Proizvode se relativno male količine, no time se čuva tradicija. Mladi se teško odlučuju na bavljenje stočarstvom, i neki predviđaju da će se u budućim desetljećima proizvodnja, barem ona na obiteljskim gospodarstvima bitno smanjiti.

Na otoku Pagu uzgoj ovaca je oduvijek značio život i preživljavanje. Uz proizvodnju soli, ovčarstvo je oduvijek bila dominantna djelatnost.

Povijesni spisi pokazuju da je početkom 19. stoljeća na otoku bilo preko 50.000 ovaca, a Pagu su u vrijeme između dva svjetska rata boravili tzv. mljekarski savjetnici koji su obilazili ovčare i obučavali posebice domaćice kako i na koji način proizvesti paški sir. Danas ih pak ima oko 30.000 s time da se posljednjih godina broj

povećava, kao i broj uzgajivača.

Ipak, u pravilu se radi o manjim stadima, od oko 60 do 100-ak ovaca.

Uzgojem ovaca na otoku se bavi oko 550 domaćinstava, pri čemu se oko 400 njih bavi mužnjom, a ostali uzgajaju ovce radi proizvodnje janjadi.

Drugi pak, oko 250 domaćinstava, sami proizvode Paški sir.

Od ukupne proizvodnje sira na otoku Pagu, procjenjuje se da se 35 do 40 posto proizvede na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Sir proizvode i četiri velike sirane na modernim tehnološkim osnovama, u koje dio ovčara prodaje mlijeko. Četverolist velikih proizvođača Paškog sira su Paška sirana - Pag, Mala sirana Gligora - Kolan, sirana Mih – Kolan te MCOM - Pag. Veliki dio ovčara udružen je u Udruge ovčara i proizvođača paškog sira, kojih je na otoku četiri i to iz Kolana, Novalje te dvije iz grada Paga.

Već se nekoliko godina u Pagu organizira i tečaj za zanimanje uzgajivač ovce - mljekar - sirar, prilagođen ovčarima i sirarima s otoka Paga.

Tijekom tečaja polaznici dobivaju

Novalja

Kolan

Pag

saznanja o hranidbi, reprodukciji, mužnje, održavanju opreme te samoj proizvodnji sira te njegovoj prodaji na tržištu te na kraju tečaja i zvanje koje im se upisuje u radnu knjižicu. Stavljajući sve to u realne okvire, čini se da budućnost paškoga sira definitivno nije crna. Iako paški sir danas doista jest neraskidiv dio identiteta otoka Paga, ali i samih otočana koji ga čuvaju za buduća pokoljenja, ipak će trebati još rada. Tradiciju, gastronomiju i turizam trebalo bi svakako bolje povezati. Ova iznimna namirnica je to zaslužila.

Gligorini sirevi među najboljima u svijetu

V

ećina ovčjega mlijeka na Pagu preradi su u velikim siranama koje su izrasle na temeljima tradicionalne proizvodnje Paškog sira. Jedna od njih je Sirana Gligora u Kolanu, nastala na temeljima Sirene - Male sirane, koja danas predstavlja najmoderniju siranu opremljenu po svjetskim standardima, čiji proizvodi osvajaju prestižna priznanja i nagrade. Optimalna dnevna prerada je oko 15.000 litara mlijeka, tvrtka zapošljava 30-ak

djelatnika, a mlijeko otkupljuje od oko 200 kooperanata. Njihovi proizvodi prisutni su na gotovo svim tržištima Europe, kao i u SAD-u, ali i na Dalekom istoku. Prije dvije godine tvrtka je uložila u modernizaciju i opremanje sirane oko 3 i pol milijuna eura, što je velikim dijelom financirano iz pretpristupnog fonda Europske unije SAPARD. Sve to rezultat je višegodišnjeg rada obitelji Gligora čija se tradicija očituje u tome što su se proizvodnjom sira bavile, i danas se bave, čak četiri generacije ove obitelji.

No za stvaranje same sirane, koja je postala prepoznatljiva u međunarodnim razmjerima, najzaslužniji je Ivan Gligora, njen osnivač. On je, ustvari i prvi kvalificirani mljekarski tehničar s Paga. Tijekom 40 godina karijere je bio šef odjela za mljekarstvo u Zadru tijekom ratnih godina, a potom i šef proizvodnje u Paškoj sirani. Umoran od nedostatka kreativnosti koja mu nije bila dozvoljena, napustio je sve i započeo svoju priču o Paškom siru u svom

voljenom mjestu Kolan.

- Rani dani su bili vrlo teški, rekao je Ivan Gligora koji je običavao putovati 200 kilometara dnevno da skupi 200 litara mlijeka, a onda navijao budilicu tijekom noći da dovrši proces proizvodnje sira. Proizvodio je između 10 i 20 kolutova na dan. Radi usporedbe u prošloj godini proizveo je samo Paškog sira preko 60 tona. Počeo je skromno, s malom proizvodnjom. Utemeljio je Sirenu-Malu siranu 1995, a 2002. godine je prvi puta dobio zlatnu medalju za svoj Paški sir. Od tada je osvojio nagrade na svim domaćim i međunarodnim natjecanjima na kojima se pojavio. Inače, proizvode sireve, a u ponudi imaju i skutu kao i posebne sireve s ružmarinom i tartufima.

Proizvodnju su uspješno spojili s turizmom otvorivši veliku i posjećenu kušaonu.

ljeto 2012.

Turizam Info 61

PAŠKI SIR I GASTRONOMIJA Najbolji uz maslinovo ulje, pršut i domaći pomidor

FOTO: RINO GROPUZZO

P

aški se sir po domaću jede uz malo dobrog maslinovog ulja i pršuta. Ljudi ga znaju narezati na kockice i staviti da se paca u ulju. Obično se nariba na tjesteninu, pa tako i poznate novaljske makarune.

U hramu paške gastronomije, Boškincu, Boris i Mirela Šuljić su nam također potvrdili kako je paški sir najbolji upravo takav kakav je, bez ikakve termičke obrade gdje sva punoća okusa dolazi

62 Turizam Info ljeto 2012.

do izražaja. U Boškincu je Paški sir inače uz vino jedan od najznačajnijih aduta gastro ponude.

Gost ga može dobiti tijekom cijeloga dana a nerijetko se desi da gosti umjesto deserta traže pladanj s različitim paškim sirevima. Uzimaju ga od nekolicine proizvođača, no kako naglašavaju, mora biti vrhunske kvalitete.

- Kvalitetan paški sir prepoznaje se po kori, po mekoći, ne bi smio imati rupice niti određene arome, navodi Mirela Šuljić.

Paški sir inače spada u kategoriju tvrdih sireva, no i među tim tvrdim ovčjim sirevima ima svoje posebno mjesto. Specifičan je upravo po svojoj krhkosti i tvrdoći. Ta ga dvojnost čini posebnim i zbog toga nije poput ostalih ovčjih sireva, koji se mogu koristiti u pripremi jela koja zahtijevaju njegovo topljenje na visokim temperaturama. No, dok je mladi paški sir lako nabaviti, za onaj stariji se predbilježbe primaju čak godinu dana unaprijed.

PAŠKI SIR MALE TAJNE I TEHNIKE

Boris Šuljić Hotel & Restaurant Boškinac Novalja

RIŽOTO OD PASKIJA I ŠKAMPI U KOŠARICI OD PAŠKOG SIRA 1. Kapulu izrežemo na sitno, malo podinstamo, dodamo rižu i češnjak zajedno. Pustimo da se sve zajedno zagrije u zdjeli. Dodamo bijelo vino i lagano dodajemo temeljac riblji i od škampi. Prije nego je gotov rižoto, na vrućoj tavi okrenemo repove škampi i paski i dodamo u rižoto. Dodamo maslac da riža bude kremasta i poslužimo u košarici od sira.

2. Za jednu košaricu je potrebno: 10 dag naribanog paškog sira. Tavu lagano zagrijemo i stavimo sir, pustimo 5 min da se otopi i okrenemo ga na kalup da se formira u zdjelicu. Poslužimo rižoto u njemu.

