Turizam info 51 (jesen 2012)

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 51 • jesen 2012. • Cijena 49 Kn

WWW.TURIZAMINFO.HR

GASTRO PRIČA

TARTUFI Istarski tartufi • Lov na tartufe • Bijeli tartuf iz Albe Fritaja od tartufa i drugi recepti

DOGAĐAJI

MARUNADA

LOVRAN

SPECIAL

NAPA VALLEY

MARTINJE ZAGORJE SIGURNOST

NADZORNI SUSTAVI

VIKENDOM

WELLNESS ISSN 847478000

ISSN 847478000

9 771847 478000

51

Nova fritaja s tartufima Restoran Le Mandrać (Volosko) Chef Deniz Zembo

51 >

HORECA TA FORUM • HELSINKI GRAD DIZAJNA • TURISTIČKI SAJMOVI • KARIJERE • MOBILNE APLIKACIJE • NOVI SKI KATALOZI

Tork, članica grupe SCA, vodeći je brand na europskom tržištu higijenskog papira pratećih proizvoda i usluga. Naši proizvodi jamče učinkovitu, ekološki prihvatljivu sanitarnu tehnologiju i visoku razinu higijenskih usluga, a namijenjeni su trgovačkim, industrijskim i ugostiteljskim objektima, te zdravstvenim ustanovama.

Pouzdana i učinkovita sanitarna rješenja

Našim se sapunom, papirnatim ručnicima i toaletnim papirom pune držači koji omogućavaju njihovu racionalnu i ekonomičnu upotrebu. Pri oblikovanju držača podjednaku smo pozornost obratili njihovom atraktivnom izgledu, kao i njihovoj praktičnosti. Njihov dizajn omogućava jednostavnu uporabu, čišćenje i punjenje, a njihov moderan izgled odlično prati njihovu funkcionalnost.

Glavni cilj našeg branda jest da naši proizvodi svojim osobinama i učinkovitošću pruže našim korisnicima cjelovitu uslugu. Svako Torkovo rješenje kombinacija je kvalitetnog higijenskog sredstva, pametno dizajniranog držača, korisnog savjeta o upotrebi i pouzdane usluge.

Takav sustav omogućava svakom našem partneru da nađe odgovarajuće higijensko rješenje za sebe.

Učinite svoje sanitarne prostorije još higijenskijima!

Tork Elevation držač papirnatih ručnika senzor: • Pojačana higijena: korisnik dolazi u kontakt samo sa svojim ručnikom • Racionaliziranje potrošnje: mogućnost podešavanja dužine ručnika (20-60 cm) • Držač velikog kapaciteta: puni se s čak 1 500 papirnatih ručnika • Brzo i jednostavno punjenje: signalizira kad ga je potrebno puniti • Dobitnik nagrade za dizajn (nagrade Red Dot, iF Design)

SCA Hygiene Products Kft. AfH Professional Hygiene Europe H - 1021 Budapest Budakeszi út 51.

Tel.: +36 1 392 2100 Fax: +36 1 392 2160 www.tork.hr

SADRŽAJ BROJ 51 5 Uvodnik

6 Tko pita, ne skita

Pitanja čitatelja

9 Svega pomalo

Novosti iz turizma Hrvatske i regije

14 Marunada

Gastronomski festival jesenskog ploda u Lovranu

16 Festival vina i kulinarstva

Predstavljanje vina i a utohtonih prroizvoda

18 Martinje

Marunada, tartufi i Napa

Krštenje mošta od običaja do turističkog potencijala

Aktualna ponuda opreme, robe i tehnologije

30 Mobilne aplikacije

Za lakše putovanje

9

32 Literatura

Dobra knjiga za jesenje kiše

33 Tartuf

Od Istre do Piemontea s jednom od najekskluzivnijih namirnica

70

44 Beaujolais Nouveau

Kako je mlado francusko vino postalo najpopularnije vino svijeta

50 Wellness Antike

37

Stari Rimljani prvi krenuli na wellness

55 Kamo na wellness 20 Festival Pipi Duga Čarapa Top 10 wellnessa ove jeseni

Dječiji festival oživljava Velenje

22 Helsinki grad dizajna

Projekt Svjetska prijestolnica dizajna donio najbolje tuističko desetljeća

24 Horeca TA Forum

Novi trendovi u marketingu i menadžmentu u ugostiteljstvu i turizmu

Popis najvažnijih sajmova za prodaju nove sezone

Pomoć za bolju kvalitetu ili ekskluzivnu prezentaciju vina

64 Napa Valley

Ponuda američke zlatne doline kao jedne od najpoznatijih svjetskih vinskih regija

70 Američki san

26 Sajmovi

Životni put najpoznatijeg hrvatskog vinskog barda Miljenka Mikea Grgića

78 Osiguranje i sigurnost

26 Karijere

82 Last minute

Novi ljudi u turizmu

29 Insider

14

62 Dekanteri

Kolika je cijena krađe

Buzet

55

33

20

64

jesen 2012.

Turizam Info 3

jestu

nom m d e j a n u rizm

sve o tu

godina IX - broj 51 - jesen 2012.

UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr DTP Operater Sara Marjanović Suradnici Jelena Androić, Dina Julius, Alenka Juričić, Branko Muždeka, Sara Morgan, Tina Perić Fotografi Rino Gropuzzo, Sandro Rubinić Izdavač Info Lab Mediji d.o.o.

A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr

Godišnja pretplata 4 broja = 190 Kn

Marketing i oglašavanje tel: 051/ 718 350 marketing@turizaminfo.hr PRETPLATA pretplata@turizaminfo.hr

INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

www.turizaminfo.hr

Pretplata (4 broja) Hrvatska: 190 Kn / Inozemstvo: 39 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača.

Ime i prezime: Tvrtka:

OIB: www.turizaminfo.hr

Ulica i broj: Poštanski broj i mjesto: Država: Telefon:

Fax: ISSN 847478000

E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail

Potpis:

VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom. • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 190 Kuna (4 broja) • PRIMATELJ: Info lab mediji d.o.o., A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2360000-1102276993 Zagrebačka Banka

9 771847 478000

51

>

Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax

051/ 718 351

Maruni, Tartufi i Sajmovi

J

esen traži od nas jedan drugačiji pristup. Neka druga razmišljanja. Polagano, duboko, s puno osjećaja. Za stolom, s prijateljima ili opuštajući se s najmilijima. Jesen je jedno drugačije godišnje doba. Pogotovo za one koji su ljeto proveli u 24-satnom odrađivanju (pre)kratke turističke sezone. Dolaze na svoje i uživaju u plodovima. Plodovima jeseni i jesenskim navikama relaksiranja i čitanja. Ali samo na kratko... Počinju turistički sajmovi, gdje treba promovirati i prodavati slijedeću turističku sezonu. Spretniji će to na sajmu učiniti sami, puno bolje nego što će to ikada za njih učiniti jedan Google.

Suša i pretoplo ljeto pogodili su poljoprivrednike, ali i pojedine turističke djelatnike i organizatore manifestacija. Lovran, gradić na Kvarneru u europskim razmjerima poznat po Lovranskim marunima (veći i ukusniji od kestena) ove će godine tako obilježiti svoju Marunadu (str. 14) nešto skromnije, sukladno urodu. Možda će slijedeće godine biti bolje. Neka bude, jer Marunada ima potencijala da postane jedna od najboljih (svjetskih) turističkih manifestacija.

Odmah malo dalje, zapadnije preko Učke, Buzet - grad Tartufa (str. 33) upisan je na svjetsku kartu gastronomije. Nije to jedino mjesto na svijetu gdje ima tartufa, ali im je uspjelo to što imaju promovirati i proslaviti. Uspjeli su iskoristiti potencijal i na njegovoj osnovi graditi jednu od ponajboljih gastonomskih manifestacija u Hrvatskoj, ali i šire. Da li je tartuf zaista toliko dobar koliko se o njemu priča?

Nekima možda i nije, ali onima kojima jest, najbolji je na svijetu. Oni su spremni krenuti na put da bi ga ponovo probali. U fritaji, s pastrvama ili uz tjesteninu.

Cijela Istra tijekom jeseni radi kako bi poželio svaki turistički djelatnik. Jednim dobrim djelom zahvaljujući i tartufu, vražjem smrdljivom crnom krumpiru, kako su ga prije stotinu godina zvali seljaci i težaci kojima je smetao dok su orali njivu uz rub šume.

Jesen je godišnje doba koje označava završetak još jedne sezone (turističke) a to ujedno znači i pripreme za novu. S opadanjem lišća počinje i sezona sajmova i prodaja turističkih kapaciteta za 2013. (str. 26). Neki će možda reći kako imamo internet pa više i ne treba ići na sajmove. Bitnije je biti dobro pozicioniran na Googleu ili imati odličnu Facebook stranicu.

No, pravi prodavači, trgovci, turistički radnici i agenti vjeruju u sajmove. Vjeruju u osobni kontakt,

stisak ruke, pogled (koji je često i malo odmjeravanje snaga). Dobar turistički djelatnik i promotor neće kroz sajam proći kao kroz dvoranu koja mu se našla na putu između hotelske sobe i shoppinga u gradovima Europe. Iskoristit će priliku, upoznat će se s potencijalnim kupcima i procjeniti što će proći u ponudi. Treba li ponuditi samo sunce, more i ležaljku, ili će njegovi gosti biti spremni platiti više za butelju vrhunskog hrvatskog vina i komad ribe. A možda osjeti i da su sajam pršuta u Tinjanu i već spomenuta Marunada prilika da se konačno sezona kvalitetno produži.

Procjenu o vašem sugovorniku ipak nećete moći donijeti samo preko interneta ili e-maila. Za to postoji osobni kontakt, stisak ruke, iskreni osmjeh i pokoje “živjeli!” uz malo hvarskog Prošeka ili momjanskog Muškata (u pristojnoj čaši).

Nakon jednog takvog razgovora na sajmu, oči u oči s potencijalnim kupcom, gostom, agentom, tu istu osobu koju sad znate imenom i prezimenom, osmjehom, sada možete proglasiti poslovnim partnerom. Možete procjeniti s kime od njih možete realizirati posao na obostrano zadovoljstvo. Internet je puno toga zamjenio. Puno je učinio i poboljšao, ali u turizmu, djelatnosti koja se bazira na usluzi kao proizvodu ipak nešto nije mogao. Vaš stisak ruke, iskreni osmjeh i poziv na novo živjeli negdje u Hrvatskoj, nezamjenjivi su bilo kakvom tehnologijom.

P.S. Sa sobom na sajam uzmite malo tartufa, maruna, pršuta, smokava .. i svega onoga što nas čini toliko drugačijom destinacijom od drugih. Vidimo se.

ADRIANO POŽARIĆ urednik

P.S. Imate li prijedloge kako da budemo još bolji? adriano.pozaric@turizaminfo.hr

Tko pita ne skita Htio bih na terasi kafića staviti wireless internet za goste. Koliko bi me to koštalo, što će mi otprilike trebati od uređaja i na što bih trebao pripaziti kada odabirem izvođača?

Stjepan, Dubrovnik Pristup wirelessu vašim gostima moguć je uz instalaciju uređaja kojemu treba pristup na internet i čija cijena je otprilike 500 kuna. Mi radimo internet na način da pristup internetu gostima omogućava upotreba jednokratne wireless kartice čija cijena je cca 1-2 kune i gost ju kupuje kod vas. Svaka kartica sadrži drugačije korisničko ime i lozinku te vremensko ograničenje na uporabu wirelessa. tj. pristup internetu. Uporeba kartica onemogućava da se vašim wirelessom koristi netko tko nije vaš gost i doprinosi sigurnosti kod uporabe interneta.

Katarina Kučan, Ing Servis d.o.o. Zagreb Molim Vas informaciju kakva je zakonska regulativa vezana za turističke vodiče, konkretno strane vodiče koji dolaze s autobuserima i vode po hrvatskim destinacijama a nemaju za to valjane dozvole?

Marko, Zadar Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu turistički vodič mora ispuniti niz uvjeta da bi mogao pružati uslugu vođenja, a prije svega mora biti državljanin RH. Iako se smatraju vodičima, strani državljani do dana prijama Republike Hrvatske u članstvo Europske unije ne mogu pružati usluge turističkog vođenja u Republici Hrvatskoj. Nakon toga će samo državljani država članica Europske unije i Europskoga ekonomskog prostora moći pružati usluge turističkog vodiča i to pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.

Zakon propisuje novčanu kaznu za fizičku osobu koja pruža usluge turističkog vodiča bez odobrenja i to u iznosu od

3.000,00 do 15.000,00 kuna, s tim da gospodarski inspektor može izreći i novčanu kaznu od 1.000,00 kuna zbog nenošenja valjane iskaznice koja dokazuje osposobljenost.

TM No, skrećemo pozornost da se ne smatra turističkim vodičem strani državljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog organizatora koja su započela u stranoj državi i završavaju povratkom u stranu državu ukoliko ne pruža usluge turističkog vodiča na području turističkih lokaliteta.

Prilagođeno sukladno odgovoru Ministarstva turizma Idem u slijedećih nekoliko mjeseci na više sajmova u inozemstvu, a htjela bih sa sobom ponijeti plazma TV gdje bih prikazivala promotivni filmić za svoj objekt, te bih na sajmu isto tako htjela prezentirati prehrambene proizvode iz mog OPG-a, odnosno dati posjetiteljima mogućnost da ih probaju. Kakva me procedura izvoza očekuje?

Sandra, Pula Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može samostalno nastupati na međunarodnim sajmovima, a samim time ne može samostalno izvoziti i uvoziti proizvode. Dakle, izvoz kao i uvoz, obavlja se putem tvrtke koja je registrirana za izvoz/uvoz.

Nastavno na Vaše pitanje vezano uz iznošenje plazma TV-a izvan teritorija RH postoje dvije mogućnosti. Prva je privremeni izvoz uz ATA Karnet ukoliko je država u koju se izvozi potpisnica Konvencije o privremenom uvozu. Isti izdaje HGK, Centar za poslovne informacije. Ukoliko država u koju se izvozi nije potpisnica spomenute Konvencije tada je potrebno obaviti redovan postupak privremenog izvoza podnošenjem carinskih dokumenata. To podrazumijeva podnošenje zahtjeva i dobivanje odobrenja nadležne carinarnice te potom podnošenje carinske deklaracije za privremeni izvoz prilikom iznošenja TV-a, odnosno podnošenje carinske deklaracije za ponovni uvoz. Prilikom izvoza hrane na degustaciju-sajmove potrebno je uz izvoznu carinsku deklaraciju priložiti gratis fakturu naslovljenu na organizatora priredbe/ sajma te uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti prehrambenih proizvoda koje izdaje Uprava za sanitarnu inspekciju pri Ministarstvu zdravlja.

Lidija Švaljek, Direktorica Centra za poslovne informacije pri HGK

Pitajte, jer tko pita ne skita... i potruditi ćemo se pronaći odgovor! Pošaljite Vaša pitanja >>> pitanja@turizaminfo.hr 6 Turizam Info jesen 2012.

jesen 2012.

Turizam Info 7

8 Turizam Info jesen 2012.

Svega pomalo Ministarstvo turizma - Orebić - Zagreb - Bologna - Istra - Google Earth - Beograd

PELJEŠAC IZVAN SEZONE OREBIĆ

ESPLANADA VIŠE NIJE REGENT ZAGREB

L

egendarna Esplanada, nakon što je osam godina poslovala pod zastavom Regenta, od početka listopada ponovno posluje samostalno. Nakon velike rekonstrukcije 2004. godine, Esplanada je bila jedan od prvih naših hotela koji je počeo raditi pod renomiranim svjetskim brendom Regent, koji je od 2004. godine bilježio različite stope rasta, da bi naposlijetku bio prodan tvrtki Formosa International Hotels s Tajvana.

Međutim, ostvareni rast nije bio sukladan smjernicama Esplanade i vlasnika hotela, te je stoga donesena odluka o osamostaljenju. U Esplanadi su uvjereni kako je ovaj prestižni hotel brend sam za sebe, te da uz kvalitetan tim može postizati zavidne rezultate, pa od 1. listopada posluje pod nazivom Esplanade Zagreb Hotel.