250 dag riže pola glavice kapule 3 režnja češnjaka 2 dcl bijelog vina sol i papar temeljac od škampi temeljac od ribe 15 dag očišćenih škampi 10 dag paskia Za 4 osobe

FOTO: ADRIANO POŽARIĆ

ljeto 2012.

Turizam Info 63

PAŠKI SIR MALE TAJNE I TEHNIKE

Caneloni od prŠuta punjeni povrĆem i zapeČeni s paŠkim sirom

4 fete pršuta 100 gr paškog sira tikvica mrkva 15 gr maslaca 15 gr brašna 2,5 dcl mlijeka papar, vlasac.

Na četiri fete pršuta staviti izrezano povrće na trakice i po komadić paškog sira. Zarolati. Od maslaca, brašna i mlijeka napraviti lagani bešamel, dodati ribani paški sir i kuhati dok se sir ne rastopi. Time preliti prethodno zarolane canelone, i zapeći u pećnici 10-tak minuta.

Izvaditi iz pećnice, servirati i preliti preostalim umakom od paškog sira... Ne treba ništa pretjerano soliti jer su sastojci po sebi dovoljno slani.

FOTO: ADRIANO POŽARIĆ

64 Turizam Info ljeto 2012.

PAŠKI SIR MALE TAJNE I TEHNIKE Robert Benzia Hotel & Restaurant Villa Ariston Opatija

Tagliata punjena paškim sirom

Narezati deblju fetu ramsteka cca 400 gr, i marinirati ju sa senfom, timijanom, paprom, i maslinovim uljem.

Pustito da odstoji par sati, ili preko noći. Kasnije je razrezati po debljini na pola i onda po širini na pola kako bi se dobila četiri jednaka dijela. Izrezati paški sir na listiće i na svaki dio staviti sir i tako sva četiri dijela jedan na drugog. Zavezati kuhinjskom špagom i zapeći naglo sa svih strana. Zaliti vinom, i zapeći 10 minuta u pećnici. Izvaditi, odvezati, narezati na fete debljine 1 cm i položiti na prilog po odabiru. Posipati listićima paškog sira i preliti umakom od vina i pečenja.

400 gr junećeg ramsteka bez kosti 100 gr paškog sira žlica senfa timijan sol, papar bijelo vino maslinovo ulje

ljeto 2012.

Turizam Info 65

PAŠKI SIR MALE TAJNE I TEHNIKE

JUHA OD CRVENOG KUPUSA S NABUJKOM OD PAŠKE SKUTE

10 dag krumpira 25 dag crvenog kupusa 1 veća glavica kapule sol,papar po želji 1 dcl umaka od škampi 5 g celera 0,5 l povrtnog temeljca

1. Narežemo kapulu na sitno i prodinstamo. Dodamo krumpir na kockice, zatim dodamo temeljac, pustimo da prokuha 20 tak minuta. Dodamo crveni kupus, ostavimo da malo proključa zatim sve zajedno izblendamo mikserom. Kad juhu ispasiramo dodamo temeljac od škampi i na kraju dodamo čips od celera i torticu od skute.

Nabujak od skute 25 dag skute 5 žumanjka 6 g soli 2 g papra

2. Sve zajedno izmiksamo u kalupiće. Kalupe prije toga namažemo maslacem i pobrašnimo. Stavimo u zagrijanu pećnicu na 180 0C, 11 minuta.

Boris Šuljić Hotel & Restaurant Boškinac Novalja FOTO: ADRIANO POŽARIĆ

66 Turizam Info ljeto 2012.

ljeto 2012.

Turizam Info 67

NAJPOSJEĆENIJI REGIONALNI TURISTIČKI PORTAL!

www.turizaminfo.hr internet portal za turizam i gastronomiju

pratite Svakodnevno novosti iz turizma i ugostiteljstva

PAKETI OGLAŠAVANJA VEĆ OD: *start paket uključuje: baner 300 x 100 px, 50.000 prikaza, 12 mjeseci + sponzorirani članak s fotografijom i linkom u članku na internet stranice oglašivača. Cijena je izražena bez PDV-a.

68 Turizam Info ljeto 2012.

270

* n KO

N MJESEČ

HOTEL & GASTRO shop Stolica Darlin Aluminijska konstrukcija, tehnoratan pletivo Cijena: 399 Kn + PDV ŠKERJANC d.o.o.

Tel: +386 56 876190 www.skerjanc.com

Web aplikacija za vođenje rezervacija Nema sistemskih zahtjeva osim mogućnosti spajanja na internet. Lako razumljivo korisničko sučelje ubrzava proces iznajmljivanja.

Cijena: 0 Kn i 75 kn mjesečno Koristan Kod d.o.o.

Tel: 098/ 504 606 www.koristankod.hr

TORK DRŽAČ ZA SALVETE Kapacitet 900 salveta, 25% manje troška i otpadaka, prostor za oglašavanje, jednostavna nadopuna Cijena: 290 kn + PDV SCA AfH TISSUE EUROPE Tel: +385 91 242 70 89 www.tork.hr

Vreće za sjedenje Punjene plastopor granulama Izrada u tekstilu ili umjetnoj koži sa perivom navlakom Fotelja 70 x 70 x 90 cm: 610 Kn + PDV Zvijezda 80 x 25 cm: 360 Kn + PDV Elektroničke brave na karticu baterijsko napajanje, trajanje baterija 2 godine jednostavna montaža bez dodatnog ožičenja programabilne kartice veliki izbor dizajna

Riviera Dekor d.o.o. Matulji Tel: 051/ 275 005 www.rivieradekor.com

Cijena: 750 Kn + PDV Callidus Domus d.o.o.

Tel: 01/ 5595 083, www.callidus-domus.hr

ljeto 2012.

Turizam Info 69

Automatizacija za dvorišna, garažna i rolo vrata Sigurnosni uređaji i kućna automatizacija Audio-video parlafonija

Žegoti 5b, Kastav, Tel: 051 691 370

www.came.com 70 Turizam Info ljeto 2012.

SPORTSKI TURIZAM

AMERICA’S CUP

ISKUSTVO Netko sanja o utakmici s Ronaldom, netko sanja o teniskom susretu na londonskoj travi protiv Nadala. Netko sanja automobile i dao bi sve za pola sata vožnje Monte Carlom sa Schumacherom. Jedriličari i ljubitelji jedrenja su došli na svoje. Oni mogu jedriti na jednoj od najboljih jedrilica na svijetu, zajedno s jednim od najboljih jedriličara. I to kao obični turisti.

Pripremili Adriano & Barbara Požarić Foto Adriano Požarić, America’s Cup ljeto 2012.

Turizam Info 71

TURIZAM & SPORT

A

ko biste poželjeli nešto o čemu ste sanjali od djetinjstva, što bi to bilo? Ona stvar zbog koje biste bili iskreno sretni, ispunjenje snova, nešto što čini trenutak posebnim, a život drugačijim, vrijednijim...

Za nekoga bi to možda bio trenutak na pozornici s omiljenim pjevačom, trenutak kada upoznate idola o kojemu sanjate od djetinjstva, vidite neki zamršeni kemijski proces, ili... zamislite da s Michaelom Schumacherom vozite formulu 1...

SPOJ UGODNOG I KORISNOG Da, mnogi će se složiti da sve to skupa teško da je izvedivo za običnog smrtnika. No, da je u svijetu turizma baš sve moguće (ili bi trebalo biti), potvrđuje San Francisco i njegova nova turistička ponuda, od koje će se svim pasioniranim jedriličarima, ili onima koji vole more i brodove,

72 Turizam Info ljeto 2012.

vjerojatno naježiti koža i probuditi sva osjetila. Radi se o aktivnom jedrenju na brodu USA 76. Naravno, ovo ne govori ništa, no ako kažemo da je to brod na kojem je Oracle tim sudjelovao u izazivačkim regatama za America's cup, najpriznatije, najvažnije i najelitnije svjetsko jedriličarsko natjecanje, u kojemu se mogu okušati samo najbolji pripadnici svjetskoga jedrenja, onda to dovoljno govori o tome što prilika da jedre na tom brodu znači svima onima koji vole ovaj sport, i koji bi željeli probati ono najbolje što u ovome trenutku na tom polju postoji.