O

ve je godine prije početka sezone u Orebiću otvoren boutique hotel Adriatic. Novi je to projekt Igora i Sabine Mikulić, koji su uložili sredstva u restauraciju stare zgrade iz 17. stoljeća kako bi visokokvalitetnim objektom s četiri zvjezdice oživjeli turističku ponudu, i to po prvi puta tijekom cijele godine. Kako navodi Sabina Mikulić, željeli su kroz hotel upoznati goste s bogatom povijesti Orebića, pa je impresivna kamena građevina uređena kao kapetanska rezidencija koja raspolaže sa šest luksuznih soba. Na tom je tragu i restoran Stari kapetan, napravljen prema replici jedrenjaka orebićkih brodovlasnika, također iz 17. stoljeća u kojem gostima nude isključivo jela po tradicionalnoj recepturi uz vina iz peljeških podruma. Iako većina objekata ovdje zimu dočekuje zatvorenih vrata, obitelj Mikulić vjeruje kako kvalitetna ponuda i doživljaj jednog drugog Pelješca, može goste privući i izvan sezone. www.hoteladriaticorebic.com

PRVI MUZEJ SLADOLEDA Anzola dell’Emilia (BolognA)

P

rvi muzej sladoleda na svijetu otvoren je u mjestu Anzola dell'Emilia kraj Bologne. Centar je to posvećen proučavanju sladoleda i njegove povijesti, tehnologije i inovacija koje su razvijale sladoled kroz stoljeća. U muzeju se može vidjeti više od 20 originalnih strojeva za pravljanje sladoleda, mulitmedijalne prezentacije, više od 10.000 povijesnih fotografija, alata i dodataka, video intervjua i radionica o proizvodnji sladoleda pa posjetitelji tako mogu saznati baš sve o ovoj najdražoj slastici. Kako bi sve bilo i ostalo nezaboravno, oživljeni su i neki stari recepti, te se u muzeju može i probati upravo taj nekadašnji sladoled i usporediti s današnjim. Muzej je financirala fondacija Carpigani. www.gelatomuseum.org U muzeju se može vidjeti cjelokupna povijest nastanka sladoleda, a priprema se i sladoled prema starim receptima. Posjetitelji mogu probati novi i stari i usporediti koji je bolji

jesen 2012.

Turizam Info 9

Svega pomalo

Jedna od investicija koja sigurno kreće slijedeće godine je dogradnja aneksa na hotelu Olympia u Vodicama, vrijedna 220 milijuna kuna

HRVATSKI TURIZAM DO 2020.

Ministarstvo turizma napravilo je plan ulaganja od 8 milijardi eura u 14 investicijskih projekata, prvi konkretni koraci kreću 2013.

N

akon ljetne stanke, ministar turizma Veljko Ostojić najavio je ambiciozne investicijske planove, koji bi se trebali realizirati u slijedećih sedam godina. U konačnici to znači da bi se tada zarada od turizma sa sadašnjih osam, trebala popeti na 16 milijardi eura godišnje. Ono što je konkretno poduzeto jest da je još na proljeće objavljen Katalog 14 investicijskih projekata, čiji je vlasnik država a temeljni kapital im je veći od dvije milijarde kuna. Za preostali dio neprivatiziranog turističkog portfelja u 13 tvrtki u državnom vlasništvu imat će se tako definirane pojedinačne modele privatizacije a poučen lošim iskustvima javno-privatnog partnerstva, ministar zagovara mogućnost prodaje. Intenzivno se radi i na zakonskim rješenjima koja bi olakšala investicije i poticala ih. Očekuje se da bi se u turizam tako trebalo investirati oko osam milijardi eura, i to u različite sadržaje, od hotela i kampova, preko golf terena i zabavnih parkova,

10 Turizam Info jesen 2012.

sukladno Glavnom planu i strategiji hrvatskog turizma do 2020. godine, koje je izradio Institut za turizam. No, za sada su najizgledniji projekti koji bi trebali startati već iduće godine. Najavljeno je da bi konačno trebala biti riješena privatizacija hotelskog kompleksa Kupari, smještenog u Župi Dubrovačkoj na 345 tisuća metara četvornih uz more, s pet hotela i kampom, upravnom zgradom, stambenim i pratećim objektima, za kojega navodno postoji zainteresirani investitor. Očekuje se i početak realizacije projekta Brijuni Rivijera, gdje bi se trebali izgraditi hoteli s četiri i pet zvjezdica koji bi

Istri osigurali dodatnih sedam tisuća kreveta, tri golf igrališta te dvije marine. No, ono što je možda najizvjesnije jest da će se započeti s gradnjom aneksa na vodičkom hotelu Olympia, a investicija će biti vrijedna 220 milijuna kuna, te su najavljena i ulaganja u objekta porečke Riviera Adria te hotele Istraturista. Zanimljivo je i da je talijanski poduzetnik Ricardo Mazzucchelli najavio je investiciju u elitno turističko naselje u Jablancu na Kvarneru, a u Makarskoj bi trebala započeti gradnja hotela Romana s 250 soba visoke kategorije i ulaganjem od 50 milijuna eura.

Nakon 15 godina konačno bi trebala biti riješena i privatizacija devastiranog hotelskog kompleksa Kupari u Župi Dubrovačkoj

STREET VIEW HRVATSKA K rajem rujna u Zagrebu je predstavljen projekt Google Street View koji po prvi puta ukljuÄ?uje Hrvatsku. Ova megapopularna usluga na Google Maps inaÄ?e je predstavljena joĹĄ 2007. godine, a danas je dostupna u viĹĄe od 40 zemalja svijeta. Putem Street Viewa korisnici mogu razgledati i istraĹživati ulice i znamenitosti diljem Hrvatske kroz panoramske slike od 360 stupnjeva, vidjeti restoran ili hotel prije rezervacije, a usluga je dostupna i na Google Earth i na Google Maps za mobilne ureÄ‘aje. No, osim turistima, ova je usluga korisna i tvrtkama gdje se primjerice besplatnom

integracijom Google Maps s internetskom stranicom tvrtke omogućuje promocija lanca hotela i sliÄ?no. Za sada se na Google Street View Hrvatska moĹže vidjeti Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Sisak, Ĺ ibenik, Pulu, Karlovac, VaraĹždin, Opatiju i mnoge druge gradove i mjesta.

DANI Ĺ VOJA

U ISTRI 20. X. - 30. XI. 2012.

Sukladno odluci da se Hrvatska ubuduće promovira iskljuÄ?ivo online, novi je projekt Google Street Viewa podrĹžao i ministar turizma Veljko Ostojić

U

Istri svako doba nosi svoje. Proljeće ĹĄparoge, jesen tartufe... PoÄ?etak mjeseca studenog rezerviran je za ribu koja je u gastronomiji prisutna oduvijek, ali je uz razvikanije zubatca ili oradu ponekad zanemarena. Radi se o listu, ili kako će ga Istrani nazvati, ĹĄvoj. Prepoznale su to Ä?etiri turistiÄ?ke zajednice, Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle, i prije pet godina pokrenule projekt pod imenom Dani ĹĄvoja. Tijekom mjesec dana, ove godine od 20.10. do 30.11., u konobama i restoranima na podruÄ?ju ova Ä?etiri grada nude se meniji s najmanje Ä?etiri slijeda na bazi lista, i uz to posluĹžuju kvalitetna vina i maslinova ulja lokalnoga podruÄ?ja. List moĹžete probati u gotovo svim restoranima, od primjerice novigradskog restorana Pepenero, preko restorana Diana u hotelu Kempinski, restoranu Badi, restorana A casa, pa sve do San Rocca i konobe BuĹĄÄ?ina. Popis restorana u kojima ove jeseni moĹžete uĹživati u listu, pronaÄ‘ite na www.colorsofistria.com

PEĹ KAFONDO2012. ...ili kako Hvarani produĹžuju sezonu

T

ek ĹĄto je ljeto na Hvaru zavrĹĄilo, otoÄ?ani su ponudili Ĺživu, zanimljivu i bogatu jesen, kako bi sezona potrajala ĹĄto duĹže, a gosti imali prilike upoznati i jedan drugaÄ?iji Hvar. Originalna je ponuda bio PeĹĄkafondo, odrĹžan od 3. do 6. listopada, atraktivan lov na lignje u kojemu su mogli sudjelovati svi zainteresirani, natjeÄ?ući se tko će imati viĹĄe strpljenja i puno sreće uloviti najveću lignju i odnijeti prestiĹžni pehar. No, PeĹĄkafondo je osim ribolovaca bio i okupljaliĹĄte profesionalnih kuhara i kuhara amatera, ugostitelja, brodograditelja, vinara, maslinara i proizvoÄ‘aÄ?a autohtonih proizvoda. Na sajmu vina moglo se tako probati najbolja vina i Hvarske marendine a na Cooking showu kuhari hvarskih restorana pripremali su raznovrsna jela od lignji za sve posjetitelje. Kako na Hvaru kaĹžu da lignja pliva tri puta za Ĺživota; u moru, u ulju i u vinu, ovoga su puta svim svojim gostima to odliÄ?no i pokazali, kroz vrhunsku gastronomiju i odliÄ?nu zabavu. Projekt su organizirali Grad Hvar, TZ Hvara, U.O.Gariful, Hrvatska interesna udruga ugostitelja i Udruga "Dica s pjace". www.peskafondo.com Na Hvaru su se ovog

List se lovi uz zapadnu obalu Istre pa sve do LoĹĄinja, i to na mreĹže listarice. Ova riba koja naraste do 1 kilograma, upravo poÄ?etkom mjeseca studenog, prije nego ĹĄto se preko zime povuÄ?e u dublje more, ima najbolje, najukusnije i najpodatnije meso.

listopada lovile lignje impresivnih dimenzija i do 47 cm u duĹžinu (bez krakova)

ÄŒASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

#SPK t TSQBOK LPMPWP[ t $JKFOB ,O

888 563*;".*/'0 )3

ÄŒASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

#SPK t TSQBOK LPMPWP[ t $JKFOB ,O

NOVI HOTELI

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST TURIZAM

FISKALNE KASE

& 231. /1(‡

#SPK t TSQBOK LPMPWP[ t $JKFOB ,O

SLADOLED

50 50 >

9 771847 478000

>

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST TURIZAM

FISKALNE KASE

3&4503"/ ("3*'6- t )05&- #*-5.03& -04 "/(&-&4 t ,"3*+&3& t ".&3*$" 4 $61 *4,64570 t 7*/4,* *;-0( t 1"35: 5*.&

ISSN 1847-4780

#SPK t TSQBOK LPMPWP[ t $JKFOB ,O

50 >

9 771847 478000

>

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST TURIZAM

FISKALNE KASE

3&4503"/ ("3*'6- t )05&- #*-5.03& -04 "/(&-&4 t ,"3*+&3& t ".&3*$" 4 $61 *4,64570 t 7*/4,* *;-0( t 1"35: 5*.&

ISSN 1847-4780

#SPK t TSQBOK LPMPWP[ t $JKFOB ,O

50 >

9 771847 478000

>

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST TURIZAM

FISKALNE KASE

3&4503"/ ("3*'6- t )05&- #*-5.03& -04 "/(&-&4 t ,"3*+&3& t ".&3*$" 4 $61 *4,64570 t 7*/4,* *;-0( t 1"35: 5*.&

ISSN 1847-4780

#SPK t TSQBOK LPMPWP[ t $JKFOB ,O

50 >

9 771847 478000

>

TURIZAM

FISKALNE KASE

3&4503"/ ("3*'6- t )05&- #*-5.03& -04 "/(&-&4 t ,"3*+&3& t ".&3*$" 4 $61 *4,64570 t 7*/4,* *;-0( t 1"35: 5*.&

PUNTA VELI LOĹ INJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

888 563*;".*/'0 )3

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST

PAĹ KI SIR www.turizaminfo.hr/pretplata ili nazovite +385 51 271 190 GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

ISSN 1847-4780

SLADOLED

50 50

9 771847 478000

>

9 771847 478000

>

TURIZAM

FISKALNE KASE

& 231. /1(‡

PAĹ KI SIR

SLADOLED

50

9 771847 478000

ÄŒASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

NOVI HOTELI

VIKEND PUTOVANJA

TITANIC BELFAST

samo 190 Kuna godiĹĄnje

GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

888 563*;".*/'0 )3

PUNTA VELI LOĹ INJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

& 231. /1(‡

PAĹ KI SIR

SLADOLED

50

9 771847 478000

PRETPLATA NA TURIZAM INFO

ÄŒASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

NOVI HOTELI

GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

888 563*;".*/'0 )3

PUNTA VELI LOĹ INJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

& 231. /1(‡

PAĹ KI SIR

SLADOLED

50

9 771847 478000

ÄŒASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

NOVI HOTELI

GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

888 563*;".*/'0 )3

PUNTA VELI LOĹ INJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

& 231. /1(‡

PAĹ KI SIR GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

9 771847 478000

ÄŒASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

NOVI HOTELI

PUNTA VELI LOĹ INJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

& 231. /1(‡

PAĹ KI SIR ISSN 1847-4780

888 563*;".*/'0 )3

NOVI HOTELI

PUNTA VELI LOĹ INJ AMABILIS SELCE WELL TERME TUHELJ

3&4503"/ ("3*'6- t )05&- #*-5.03& -04 "/(&-&4 t ,"3*+&3& t ".&3*$" 4 $61 *4,64570 t 7*/4,* *;-0( t 1"35: 5*.&

GASTRO POVIJEST

ISSN 1847-4780

ISSN 1847-4780

SLADOLED

50 50

9 771847 478000

>

9 771847 478000

>

3&4503"/ ("3*'6- t )05&- #*-5.03& -04 "/(&-&4 t ,"3*+&3& t ".&3*$" 4 $61 *4,64570 t 7*/4,* *;-0( t 1"35: 5*.&

jesen 2012.

Turizam Info 11

Svega pomalo

FALKENSTEINER kreće na tržište Srbije

F

BEOGRAD

Hotelu metropol vraćen sjaj Početkom rujna je nakon višegodišnje rekonstrukcije prve goste primio nekada kultni hotel

J

edna je to od ikona srbijanskog hotelijerstva, kojega je projektirao Dragiša Brešovan, a u njemu su boravile gotovo sve poznate osobe koje su posjećivale Beograd, od Louisa Armstronga, preko Kirka Douglasa i Elizabeth Taylor. Danas je to jedna od najvećih investicija u turizam u Srbiji, vrijedna više od 40 milijuna eura, a u vlasništvu je Sheraton hotela Sofija Balkan. U ovom trenutku, u hotelu s pet

zvjezdica na raspolaganju je 130 soba u glavnoj zgradi s 10 katova, dok će ostali kapaciteti, među kojima je još oko 110 soba, biti završavani u slijedećih nekoliko mjeseci. Noćenje za dvije osobe u jednoj od standardnih soba je 245 eura, a u planu je veliki broj paketa i promocija.

Metropol također ima i jedan od najvećih banketnih prostora u Beogradu, predviđen za sve vrste događanja, posebno konferencija i sajmova.

ZAHA HADID PROJEKTIRA ZA BEOGRAD Jedna od najpoznatijih i najutjecajnih svjetskih arhitektica iz Londona projektira novi kompleks s ekskluzivnim hotelom

P

rema pisanju beogradskog tiska grčka kompanija Lambda koja je vlasnik kompleksa Beko namjerava na površini od 94.000 m2 izgraditi kompleks s rezidencijalnim objektima, komercijalne i poslovne prostore i hotel s pet zvjezdica.

Londonski studio proslavljene arhitektice na ovom projektu surađuje s arhitektom Patrikom Schumacherom koji već ima iskustva s projektiranjem u Beogradu. Prema

najavama arhitektonskog dvojca, cilj im je napraviti reprezentativni i revolucionarni hotelski kompleks.

Zaha Hadid rođena je 1950. godine u Bagdadu. Diplomirala je matematiku u Bejrutu i arhitekturu u Londonu. Prije nego što je osnovala svoj studio za arhitekturu i dizajn 1980. godine radila je sa svojim profesorom, poznatim nizozemskim arhitektom Remom Kolhasom. Prva je žena dobitnica Prickerove

alkensteiner je prezentacijom dvaju hotela u Srbiji najavio da postaje ozbiljan igrač na ovom tržištu. Na tiskovnoj konferenciji održanoj u Beogradu predstavljen je Hotel Stara planina s četiri zvjezdice, koji se nalazi na istoimenom planinskom masivu, i to je prvi hotel u koji je investirala Vlada Republike Srbije, a Falkensteiner preuzeo upravljanje. Hotel se nalazi na 1.350 metara nadmorske visine te raspolaže sa 146 soba i Acquapura SPA centrom koji uključuje otvoreni i zatvoreni bazen, saunu, te aromatičnu parnu kupelj. Kako je naveo Agron Beriša, generalni direktor za Jugoistočnu Europu, hotel je orijentiran na obitelji, te za dobrodošlicu najavio i besplatan tečaj skijanja za djecu do deset godina za slijedeću sezonu. Također je najavljeno i otvaranje hotela Beograd, koji bi s radom trebao početi u studenome a svoju će ponudu usmjeriti isključivo na poslovne ljude koji putuju i kongresni turizam. Hotel s četiri zvjezdice s upečatljivom futurističkom vanjštinom raspolaže sa 171 sobom i apartmanima, od kojih 28 luksuznih Royal soba, zajedno sa salonom za ljubitelje cigara, salonom za poslovne ljude s terasom na 9. katu, City SPA centrom s teretanom i konferencijskim dijelom s dvoranom za bankete, na površini od oko 750m². Za cjelokupni projekt modernog dizajna s različitim namjenama u beogradskoj poslovnoj četvrti odgovoran je Boris Podrecca, svjetski poznati arhitekt. . nagrade za najveća dostignuća u arhitekturi. To prestižno priznanje, pandan Nobelovoj nagradi, osvojila je 2004. za „Most paviljon” u Saragosi.