Kako je San Francisco jedna od prijestolnica jedrenja, a slijedeće 2013. godine ovdje se održava i finale America’s cupa, poduzetniku Troyu Searsu i jedriličaru Bradu

Jedrilica USA 76 izgrađena je 2002. godine. Uz minimalne preinake prilagođena je za rekreativno jedrenje, a osim toga može se iznajmiti i za team building ili čak vjenčanja

Uz četiri stalna člana posade, svaki je turist također aktivan sudionik jedrenja, bez zabušavanja

Webbu, veteranu America's cupa to je bilo dovoljno da počnu razmišljati o nečemu novome, što bi bio idealan spoj jedrenja na jednome od najboljih brodova svijeta i poduzetničkoga duha. Od prve ideje u srpnju 2010. pa do prvih gostiju protekla je godina dana. Brad Webb je zajedno sa suprugom Karen pokrenuo vlastitu tvrtku, kupio brod USA 76 kojega je trebalo malo prilagoditi za rekreativno jedrenje i priča je krenula. Prvi gosti, Richard i Judy Hyele na brod su se ukrcali 4. lipnja prošle godine, od tada vožnje se odvijaju od svakog tjedna od srijede do nedjelje.

- Ovo se je pokazalo kao zaista posebno iskustvo, jer ljudi sudjeluju aktivno u jedrenju. Ne moraju to biti samo oni koji se bave jedrenjem, već i oni koji žele vidjeti zaljev San Francisca na jedan drugi način, navodi Jonathan Buser, član stalne posade tima i kako će reći ostatak posade, njihov kapetan.

Vožnja traje 2 i pol sata, i kreće s poznatog Piera 39, jedne od znamenitosti San Francisca. Nakon početnog upoznavanja s posadom i pravilima na brodu, kreće se u vožnju zaljevom. Tim je iskusan, i svaki se turist osjeća kao dio posade. Nema zabušavanja, pomaže se pri dizanju jedara, jedri se gotovo kao na pravoj regati, a svaki će sudionik i probati voziti brod pod budnim okom Brada Webba.

- Osim za ovake ture, brod je na raspolaganju i za privatne ture jedrenja, team building, poslovna druženja, proslave vjenčanja, ili ako

AMERICAS CUP America’s cup najpoznatije je i najpriznatije svjetsko jedriličarsko natjecanje.

Sam naziv podrazumijeva trofej koji se dodjeljuje boljoj od dvije jedrilice koje se natječu u finalu.

Jedna je jedrilica branitelj naslova, i predstavlja jedriličarski klub koji trenutno drži trofej, dok je druga izazivač i naravno predstavlja klub koji se bori za preuzimanje trofeja, koji je ujedno i najstariji trofej u međunarodnom sportu. Prvi je puta trofej dodijeljen 1851. godine od strane Royal Yachta za utrku oko otočića Wight, koju je dobila škuna Amerika, po kojoj trofej nosi ime.

Tijekom godina donesena su određena pravila, pa tako svaka jedrilica koja ih zadovolji može nastupiti kao izazivač protiv trenutnog vlasnika trofeja. No, America’s cup je postao i prestižna manifestacija koja privlači ne samo najbolje jedriličare svijeta, već i sponzore, glamur, a biti na America’s cupu stvar je prestiža.

Od osnutka kupa pa do 1970. godine uvijek je izazivač bio samo jedan, no tada su donesena nova pravila prema kojima može biti više izazivača koji u međusobnim borbama dolaze do pobjednika koji zatim postaje jedini izazivač i pretendent na trofej. Od 1983. godine taj dio natjecanja sponzorira Louis Vouitton, pa se i kup naziva Louis Vouitton cup.

Posljednji je America’s cup održan 2010. i to na višetrupnim jedrilicama kada je pobjedu odnio Oracle tim nad Allingijem i doveo u San Francisco ovu najprestižniju svjetsku jedriličarsku utrku.

ljeto 2012.

Turizam Info 73

U vožnji na spektakularnoj jedrilici USA 76 ispod mosta Golden Gate, uz zatvor Alcatraz i prekrasne vizure jednoga od najatraktivnijih američkih gradova može se sudjelovati za cijenu od 129 USD (760 Kn). Vožnja traje dva i pol sata

J

edrilica USA 76 izgrađena je 2002. godine i korištena je kao sportska jedrilica ORACLE Racing teama za pripreme te za izazivačke dvoboje u Louis Vouitton kupu. USA 076 je pobijedila 21 od 33 regate i jedini je brod koji je pobijedio jedrilicu SUI 64 iz Švicarske, i to dvaput. U finalu Louis Vouitton kupu izgubio je odlične jedrilice Alinghi, koja je kasnije postala i pobjednikom America’s cupa.

Brad Webb

B

rad Webb rođen je 1974. na Novom Zelandu. Član je posade ORACLE Racing, aktualnog pobjednika America’s cupa. U posljednjih dvanaest godina natjecao se je u više od 140 raznih evenata u 16 zemalja diljem svijeta, a najveći su mu uspjesi u karijeri vezani za America’s cup gdje je sudjelovao u posljednjih 5 izdanja.

U poduzetničke je vode krenuo kada je America’s cup stigao u San Francisco, želeći povezati sve to s gradom, ljudima i prije svega turizmom. Da je to moguće, već su dokazali Auckland, San Diego, Sydney i St. Maarten, pa je tako Brad kupio jedrilicu USA 76 koja je bila korištena na kupu, prilagodio je potrebama rekreativnog jedrenja i krenuo u posao iznajmljivanja. Da je to bila dobra ideja pokazuje odaziv zainteresiranih lokalnih ljudi i turista koji posjećuju San Francisco.

74 Turizam Info ljeto 2012.

Posada San Francisco USA 76 Sailing teama: Brad Webb, Jonathan Buser, Jeanette Leckie i Rob Horton

USA 76 Dužina 25.2 metra (84 stopa) Visina jarbola 35 metara Površina jedara 750 m2 Težina 25 tona Težina kobilice 19 tona

netko želi, za uživanje u zalasku sunca u San Franciscu. Cilj nam je da oni koji jesu na brodu zaista osjete more i jedrenje, i da im to bude nezaboravno iskustvo, navodi Webb, jedan od ponajboljih svjetskih jedriličara te dodaje kako se jedrilica može iznajmiti bez njega kao skipera ili sa.

No, ovo nije samo jedrenje, već i vrlo posebno i drugačije razgledavanje San Francisca. Osim jedrenja ispod mosta Golden Gate, simbola San Francisca, dolazi se vrlo blizu zloglasnog zatvora Alcatraz, te uz vizure jednoga od najljepših američkih gradova do dokova te mosta Bay Bridge.

Vjetar, oblaci, zalijevanje mora, kormilaranje uz malo razgledavanja, zaista ovo čini doživaljem koji čovjeka "raspameti", kako navode i sami članovi posade na svojoj web stranici.

Kako smo svjedočili, jedrenje žele probati i stari i mladi, i muškarci i žene, a činjenica da si jedrio na brodu

Oracle tima, zaista je nešto s čime se valja pohvaliti. Cijena za 2 i pol sata nezaboravne vožnje iznosi 129 dolara za odrasle (761 Kn) i 69 (407 Kn) za djecu, dok obitelji mogu kupiti karte po posebnoj cijeni.

U živom i prepunom San Franciscu, teško je naći nešto novo, što će iskočiti iz mase, no ovo je definitivno to. S obzirom da je San Francisco domaćin America’s cupa 2013. godine, te turističke snage ovoga grada ulažu jako puno u propagandu svega što je vezano za ovu prestižnu jedriličarsku manifestaciju, ponuda ove vrste jedrenja u periodu pred nama zasigurno bi trebala postati jedan od motiva dolazaka u San Francsico.

No, prije svega ona je i potvrda kako je za turizam, Amerika uistinu obećana zemlja... Ako imate mogućnosti, ovdje možete dobiti zaista sve, i to je postulat koji bi trebala preuzeti baš svaka zemlja koja u turizmu misli ozbiljno.

San Francisco (USA) America’s Cup World Series 21. - 26. kolovoz 2012.

San Francisco (USA) America’s Cup World Series 2. - 7. listopad 2012.

Venecia (ITL) America’s Cup World Series 16. - 21. travanj 2012.

Napoli (ITL) America’s Cup World Series 14. - 19. svibanj 2012.

San Francisco (USA) Louis Vuitton Cup 4. lipanj - 1. rujan 2013.

San Francisco (USA) America’s Cup Match 7. - 22. rujan 2013.

USA 76

ljeto 2012.

Turizam Info 75

Party Time

28. 7. 1. 8. 2012.

MOTOVUN FILM FESTIVAL Motovun Festival koji njeguje nezavisnu filmsku produkciju na kojem se može vidjeti sve ono što u kinima često nemamo priliku. Ove je godine gost festivala Terrence Davies, jedan od najznačajnijih britanskih redatelja. Ulaznice se od sredine lipnja kupuju online. www.motovunfilmfestival.com

Ljeto je u punom jeku, i u cijeloj je regiji organizirano bezbroj koncerata, partyja, manifestacija i festivala od onih elektronske glazbe, pa do koncerata ozbiljne glazbe koji u Hrvatsku dovode najpoznatije svjetske izvođače.

Izdvojili smo samo mali dio najatraktivnijih, najneobičnijih i najpopularnijih događanja.

SEASPLASH

19. - 23.

07. 2012.

LEGENDFEST

Punta Kristo (Pula)

Pićan

Festival za one koji vole reggae, dub, ska, rocksteady, dancehall, dubstep, jungle, drum’n’bass, hip-hop, elektronske i plesne glazbe, pozitivnu i veselu atmosferu, ples do ranojutarnjih sati, sunce i more. Nastupaju rRuts DC, Dreadzone i dub sastav Vibronics.

Ulaznice: 200 do 310 kn www.seasplash-festival.com

Na Legendfestu ove će se godine moći čuti legende i priče o štrigama i štrigunima, kapetanu Morganu, druidima, Mlečanina, carevima, biskupima.

Sudjeluju amateri i glumci, a svaki kutak ovoga malog istarskog gradića biti će svoja pozornica i činiti festival legendi, mitova i priča Istre. Ulaz je besplatan. www.legendfest.hr

Ako ih želite posjetiti, ili na njih uputiti svoje goste i prijatelje, karte su već u

27. - 29.

07. 2012.

prodaji...

2. - 11.

07. 2012.

THE GARDEN Zadar + Tisno (Murter) Jedan od najpopularnijih europskih festivala, ove se godine sastoji od Garden Zadar odnosno lounge bar na otvorenom u Zadru, koji traje od 2004. godine kada je engleski organizator odlučio oživjeti stari vrt zatvorenog hotela na bedemima Zadra. Drugi dio, Garden Tisno na Murteru mjesto je gdje se odvija prava zabava, pozornica se nalazi na samoj plaži, a dobar provod je zagarantiran i u diskoteci Barbarella. Najzanimljiviji su partyi na brodu Argonaut ili koji se održavaju dva puta dnevno po 4 sata. Ulaznice od 240 kn thegardenfestival.eu

76 Turizam Info ljeto 2012.

ŠPANCIRFEST

24. 8 2. 9. 2012.

VARAŽDIN

HARTERA

19. - 21.

07. 2012.

Rijeka Prvi Hartera festival održan je 2005. godine nakon inicijative mladih entuzijasta da prostor stare riječke tvornice papira iskoriste za kulturne sadržaje. Svake godine Hartera je sve posjećenija i atraktvnija, a ove godine nastupaju Hercules and Love Affair, Trentemoller, Brodinski, James Holden, Photek, Kawasaki 3P, Električni orgazam, Hladno pivo...

Ulaznice: 99 do 279 kn www.hartera.com

TERRANEO

7. - 9.

08. 2012.

Šibenik Novi festival, prvi puta održan prošle godine u napuštenoj vojarni Bribirski knezovi u Šibeniku. Osim glazbenog, nudi i ekološki program koji se sastoji od raznih radionica, predavanja i projekcija. Eko program se dijeli na Eko Akcije koje traju tokom čitave godine, Eko Smart koji se odvija za vrijeme festivala a cilj je educirati i razviti ekološku svijest posjetitelja, te Eko Art koji spaja umjetnost i ekologiju. Ove godine nastupaju: The XX, Friendly Fires, The Horrors, Swans, The Ting Tings, Tha Vaccines, Groove Armada, The Roots i drugi.

Trodnevna ulaznica: 350 kn www.terraneofestival.com

Ulični festival u Varaždinu prvi je put održan još 1999. godine. Traje desetak dana, tijekom kojih goste zabavljaju ulični zabavljači, održavaju se predstave za djecu i odrasle, koncerti elektronske, pop, etno i druge glazbe te predstavljanja tradicionalnih obrta s radionicama. Glazbeni će se program odvijati na četiri pozornice, nastupaju Mostar Sevdah Reunion, najavljen je prvi nastup Magnifica u Hrvatskoj, slovenski zbor Perpetuum Jazzile, Bambi Molesters, Leningrad Cowboysi, Flogging Molly, Kiril Dzajkovski, Dubioza kolektiv.

Ulaznice: dnevna 30 Kn, vikend 60 Kn, festivalska150 Kn www.spancirfest.com

12. - 15.

7. 2012.

EXIT FESTIVAL Novi Sad (Srbija) Prvi Exit Festival se održao 2000. godine kao studentski i politički protest protiv Miloševićeva režima. Festival je jedinstven jer se održava kod srednjovjekovne Petrovaradinske tvrđave na obali Dunava i jedan je od rijetkih europskih festivala gdje događaji počinju kasno u noć, a publika dočekuje zoru uz najpoznatije izvođače na svijetu. Glazba je uglavnom rock, elektronska, hip hop, metal, punk. Guns n’ Roses, New Order, Richie Hawtin, Gossip, Wolfmother i još oko 500 bendova nastupat će ove godine na 20 pozornica. Za one koji se bave turizmom, napomenimo samo kako je prihod od Exita 2010. godine iznosio 13 milijuna eura prema analizi auditorske kuće Booze Allen Hamilton.

Ulaznice: 555 Kn, paketi: 745 - 895 Kn www.exitfest.org

JULIAN RACHLIN & FRIENDS Dubrovnik Jedan od najznačajnih ovogodišnjh koncertnih događaja svakako je i Julian Rachlin & Friends koji se tradicionalno održava početkom rujna u Dubrovniku.

Ove godine tijekom tri dana biti će izvedena djela Bacha, Shostakovicha, Schuberta, Bramsa, Dvoraka i Beethovena. www.rachlinandfriends.com

6. - 8.

9. 2012. ljeto 2012.

Turizam Info 77

SAJMOVI

Samo otvaranje sajma priređeno je u Holywoodu...

78 Turizam Info ljeto 2012.

SAJMOVI

TURISTIČKI ULAZ U AMERIKU Najznačajniji događaj američke turističke industrije, The Pow Wow International 2012. održan je ove godine od 21. do 25. travnja u Los Angelesu, potvrdivši da je Amerika globalna velesila i u turizmu. Za one koji razmišljaju da u svoju turističku ponudu ozbiljno uključe i dio nevjerojatno velike turističke ponude Amerike, Pow Wow je nezaobilazan događaj.

Visokokvaliteno pozicioniran B2B sajam turističke ponude Amerike Pripremili Adriano & Barbara Požarić

P

OW WOW International koji se inače održava od 1969. godine, svake godine u drugom gradu diljem SAD-a, najveći je generator američkog turizma. Ove godine, njegova bi konačna brojka od preko 30.000 održanih poslovnih sastanaka trebala rezultirati turističkim putovanjima u SAD u godišnjoj vrijednosti od preko 3,5 bilijuna dolara.