Dvije godine uzastopno Kraljevski britanski arhitektonski institut dodelio joj je Sterlingovu nagradu: 2010. zaprojekat MAXXI centra moderne umjetnosti u Rimu i prošle godine za školu u Londonu.

Turističke brojke Crne Gore 1,1 milijuna Turista, 4,6% povećanje noćenja, prihod 609 milijuna Eura (podaci za 2012.)

12 Turizam Info jesen 2012.

ITALIJA

Po prvi puta u povijesti pao promet u hotelima

E

konomska kriza koja trese i Italiju ove se godine negativno odrazila na turističke rezultate.

U kolovozu, mjesecu Feragosta, tako je po prvi put u povijesti talijanskog turizma zabilježen pad prometa u hotelima od 1,1 posto, privremeni su podaci talijanske udruge hotelijera Federalberghi koje je prenijelo predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Italiji. I u srpnju je zabilježen pad posjećenosti talijanskih hotela, od oko 5 posto, pri čemu je talijanskih turista bilo 6 posto manje, a stranih 1,1 posto više.

Udruga Federalberghi procjenjuje tako da je ukupni pad prometa u prvih osam mjeseci u talijanskom hotelijerstvu iznosio oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu, no

Alarmantne podatke o sezoni 2012. objavilo je udruženje hotelijera Federalbergi. Ovo je najvažnije talijansko strukovno udruženje u posljednjih stotinu godina, koje zastupa i štiti interese hotelijera prema državi, institucijama i sindikatima

izgubljeno je i 2,6 posto radnih mjesta. Među regijama koje ostvaruju najveće turističke promete, najveći pad dolazaka u hotele zabilježen je u regiji Friuli Venezia Giulia, od gotovo 12 posto, slijedi Toskana s padom od 10,6 posto, Sardinija sa 7,1 posto, Puglija sa 6 posto, dok je Lombardija imala najmanji pad, od 1 posto.

Nekoliko regija ipak je zabilježilo i poraste poput Campanie (2,4 posto), Sicilije (0,6 posto), Veneto (0,2 posto), a pozitivne su i Emilija Romagna te Trentino Alto Adige. Iako se zbog posljedica krize očekivao pad broja noćenja talijanskih turista, iznenadio je i pad stranih turista, a predviđanja su da će smanjenje ukupnog prometa od ljetnog turizma u Italiji biti oko 22 posto.

Smartphone daljinski u hotelskoj sobi

D

aljinski upravljači na koje smo navikli u hotelskoj sobi uskoro bi mogli postati stvar prošlosti. Najveći američki dobavljač sustava interaktivne televizije LodgeNet predstavio je nedavno novu aplikaciju koja pretvara smartphone u daljinski upravljač, omogućujući gostima da prilagode sadržaje hotela i putovanja kako im najviše odgovara. No, osim što sadrži lokalane restorane, zabavu i ponudu hotela, najveća je prednost aplikacije što se može koristiti kao daljinski

upravljač. Gost tako može mobitelom mijenjati kanale, podešavati timere, ali i upravljati TV-om dok nije u sobi. Isto tako moguće je naručivati pay-per-view filmove (isključuje filmove za odrasle) te nalaziti filmove i serije. Naručene filmove se može i plaćati direktno putem sustava, pa se ne pojavljuju kao stavka na računu. Kako je sustav prihvatilo više od 2.000 američkih hotela, čini se da bi ovo mogla još jedna nova velika stvar u tehnologiji hotelskih soba.

NEW

jesen 2012.

Turizam Info 13

GASTRO JESEN

Lovranska Marunada LOVRAN Veći i ukusniji od kestena lovranski maruni su već prije četrdesetak godina postali razlog slavlja plodova jeseni podno Učke.

Odlični su pečeni, ali pravim kolačima od maruna teško je odoljeti

M

arun je velika oplemenjena sorta pitomog kestena nastala cijepljenjem plemkama maruna tj. kestena dubenca. Ima ga mnogo po obroncima Učke, najviše u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage, pa se u ovim krajevima još naziva i “lovranski marun”. Marun je izgledom veći, svjetlije ljuske, koja se lako odvaja, i slađi od običnog kestena.

Svake se godine u listopadu

14 Turizam Info jesen 2012.

u Lovranu održava poznata Marunada, u čast marunu.

Oko značenja pojma marun postoje razmimoilaženja u tumačenju, a zanimljivo je spomenuti da se u Italiji pod tim imenom podrazumijeva posebna sorta sa plodovima odlične kvalitete čija stabla su vrlo zahtjevna i manjne produktivna u odnosu na “obične” kestene.

Lovranski maruni su nastali križanjem domaćih divljih kestena i sadnica koje su lovranski pomorci donijeli iz neke od zemalja Dalekog istoka, najvjerojatnije Japana.

Kako spadaju u najkvalitetniju vrstu kestena (s njima se mogu usporediti samo slovenski gorički maruni te talijanski

Gentile de Torino). Maruni su se izvozili još u 17. stoljeću, pa su uz masline, vino i trešnje predstavljali kulturu od koje je stanovništvo ovog kraja desetljećima živjelo. Izvoz maruna doživio je svoj vrhunac u 19. stoljeću, kada su se najviše tražili u Italiji, Austriji i Njemačkoj, nakon čega slijedi stagnacija, a potom i potpuno zapuštanje voćnjaka cijepljenih pitomih kestena, pa ih je, nažalost, sve manje.

Zbog svoje prisutnosti i neosporne kvalitete, maruni su snažno obilježili gastronomiju područja u kojem uspijevaju, pa se od njih od davnina pripremaju različita jela, juhe, umaci, nadjevi i prilozi te kolači i slastice.

Nadjevom od maruna se pune patke, teleći odresci i lignje, a umaci i prilozi od maruna najčešće se serviraju uz divljač. Od maruna pomiješanih s brašnom mijese se kroketi, ravioli i ostale vrste tjestenina, koje se potom serviraju s umacima od istog pitomog kestena, najčešće pomiješanog s gljivama.

Od maruna se rade i različite vrste kolača i slastica. Uz tradicionalnu marunjaču, različite pite, kolače, rolade i torte, od maruna se pripremaju i pudinzi, pjenaste kreme, palačinke, fritule i uštipci, ali i sladoledi. Kolači i slastice se tradicionalno, umjesto šećerom, zaslađuju medom.

U prošlosti su ljudi marune pekli, a zatim mljeli i kuhali kao nadomjestak za kavu, a od kestenovog meda pripremali su medenu rakiju i medicu.

MEĐU NAJBOLJIMA Britanski list Guardian 2010. godine proglasio je Marunadu jednom od 10 najboljih jesenskih gastro manifestacija u Europi, obrazlažući svoj izbor odličnom ponudom raznih delicija od maruna od rakije do kolača, te činjenicom da se u restoranima može naći veliki izbor jela od ove delicije. Uz sve to organizirana su i razna sportska i kulturna događanja

Program marunade Lovran 2012 12. X. petak

20. X. subota

27. X. subota

gdje? Lovran što? Ponuda jela od maruna, Mića Marunada, cjelodnevni glazbeni program i etno izložba, koji slijede i u naredna dva dana.

gdje? Dobreć

gdje? Liganj

što? Ponuda jela i slastica od maruna, glazbenozabavni program

što? Ponuda jela i slastica od maruna, glazbenozabavni program

13. X. subota

21. X. NEDJELJA

27. X. subota

gdje? Lovran - Učka što? Treking utrka 10. Učka Mountain Trek

gdje? Lovran - Učka što? Biciklistička utrka 10. Giro di Marunada

gdje? Lovran - Učka što? Planinarski pohod

Za roladu 80 dkg mljevenog maruna 30 dkg šećera 0,5 dl ruma Krema 1 puding od vanilije 5 žlica šećera u prahu ½ vanilin šećera 3 dl mlijeka 12,5 dkg maslaca Glazura 10 dkg čokolade za kuhanje 5 dkg maslaca 1 dl vrhnja za kuhanje

(Iznad Lovrana)

(Iznad Lovrana)

Rolada

od maruna Restoran Knezgrad (Lovran)

P

omiješati marune i šećer i oblikovati u ravnu plohu. Promiješati prašak za puding sa 5 žlica šećera, dodati ½ vanilin šećera i skuhati u 3 dl mlijeka. Ostaviti da se ohladi i umiješati 12,5 dkg maslaca. Premazati preko plohe od maruna i šećera. Zarolati roladu. Preliti glazurom od čokolade. Ukrasiti.

jesen 2012.

Turizam Info 15

MEĐUNARODNI FESTIVAL

VINA I KULINARSTVA 30. XI. - 1. XII. 2012. Esplanada Zagreb

Više od 250 izlagača, proizvođača vina, autohtonih proizvoda i slastica okupit će se kako bi u predbožićno vrijeme predstavili najbolje proizvode.

Na festivalu će se osim predstavljanja vina i delicija održati brojne radionice i edukacije za ugostitelje i sommeliere.

N

akon Martinja, a prije božićnih blagdana, u Zagrebu će se održati manifestacija za sve one koji vole ne samo vina, već i vrhunsku gastronomiju. Sedmi po redu Festival vina i kulinarstva ove će godine okupiti više od 250 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, prije svega vinare te proizvođače pršuta, sira, kulena, maslinova ulja, čokolade i drugih delicija. Osim što će se prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za sommeliere, ugostitelje, novinare, ali i sve ljubitelje vina i hrane, posebno su najavljene i enogastro radionice koje će pridonijeti promociji autohtonih proizvoda, vina te u konačnici turizma. No, za sve one koji neće stići na Festival, u tjednu prije samog Festivala, točnije od 26.11. do 02.12. u zagrebačkim će restoranima biti održano predstavljanje vinara i njihovih ponajboljih etiketa, kao svojevrstan uvod u Festival.

Jednodnevna za Festival ulaznica stoji 100,00 Kn www.vino.com.hr.

16 Turizam Info jesen 2012.

remek djelo koje zavodi oči i nepce

pasta od kestena za kolače, kreme i sladolede

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Hrvatsku

Mok Int d.o.o.

Marinići b.b.

51216 Viškovo • RIJEKA Tel: 051 632-259, 051 632-265 Fax: 051 684-380 E-mail: mokint@ri.t-com.

SLAVLJE VINA zaštitnik uzgajivača konja i gusaka, vojnika, konjanika, pa čak i Švicarske papinske garde.

Martinje ZAGORJE Došel je Sveti Martin, odnosno Martinje obilježava se svake godine 11. studenog. Tada se mlado vino “mošt” krsti i na taj način simbolično postaje vino

P

rva kušanja mladoga vina koje je karakterom još neobojeno ali je svježe i veselo, cijeli vinski svijet željno iščekuje i radosno slavi. Ustalilo se kroz stoljeća da dan od mladog vina bude blagdan Sv. Martina, 11. studenog što je, povijesno gledano, tri dana

nakon smrti sveca koji pored ostalog štiti i mlado vino.

Tako je u osnovi svega uvijek priča o Sv. Martinu, francuskom biskupu porijeklom iz Mađarske koji je živio u 4. stoljeću i ostao zapamćen kao prvi svetac koji nije bio mučenik a ima svoj blagdan. Bio je prvi zaštitnik Francuske, te zaštitnik vinara i vinogradara ali i izliječenih alkoholičara,

Zabavan, živ ceremonijal završava vinskim litanijama, molitvom te naposljetku pjesmom, nakon čega se mjesto ustupa tradicionalnim kulinarskim delicijama 18 Turizam Info jesen 2012.

KUMOVI, BIŠKUPI I MLADI MOŠT Martinje, dan kad se mlado vino (mošt) “krsti”, slavi se u cijeloj Hrvatskoj, no posebno se njeguje u sjeverozapadnim vinorodnim područjima na mjestima s vinogradima i vinskom kulturom.

Običaj koji je uspio nadživjeti ostale martinjske običaje upravo je „krštenje“ mošta koje u Hrvatskom zagorju i dan-danas ima istu ceremoniju koja se održava u restoranima, imanjima, podrumima, a sve u svrhu dobre zabave, druženja i veselja zbog prvih kapi mladoga vina.

Nakon dolaska biskupa uz zvonjavu zvonca i pjesmu, te uvodnog pozdrava pajdašima i pajdašicama, slijedi molitva vinu u kojoj se, između ostalog, kaže: „Oslobodi nas od sega unoga kaj bi nas moglo posvaditi med sobom.“ Odabirom kuma, koji mora biti „trijezan i ozbiljan gospodin“, započinje krštenje mošta.

Poslije dijaloga kuma i domaćina, u kojem domaćin zapitkuje moštek, a kum odgovara u njegovo ime, slijedi krštenje riječima: „Moštek, krstim te na vino u ime onoga, koji te je proizveo i u ime Sv. Martina i duha od kojega mošt kuha. Evo ti soli, da od Tebe glava nikoga ne boli.“ Zabavan, živ ceremonijal završava vinskim litanijama, molitvom te naposljetku pjesmom, nakon čega se mjesto ustupa tradicionalnim kulinarskim delicijama.

Boris Vuglec, vlasnik poznatog turističkog sela „Vuglec Breg“ u Hrvatskom zagorju, u kojem se na Martinje tradicionalno skupi toliko gostiju, domaćih i stranih, da ove godine vjerojatno neće svih uspjeti smjestiti u restoran već planiraju postaviti i šator, upoznaje nas s martinjskom kuhinjom: - Obavezna je guska, koju pečemo na ražnju i poslužujemo s neizostavnim mlincima. Zatim je to meso

iz banjice, što su u ovo doba godine već kolinjske krvavice i bunceki, zatim kiselo dinstano zelje, štrukli i bučnica za desert, te naše vlastito mlado vino koje tradicionalno krsti naš „biskup“. Uz sve to ide i domaća zagorska muzika, a pjesme su prigodne, vinske. Vjerojatno ćemo program za Martinje „razvući“ u nekoliko dana, da odgovorimo velikom interesu, najavljuje Boris Vuglec.

MARTINJE U ISTRI Nešto drugačija proslava Martinja dogodit će se u istarskom Momjanu gdje slavlje počinje već 9. studenog. Sv. Martin je, naime, zaštitnik Momjana, a kako je ovo mjesto nadaleko poznato po svom slatkom muškatu te se na njegovom području nalaze neki od najjačih hrvatskih vinara, Momjan ima bar dva dobra razloga posebnu pozornost posvetiti Martinju. Čine to kroz centralno martinjsko događanje, Vetrinu muškata - međunarodnu smotru koja privlači proizvođače tog vina iz Istre, Slovenije i Italije. Najboljima se dodjeljuju medalje i titule Muškatira.

Martinje slave i u drugim istarskim mjestima kojih je Sv. Martin

Odabirom kuma, koji mora biti trijezan i ozbiljan gospodin, započinje krštenje mošta na Vuglec Bregu.

Poslije dijaloga kuma i domaćina, u kojem domaćin zapitkuje moštek, a kum odgovara u njegovo ime, slijedi krštenje mladog vina

kutjevačkog vinogorja, te se u centralnom dijelu manifestaciju spuštaju na Trg Graševine gdje se nastavlja obred krštenja mošta i zabava.

Međutim, najbliže su tradiciji ostali upravo tamo gdje su i pisali regule

“Oslobodi nas od sega unoga kaj bi nas moglo posvaditi med sobom.“ zaštitnik: u Taru, Bermu i Sv. Martinu kod Buzeta.

Martinje je središnja turistička manifestacija u Dugom Selu, koje također štiti Sv. Martin. Tamo je pak neizostavna martinjska guska s mlincima, te tradicijski kolači: gibanice i štrudle. Sjevernije, u Svetom Martinu na Muri, Martinje dočekuju himnom „Došel je došel Sveti Martin“, te vinskim zapovijedima, statutima i regulama obavljaju svoj ceremonijalni čin krštenja mošta. U Međimurju Martinje slave i obilaskom Međimurske vinske ceste, a slično je i u Kutjevu gdje se na Martinje skuplja i do nekoliko tisuća planinara koji prelaze gorjem Krndija i vinskim cestama

o dobrim pijankama, u Križevcima.

Već trećeg dana u studenom ondje se održava Velika županijska martinjska špelancija, sastanak dvadesetak „martinjskih biškupa“ iz cijele regije. Oni će između sebe izabrati Velikog meštra martinjskog ceremonijala kojemu će predati pečat i biškupsku kapu. Veliki meštar martinjskog ceremonijala izabire ime pod kojim će obnašati svoj „vinifikat“ narednih godinu dana, propisuje dokad se održava Martinje i po kojim pravilima, te izdaje testemoniume ostalim „biškupima“ da idu u svijet širiti „vinovjeru“. Na koncu krste mošt u vino i vlasniku izdaju „krsni list“ kao dokaz da je poganin „mošt“ preveden u finu vinsku kapljicu koja „se bude rado pila“.

J. Androić

Sveti Martin iz Toursa

M

artin je bio sin rimskog tribuna u Sabariji, današnji Szombathely u Mađarskoj.