Kao izlagači ovdje nastupaju sve američke turističke destinacije, turističke zajednice, kompanije i agenti, a kao poslovni posjetitelji dolaze isključivo oni koji žele prodavati Ameriku, ili su s druge strane to novinari koji mogu pridonijeti u njezinoj promociji. Sve je okrenuto poslu, zaključenju, profitu, što bi na ovaj način i trebao biti cilj svakoga poslovnog događaja.

ljeto 2012.

Turizam Info 79

SAJMOVI

POW WOW je indijanski termin koji označava obredni ples ili sastanak vojske

Ove je godine poslovnih posjetitelja bilo više od 1.200 iz 70 zemalja svijeta. Skupa s izlagačima, činili su brojku od više od 5.000 sudionika, kojima je tijekom pet dana osim prilike za sklapanje poslova, to bio i odličan show s bezbrojnim prezentacijama, zabavama do dugo u noć i uživanja u svemu najboljem što ovogodišni grad domaćin, Los Angeles, može ponuditi.

Spektakularno svečano otvorenje održano je u Hollywood&Highland Centru. Za tu je priliku Kodak Theater, u kojem se inače održava dodjela nagrade Oscar bio zatvoren za javnost, a sudionici su do njega dolazili crvenim tepihom, u pravom stilu Hollywooda, uz poznatu Stazu slavnih. Dočekali su ih članovi glamurozne skupine Cirque de Soleil, koji su izveli predstavu koja evocira stari duh Hollywooda “Iris: A journey through the World of Cinema”.

Goste je zabavljao i Connor Cruise, sin Toma Cruisea i Nicole Kidman, koji je nastupio kao DJ, a austrijski celebrity kuhar Wolfgang Puck pobrinuo se za catering i osvježenje. No, oni koji su poželji i nešto drugo, mogli su kupovati po povoljnijim cijenama u Highland centru ili kuglati na Lucky Strike Laneu. Spektakl s početka otvaranja kulminirao je impresivnim vatrometom, uz koji je proslavljeno 125 godina Hollywooda.

No, u poslovnom smislu, tijekom četiri dana Pow Wow International je ponudio mogućnost odličnog

Radni dio sajma tijekom četiri dana podrazumjeva više od 30.000 poslovnih sastanaka koji američkom turizmu donose preko 3,5 bilijuna dolara

80 Turizam Info ljeto 2012.

networkinga i dogovaranja poslova, za sve one koji prodaju Ameriku.

S obzirom na Zakon koji je potencirao sam predsjednik Barack Obama, a odnosi se na turizam kao prioritet američkog gospodarstva, ovdje je po prvi je put predstavljena organizacija Brand USA osnovana s jednim jedinim ciljem, a to je promocija Amerike kao turističke destinacije i samim tim povećanje turističkog prometa iz cijeloga svijeta.

Posebno je dojmljiva bila prezentacija San Francisca, čija je je turistička zajednica uz sve svoje adute, kao dodatan motiv dolaska predstavila America’s cup, najvažniji jedriličarski kup na svijetu, koji se ovdje održava 2013. godine, a očekuje se da bi trebao privući 5.490,000 gostiju a to bi otvorilo i 8.800 novih radnih mjesta te donijelo dodatnu zaradu od 19 milijuna dolara.

Gotovo svakoga dana održavane su prezentacije novih sadržaja diljem Amerike, no spomen zaslužuje prezentacija Las Vegasa, kao grada koji će PowWow ugostiti slijedeće godine. Matt Goss, fantastičan pjevač koji trenutno nastupa u Cesar’s Palaceu, uljepšao je jutro predstavnicima medijima odličnim glasom i nagovještajem onoga što se slijedeće godine u Las Vegasu može očekivati.

MEDIJI KAO PARTNERI Ono što je također posebno na ovom showu, jest način na koji se koriste mediji kako bi promovirali sam sajam i turističke destinacije koje na njemu izlažu. PowWow naime svake godine ugošćuje veliki broj novinara iz cijeloga svijeta, te je jedan dan prije samog službenog dijela sajma, u cijelosti posvećen medijima. Na Media marketplaceu novinari se na unaprijed dogovorenim sastancima susreću sa predstavnicima destinacija ili kompanija o kojima žele pisati. U popodnevnim satima, situacija je suprotna, odnosno predstavnici destinacija kontaktiraju novinare iz određenih medija koji su im interesantni za promociju. Sve to rezultira s nekoliko tisuća objavljenih reportaža, čija se vrijednost prema podacima US Travel organizacije mjeri u iznosima koji prelaze više milijuna dolara.

U sklopu sajma, svake se godine dodjeljuje i Internacionalna nagrada za najbolje turističke reportaže koje promoviraju Ameriku, i to u kategorijama najbolja reportaža o gradu domaćinu PowWowa, najbolji članak o turističkoj destinaciji i najbolja stručna publikacija.

Ove godine najbolja je reportaža o prošlogodišnjem domaćinu, reportaža o San Franciscu Garya

SAJMOVI

BRAND USA Dicksona iz Novog Zelanda pod imenom Flowers in my Hair, posvećena glazbenoj sceni ovoga grada.

Najbolje reportaže o destinacijama su dvije, reportaža Alicie Boy o ribolovu na jezerima Minnesotte A Winter Adventure, te reportaža Marca Berchija objavljena u prilogu o putovanjima talijanske La Repubblice, o novoj ponudi pod imenom air cruising, dok je najboljom je stručnom publikacijom proglašena USA News.

No, osim nagrada i zabave, Amerikanci su još jednom ovdje pokazali kako u turizmu zaista misle ozbiljno. Ove je godine ovdje bilo više od 5.000 ljudi, a prve rezultate objavio je domaćin Los Angeles, koji je još na sajmu naznačio kako očekuje prihod od eventa u iznosu od 9.7 milijuna dolara. Prave brojke biti će poznate slijedeće godine, no ono što je evidentno, jest činjenica kako je ovo jedan od rijetkih sajmova s konkretnim brojkama, zadacima i ciljevima, čiji se rezultati mjere, uspoređuju i korigiraju. Slijedeće godine, sajam se održava u Nevadi, u Las Vegasu od od 8. do 12 lipnja.

Američki turizam 2011. godine u brojkama

62

eff ort rke tin g glo ba l ma . d States ord ina ted ev er co the Unite the fir stvelers to tra ing al uc on Int rod ernati ming int d to welco dedicate

milijuna turista iz inozemstva

153

bilijuna $ zarade od turizma

K

ako je u proteklim desetljećima američki turizam zabilježio pad, Amerikanci su pred godinu dana odlučili stati tome na kraj. Osnovana je nova marketinška organizacija u javno-privatnom partnerstvu Brand USA, čiji je cilj bio oformiti kampanju koja bi u suradnji s turističkih subjektima ne samo iz Amerike, nego iz cijeloga svijeta, potencijalnim turistima približila ljepote, duh i san koji karakteriziraju Ameriku.

Službeno je kampanja predstavljena tijekom sajma, a kako je rekao direktor organizacije Jim Evans, želja im je proširiti poruku dobrodošlice, i pozvati Amerikance i sve ostale da iskuse neograničene mogućnosti koje Amerika pruža.

Integrirana kampanja uključivati će kombinaciju spotova u trajanju od 60, 20 i 15 sekundi, oglašavanje u tisku i online, bilboardove te televizijske emisije.

Prva faza kampanje je započela 01. svibnja oglašavanjem na ključnim tržištima Velike Britanije, Japana i Kanade s budžetom od 1,23 milijuna dolara za tri mjeseca, a kasnije će se proširiti na Brazil i Južnu Koreju te će slijediti i ostala međunarodna tržišta.

- Postaviti ćemo novi standard marketinga u turizmu u svijetu, rekao je Stephen J. Cloobeck na promociji, ovo je bilo desetljeće, izgubljenog turizma, ali više ne.

Brand USA je za promociju anagažirao i Rosanne Cash, kćer legende Johnnya Casha, čija se pjesma Land of Dreams koristi kao glavna tema kampanje.

e Welcom to the

USA

7,6

milijuna poslova u turizmu diljem zemlje

TEnS Of THOUSAnDS Of nEW U.S. JOBS

Food Services & Drinking Places

TOTAL DIRECT, INDIRECT AND INDUCED JOBS, 2010 (THOUSAND

S)

Accommodation Increasing international travel to 272 Retail Trade Arts, Entertainment & Recreation 251 the United States is one of the best 165 Transportation 103 Other Services (except Public levers we have to create Administration) 102 Admin/Support/Waste Mgmt/Remediation jobs and Services 87 Professional & Technical Services drive economic recovery 83 . Tourism is Health Care & Social Assistance 71 one of the largest growth Manufacturing 55 industries Finance & Insurance 49 in America and one Real Estate & Rental and Leasing of its largest 45 1.8 million jobs Wholesale Trade 28 employers. Brand USA’s Agriculture 25 promotion Information 20 activities will result in Management of Companies & Enterprises millions of new 15 Educational Services 13 international visitors, Construction who spend billions 9 Warehousing 5 of dollars in the U.S. by staying in U.S. Utilities 5 Mining = 10,000 JOBS hotels, eating at U.S. 4 restaurants, shoppin g in U.S. stores, and more.

SourCe: U.S. Travel Association Welcoming more travelers will create tens of thousands of American jobs across the nation.

International Travel

Creates Jobs

35 overSeaS viSitorS

• International travel to the U.S. supports 1.8 million U.S. jobs.

• Each overseas visitor spends an average of $4,000 per trip on U.S. goods and services in communities across the country. This spending creates new jobs, economic growth and tax revenue to pay for critical services.

• In 2010, every $140,000 of overseas visitor spending in the U.S. supported one new job.

• This means that attracting just 35 new overseas visitors supports 1 new U.S. job.

International Travel

=

1 new U.S. job

Drives Exports

• President Obama’s Export Council set an ambitious goal to double U.S. exports in 5 years.

• International Travel is America’s largest industry export sector — the U.S. generated more than $134 billion in travel exports last year.

• By comparison, auto exports were $94 billion.

• International travel to the U.S. is 25% of service exports and 7% of total US exports.

379

THE UnITED STATE S Of AWESOME POSSIBILITIES WELCO MES EvERyOnE

…a land of possibilities, there’s something for everyone… …accepting of all, no judgments here — Americ a is made for eve …a place where one’s American Dream can be realized…

Marketing: What you

Can Expect

To See reach and frequency brand USa will promote of our campaigns, America as a uniquely further enhancing our compelling destinatio ability to attract n for international travelers more international by developing fresh visitors. and creative marketing campaigns that are brand USa expects grounded in research to launch the first of and its designed to yield tangible integrated campaign returns. s in key international target markets in March In target markets around 2012. the world, brand USa will activate country specific marketing campaigns in the media Measurement And Metrics channels that align optimally with our target’s cultural and Measurement will be media critical consumption preferenc to brand USa’s es to reignite excitemen success to ensure the effectiveness of our t about the United States. marketing campaign Across the entirety of s and bring to life the our efforts in a year, you can expect to see direct benefits our efforts ads are delivering on Tv, radio, billboards , digital, mobile and for the United States. social A meticulous analysis media channels, as well as experiential of return on investme events nt will assess the and branded entertain ment programming. incremental number of new visitors Additionally, we will to communities across work closely with endemic the country, and non-endemic brands the amount of increased to carefully craft spending at mutually beneficial businesses, attraction cooperative marketing s and destinations, initiatives that will and the thousands exponentially expand of new American the jobs created.

ljeto 2012.

Turizam Info 81

OÄ?ekivanja 2012.

-30%

prihod od turizma pad od

3,5

bilijuna funti

82 Turizam Info ljeto 2012.

za i protiv LONDON Kada je 6. 6. 2005. najavljeno kako je London domaćin Olimpijskih igara 2012. godine, to je za Britaniju bila velika prilika u kojoj su stručnjaci vidjeli jedan od načina da se kroz turizam spasi posrnula i krizom ugrožena ekonomija

London u turističkim brojkama

30 milijuna posjetitelja godišnje 15 bilijuna £

prihoda od turizma godišnje

13% ukupne radne snage zaposleno u turizmu 1.500.000

Prosječan broj turista u Londonu u kolovozu

110.000

Ukupan broj hotelskih soba u Londonu

213 £

2.000 Kn

Prosječna cijena noćenja

Izvor: British Hospitality Association Foto: London 2012

V

lada Velike Britanije postavila je igre kao nacionalni strateški interes i pozvala svih da se uključe u njihovu realizaciju.

Nacionalna turistička zajednica Visit Britain krenula je u jaku kampanju, koju je orijentirala na sedam najvažnijih tržišta, da bi u posljednje dvije godine ta kampanja kulminirala pod geslom GREAT Britain – You’re invited. Prema njihovim ciljevima, London i Veliku Britaniju bi ovoga ljeta trebalo posjetiti 30,7 milijuna turista iz cijeloga svijeta, što bi donijelo prihod od impresivnih 17,6 bilijuna funti. Kampanju su prepoznale i najveće britanske turističke tvrtke, pa su u javno privatnoj varijanti u njezino financiranje uložili vrtoglavih 100 milijuna funti. Neke od njih su British Airways, Radisson Edwardian Hotels, P & O Ferries, easyJet, DFDS, Hilton Hotels, Expedia, STA Travel i Wimbledon Lawn Tennis Museum.

No, ekonomski stručnjaci danas upozoravaju kako je jedna od više puta potvrđenih činjenica kako velike sportske priredbe vrlo rijetko donose značajniju financijsku dobit destinacijama u kojima se organiziraju.

Londonski mediji prenose kako će turizam glavnoga britanskog grada ovoga ljeta ipak zabilježiti pad, a to potvrđuje i ETOA (European Tour Operator Association). Turisti koji inače odabiru glavne gradove za posjet tijekom ljeta, London će ove godine izbjegavati.

Straha od gužvi, visokih cijena hotela i prevelike vrijednosti funte utjecao je na odabir nekih drugih destinacija.

Andrew Loyd Webber, poznati autor mjuzikala čija je tvrtka vlasnik sedam kazališta na West Endu, svih će sedam za vrijeme Olimpijade zatvoriti. Navodi kako je za period kada se odvijaju igre ostvario tek 10% uobičajene prodaje ulaznica online.

Iako je već Barcelona 1992. godine pokazala da se od turizma više zarađuje kada nema sportskih događaja, izgleda da je medijska pompa koju Olimpijske igre nose sa sobom još uvijek neodoljiv mamac za kandidaturu.

U konačnici je ipak najvjerojatnije kako će najveću zaradu od olimpijade u Londonu imati tvrtka Rio Tinto, dobavljač zlata, srebra i bronce za ukupno 4.700 olimpijskih medalja. ljeto 2012.

Turizam Info 83

VINSKI IZLOG CHARDONNAY 2010 LEGOVINA (ZAPADNA ISTRA) Bistro, slamnato žute boje srednjega intenziteta. Miris je čist, djelomično izražene intenzivnosti, razvijen. U nosu se prepoznaju nešto zrelije voćne arome jabuke, vinogradarske breskve te u drugom planu cvijet akacije i lagana nota ananasa. Vino je suho, alkoholi dobro ukomponirani. Mekano, svježe, srednjeg tijela.Voćnost se ponavlja u retru uz laganu gorčinu na kraju.

Gastro preporuka Hladni naresci, salame, kuhana šunka, rižoti i tjestenine na bazi povrća ili plodova mora, juneći carpaccio, riblja jela tipa gregada ili riblji filet npr. list na maslacu Proizvođač Legovina, obitelj Legović Sorta grožđa Chardonnay

CABERNET SAUVIGNON 2010 DE VALENTINIS (ZAPADNA ISTRA) Vino je bistro, intenzivne rubinske boje s granatnim refleksom, srednje gustoće.

Miris je čist, srednjeg intenziteta, u razvoju.