Djetinjstvo je proveo uz oca u jednom vojnom garnizonu u Paviji. Protiv njegove volje, unovačili su ga u carsku gardu. Usred zime, našao se pred vratima grada Amiensa u Galiji te susreo siromaha prosjaka, koji je od njega zatražio milostinju. Nemajući kod sebe novaca, a gledajući prosjaka kako se smrzava, odrezao je polovicu svoga vojničkoga plašta i dao mu da se zaogrne. Sljedeće je noći usnio san vidjevši samoga Gospodina, zaogrnuta u polovicu plašta, koji mu je govorio: “Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin.”

Martin je kao rimski vitez imao za poslužnika nekoga roba. No on je s njim postupao kao s bratom, čak mu je sam znao očistiti obuću.

Završivši vojnu službu i oprostivši se zauvijek od nje, Martin je bio zaređen za egzorcista no na kraju se predao kontemplativnom životu u samostanu.

Bio je izabran za biskupa grada Toursa te posvećen god. 370. O njemu se govorilo “da je bio vojnik na silu, biskup po dužnosti, a monah po izboru”.

jesen 2012.

Turizam Info 19

Festival Pipi Duga

ÄŒarapa VELENJE (SLO)

20 Turizam Info jesen 2012.

P

osljednjih dvadesetak godina, u malom slovenskom gradu Velenje, sredinom rujna se održava po mnogočemu jedinstveni festival, koji tijekom sedam dana posjećuje više od 25.000 gostiju. Djeca su to s roditeljima, koje povezuje zajednička ljubav prema jednome od najdražih dječjih likova svih vremena. Riječ je naravno o slatkom biću s dvije narančaste pletenice, pjegicama na nosu, dvije različite čarape i prevelikim cipelama... Pipi Dugoj Čarapi.

Svake godine festival donosi niz događaja, od predstava, radionica, izložbi, predstavljanja knjiga, a sve s ciljem promicanja tolerancije i različitosti među djecom, poticanja kreativnosti i spajanja različitih generacija. Ove godine Festival je održan od 16. do 22. rujna, i to u sklopu projekta Maribor – europska kulturna prijestolnica, s više od stotinu edukativnih radionica, tri pozornice na kojima su održavane predstave, Pipi kinom i velikom humantirnom akcijom. Bio je to centar svijeta za sve one koji vole Pipi, a bilo je potrebno prilagoditi i styling.

Mame i djeca, pa i cijeli grad, bio je u znaku narančaste boje i šarenih detalja, a u to su bili uključeni svi, od beba do baka. Hoteli i privatni smještaj zbog male su Pipi bili puni. Sve to potvrđuje kako lokacija jest bitna, ali je projekt presudan. www.pikinfestival.si

jesen 2012.

Turizam Info 21

Jedan od mnogih primjera primjene dizajna u svakodnevnom životu je i oprema hotela Radisson Blue Seaside u Helsinkiju

Tijekom godine održava se veliki broj radionica dizajna na nekoliko jezika za mlađe i starije uzraste

DIZAJN JE BITAN O HELSINKI Kad se jedan cijeli grad istinski posveti dizajnu kao nečemu što se sustavno potiče, onda to nakon nekoliko godina postane sastavni dio svakodnevnog života, ali i vrhunska turistička ponuda kao dio svjetskog projekta WORLD CAPITAL OF DESIGN

Helsinki dizajnom u turizam

300 programa

osmišljeno za turiste i posjetitelje

6 mil Eura

očekuje se prihod od turizma

2 dana duže

ostaju gosti u gradu zahvljajući manifestaciji

ve godine Helsinki bilježi najbolje turističke rezultate u posljednjih desetak godina. Povećani broj dolazaka i noćenja, i što je najvažnije, povećana turistička potrošnja od 3,5% za prvih pet mjeseci, rezultat su činjenice što je Helsinki odabran za Prijestolnicu svjetskoga dizajna za 2012. godinu. Projekt je to kojega je pokrenulo udruženje ICSID (International Council of Societes of Industrial Design) prije četiri godine. Svake druge godine ovo Udruženje odabire jedan svjetski grad, koji je prepoznat zbog posebnog doprinosa u korištenju dizajna kao alata uz pomoć kojega se unaprijeđuje socijalni, kulturni i ekonomski život grada.

Dizajn je izrazito važan dio života Finaca. Iako poštuju prošlost, dizajn je nešto čime nagovještavaju budućnost.

Tako je Helsinki, grad s 1,2 milijuna stanovnika objeručke prigrlio projekt postavivši si kao cilj razvoj grada kroz dizajn. Za same stanovnike, ali i za turiste osmišljeno je više od 300 programa, koji se osim u Helsinkiju održavaju i u obižnjim gradovima Espoo, Vantaai, Kaunianenu i Lahti.

Osim izložbi, tu susreti i tematski eventi, te novi oblici komunikacije. Grad živi kroz projekt, gotovo se svaki dan događa nešto novo. Od toga da je povijesni centar grada tijekom kolovoza živio kao središte modnog dizajna, preko izložbe Habitare koje se održavala u rujnu i predstavljala najveću izložbu unutarnjih dekoracija i dizajna interijera .

Kroz projekt je profitirao i urbani život. Otvorena je Kulttuurisauna, kako bi se promovirao zdrav život i povijest saunanja, a početkom 2013. se otvara Finski prirodni centar Haltia, spoj finske kulture i gastronomije.

Osim toga, i neki od najpoznatijih finskih dizajnera otvorit će vrata svojih studija, te će se uz vođene ture na više jezika moći pogledati njihov rad, a od rujna do kraja godine održavati i niz koncerata. Sve je ovo prepoznala i finska turistička zajednica, kandidiravši se skupa s gradom za projekt. Manifestacija je promovirana na nacionalnoj razini, a to je dovelo do toga da gosti u Helsinkiju ostaju duže, a najviše ih dolazi iz Rusije, Kine, Nizozemske i Francuske. Grad očekuje ukupan prihod od 6 milijuna eura, no konačne se brojke tek predviđaju. Ako ćemo usporediti ono što je u turističkom smislu ovaj projekt donio Torinu 2008. kao prvom gradu prijestolnici dizajna, onda je to najbolje učiniti na primjeru kongresnog turizma. U Torinu su tijekom 2008. godine održane 41 međunarodna konferencija, 33 prezentacije, 24 workshopa, 10 kongresa, 3 sajma vezana za dizajn a objavljeno je i 3.250 članaka o Torinu u međunarodnom tisku. Vjerujemo da će i Finci na kraju njihove godine dizajna zadovoljno trljati ruke zahvaljujući dizajnu kao turističkoj ponudi.

video padovi

K

PRAKTIČNE IDEJE I SAVJETI Glavna govornica na Forumu biti će Caroline Cooper, Britanka koja je vodeća svjetska stručnjakinja za područje marketinga i menadžmenta u ugostiteljstvu te koautorica uspješnice The Hotel Success Handbook, najuspješnije knjige na 24 Turizam Info jesen 2012.

bra

Med

internet brand restorani

temu marketinga u hotelijerstvu na amazon.com. Caroline inače broji više od 30 godina iskustva na polju menadžerskog i konzultantskog rada u različitim područjima ugostiteljstva, a znanja koja je ovdje stekla prenosi s lakoćom i entuzijazmom polaznicima seminara i klijentima diljem svijeta.

Osim Caroline Cooper, sudionici će imati prilike poslušati i Adonisa Farantourisa, direktora i vlasnika ASA – Angela Shainley Associates iz Londona, najbolje “inbound” agencije u Velikoj Britaniji od 2008 do 2010. godine koji će održati ekskluzivnu radionicu za voditelje turističkih agencija na kojoj će prezentirati svoje metode poslovanja te neke od novih trendova s kojima se susreće moderna turistička agencija koja globalno posluje.

Biti će riječi i o arhitekturi, pa će tako arhitekt Ante Vrban prezentirati

inter

kretivnost

objava

kreiraj

video

hotelijeri

poruka

turisti

onferencija je odlična prilika za sve koji se na bilo koji način bave turizmom, od menadžera, vlasnika i voditelja objekata, preko restoratera, direktora i vlasnika putničkih agencija ili direktora turističkih zajednica da se upoznaju s novim trendovima i metodama suvremenog marketinga, praksom nekih od najpoznatijih svjetskih menadžera u turizmu i njenom primjenom u hrvatskim uvjetima, prilagodbom uvjetima EU, te da vide što je to što u budućnosti očekuje hrvatski turizam.

hotelijeri

Socia

TAFORUM 2012 www Krajem studenog, točnije četvrtak 29.11. u zagrebačkom se hotelu Westin održava konferencija pod imenom HORECA TA FORUM 2012. s glavnom temom Novi trendovi u marketingu i menadžmentu u ugostiteljstvu i turizmu

prodaja

ponuda press

interes

ZAGREB

turizam

HORECA

hoteli

EDUKACIJA

organizacija

restorani aktiv http koncep

KAKO RADI NOMA Za sudionike iz sektora ugostiteljstva zanimljiva će biti prezentacija Marina Rendića i Sanje Muzaferija koji će polaznicima predstaviti principe rada najboljeg restorana na svijetu - Nome iz Kopenhagena.

Rendić je u Nomi neko vrijeme stjecao iskustvo, koje će prezentirati polaznicima kroz kuharski šou, pa će biti korisno iz prve ruke saznati što je to što ovaj restoran čini najboljim.

reklama

predavači ponuda

alMarketing

rnet

restorani

and

projekti

dia

poruka

vnosti

pt

uspjeh

stranice

turisti reklama broj posjete posao restorani online

metode

ugostiteljstvo djelatnosti press društvena mreža agencija

Glavna govornica na Forumu biti će Caroline Cooper, Britanka koja je vodeća svjetska stručnjakinja za područje marketinga i menadžmenta u ugostiteljstvu te koautorica uspješnice The Hotel Success Handbook, najuspješnije knjige na temu marketinga u hotelijerstvu na amazon.com.

ideja

studiju slučaja Hotel Amabilis iz Selca kraj Crikvenice, dok će Krešimir Drvar stručnjak za internet marketing govoriti o primjerima uspješnog internet marketinga za hotele, restorane i gastro ponudu.

OKRUGLI STOL Igor Matutinović iz Centra za istraživanje tržišta Gfk Hrvatska predstaviti će rezultate istraživanja tržišta, kako bi sudionici dobili što egzaktniju povratnu informaciju o tome kako gosti percipiraju kvalitetu pružanja ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj i koje bi segmente pružanja usluga valjalo popraviti.

Osim toga, Matija Hrkač, sedmi barist svijeta prezentirat će svoju vještinu pripremanja kave, a Marin Nekić će prezentirati svoju inovaciju – Crococktail.

Na kraju konferencije održati će se i Okrugli stol na kojem će uz predstavnike hrvatskih institucija

nadležnih za područje ugostiteljstva i turizma sudjelovati i predavači Foruma. Tema je Okrugloga stola Bliska budućnost hrvatskog ugostiteljstva i turizma – snage i boljke, opasnost i prilike.

Konferenciju inače organizira tvrtka ICPE - Internacionalni centar za profesionalnu edukaciju koja je u Hrvatsku na svoje poslovne konferencije dovela neke od najznačajnijih svjetskih stučnjaka kao što su Jack Welch, Tom Peters, Robert Kaplan, Nicholas Negroponte i mnoge druge.

Garancija je to kvalitete, što uz mogućnost neobavenozg druženja s kolegama, razmjenu mišljenja, stjecanja novih znanja i kvalitetnih poslovnih kontakata, čini ovu konferenciju jednim od najboljih takvih događaja ove jeseni u Hrvatskoj.

i

www.icpedukacija.com

Adonis Farantouris, direktor i vlasnik ASA – Angela Shainley Associates iz Londona, najbolje “inbound” agencije u Velikoj Britaniji od 2008 do 2010. održati će ekskluzivnu radionicu za voditelje turističkih agencija na kojoj će prezentirati svoje metode poslovanja te neke od novih trendova s kojima se susreće moderna turistička agencija koja globalno posluje.

jesen 2012.

Turizam Info 25

KARIJERE Meri Matešić direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Nasljednica Nike Bulića rođena je 1974. u Zadru, gdje je završila gimnaziju te Studij kulture i turizma na Filozofskom fakultetu. Radno iskustvo u turizmu je stjecala od 2001.-2002. u Turističkoj agenciji Interalfa, Zadar i na recepciji hotela Puntamika, a od 2003. do kraja 2007. godine na rukovodećim poslovima kao pomoćnik voditelja a zatim i rukovoditelj prodaje i rezervacija i kao direktor prodaje i marketinga u Falkensteiner Hotelima Borik u Zadru. Od siječnja 2008. godine direktorica je Predstavništva Hrvatske turističke zajednice za Veliku Britaniju.

Ivica Max Krizmanić Generalni direktor Esplanade Karijeru započinje u Esplanadi prije gotovo 20 godina. Radio je kao blagajnik, recepcioner, voditelj smjene i supervizor, djelatnik na centrali te u Odjelu rezervacija.

Nedugo nakon što je Hotel otvorio vrata pod imenom Regent Esplanade, promoviran je u zamjenika direktora recepcije. 2005. godine, prošavši dodatno školovanje i usavršavanje unutar hotelske korporacije Rezidor Hotel Group, preuzima poziciju direktora Odjela recepcije i vodi tim od 35 zaposlenika, a uskoro preuzima i upravljanje prihodima. Inače je druga generacija koja radi u Esplanadi, otac mu je bio dugodišnji recepcioner.

Elizabeta Penić menadžerica za odnose s javnošću u Falkensteiner Hotels & Residences Prije ove pozicije obnašala je dužnost PR menadžerice u agenciji Abrakadabra i vodila klijente poput Pernod Ricard, P&G, Miele, Avenue Mall, Zlatarna Celje, Croata te Falkensteiner Hotels & Residences. Formalno obrazovanje stjecala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Odsjeku za kroatistiku. Slijedi dugogodišnja karijera nagrađivane tv novinarke u emisijama Latinica i Forum na HTV-u te uređivanje emisije Exploziv na RTL-u.

Suzi Petričić direktorica Turističke zajednice Grada Opatije Prvim danom listopada dužnost direktorice opatijske Turističke zajednice preuzela je Suzi Petričić.

Rođena Opatijka ovdje je završila osnovnu školu, a nakon srednje škole upisuje Hotelijerski fakultet, također u Opatiji.

Karijeru započinje u prodaji automobila, a 2001. godine prijavljuje se na natječaj za direktora Parka prirode Učka, na čijem je čelu provela posljednjih 11 godina.

26 Turizam Info jesen 2012.

SAJMOVI Za one koji još uvijek vjeruju da je nastup na turističkim sajmovima i burzama u najmanju ruku jednako vrijedan kao i promocija putem interneta donosimo podsjetnik o najvažnijim turističkim sajmovima

WTM LONDON

5. - 8. 11. 2012. Najvažniji je sajam na kojem počinje prodaja kapaciteta za sezonu 2013. i prve najave kretanja u novoj godini. Izrazito je modernog pristupa, s velikim naglaskom na nove trendove i edukacije iz područja hotelijerstva, novih tehnologija, socijalnih medija, a poseban je dio posvećen i BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina) tržištu, kako funkcionira i kako se pripremiti za te goste.

Ove godine poseban je niz evenata posvećen blogerima, kako pratiti njihovu uspješnost i povrat investicije u taj segment i kako ih razlikovati od blaggera. www.wtmlondon.com

f.r.e.e. Munchen

20. - 24. 2. 2013. Najvažniji sajam za tržište južne Njemačke koji je okrenut ponudi aktivnog odmora. Odlična prilika za sve one koji se žele predstaviti ovom ciljanom tržištu, i to kroz ponudu kampova, malih obiteljskih hotela, ronjenja, planinarenja i sl. Za razliku od WTM ili ITB-a, ovo je manji sajam, no namijenjen u prvom redu sklapanju konkretnih poslova, a veliki se broj odmora rezervira upravo nakon ovog sajma. www.free-muenchen.de

IFT Beograd

21. - 24. 2. 2013. Najveći i najkvalitetniji sajam turizma na području bivše Jugoslavije. Namijenjen je u prvom redu širokoj publici koja na ovaj način traži najbolje ponude za godišnje odmore i poznat je po First minute ponudama. U sklopu sajma se održava i sajam

opreme i tehnologija namijenjenih HORECA sektoru, sajam vina Beowine te niz prezentacija destinacija i projekata namijenjenih poslovnim posjetiteljima. Na sajmu prosječno nastupa oko 800 izlagača, a posjećuje ga oko 70.000 građana te oko 10.000 poslovnih posjetitelja. www.beogradskisajamturizma.rs

Fitur Madrid

30. 1. - 3. 2. 2013. Najvažniji sajam za tržište Španjolske, ove se godine održava 33 put. Prvi je dan namijenjen za poslovne posjetitelje, a ostala dva dana za širu javnost, slične je koncepcije kao ITB ili WTM London. Sajam je popraćen brojnim poslovnim eventima, koji imaju velik odjek u medijima s obzirom da na sajmu gostuje više od 6.500 novinara iz cijeloga svijeta. Poseban je dio posvećen i LGBT (lesbian, gay, bisexual, transexual) putovanjima. www.fitur.es

ITB BERLIN

6.- 10. 3. 2013. Jedan je od sajmova

s najdužom tradicijom i jedan od najvažnijih turističkih sajmova u svjetskim okvirima. Mjesto je to gdje se najtočnije vrte predviđanja nove sezone, predstavljaju novi trendovi, i vide preferencije nama uvijek važnog njemačkog tržišta. Prvih nekoliko dana sajam je namijenjen poslovnim posjetiteljima, kojih ima oko 113.000, dok je zadnji dan namijenjen za javnost.

ITB za izlagače svake godine tijekom trajanja sajma nudi i nekoliko stotina besplatnih edukacija iz područja marketinga, modernih komunikacija, wellnessa i hotelijerstva te brojne case studye. www.itb-berlin.de

Evolucija opremanja PERGO TENDE • ZGLOBNE I RAVNE TENDE CERADE • FIKSNE TENDE • ROLOI TRAKASTE ZAVJESE • DEKOR ZAVJESE LAGANE ZAVJESE • PANNELLO • PACCHETTO Mihelići 34 • 51211 Matulji T: +385 051/ 275 005 • F: +385 51/ 275 006 info@rivieradekor.hr • www.rivieradekor.com

30 godina tradicije u zaštiti od sunca i tekstilnome opremanju hotela, restorana, barova, apartmana...

Odaberite Riviera Dekor jer nije svejedno!

KOLIKO HITNO VAM TREBAJU PROSPEKTI ?

100 komada odmah!

Nema problema, biti će gotovo za dva (2) sata.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji digitalnog tiska u mogućnosti smo ostvariti dosad nezamislivo... otisnuti i pripremiti vaše prospekte odmah.

Ne morate više naručivati stotine tisuća prospekata i cjenika koji vam ne trebaju, i čekati ih tjednima i mjesecima da budu gotovi...

Većinu narudžbi isporučujemo u roku od 24 sata od trenutka narudžbe!

PROSPEKTI • POSJETNICE • KATALOZI • CJENICI

051 271 190 091 200 9001 Digitalni tisak • Info Lab Mediji d.o.o.

Andrije Štangera 28 • 51410 Opatija • Hrvatska Tel: 051 271 190 • Fax: 051 718 351 • Mob: 091 200 9001 E-mail: info@infolabopatija.com • www.infolabopatija.com 28 Turizam Info jesen 2012.

OPREMA

SITNI INVENTAR

GASTRONOMIJA

Kad lišće krene padati po terasi puhalica/usisavač zasigurno će dobro doći. Obnoviti stolice i na kraju natkriti terasu tendom bio bi dobar potez da je iskoristimo i za hladnije dane koji dolaze. Za one koje žele napraviti malo više kolača od maruna tu je i Fabbrieva gotova pasta od maruna za kreme i kolače.

Uživajte u jeseni!

TEHNIKA

INSIDER DELIPASTE MARRON GLACE Pasta od kestena za kolače, kreme i sladolede Cijena 350 Kn + PDV Mokint d.o.o.

Tel: 051/ 632-259 www.mokarabia.hr

STOLICA TOPAZ Aluminijska konstrukcija, tehnoratan pletivo 640 Kn + PDV Akcija -25% Cijena 480 Kn + PDV Kopin d.o.o.

Tel: 051/ 264-171 www.kopin.hr

RUČNI PUHAČ HUSQUARNA 125 BVx Učinkovit ručni puhač idealan za kućne korisnike. Dobro izbalansiran, lagan za korištenje zahvaljujući ravnoj cijevi. Lagan za pokretanje sa Smart Start tehnologijom. Isporučuje se sa plosnatom i okruglom mlaznicom. Komplet za usisavanje uključen u cijenu.

Cijena 2.099 Kn www.husquarna.hr

STOLICA VIVA Aluminijska konstrukcija, tehnoratan pletivo 510 Kn + PDV Akcija -25% Cijena 383 Kn + PDV Kopin d.o.o.

Tel: 051/ 264-171 www.kopin.hr

JEDNOSTRUKA 4 x 5 metara 40.000 Kn + PDV 34.000 Kn + PDV

Dvostruka 8 x 5 metara 70.000 Kn + PDV 59.500 Kn + PDV

PERGOLA TENDE SA ILI BEZ BOČNIH STRANICA Idealne su za manje hotele, apartmane i ugostiteljske objekte. Mehanizam za zatvaranje krovne konstrukcije na struju, bočnice na rolo te instalacija za dodatne priključke. Trenutno traje akcija od 15%.

Tende sjena d.o.o., Tel: 098/ 771-541

www.tende.hr

jesen 2012.

Turizam Info 29

MOBILNE APLIKACIJE Chocoholic traveler City Maps 2Go Kayak Learn and speak

Chocoholic traveler Ostvaranje sna za sve ljubitelje čokolade: putovanja po cijelom svijetu s čokoladom kao glavnim motivom!

Za sve one koji se žele ugoditi na ovaj način, američka novinarka specijalizirana za putovanja Kay Harwell Fernandez na jednom je mjestu okupila najpoznatije svjetske festivale, velike i male proizvođače, wellness centre s tretmanima na bazi čokolade, muzeje, ture po tvornicama i druge atrakcije koje su na bilo koji način povezane s čokoladom. Popis uključuje adrese, radna vremena, cijene i još mnoga toga što prepouštamo čokoljpcima da otkriju sami. iPhone/iPad 2,99 USD

City Maps 2Go Aplikacija za koji mnogi kažu da je odličan GPS za velike gradove. Za cijenu od 1,99 USD moguće je preuzeti detaljne mape više od 7.800 gradova diljem svijeta. Preporučamo to učiniti prije polaska na put, a aplikacija dozvoljava neograničeno preuzimanje.

Mape su sveobuhvatne, precizne, povezane s Wikipedijom, a nude i informacije o smještaju, restoranima, dućanima, bankama i javnom prijevozu u blizini vas.

Manjkavost je što između lokacija nema pisanih uputa kako stići pa se treba oslanjati isključivo na kartu, a ukoliko se na putu puno vozite automobilom, bolja će varijanta ipak biti klasični GPS. Aplikacija radi offline. iPhone/iPad/Android 1,99 USD

Kayak Iako po mnogočemu slična brojnim aplikacijama kojima ćete lakše organizirati putovanje, Kayak ipak izdvaja brzina učitavanja i činjenica da dok je koristite nećete biti bombardirani brojnim mogućnostima, ikonama i nepotrebnim informacijama. Aplikacija je besplatna, a uključuje pretraživanje letova, hotela, renta-a-cara, ima mogućnost online bookinga te koristeći My trips možete vrlo jednostavno napraviti itinerar puta. Jedna je od najpopularnijih svjetskih aplikacija, koju odlikuje vizualno lijepa i jednostavna, funkcionalna prezentacija sadržaja. iPhone/Android/iPad/Nokia/Windows Besplatno • Pro verzija 0,99 USD

30 Turizam Info jesen 2012.

Learn and speak Zašto smo odabrali ovu aplikaciju?

Razlog je vrlo jednostavan. Zaista daje mogućnost da naučite najjednostavnije fraze koje vam trebaju tijekom putovanja, od pozdrava do najosnovnijih pitanja.

Ključne fraze možete naći na 23 jezika, a podijeljene su u kategorije: brojevi, aerodrom, taksi, hotel, restoran, policija, bolnica itd.

One fraze koje najčešće koristite možete spremiti i za njih koristiti brzi pristup. Aplikacija omogućuje i audio verziju, tako da možete točno čuti kako se što izgovara.

Primjerice: Taksi do aerodroma, na način kako će to reći domaći.

Android Besplatna

Zamislite ugostiteljstvo beZ stolica i stolova.

Ne morate zamišljati nezamislivo.

Mi razmišljamo za Vas i nudimo od ideje do realizacije.

Oblikovanje interijera i eksterijera, stolovi, stolice, werzalit ploče, šankovi, sitni inventar, kompletna ugostiteljska oprema.

Zametska 100A • 51000 Rijeka TEL: 051 264-171 kopin@kopin.hr www.kopin.hr

Dobra knjiga za JESENSKE KIŠE Anthony Bourdain

Kuharovo putovanje

Zbirka kratkih priča koja prati putovanja diljem svijeta jednoga od najpoznatijih kuhara, Anthonya Bourdaina, svojevrstan je nastavak njegova prvog hita Dosje kuhinja. Iako je Kuharovo putovanje izdano prije nekoliko godina, s obzirom da je Bourdainova emisija No reservations ove godine učinila puno za promociju hrvatskog turizma u SAD-u, odlučili smo se kratko podsjetiti jedne od njegovih uspješnica. Bourdain ovdje čitatelja vodi diljem svijeta, proučavajući hranu, ali i ljude. Male, obične ljude, neopterećene snobizmom i prezentacijom, već samo iskreno posvećene dobroj hrani. Odličan je pripovjedač, zanimljiv, zabavan, sa smislom za detalje, pa su ove priče kao priče dobrog prijatelja, koji vam želi reći kako je bilo u Burmi, Francuskoj, Vijetnamu ili Kambodži. Bez zadrške, ponekad oštro, bez cenzure, samokritično, ali i kritično općenito, Bourdain će vas osim o hrani, puno naučiti o kulturi, običajima i malim stvarima...

Izdavač Fraktura, meki uvez 288 str, 139 kn, www.fraktura.hr Bruno BallardinI

Isus pere bjelje

Talijanski publicist i filozof, profesor marketinga, ovdje je na zabavan način postavio marketing kao religiju i povezao ga s crkvom. Crkva je marketing izmislila još prije dvije tisuće godina, a sve ono što su marketinški stručnjaci danas razradili do u tančine, crkva je primjenjivala kroz stoljeća. Povezujući Boga s Coca Colom, te pet pravila crkve s pravilima marketinga, Ballardini svaki segment marketinga vezuje uz neki segment u crkvi, od svetog pisma, preko deset zapovijedi pa sve do odnosa međusobne ponude i potražnje, cijene i reklame izazivajući smijeh, ali i zapanjenost time koliko je to sve o čemu govori točno.

Nešto drugačija knjiga koja je sigurno priručnik za marketing, nekonvencionalan, ali zato sigurno ne manje primjenjiv.

Izdavač Fraktura, meki uvez 176 str, 139 kn, www.fraktura.hr

32 Turizam Info jesen 2012.

Bo Burlingham

Mali divovi

Bo Burlingham pokušao je u ovoj knjizi proučiti poslovanje malih, uspješnih tvrtki te prikazati zašto su te tvrtke drugačije, uspješnije, bilo da imaju dvoje ili dvadesetak zaposlenih. Odabrao je 14 američkih tvrtki, čiji su vlasnici razmišljali o širenju pa rekli “ne” ekspanziji, želeći zadržati poslovanje pod kontrolom i svoj život na zavidnoj razini kvalitete.

Ti su ljudi uspjeli stvoriti tvrtke koje su uspješne i po mnogočemu posebne, a opet samozatajne i nikad medijski razvikane. Odlično štivo, koje će dobro doći svakome tko neki puta dvoji da li su njegove odluke ispravne ili ne i da li je put kojim ide dobar. Pisana lagano i nepretenciozno, ova će knjiga otvoriti neke nove vidike svim poduzetnicima.

Izdavač Profil, meki uvez 242 str, 129 kn, www.profil-mozaik.hr

Tom Stafford, Matt Webb

Tajne uma

Preopterećeni svakodnevicom i svime onime što tijekom dana naš mozak procesira, zaboravljamo da je zavirivanje u njegovu unutrašnjost prava avantura. Autori su ove knjige ponudili upravo to, da kroz njihova istraživanja upoznamo svoj mozak i način na koji funkcionira, kao “hakeri” koji upadaju u sistem kako bi ga preoblikovali da radi prema našim željama. Knjiga daje objašnjenja što se događa s mozgom dok primjerice čitamo, kako funkcionira vid, zašto ne funkcioniramo kao tipke na računalu. Preporučamo da knjigu čitate uz kompjuter ili laptop jer svako poglavlje ima na kraju interaktivne sadržaje, testove, trikove kojima ne možete odoljeti. Konačni rezultat = upoznavanje vlastitog uma i povećanje njegove efikasnosti.

Izdavač Jesenski & Turk, meki uvez 407 str, 220 Kn, www.jesenski-turk.hr

Gary Paul Nabhan

Neki to vole ljuće

Već sam intrigantan naslov dao je naslutiti da bi se i unutar korica moglo naći nešto zanimljivo. I zaista jest! Autor se kroz vlastita iskustva, iskustva svojih prijatelja i bližnjih bavi hranom, ali na način da istražuje što su jeli naši preci, kako su u svojoj okolini pronalazili ono što im najbolje odgovara, štiti ih od bolesti i osigurava dugovječnost. Bavi se time zašto pojedine etničke skupine ne podnose pojedine namirnice, kao što primjerice Indijanci ne podnose alkohol i mlijeko, što se događa ako ih ipak konzumiraju i koliko smo tijekom stoljeća odustali od “dobre” prehrane naših predaka i usvojili nova jela koja nam u većini slučajeva ne odgovaraju.

Autor proučava nastanak pojedinih kuhinja, poput primjerice mediteranske, objašanjava zašto se pojedine namirnice u tim kuhinjama koriste. No, sve to nije pisano teškim znanstvenim jezikom koji nećemo razumjeti, već je pojašnjeno kroz stvarna iskustva, u formi pripovjetke, gdje jedva čekamo što će se to na slijedećoj stranici desiti s osobom koja je nešto krivo pojela.

Izdavač Jesenski & Turk, meki uvez 226 str, 120 Kn, www.jesenski-turk.hr

NJEGOVO VELIČANSTVO

TARTUF

S tartufima nema malo da, malo ne.

Kad ih pomirišeš, probaš, kad ih spojiš u gastronomiji oni su vrh.

Postaješ o njima ovisan. I onda više nije ni bitno koliko koštaju. A tartufi i jesu najskuplja namirnica na svijetu.

Pripremili Barbara & Adriano Požarić Foto Adriano Požarić, Arhiva TZ Buzeta i TZ Istre

TARTUFI

fine stvari, koja čudnim putevima i kanalima u Italiju dolazi iz naše Istre. Ali u istarskim je konobama tih sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća nije bilo...

T

ople jesenje subote prije više desetak godina na jednom od prvih buzetskih Dana tartufa odlučili smo probati te male sitne, skrivene i čudne gljive. Sve što smo tada o njima znali bilo je iz časopisa i iz priča ljubitelja dobre hrane. S puno straha i još više želje da probamo nešto novo, tartufi su nam se uvukli pod kožu. S njima nema malo bi, malo ne bi. Tartufe ili zavoliš ili ne. Njihov miris opčini. Isto onako kako zaludi pse u šumi dok ih traže. Tartufe ako zavoliš,

ne zaboravljaš. Tartufi stvaraju gastroovisnost.

Bile su to godine kada je počinjala istarska priča o tartufu kakvu poznajemo danas, poslijeratne devedesete, godine u kojima Istra počinje gledati svoju turističku budućnost kroz vrhunsku gastronomiju.

No, ova namirnica godinama ranije, u vrijeme socijalizma, nije nalazila svoje mjesto na stolovima radničke klase Hrvatske i Jugoslavije.

Poznavali su je tek sretnici, gurmani kojima su se karte posložile bolje, pa su imali prilike i sredstava probati je na menijima talijanskih gostiona i restorana, razmišljajući o njoj, kujući planove kako opet doći do te tako

U lov na tartufe se odlazi najmanje dva puta dnevno, ranom zorom i kasnije tokom dana. Tartuf se lovi u zemlji, na tridesetak centimetara dubine, uz pomoć dresiranih pasa.

Kada nanjuši tartuf, pas počinje kopati zemlju, a vlasnik asistira kako pas ne bi pojeo ili oštetio ovaj cijenjeni gomolj

Istarski crni ljetni tartuf gomoljasti, naizgled ružan plod, a opet tako poželjan, zamaman 34 Turizam Info jesen 2012.

VRAŽJI SMRDLJIVI KRUMPIR Tartufi su kao prvoklasna namirnica bili poznati još od vremena Antike. Plinije Stariji spominje ih u djelu Naturalis Historia, a zahvaljujući grčkom filozofu Plutarhu iz Cheronea proširililo se vjerovanje kako tartuf nastaje kombiniranim djelovanjem vode, topline i gromova, što je nadahnulo i pisca Juvenala, koji je pak smatrao kako je tartuf nastao iz groma kojega je Jupiter bacio u neposrednu blizinu jednog hrasta. Kako je Jupiter bio poznat po seksualnoj aktivnosti, tartufu su se već tada počela pripisivati i afrodizijačka svojstva.

Za razliku od nas, u Europi su tartufi bili poznati osim u Italiji, i u gastronomiji Francuske. Još su ih krajem 15. stoljeća na pijedestal uzdignuli u francuskoj pokrajini Perigord, a prvu je knjigu o tartufima napisao 1564. godine Alfonso Ciccarelli. Francuski botaničar Joseph Pitton de Tournefort prvi ih je podrobnije promatrao i opisivao početkom 18. stoljeća, a stotinjak godina poslije, tartufe je počeo znanstveno istraživati Carlo Vittadini u Italiji, te nešto kasnije u Francuskoj braća Louis-René i Charles Tulasne.