Dominiraju svježi voćni mirisi tipa ribizla, borovnica, višnja koji postepeno prelaze u herbalne tonove mente, začina tipa papra, muškatnog oraščića te u pozadini kože. U okusu je suho, niže alkoholnosti i svježine koje u kombinaciji s finim taninima čine vino pitkim i uravnoteženim. Srednjeg je tijela, u finišu reflektira voćnost percipiranu na nosu.

Gastro preporuka Tjestenine s jačim umacima, carbonara, bolonjez, gulaš od zeca s njokima, tvrdi sirevi, pernata divljač primjerice pačja prsa, mesa s roštilja

Alkohol 12,9 vol%

Proizvođač OPG Đidio Devalentinis

Ukupne kiseline 5,6g/l

Sorta grožđa Cabernet Sauvignon

Temperatura za serviranje 8-10 ºC

Alkohol12,6 %

Preporučena čaša za mlada svježa vina

Temperatura za serviranje 16-20 ºC

Način seRviranja rashlađeno Vinorodno područje Zapadna Istra

Preporučena čaša bordoška Način serviranja dekantiranje

Starost vinograda 7 godina

Vinorodno područje Zapadno istarsko vinogorje

Nadmorska visina vinograda 220-230 m

IME VINOGRADA Baredine/Kampo

Položaj vinograda okolica Kaštelira

Starost vinograda 15 godina

Berba isključivo ručna, početkom 9 mjeseca Vinifikacija klasična kontrolirana Dozrijevanje inox bačve i boca Veličina boce 0,75 lit Cijena u nabavi 56,75 kn Preporučena cijena u restoranu boca 150 Kn / čaša 25 Kn

84 Turizam Info ljeto 2012.

Berba Ručna, rujan 2010.

Veličina bocEe 0,75 l Punjenje 3.000 butelja, studeni 2011 Preporučena cijena u restoranima 130 Kn boca / 22 Kn čaša

Pripremio KLAUDIO JURČIĆ Najbolji Sommelier u Hrvatskoj 2008 - 2009 - 2010 -2011

MALVAZIJA ISTARSKA 2011

CHARDONNAY MILVA 2008

NOVACCO (ZAPADNA ISTRA)

ROXANICH (ZAPADNA ISTRA)

Bistro, slamnato žute boje sa zelenkastim refleksom, gusto. Miris je čist, otvoren, djeluje mlado i tipično za sortu, intenzivan.

Prepoznaju se svježe voćne i herbalne note tipa zelene jabuke, vinogradarske breskve, citrusa, kadulje koje prelaze u florealne poput cvijeta akacije. U okusu je suho, toplo, svježe, te punog tijela. Finale srednje trajnosti, mineralno, gotovo slankasto, preslikavaju se mirisi percipirani u nosu poput cvijeta akacije, zelene jabuke, citrusa.

Vino je djelomično bistro, intenzivnije jantarne boje, gusto. Na nosu je čisto, u početku malo zatvoreno.Vino se otvara te postaje vrlo intenzivno. Dominira voćni karakter kandirana kora naranče, prezreli ananas, marelica, bijelo voće kruška, jabuka. Voćne arome prelaze u kompleksnije tipa karamel i tofi, tipične za macerirana vina te začine cimet i bijeli papar.

Vrlo fino i kompleksno. U okusu suho, toplo, mekano, primjetni fini tanini koji uz svježinu i mineralnost daju okusu višu dimenziju i čine ga sočnim. U retru slankasto, ističe se prezrelo bijelo voće, kandirana kora naranče, začini cimet i papar, finale jako dugo, punog tjela.

Vino je harmonično, za ovu stilistiku rekao bih i elegantno, vrlo dobre kvalitete zbog kompleksnost i intenziteta mirisa te strukture i balansa u okusu.

Gastro preporuka Sushi, sashimi, carpaccio od grdobine, marinirani škampi, kuhana šunka, hladna salata od šparoga na ovčjoj skuti, mozzarela caprese, tartar od palamide, rižoti, tjestenine na bazi povrća, lešo teletina, lešo bijela riba Proizvođač Novacco

AlkohoL13,7 vol%

Gastro preporuka bakalar na bijelo, riba s povrćem u pećnici, teleća koljenica sa rižotom od šafrana, teleće brizle na maslacu, fuži sa tartufima, pečeni ombolo

Ukupne kiseline 5,2 g/l

Proizvođač Roxanich

Temperatura za serviranje 8-10 ºC

Sorta grožđa Chardonnay

Preporučena čaša za mlada bijela vina

Alkohol 13%

Način serviranja Rashlađeno

Temperatura za serviranje 12-14º C

vinorodno područje Zapadna Istra

Preporučena čaša Montrachet

Starost vinograda 10-50 godina NADMORSKA VISINA vinograda 40 - 70 m

Način serviranja Rashlađeno u kvalitetne vinske čaše

POLOŽAJ vinograda okolica Kaštelira

Starost vinograda 15 g.

BerbA isključivo ručna, rujan 2011.

Položaj vinograda Bačva/Višnjan

Vinifikacija na bijelo, u inox tankovima

Berba Ručna

Dozrijevanje u inox tankovima

Vinifikacija U drvenom badnju, prirodni kvasci

Sorta grožđa Malvazija Istarska

Veličina boce 0,75 l Punjenje travanj 2012 Preporučena cijena 150 Kn boca / 25 Kn čaša

Dozrijevanje Pune tri godine, francuski hrast, nebistreno i nefilitrirano Veličina boce 0,75 l i 1,50 l Punjenje 10.000 boca, punjeno rujan 2011.

Preporučena cijena U RESTORANIMA 280 Kn boca / 45 Kn čaša

ljeto 2012.

Turizam Info 85

AKTUALNO

FISKALNE BLAGAJNE Slijedeće godine u Hrvatsku bi se trebala uvesti fiskalizacija, strogi sustav kontrole za sve one koji svoje usluge naplaćaju u gotovini. Što nam donosi novi sustav?

Pripremila: Tina Perić

86 Turizam Info ljeto 2012.

Iako su i dvije velike europske članice prešle na sustav kontrole fiskalnim kasama, vidljivo je kako države jugoistoka Europe moraju polagati puno više na kontrolu obveznika koji svoje usluge naplaćaju gotovinom

N

akon Italije, Švedske, Malte, Bugarske, susjednih Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, te do kraja godine i Slovenije, fiskalizacija početkom sljedeće godine dolazi i u Hrvatsku.

Novi Zakon trebao bi se donijeti uskoro, a u javnosti je to izazvalo pune bure, postavljajujući pitanje što će novi sustav donijeti i što će to značiti za veliki broj ugostiteljskih objekata, koji će morati investirati u sustav.

FISKALIZACIJU IZMISLILI TALIJANI Sama fiskalizacija podrazumijeva proces uvođenja fiskalnih sustava – od donošenja Zakona koji će definirati tko i kako će koristiti fiskalne uređaje, do sustava koji će kontrolirati njihovo korištenje, a sve zbog problema u naplati poreza.

Preko fiskalne blagajne, koja će zamijeniti običnu blagajnu i koja će biti povezana s Poreznom upravom, država bi imala uvid u promet svih onih koji se bave naplatom svojih usluga u gotovini. Fiskalni uređaj, naime, ima svoju trajnu memoriju u koju bilježi svaki ispis printera, što je, tumače stručnjaci, slično crnoj kutiji u avionima.

Dakle, utajama poreza (prema nekim procjenama, u Hrvatskoj se mjere u milijardama kuna), smatraju u Vladi Republike Hrvatske, trebao bi doći kraj.

Prva država koja je uvela fiskalizaciju bila je Italija još početkom 80-tih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je razlog osmišljavanja takve metode kontrole poreznih obveznika i njihovih prihoda u prvom redu bila korupcija i razvijen kriminal. Primjer Italije slijedila je Španjolska, a danas fiskalne metode provode i sve južnoameričke zemlje.