Stoljeća kasnije, i u Istri se nalaze prvi tartufi. Obiteljske priče jedne od najpoznatiijih lovaca na tartufe, Radmile Karlić iz sela Paladini kraj Buzeta, sežu otprilike u to vrijeme.

- Sjećam se da je djed uvijek govorio kako su na mjestu današnjega jezera Butoniga dok su orali uz rub njive, podno stabala stalno nailazili na te nepoznate gomolje intenzivnog mirisa. U ljutnji su bacali te vražje, smrdljive krumipire, kako su ih onda zvali, prisjeća se Radmila.

Bijeli tartuf lat. Tuber Magnatum Pico

Što se tartufa tiče, oči su nam naravno, otvorili Talijani. Massimo Sella, direktor Instituta za biologiju mora i akvarija u Rovinju istraživao je tlo u Istri, uvjeren kako ovdje moraju postojati tartufi. 1929. godine pozvao je svoje prijatelje Carla Testonija i Pietra Giovannelija u pokusnu potragu s uvježbanim psom. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, u okolici Pazina, kod Pazinskih Novaki, našli su malu količinu bijelog tartufa, a zatim je zima prekinula daljnje istraživanje.

Dvije, tri godine kasnije ponovno su krenuli tražiti tartufe, ovaj put s dva dobro uvježbana psa, kada je i službeno potvrđeno da je Istra zaista stanište tartufa. Sella je novost podijelio s barunicom BarbaromBarbelies von Hütterott čija je obitelj željela Rovinj pretvoriti u ekskluzivno ljetovalište te im je postojanje ove vrhunske namirnice u neposrednoj okolini bilo itekako interesantno. Ona je prepoznala priliku, pa je već 1933. godine Sella s “baronessom” kako ju je nazivalo lokalno stanovništvo, u Livadama osnovao prvo poduzeće za istraživanje, skupljanje i izvoz tartufa.

Od tada ljudi su dresirali pse i skupljali tartufe, ali otkupna cijena tada nije bila velika. To je bila tek mala pripomoć kućnom budžetu, pa

U Italiji poznatiji kao Alba Madonna bijeli se tartuf najčešće pronalazi u pokrajini Piemonte na području Langhe i Montferrat u blizini gradova Alba i Asti.

Može ga se pronaći i na brdima u okolici grada Molise i San Miniato u Toskani.

Istarski tartufari su uvjereni da ga ipak najviše ima u Istri. Bijeli tartuf raste u simbiozi s hrastom, lješnjakom, topolom i lipom. Lovi se tijekom jeseni kad može doseći 12 cm u promjeru i težinu od 500 grama, no uglavnom su manje veličine i teže do 100 grama.

Na tržištu bijeli tartuf je izuzetno tražen i vrijedan te se cijena za primjerke od 20 do 25 grama kreće od 2.000 do 4.000 Eura po kilogramu, dok se primjerci

veći od 200 grama najčešće prodaju na aukcijama. Najveći bijeli Tartuf u Istri je pronašao Giancarlo Zigante i njegov pas Dona 1999. godine. Težio je 1,31 kg i bio je upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći tartuf na svijetu. Rekord za najveći bijeli tartuf u svijetu od 2007. godine drži Luciano Savini koji je sa svojim psom Rocco u blizini toscanskog grada Pisa pronašao bijeli tartuf težine 1,5 kg. Ovaj je tartuf u prosincu 2007. godine ponuđen na dražbi koja se je simultano odvijala u Macau, Hong Kongu i Firenci. Na dražbi je postignuta cijena od 330.000 američkih dolara (1.400.000 Kuna) a navedeni iznos platio je Stanley Ho, vlasnik hotela i casina u Macau.

Jedan od pionira tartufarstva u Istri, Giancarlo Zigante, pronašao je 2. studenog 1999. godine u okolici Buzeta bijeli tartuf težak 1,310 kilograma, čime je ušao u Guinessovu knjigu rekorda kao tada najveći tartuf na svijetu

Rimski pisac Juvenal je smatrao kako je tartuf nastao iz groma kojega je bog Jupiter bacio u neposrednu blizinu jednog hrasta jesen 2012.

Turizam Info 35

TARTUFI

VRSTE TARTUFA U svijetu je do danas pronađeno više od 70 različitih vrsta tartufa, od toga 34 vrste uspijevaju u Europi. U Istri su najznačajnije četiri vrste, od kojih je najcjenjeniji Bijeli tartuf, koji na tržištu dostiže i najveće cijene.

Bijeli tartuf lat. Tuber magnutum Pico

Crni tartuf ljetni lat. Tuber aestivum Vittadini

Crni tartuf zimski lat. Tuber brumale Vittadini

Plemeniti crni tartuf lat. Tuber melanosporum Vittadini

36 Turizam Info jesen 2012.

se za cijeli dan lova moglo kupiti tek poneki odjevni predmet.

Nakon Drugog svjetskog rata nadležnost je nad izlovom imala šumarija koja je vršila otkup i kontrolirala količine, ali sve je to bilo malo, tek dvoje ljudi u selu se bavilo lovom na tartufe. Osamdesetih godina se sve počinje mijenjati, dolaze Talijani i traže tartufe za otkup, pa se počinju mijenjati i cijene, ljudi se time počinju ozbiljnije baviti.

- Danas imamo situaciju da se u selu sve obitelji osim jedne bave lovom na tartufe kaže Radmila Karlić, inače i jedna od najpoznatijih i najvećih proizvođača tartufa.

CRNO SRCE ISTRE Za razliku od ostalih gljiva, tartuf raste pod zemljom gdje na dubini od dvadesetak do tridesetak centimetara razvija svoje plodište.

Neuglednog izgleda, gomoljast i sličan krumpiru, naraste od veličine trešnje, do veličine jabuke, no nije rijetkost da se nađu i veći primjerci.

Krasi ga specifičan, intenzivan, pun miris koji podsjeća na korijen, zemlju, stari sir, neki će reći i plin, neusporediv s bilo čime, koji se se ili voli, ili ne. Pripada rodu Tuber, a raste u simbiozi s korijenom stabla, grma ili biljke, te upravo o tome može ovisiti i njegov miris.

Različite vrste hrasta najbolji su prijatelj tartufa, no uspjeva i uz lješnjak, topolu, lipu.

Iako ga se

www.youtube.com/turizaminfo Kako se love tartufi pokazale su nam Radmila Karlić i kujica Crnko. Video pogledajte na You Tubeu

danas može naći u restoranima i konobama diljem cijelog poluotoka, tartuf ne uspjeva na cijelom području Istre. Mjesto gdje ga ima najviše je srce poluotoka, Motovunska i Buzetska šuma pa je tako Buzet 1999. godine i proglašen Gradom tartufa, a Livade centrom svijeta tartufa. Pritoke rijeka koje se granaju, te poglavito dolina Mirne odlična su staništa, naglašava Nada Prodan Mraković direktorica Buzetske turističke zajednice i veliki zagovornik istraživanja ove gljive u Istri, kako bi se u budućnosti točno znalo kakav je istarski tartuf, za razliku od francuskog ili talijanskog.

Osim u okolici Motovuna i Buzeta, tartufa dalje ima preko Roča i Huma do Labina i Kršana na jugu, zatim zapadno prema Vižinadi i Grožnjanu, uz manja nalazišta u Brtonigli do Kaštela i Buja.

Na svijetu danas postoji više od 70 vrsta tartufa, a od te brojke 34 vrste uspjevaju u Europi. U Istri uspijeva Tuber magnutum Pico, ili plemeniti bijeli tartuf, te dokazno tri vrste iz skupine crnih tartufa – ljetni tartuf (Tuber aestivum Vittadini), zimski tartuf (Tuber brumale Vittadini) i plemeniti crni tartuf (Tuber melanosporum Vittadini), iako lovci nalaze i neke druge vrste. Dok će bijeli tartuf

Bez čega se ne može u lov na tartufe? Prvo bez psa, od kojih su najbolji mješanci, i to kujice koje su mirnije i fokusiranije, a kada su skotne najbolje love tartufe.

I naravno, bez posebne lopate, otke ili vange, kojom vlasnik lagano otkopava tartuf kada ga pas nanjuši

uspijevati u kiselijem i gušćem tlu, ilovači i pijesku i na području nižih temperatura, staništa su crnoga tartufa na mjestima gdje voda odlazi, s više vlage, višom temperaturom i u tlu bogatom fosforom.

Bijeli je tartuf najcjenjenija i najvrijednija vrsta, a njegova sezona traje od rujna do kraja siječnja. No, iako je sezona crnoga tartufa gotovo cijele godine, lov također traje u ovome periodu, kako bi se zaštitila staništa. Svi se slažu kako u tome nema logike, i da bi sezona crnoga tartufa trebala trajati cijelu godinu s obzirom da ga ima više vrsta koje uspjevaju u različitim dijelovima godine. No čini se kako tartuf još uvinije toliko prepoznat da bi se njime do danas netko detaljnije bavio.

LOV NA TARTUFE U Istri se za lov na tartufe oduvijek koristi samo pas, ili lokalno rečeno, brek. Najčešće kujice, jer kako će lovci na tartufe reći, bolje su, poslušnije, fokusiranije a kada su skotne “kopaju ko lude”. I uvijek baštardi, miješanci. Gotovo nikada se za lov na tartufe ne koriste čistokrvni psi.

Dresura pasa traje dugo. Najprije ih se hrani s malim ostacima tartufa,

Gdje u Istri ima Tartufa?

Dio Istre na gornjoj karti označen tamnijom bojom je područje u kojem se uspješno lovi tartuf.

Iako prevladava crni tartuf, bijelog, onog skupljeg može se pronaći u dolini oko jezera Butoniga i na još nekoliko lokacija

Umag

Buje Brtonigla Grožnjan

Novigrad

Vižinada

Buzet Oprtalj

Roč Hum

Motovun

Pazin

Poreč

Žminj

Labin

Rovinj

Supružnici Danijela i Marko Puh, nastavili su obiteljsku tradiciju tartufarstva, a u svom novom pogonu za preradu i proizvodnju Natura, gostima će nuditi i Malu školu tartufa

sirom s tartufima ili uljem. Kasnije im se to sve zakopa pod zemlju, da se malo muče, pa ih se tako uči da traže tartuf. Ako nakon otprilike dva mjeseca ne zna kopat, znači da nije za tartufe, no to se ustvari vidi tek nakon tri do četiri godine. Od 50 pasa, možda ih pet mogu biti vrhunski tartufari pojašnjava Radmila Karlić i dodaje kako je u cijeloj priči potrebno i jako puno ljubavi vlasnika.

U šumu se odlazi prvi put ujutro, često još ranom zorom. Mirisi tada još nisu toliko intenzivni i šuma je tiha, pa će pas lakše ostati fokusiran. Drugi put u lov se odlazi tokom dana, a mnogi i više vole taj dio, kako u mraku ne bi propustili ili oštetili dragocjenu gljivu. Često se u šali kaže kako tartuf mora “prdnut”, ili pustit miris da bi ga pas osjetio. I tada, kada ga pas nanjuši, adrenalin se diže, počinje intenzivno kopanje. Vlasnik mora biti blizu, kako pas ne bi oštetio ili pojeo gljivu, a kada pas dođe do tartufa, lovac ga pažljivo otkopava posebnom, malom lopatom koja se naziva vanga ili otka. Kada se pronađe tartuf, nastupa euforija i za vlasnika i za psa. U rukama je mali gomolj, nabijen s milijun mirisa, dio zemlje koji će put pronaći do najboljih restorana, a sve to iz truda jednoga čovjeka i jednoga psa...

BUDUĆNOST TARTUFA Za razliku od puno stvari kojima se ne vidi budućnost, čini se da je tartuf u Istri siguran.

Pula

- Želja nam je otvoriti Ekomuzej kuća tartufa, tu u Buzetu, ali da bismo znali postupati s tartufima, najprije bi ih trebalo detaljno istražiti. Cilj je sve to skupa podignti na jednu višu razinu, kako bi od tartufa cijela Istra imala koristi. U suradnji s AZZRI agencijom pokušavamo se u suradnji s partnerima iz Italije kandidirati za EU fondove uz čiju pomoć bismo stvorili Centar gljivarstva, i dobili sve ono što nam fali, a to su nova saznanja o tartufu baš u Istri te literatura na hrvatskom jeziku, navodi Nada Prodan Mraković, direktorica TZ Buzeta.

No, u svijet tartufa uključuju se i mlade generacije. Obitelj Puh, Danijela i Marko, na temeljima dugogodišnje obiteljske tradicije pokušavaju ponuditi i nešto novo.

Nedavno su investirali u pogon za preradu tartufa Natura, s ciljem da sami prerađuju tartuf, i ponude priču o povijesti i budućnosti tartufa - Moji punac i punica, Anita i Kvinto Zigante počeli su se baviti tartufima u našoj obitelji, tražeći tartufe u motovunskoj šumi kako bi si osigurali školovanje, No, to je jesen 2012.

Turizam Info 37

TARTUFI

Tartuf & turizam

1992. godine preraslo u posao otkupa i distribucije, i danas eto u proizvodni pogon. Osim tradicionalne tartufate koja je uz ulje s tartufima najtraženiji proizvod, pokušali smo i s nekim novim stvarima, primjerice kremom od bijeloga tartufa, te soli s tartufom, koja je postala jako popularna na inozemnom tržištu, pojašnjava Marko Puh. Osim proizvodnje, novi će pogon sadržavati i showroom za turiste i sve one koji žele o tartufima znati nešto više. Mala škola tartufa, degustacije kroz koje bi se predstavilo ovo posebno bogatstvo zasigurno su dobra ideja. Kako navodi Marko, u Italiji je prvi

tartuf prerađen još 1903. godine, i još uvijek ih ima, pa nema razloga da u Istri bude drugačije. Iako je veliki problem siva ekonomija, male kazne za krijumčare, nedostatak kontrole i nelegalna konkurencija, čini se da Istra svemu tome usprkos ipak kroči sigurno u budućnost. U posljednje se vrijeme kreće privatnim inicijativima i u uzgoj crnog tartufa, a prvi se rezultati očekuju kroz nekoliko godina. Prestižan dragulj svjetske gastronomije time bi trebao biti siguran, a Istra sigurno kreće prema turističkoj i gastro budućnosti s jednom od najcjenjenijih, najprestižnijih namirnica.

Obitelj Karlić na svome imanju u mjestu Paladini već nekoliko godina pruža i uslugu turističkih izleta u lov na tartufe. Primaju se individualci i grupe, a zainteresiranih ima iz cijeloga svijeta. Za našega posjeta u lovu na tartufe bio je mladi par iz Australije na proputovanju Europom, koji su na preporuku prijatelja htjeli probati tartufe i bili oduševljeni lovom. Cijena za odlazak u lov iznosi od 150 kuna na više, ovisno o tome što je uključeno u cijenu, a na kraju se probaju i nezaobilazni proizvodi od tartufa.

Australka Ann Dykes nakon pokaznog lova na tartufe

Uzgoj tartufa Osnova postavka umjetnog uzgoja tartufa je stvaranje sadnica hrasta ili drugih biljaka poput topole ili lijeske koje su ‘obogaćene’ micelijem te gljive.

Jedan od najjednostavnijih načina dobivanja takvih sadnica MannozziTorini metoda, u kojoj se odabere zreli hrastov žir, potapa se u vodu i uzima samo onaj koji tone. Plivajući žir se odbacuje jer je bolestan ili napadnut Obitelj Karlić, lovci na tartufe i prerađivači, zasadili su oko 1.200 sadnica stabala s uzgojenim micelijima crnog tartufa, prvi rezultati trebali bi se vidjeti već kroz par godina 38 Turizam Info jesen 2012.

parazitskim kukcima.

Odabrani se žir radi poboljšavanja klijavosti pohranjuje na hladno, vlažno i mračno mjesto. Nakon toga se ispere i dezinficira radi odstranjivanja drugih vrsta gljivica te ponovo ispere. Tako se pripremljeni žir umače u vodeni rastvor od smrvljenih zrelih tartufa, a zatim se sadi u posude ispunjene steriliziranom zemljom ohlađenom na 30°C. Biljke klijaju u zaštićenom prostoru i godinu do dvije nakon toga dobili smo sadnice hrasta obogaćene micelijem tartufa, pa se iste presađuju na otvoreno, tj. na površinu za uzgoj.

Grad Alba u pokrajni Piemonte (Italija) svjetski je centar bijelih tartufa

NAJPOZNATIJI BIJELI TARTUFI NA SVIJETU

N

iti jedna regija na svijetu nije toliku uspjela komercijalizirati taruf kao što je to pokrajina Piemonte na sjeveru Italije, s gradom Albom.

Prvi je bijeli tartuf ovdje otkrio poljski grof de Borch, no službeno ime Tuber magnatum Pico dobiva 1788. godine, prema talijanskim fizičaru i prirodoslovcu Vittoriu Picu.

Najpopularniji je u Piemonteu bijeli tartuf, koji svake godine tijekom mjeseca listopada dovodi u Albu rijeke turista koji žele probati specijalitete čiji su okusi i mirisi vrijedni putovanja skoro pa i s drugog kraja svijeta.

Pitamo se ono neizbježno, ima li razlike u bijelom tartufu iz Piemontea i onome iz Istre?

Talijanski se kopa i sa osamdeset centimetara dubine, koja

mu daje još veći intenzitet i paletu okusa, no pravo je bogatstvo kuhinja ove pokrajine, možda na prvu samozatajna, ali velikim dijelom posvećena upravo bijelom tartufu.

Iako popularan na europskim dvorovima još u 18. stoljeću, pravu rensansu bijeli tartuf doživljava 30-tih godina prošloga stoljeća, kada prvu trgovinu otvara poduzetni Giacomo Morra inače hotelijer i gostioničar. Tri godine kasnije spominju ga u londonskom Timesu, u članku o najboljim i najaromatičnijim tartufima na svijetu, onima iz Albe, a iste je te godine sajam u Albi dobio službeni naziv Fiera del tartufo. No, desetljeće kasnije, Morra dolazi na ideju da tada poznatoj američkoj glumici Riti Hayworth daruje primjerak nagrađenog tartufa te godine. Običaj je rođen, a do danas su nagrađene tartufe sa sajma tartufa primili Marylin Monroe, Winston Churchill, Sofia Loren, Kennedy, Ronald Reagan.

Za popularizaciju bijelog tartufa iz Albe najzaslužniji je Giacomo Morra, koji je došao na ideju da se tartuf nagrađen na sajmu poklanja slavnim osobama iz cijelog svijeta

Ove godine se sajam bijelog tartufa u Albi održava po 82. put. Iako je osnova manifestacije sajam, u periodu od 6. listopada do 18. studenog u Albi i okolnim mjestima odvija se više od 100 raznih manifestacija vezanih za bijeli tartuf. www.fieradeltartufo.org

Jedna od svjetski poznatih diva koja je dobila pobjednički tartuf je i glumica Sofija Loren jesen 2012.

Turizam Info 39

TARTUFI

Dani tartufa u Istri 8. IX. - 4. XI. 2012 Buzet, Livade, Motovun, Sovinjak - U srcu Istre

TARTUFI & GASTRO Fritada, carpaccio, nova fritaja, tagliattele, fuži, pastrve, juha i još puno toga s tartufima je nešto sasvim drugo

T

artuf je nezaobilazan sastojak visoke gastronomije, ono nešto što jelu daje finalan dodir, eksluzivnost, dašak glamura i luksuza.

No, u gastronomiji Istre udomaćio se je i u ponudi agroturizama, konoba i restorana s manje glamura, ali s posvećenosti dobrom i iskrenom jelu.

Skuplji je i cjenjeniji bijeli tartuf, jakog i dominantnog okusa, koji se najčešće koristi nariban i uz neku neutralnu namirnicu. Bijeli tartuf ne podnosi kuhanje, a dobro će se složiti s krumpirom, jajem.

Najbolje ga je koristiti kada mu je

sezona, odnosno od polovine rujna do kraja siječnja.

Crni je tartuf manje intenzivan, pri čemu zimski ima jači i intenzivniji zemljani miris nego ljetni. Zbog toga dobro podnosi kombinacije s drugim namirnicama, pa ovdje nema ograničenja, ali najbolje ga je uvijek kombinirati uz nešto autohtono.

Tartuf je uvijek najbolje koristiti svježi, u roku od 10-tak dana od branja, jer se inače osuši i izgubi svojstva i miris.

40 Turizam Info jesen 2012.

Subotina 8. IX. Buzet - pučka fešta uz divovsku fritadu s tartufima (2012 jaja i 10 kg tartufa)

3. TeTa Tartufi se ribaju posebnim ribežom na jako tanke listiće direktno pred gostima neposredno prije posluživanja

Tartufo Vero U travnju 2003. godine na inicijativu Istarske razvojne turističke agencije, Upravnog odjela za turizam i trgovinu te Turističke zajednice Istarske županije pokrenut je projekt Izvorni tartuf – Tartufo vero. Klub je to restorana i konoba, koji posluju na području zone tartufa i koje se umješno i iskreno ophode s tartufom i gostom. Da bi mogli nositi oznaku Tartufo vero, restorani i konobe moraju zadovoljiti

u posljednjih se dvadesetak godina raznim manifestacijama obilježava jesen kao doba tartufa.

Sve su te manifestacije pred nekoliko godina objedinjene pod zajedničkim imenom Dani tartufa, koji se održavaju u najznačajnijim centrima tartufarstva

određene kriterije, primjerice moraju raditi cijelu godinu, nuditi svježi bijeli i crni tartuf, nikako zaleđen ili tartufate, primjereno prezentirati tartuf za stolom, uz alat poput ribeža i vaga, sljubljivati vino s jelima, a poželjno je i da poslužuju vina na čaše. Svi objekti koji zadovolje uvjetima, dobivaju ploču koja gostu garantira kvalitetu.

29. IX. Motovun - Festival terana i tartufa s izborom najboljeg istarskog terana i najvećeg tartufa

Dani Zigante tartufa 30. IX. - 4. XI. 2012. Livade - Izložba

bijelog tartufa, promotivna prodaja i degustacija proizvoda od tartufa, Izložba i degustacija nagrađivanih istarskih vina, Prezentacija spremanja tartufa, cooking show, Cooking show s internacionalnim kuharom, Lov na tartufe, pronađite ga sami uz pomoć iskusnog tartufara, Licitacija tartufa

Bela nedeja, 7. X. Sovinjak - pučka fešta s ponudom tartufa i domaćih proizvoda

Vikend tartufa 3. - 4. XI. Buzet - izložba i sajam tartufa i domaćih autohtonih proizvoda

FRITADA OD TARTUFA 50 g rezanih crnih tartufa (svježi ili u maslinovom ulju) 60 g maslaca 40 g ribanog parmezana 30 g naribanog sira s tartufima 8 jaja malo soli

Rastopimo maslac i dodamo narezane crne tartufe na listiće. Nakon nekoliko minuta umiješamo pjenasto umućena jaja u koja smo dodali malo soli i naribani sir s tartufima. Na kraju u gotovu fritadu dodamo parmezan.

Radmila Karlić Karlić tartufi Buzet

FOTO: ADRIANO POŽARIĆ

jesen 2012.

Turizam Info 41

CARPACCIO OD TARTUFA I GLJIVA Na dno tanjura staviti aceto balsamico, povući kistom po tanjuru. Staviti rukolu u gljive, marinirati limunovim sokom, maslinovim uljem, soli i paprom.

Za kraj naribati Grana Padano i svježi crni tartuf.

Sanel Haračić Hotel & Restaurant Vela Vrata Buzet

15 dkg rukole 8 gr pioppino gljiva 8 gr bukovača 8 gr šampinjona 5 gr crnog svježeg tartufa maslinovo ulje sok limuna sir Grana Padano sol i papar aceto balsamico

FOTO: ADRIANO POŽARIĆ

42 Turizam Info jesen 2012.

NOVA FRITAJA SA TARTUFIMA 50 g škampi (očišćenih) 30 g istarskog pršuta 30 g tartufa kadulja (par listića) šparoge/vrganji/šampinjoni maslinovo ulje jaje (samo žumanjak) poširati

Najvažniji sastojak nove fritaje je pjena od tartufa.

Radi se tako da se skuha krumpir u kori, bez soli i dodataka. Voda se sačuva, krumpir se usitni i napravi tekući pire u koji se dodaje bijeli tartuf ili ulje od tartufa. Krema se stavi u bocu za šlag.

Za fritaju se na mješavini maslinovog ulja i maslaca od tarufa sotiraju vrganji, odnosno ovisno o sezoni šampinjoni ili šparoge. Doda se pršut, listići svježe kadulje i škampi. Žumanjak se pošira. Za posluživanje staviti na tanjur sotiranu mješavinu, pjenom od tartufa, u sredinu dodati poširano jaje i posoliti cvijetom soli.

Deniz Zembo Restaurant Le Mandrać Opatija

jesen 2012.

Turizam Info 43

treći četvrtak u studenom vrijeme je za

Beaujolais Nouveau

Uživanje mladog Beaujolaisa krenulo je kao lokalni običaj iz Burgundije. No, nepretenciozno vino koje ne zahtjeva visoku gastronomiju i povoljnije je cijene pronašlo je svoje poklonike širom svijeta.

44 Turizam Info jesen 2012.

T

rećeg četvrtka u mjesecu studenome, točno u ponoć, mladi Beaujolais, Beaujolais Nouveau izlazi iz podruma u svijet. Iz gradova i sela istoimene pokrajine, otprema se u pospani Pariz i odatle kreće na putovanje diljem Europe, Amerike i cijele zemljine kugle.

No, Beuajolais Nouveau ne izlazi polako i tiho. Stvar je prestiža tko će ga dobiti i poslužiti prvi, uz veseli usklik Le Beaujolais Nouveau est arrivé! (stigao je mladi Beaujolais!). U tome se vinari i distributeri često služe avionima, helikopterima, kamionima, biciklima, sve kako bi zahtjevnim kupcima dostavili ovo mlado vino prije svih. Tako počinje jedan od najvećih i najzabavnijih globalnih vinskih događaja, koji je krenuo iz tek obične navade lokalnih proizvođača.

prodajamogla započeti samo i isključivo 15.11.

Francuska To se smatra godinom rođenja i početkom globalne popularizacije ovoga vina.

U godinama koje su uslijedile, marketing je uvelike kumovao rastu potrošnje Beaujolaisa Nouveau. Činjenicu da se vino iz podruma do kupaca dostavlja uz takav neviđeni šušur pratile su novine, pa se 15. studeni počeo željno iščekivati i izvan pokrajine Beaujolais. Prvo u Parizu, pa zatim i u svijetu, ove je lagano i nepretenciozno vino, vino za radost i veselje, počelo osvajati srca i tjerati brojne ljubitelje da noću čekaju trenutak kada će netko dostaviti prvu bocu.

Upravo zbog marketinških razloga, globalne potrošnje a u konačnosti i financijskih razloga, datum 15.11. promjenjen VINO ZA RADOST je u svaki treći četvrtak u studenome točno Nekada se tako u gradovima Lyonu i u podne, kada od 1985. godine službeno Beaujolaisu željno čekalo na jesen i mjesec započinje prodaja novog Beaujolaisa. studeni, onaj trenutak kada će se probati Beaujolais je vino koje danas spada u mlado vino. Vinari su mladi Beaujolais točikategoriju najpopularnijih i najznačajnijih li direktno u vrčeve, hitro ih dostavljajući u francuskih vina. Dobiva se isključivo od lokalne kafiće i barove gdje crne sorte Gamay kojom je zasađeno je oduševljeno mnoštvo uz oko 22.800 hektara. Berba započinje u poklike, fanfare i beskrajkolovozu, i obavezno se radi ručno. I OTAC BEAUJOLAISA no veselje očekivalo prve brzo. Brza berba, brza fermentacija i brzo kapi. Bilo je to vino upravo punjenje u boce posebnost su ovog vina i napravljeno za zabavu i koje miruje između (tek) šest do deset brzu konzumaciju, dok je tjedana, dakle do trećeg tjedna stustandardni Beaujolais dulje denog, i pije se do svibnja odležavao, čekajući svoje slijedeće godine. vrijeme.

Iako vinski znalci poneNo, vlasti su prvi puta kad osporavaju vrijednost 1938. godine odlučili stati Beaujolais Nouveaua i smaPravu slavu Beaujolaisu tome na kraj, te su donetraju ga obezvrijeđivanjem je osigurao trgovac i proizvođač vina sene regulative vezane za standardnog Beaujolaisa, možda Georges Duboeuf, proizvodnju i prodaju ovog je upravo jednostavnost njegov kralj Beaujolaisa. On je Amerikancima 1982. mladog vina. Nakon ratnih adut i snaga kojom osvaja tržigodine predstavio godina, točnije 1951. godište. Točno je da Beujolais nije za velike Beaujolais Nouveau, prevozeći ga ne regionalna je Udruga vinske priče, degustacije i filozofije, ali je Concordeom do SAD-a, vinara ponovno oživjela ova sigurno primjeren za neobavezna družene bi li i tamo dospio nekoliko minuta iza pravila, kada je Beaujolais nja, veselje i čašu više. I kako će reći ljuponoći, čime je prodro Nouveau prvi puta i službebitelji, ipak je to vino koje od svih crnih u američku kulturu i zagarantirao mu uspjeh. no tako nazvan, a njegova je vina najviše podsjeća na bijelo!

Burgundija Juliénas

St-Amou

Chénas Fleurie Moulin à vent Chiroubles Morgon Régnié CÔte de Brouilly

Belleville

Brouilly Beaujolais villages

Villefranche

Beaujolais

Najpoznatiji i najkvalitetniji Beaujolais dolaze iz sjevera pokrajine Beaujolais, iz desetak sela

Najpoznatiji proizvođači Georges Duboeaf, Louis Jadot, Bouchard Pere et Fils ili Drouhin, dok se među najpoznatije Beaujolaise ubrajaju Morgon, Moulin-à-Vent, Brouilly, Côte de Brouilly, Saint-Amour, Chiroubles, Chénas, Fleurie, Juliénas i Régnié.

jesen 2012.

Turizam Info 45

SEZONA SKIJANJA

Ski katalozi 2012/2013 Kamo na otvaranje sezone ili na slijedeće skijanje? Cijene?

Destinacije? Što ima novoga? Iako je vrijeme digitalizacije, sve je to još uvijek najljepše pročitati u dobrom, starom tiskanom katalogu... Potražili smo nove kataloge hrvatskih agencija za sezonu 2012./2013, i evo što donose...

RB TRAVEL

Agencija specijalizrana za Italiju s ponudom destinacija San Martino, Val di Fiemme, Val di Fassa, Val Gardena, Folgaria, Andalo, Madonna di Campiglio, Marilleva, Passo Tonale i neizostavnim Kronplatzom.

Posebno superski paketi koji obuhvaćaju prijevoz, smještaj i ski pass. www.rb-travel.hr

46 Turizam Info jesen 2012.

KOMPAS

Tradicionalno opsežan katalog na više od 200 stranica koji obuhvaća Austriju, Italiju, Francusku i Sloveniju.

POSEBNO Ski klubovi sa sa školom skijanja na gotovo svim destinacijama u Austriji i dvije destinacije u Italiji www.kompas.hr

ATLAS

Odlična ponuda Austrije sa šest atraktivnih destinacija (Gerlitzen Alpe, Bad Kleinkircheim/St. Oswald, Katschberg, Lachtal, Kreischberg/St. Lorenzen i Saalbach/Hinterglemm) te Italija s Tarvisiom, Kronplatzom, Alta Badiom, Civettom i Val di Fassom.

AUTOTRANS

Najraznovrsniju ponudu destinacija ove godine donosi Autotrans. Osim tradicionalno velike ponude Italije, te nešto skromnije Austrije, tu su Francuska i Slovenija gdje su uključena gotova sva najvažnija skijališta.

preporuke.

Posebno ponuda skijanja u Bosni i Hercegovini, na Jahorini, te Gorski Kotar.

www.atlas.hr

www.autotrans.hr

Posebno Best buy

Trg hrv. bratske zajednice 3a • Split Tel. 021/395-999 • 395-777 marketing@korp.hr • www.korp.hr

Agencija.NET program za vođenje turističkih agencija

značajke programa: grafički prikaz rezervacija sa mogućnostima proširivanja kapaciteta individualne prilagodbe izgleda rezervacijskog sučelja brz i jednostavan način pretraživanja i bookiranja raspoloživih kapaciteta formiranje i ispis ponuda i računa za agencije i goste automatizirano formiranje tečajne liste, slanja i prijave gostiju tz-i i mup-u brzo formiranje cjenika za selektirane partnere prema nabavnoj cijeni sigurnost podataka (svakodnevni automatizirani backup podataka) rad u ime i za račun domaćina rekapitulacije računa i prometa po raznim kriterijima i razna statistička izvješća Web Deskto p katalog aplikac pristup bazi bilo gdje u bilo koje vrijeme ija uz uvjet pristupa internetu transferi gostiju Podaci ...i brojne druge

mogućnosti...

WEB katalog za goste i partnere

• Brojni kriteriji pretrage kapaciteta • Neograničen unos slika i detalja objekta

Web stranice

orp.hr www.k

Mogućnost BESPLATNOG korištenja programa do kraja 2012!

nazovite nas na 095/ 906 2708 ili 021/ 395 999 (777) dogovorimo besplatnu prezentaciju na Vašoj lokaciji, u našim prostorijama, putem telefona, skypea i/ili Teamviewera

DIGITALNI TISAK prospekti - letci cjenici - vizitke - katalozi

051 271 190 Digitalni tisak • Info Lab Mediji d.o.o.