Iako su većina onih na koje se fiskalizacija i uvođenje fiskalnih blagajni odnosi, a među njima su i ugostitelji, u teoriji upoznati sa njezinim značenjem i primjenom

na primjeru susjednih zemalja, ipak im u potpunosti nije jasno što ih čeka kada sve prijeđe u praksu. Nameće se, stoga, niz pitanja. Primjerice, kako funkcionira fiskalna blagajna? Koliko je potrebno za uvođenje jednog takvog sustava u ugostiteljski objekt? Kakva oprema je potrebna za rad i da li mogu prenamijeniti sadašnju s kojom rade? I, u konačnici, koliko će ugostitelje sve to koštati?

Točne odgovore, smatra Mario Marinić iz tvrtke E-sustavi d.o.o., teško je dati jer je sve još u povojima, odnosno sve ovisi o Zakonu koji se tek treba donijeti.

Fiskalne blagajne imaju jednu značajnu razliku u odnosu na sve ostale blagajne, a to je da mogu slati podatke o prometu nekom kontrolnom državnom tijelu, najčešće Poreznoj upravi. One se po izgledu ne razlikuju, ali imaju tu sposobnost komuniciranja s Poreznom upravom.

Kako će one funkcionirati znati ćemo

nakon što se donese zakon i bude se znalo uvjete koje Porezna uprava traži.

ŠTO OČEKIVATI? – Susjedne zemlje su već fiskalizaciju provele i oprema se naručivala i preko nekih hrvatskih informatičkih dobavljača koji imaju svoje poslovnice i u regiji, tako da oni vrlo brzo mogu opskrbiti i hrvatsko tržište – navodi Mario Marinić i objašnjava da je i o cijenama uređaja teško govoriti.

- Sudeći po rješenjima iz susjedstva, cijene se kreću od oko 3.000 kuna nadalje.

Klijenti koji imaju kompjuterske blagajne, trebat će kupiti fiskalni pisač i prilagoditi program, a ostali mogu kupiti gotova rješenja. Primjerice, oni koji vode samo promet, a knjigovodstveni servis im vodi skladište, mogu nabaviti fiskalnu registar blagajnu – ističe. S Poreznom upravom bit će povezani GPRS antenom, preko mobilnih operatera, a prema nekim informacijama,

Hrvatski dobavljači registar blagajni spremni su za informatizaciju prema novom zakonu bolje nakon što Vlada donese zakon, no sudeći po rješenjima iz našeg okruženja (Srbija, Bosna i Hercegovina), vjerojatno će se komunikacija s Poreznom upravom odvijati putem fiskalnog pisača koji na sebi ima GPRS antenu (odnosno, spojen je na GPRS modul) putem koje šalje podatke o izdanim računima. Znači gdje ima signala za GPRS fiskalna blagajna će funkcionirati – smatra Marinić. Fiskalne blagajne i pisači dostupni će biti, nastavlja, vrlo brzo

otkriva Marinić, i država bi mogla razviti svoju frekvenciju samo za to.

Oni koji uvedu fiskalne uređaje morat će se posvetiti i njihovu održavanju. Cijene održavanja će biti individualne i u dogovoru s klijentom.

- Postoje dva modela. Jedan se odnosi na mjesečni paušal, a drugi po intervenciji. Oni koji se odluče za paušal imat će pogodnosti – primjerice, manje promjene besplatno. Koliko će paušal iznositi i ljeto 2012.

Turizam Info 87

AKTUALNO

koliko će usluge održavanja koštati ovisi o tome koliko će, primjerice, neki ugostitelj, imati blagajni, odnosno, koliko ima razgranat posao, navodi Marinić.

Kako god bilo ugostitelji i svi ostali koji će uvoditi fiskalne uređaje morat će, dakle, minimalno kupiti fiskalni pisač i prilagoditi program, a sve ostalo mogu zadržati. I uvođenje sustava ići će bez većih poteškoća.

- Kako naši programi već rade u susjednim zemljama i ako bude sličan model fiskalizacije, teoretski treba promijeniti pisač i skinuti novu verziju programa s naših internetskih stranica, a za to treba pola sata posla i sam klijent to može obaviti – objašnjava Mario Marinić. Što će se promijeniti uvođenjem fiskalnih kasa kod onih koji će ih koristiti?

- U globalu se ne mijenja ništa. Ako država bude takav zakon donijela, trebat

Porezna uprava u svakom će trenutku imati uvid u sve izdane račune obveznika fiskalnih kasa. Na taj će način poreznim ispektorima biti omogućena i lakša kontrola izdanih računa direktno na terenu

88 Turizam Info ljeto 2012.

će manje posla oko obračuna poreza (pdv i porez na potrošnju) jer će ona na kraju mjeseca već imati koliki je porez naplaćen na jednom prodajnom mjestu. Porezni obveznik mora još samo predočiti predporez, da bi porez bio u cijelosti obračunat.

Vjerojatno će, kao i u susjednim zemljama, mnogi odustati od posla jer je, primjerice, porez za ugostitelje velik. Ako ga, kako je najavljeno, smanje, možda i sve bude odlično funkcioniralo. Samim time bit će još više nezaposlenih, ali uz dobitak od poreza država može za njih pokrenuti i neke projekte. Država situaciju mora nekako regulirati – zaključuje Mario Marinić.

Prema podacima iz okruženja, fiskalizacija nije najbolje ‘sjela’ tvrtkama i

obrtima. Naime, u prvoj godini od njenog uvođenja u Bosni i Hercegovini, ‘ključ u bravu’ stavilo je oko sedam tisuća gospodarskih društava i obrta, među kojima je s radom prestao i veliki broj ugostiteljskih radnji. Tamošnje Porezne uprave navode kako se registriraju i nove tvrtke, ali vrlo brzo nakon registracije i ugase poslovnu aktivnost. Što će fiskalizacija donijeti hrvatskim ugostiteljima, odnosno hoće li im fiskalna kasa umanjiti životni standard ili neće, tek je za vidjeti, ali upućeni kažu da odgovor na to pitanje najbolje znaju sami.

690 kn

w

w

Velika ponuda i brza isporuka novih modela stolica za terase i raznolika ponuda unutarnjih drvenih stolica za ugostiteljstvo.

690 kn

520 kn

w

.k

op

in

.h

r

640 kn

590 kn

RIJEKA

Zametska 100A 51000 Rijeka

Ugostiteljska oprema i namještaj

510 kn

stolice i stolovi, lounge garniture, werzalit ploče i šankovi kompletno opremanje ugostiteljskih objekata hotela, apartmana, restorana i caffe barova projektiranje i dizajniranje ugostiteljskih interijera i eksterijera projektiranje i opremanje uredskih prostora

novo u ponudi! SITAN

Kopin oglas Ti 50 6-2012.indd 1

t: 051 264-171 f: 051 631-737 kopin@kopin.hr cij en e

INVENTAR ljeto 2012.

su

iz ra že ne

be z

PD Va

6/28/12 10:12:14 AM

Turizam Info 89

LAST MINUTE

HVAR

90 Turizam Info ljeto 2012.

7. lipanj 2012.

Foto: Adriano Požarić

Conference Venue:

Metropol Palace Hotel Hoteliers Tour Operators National and Local Tourism Organizations Tourism and Hotel Management Faculties

ROB DAVIDSON

TAREQ DERBAS

MICHAEL C. STURMAN

PAUL FLACKETT

PATRICK DELANEY

RON HILVERT

Greenwich University, UK. Event Management Course Leader

IMEX Frankfurt, Germany.

Managing Director

The St. Regis Doha, Qatar.

General Manager

MCI Dublin, Ireland.

Vice President, Industry Relations

Cornell School of Hotel Administration. Professor of Management

The Emirates Academy of Hospitality Management.

Managing Director

more on www.eiat-conference.org

ljeto 2012.

Turizam Info 91

DOÆIVJETI VI©E OD ODMORA: TM NEPROCJENJIVO

MasTERCaRd®, PRIHVA∆EN U CIJELOJ HRVATSKOJ.

NEKE SE STVARI NE mogu KuPITI NoVCEm. ZA SVE oSTALo Tu JE mASTERCARD. 92 Turizam Info ljeto 2012.