Andrije Štangera 28 • 51410 Opatija • Hrvatska

Web katalog

20 godina iskustva u opremanju wellnessa

Hotel SOL Umag

Hotel Conservatorium Amsterdam

Hotel TALASSOTERAPIJA Crikvenica

Terme ČATEŽ

Hotel LAGUNA PARENTIUM Poreč

Hotel ISTRA Crveni otok, Rovinj

TRGO-TREND d.o.o.

NOVA SPA Zagreb

Ljubljanska 2, HR-10431 Sv. Nedjelja tel 01 33 73 940 - fax 01 33 73 944 e-mail: trgo-trend@zg.t-com.hr

www.tt-wellness.com

48 Turizam Info jesen 2012.

Fitness spa centar VITA Zagreb

Hotel ELAPHUSE Bol

Hotel MOLINDRIO Poreč

Hotel VILLA DUBROVNIK

Hotel MOZART Opatija

TAO CITY Zagreb

Hotel ARISTOS Zagreb

Hotela LONE Rovinj

Hotel IMPERIJAL Rab

Hotel KORKYRA Vela Luka

Hotel SPORT Ivanić Grad

Hotel SOL CORAL Umag

Hotel LE MERIDIEN Split

SAUNE • PARNE KUPELJI • RELAX TUŠEVI DOŽIVLJAJA • MASAŽA HIDROMASAŽNI BAZENI LEDENE FONTANE • KNEIPP KUPELJI INTERIJERI • PROJEKTI I 3D ANIMACIJE

Wellness Prije nekoliko godina svi su bili zaraženi euforijom wellnessa. Kakvo je stanje danas? Gdje se može kvalitetno odmoriti i uživati u dobrom wellnessu. Odabrali smo neke najpoznatije wellness centre u Hrvatskoj i donosimo kratki prikaz. Za početak vratili smo se u Antiku...

Pripremila: Barbara Požarić Foto: Adriano Požarić, Arhiva

WELLNESS POVIJEST

RIMLJANI PRVI UŽIVALI U WELLNESSU Govoreći o wellnessu, ne možemo zaviriti u povijest...

Ono što danas poznajemo pod imenom wellness, bilo je starim Rimljanima nezobilazan i izrazito važan dio svakodnevice. Nije postojao grad bez termi, koje se u potpunosti smatraju rimskim izumom.

U

Lošinjski Apoksiomen vjerojatno čisti tijelo strugalicama, nakon vježbi a prije odlaska u wellness

terme su mogli odlaziti svi, i bogati i siromašni. U termama se družilo, jelo, sklapalo poslove, dogovaralo ratne akcije. O tome koliko Rimljanima bile važne, dovoljno govori i Ciceronova izjava kako je zvuk gonga koji najavljuje otvaranje kupališta, milozvučniji od glasa filozofa u školi.

Radni je dan Rimljana započinjao zorom, pa su i u terme odlazili prilično rano, već oko dva sata poslijepodne. Ulaz u terme se naravno naplaćivao, ali je cijena bila prilično razumna kako bi kupanje bilo dostupno svima.

Kupališta su bila luksuzno uređena, o čemu svjedoče i mnogobrojne ruševine i mozaici pronađeni na području nekadašnjeg Rimskog Carstva.

FITNESS I WELLNESS U termama se ostajalo po nekoliko sati, nakon čega su Rimljani

odlazili kućama na opuštenu večeru. Sukladno tadašnjim običajima, terme su imale odvojene prostorije za žene i muškarce. No, ženama nije bilo dozvoljeno birati termin pa su u terme mogle ići samo u jutarnjim satima kada ondje nisu bili muškarci. Osim toga, plaćale su i dvostruku cijenu za korištenje svih sadržaja termi.

Wellness se tada nazivao kupanje, a to je bio dug i složen postupak koji se odvijao grupno. Prvo bi se u svlačionici ostavljala odjeća i dnevne sandale u posebno za to izgrađenim nišama i malim ormarićima. Mnogi su kupači dolazili u pratnji robova, koji su im nosili opremu u slučaju da im zatreba, ili su im čuvali odložene stvari. Iako ne postoje pisani zapisi o tome što su Rimljani odijevali prilikom posjeta termama, čini se da za razliku od Grka ipak nisu bili goli već

KUPANJE U TERMAMA Tepidarium

Apoditerium Svlačionica u kojoj se ostavljala odjeća i sandale 50 Turizam Info jesen 2012.

Palestra Vježbalište unutar termi, najčešće se nalazilo na otvorenom

Mjesto s toplim i ugrijanim zrakom gdje se je tijelo polako adaptiralo na više temperature kupanjem u mlakoj vodi

Terme u engleskom gradu Bathu najbolje su očuvane rimske terme koje su danas interaktivni muzej i jedna od najposjećenijih turističkih destinacija

su imali neke vrste tunika, a na nogama posebne sandale koje su štitile noge od topline ugrijanih podova.

Nakon što bi se odložila odjeća, prvo je na redu bilo vježbanje u palestri. Prije vježbanja tijelo se namazalo uljem, a vježbe su uključivale dizanje utega, hrvanje, igre loptom, trčanje ili plivanje u bazenu. Kako je nakon toga tijelo imalo naslage znoja i blata, a sapun u današnjem smislu riječi nije bio poznat, za skidanje blata s kože korištene su posebne strugalice izrađene od bronce ili željeza (strigili). Uz robove koji su nosili strigile, eterična ulja koja su se utrljavala u kožu kako bi se skinulo blato, žlicu za polijevanje vodom i ručnike, započinjalo je ono što mi danas poznajemo kao wellness.

Kupanje je počinjalo u tepidariumu, prostoriji s mlakim zrakom koja je imala grijane zidove i podove. Ondje se tijelo lagano zagrijavalo

i pripremalo za boravak u caldariumu. Caldarium je bio dio termi s najvišom temperaturom gdje se tijelo čistilo boravkom u ovećoj kadi ili pak manjem bazenu s vrlo zagrijanom vodom. Doza osvježenja stizala je iz male fontane, labruma, koji je po ugrijanim ramenima, vratovima i licima rimskih patricija lagano prskao mlaku vodu.

Nakon što bi završili tretmani visokim temperaturama, tijelo je polagano dolazilo na normalnu temperaturu u tepidariumu, da bi se nakon toga uranjalo u bazen s hladnom vodom u prostoriji nazvanoj frigidarium. U ostalim prostorijama u termama nalazile su se parne kupelji, kao i ondašnje varijante današnjih sauna, a obavljale su se i masaže eteričnim uljima.

Terme nisu bile važne samo zbog higijene, već su postale

sastavni dio načina života. Nakon kupanja rimskim je građanima bilo omogućeno čitanje u bogato opremljenim knjižnicama, postojale su dvorane za rasprave, organizirani su nastupi pjesnika i umjetnika. Unutar termi nalazile su se i trgovine, što je pridonijelo da postanu jedno od najzanimljivijih mjesta za okupljanje i okrjepu duha i tijela. Ne biti u termama, značilo je biti na margini društvenih događanja!

Rimljanke su u terme mogle samo u jutarnjim satima, kada ondje nisu bili muškarci, i plaćale su dvostruku cijenu za korištenje sadržaja

Caldarium Najtoplija prostorija unutar termi, kombinacija današnjih sauni i kupelji. Vrela voda temperature iznad 40ºC sa 100% vlage služila je za otvaranje pora.

Kupanje je završavalo uz nastupe pjesnika, drame ili čitanje u bogato opremljenim knjižnicama

Frigidarium Prostorija s manjim bazenom s hladnom vodom u kojem su se zatvarale pore jesen 2012.

Turizam Info 51

WELLNESS POVIJEST

naša najstarija wellness destinacija Pripremio: Amir Muzur

Bez obzira prezentira li se wellness kao usluga, pokret, ugostiteljsko-turistička orijentacija ili kultura življenja i uživanja, danas se o njemu najčešće govori kao o novosti koja je proistekla iz modernog načina života i njemu shodnih potreba. Međutim, ako se o wellnessu razmišlja semantički, postaje očitim kako je taj izum neusporedivo stariji - star barem koliko i zasićenje okolinom kombinirano sa suviškom u privatnom ili obiteljskom budžetu.

V

eć je Villa Angiolina prva Scarpina vila podignuta u Opatiji, otvorena gostima upravo s idejom da njegovim prijateljima pruži priliku za otisnuće iz svakodnevice, ugodan i zdrav zrak, šetnju kroz perivoje autohtone ili implantirane strane vegetacije, a onda i kupanje u moru. Opatijska je povijest, povijest dokazivanja kako je baš Opatija pravo mjesto

52 Turizam Info jesen 2012.

za odmor i liječenje, da se u ovdašnjem, aerosolom i eteričnim uljima obogaćenom zraku, kao i u donedavno čistom moru i kupkama prenijetim u moralno-praktični komfor hotela i kuća, može ne samo ozdraviti, već i prevenirati narušavanje zdravlja. Radi mode slijeđenja vladarskih, plemenitaških, umjetničkih i političkih glamuroznih uzora, mnogobrojni imućni i dokoni

Prvi Opatijski fitnes nalazio se u sanatoriju u villi Stein, poznatijoj kao Zander-institut, dvorani koja je nalikovala čistoj blistavoj tiskari, punoj dobro održavanih strojeva, kolica, zupčanika i remenja kojima su se natezali puni gospodski trbusi, imitiralo veslanje i hodanje

Europljan slijevali su se u tu našu Opatiju i odlazili iz nje oduševljeni klimom, uslugom i društvom. Sretni su gosti, zdravi ili bolesni, imali na raspolaganju sijaset procedura od kojih bi većinu i današnji wellness-centri rado uvrstili na popis svojih usluga.

OPATIJSKI SANATORIJI Opatijski su se sanatoriji uglavnom specijalizirali, bilo za određene skupine bolesti, bilo po specifičnosti ponude koju su reklamirali. Doktor Stephan Isor Stein počeo je raditi u Opatiji nekoliko godina prije no što je, 1904., otvorio svoj sanatorij. U Opatiji je sanatorij otvorio u vili Stein, poznatijoj kao Zander-institut, dvorani koja je nalikovala čistoj blistavoj tiskari punoj dobro održavanih strojeva, kolica, zupčanika i remenja kojima su se natezali puni gospodski trbusi, imitiralo veslanje i hodanje.

Stein je svoju ustanovu ustrojio po načelima Šveđana Petera Linga i Gustava Zandera: prvi je razradio sustav vježbi za svaku mišićnu grupu, a drugi osmislio adekvatne sprave koje pri pokretanju mišićima pružaju dozirani otpor, što bi bio pandan današnjem fitnessu.

Izuzev Zanderovih mašina, Stein je aplicirao i ručnu i vibracijsku

masažu, rendgendijagnostiku i rendgen-terapiju.

Hidropatskim rekvizitima, pak, raspolagala je većina sanatorija, pa i ambicioznijih pansiona.

Tako se u Opatiji na nekoliko mjesta moglo liječiti električnim kupkama koje su mogle oplakivati cijelo tijelo ili samo kombinacije ruku i nogu. Kupke s dodatkom ugljične kiseline i nekih minerala omogućivale su resorpciju ugljičnog dioksida i posljedičnu neutralizaciju mliječne kiseline u tijelu i veći podražaj centra za disanje (prema tome i bolju respiraciju). Za zračne kupke (Luftperlbad) bilo je karakteristično uvođenje mjehurića zraka u kadu, što je djelovalo kao ugodni podražaj i smirivalo kupača. Hidropatija je podrazumijevala i različite vrste tuševa (škotski, s izmjenjivanjem toplog i hladnog mlaza; magleni, s vrlo finim štrcanjem itd.), parne kupelji, saunu, obloge i umatanja, trljanja i polijevanja, kupke toplim zrakom (Heissluftbad) aplicirane kao struja na bolesni zglob, kupke s ekstraktima i dodatcima mirišljivih soli, eteričnih ulja, norveških algi. Hladne kupke (Kaltbad) značile su nekoliko minuta zagnjurenosti u vodu ohlađenu na 10-150C, a francuske sjedeće kupke s lokalnim tuširanjima (vaginalnim, hemoroidalnim, rektalnim,

Opatija je prva uvela vježbe po uzoru na dvjestotinjak sličnih senatorija diljem Europe, prema doktrini švedskog liječnika i nastavnika gimnastike Gustava Zandera

lumbalnim) mi bismo danas nazvali Jacuzzi.

Kod sjedećih je i stopalnih kupki (Sitzbad, Fußbad) pacijent uglavnom bio u bačvi angažiran najviše do pupka, ali nije smio čitati budući da su te kupke, kako se to lijepo i koncizno objašnjavalo, odvodno sredstvo, a čitanje dovodi krv u mozak i aktivira elektricitet u tom dijelu, dok bi i toplina i elektricitet trebali biti odvedeni dolje. OzetBäder bile su pak pjenušave kisikom bogate kupelji (po patentu dr.

Sarasona) za “srce, krvožilje, bubrege, živce, endokrine i plućne boli”.

Od dijetetskih su se metoda u Opatiji oglašavale i kure kefirom (protiv kroničnog zatvora i kod bezmesne dijete), mlijekom (kod akutnih i kroničnih bolesti bubrega) i grožđem (Traubenkuren: do 3 kg grožđa na dan kao diuretik i purgativ, kao lijek protiv gihta, bolesti žučnjaka, bubrega i jetre, opstipacije).

Zavidan popis usluga koje su se nudile u sanatorijima, činio je pripadnike ondašnje aristokracije lijepima, mršavima, zdravima.

Slično kao i današnji wellness centri, ondašnji su sanatoriji predstavljali zdravi odmak od svakodnevice, danas na sreću dostupan svima.

U Opatiji su u 19. stoljeću bili popularni sanatoriji koji su nudili uslugu liječenja, oporavka i brige o ljepoti pa su postojale i inačice današnjih solarija jesen 2012.

Turizam Info 53

Kamo na wellness Rovinj • Opatija • Hvar • Lošinj • Tuhelj • Sv. Martin • Novigrad • Krapina • Savudrija

11 WELLNESSA *

TOP

OVE JESENI

HR Istražili smo što je novoga u ponudi wellnessa za ovu jesen. Konzultirali smo i forumaše, te su ovo ponajbolji wellnessi koje bi trebalo posjetiti SLOŽENI NASUMIČNIM REDOM

*

jesen 2012.

Turizam Info 55

WELLNESS JESEN Opatija

1

Grand Hotel Adriatic Tantra Spa & Beauty

Jedana od rijetkih wellnessa koji možete iznajmiti za za privatni party

2

Smješten na osmom katu hotela, ovo je jedan od wellnessa s najljepšim pogledom na Kvarner i otoke, s puno svjetla, sunca ili mjeseca ukoliko ga koristite u večernjim satima i izrazito ugodne atmosfere. Osim pogleda, prednost mu je i veličina, pa je idealan za one koji vole manje wellnesse i žele mir i intimu. Sadržaji bazen s toplom morskom vodom, jacuzzi,

Hotel Ambasador Five Elements Wellness

Izrazito atraktivan wellness centar, modernog dizajna, odličan odabir za romantičan vikend u Opatiji, za one koji vole dašak glamura. No, iako se prostire na 1300 metara četvornih svaki je dio wellnessa intiman, s posebnom pažnjom posvećenom ritualima za manje grupe ili parove kojima je namijenjeno i nekoliko posebnih sadržaja.

Sadržaji sauna centar (finska sauna, turska kupelj, bio sauna, masažni tuševi, whirlpool za 7 osoba), obnovljeni unutarnji bazen s grijanom morskom vodom, dječji bazen dubine 40 cm, fitness Cijena Spa relax: 160,00 Kn (do 3 sata), 180,00 Kn vikendom i praznikom, Spa relax day (spa relax, bazen, fitness) 300 kn Posebno Cocoon – soba s vodenim krevetima, Jaspis Spa sadrži tursku i kristalnu kupelj saunu namijenjene privatnom opuštanju u grupama dok je soba Obsidian namijenjena za parove koji žele uživati u tretmanima za dvoje www.liburnia.hr

56 Turizam Info jesen 2012.

aromatizirana finska sauna i turska kupelj, aromatizirani kromo tuševi, relax zona.

Cijena 100,00 Kn (4 sata) / 140,00 Kn vikendom i praznikom. Posebno Tantra Beauty centar s ponudom masaža i antiage tretmana. Spa centar se u noćnim satima može koristiti za privatne zabave, proslave rođendana ili djevojačke večeri. www.hotel-adriatic.hr

Opatija

3

Carolea Spa Kempinski Hotel Adriatic

SAVUDRIJA

Carolea Spa ponudom, uređenjem i pristupom odskače od prosjeka. Izbor za one koji žele nešto više, na 3000 metara može se pohvaliti najkompletnijom ponudom wellnessa na jednom mjestu.

Kako je u ponudi hotela i golf teren, te četiri tenis terena i fitness, dobar je odabir za one koji se žele posvetiti i aktivnijem vikendu. Sadržaji unutarnji bazen, grijani vanjski bazen, Whirlpool, sobe za parove s hidromasažnom kadom i rasulom, komora za plutanje, ledena kabina, kneipp zona, zona za opuštanje s vodenim krevetima, rimska parna kupelj, bio sauna, aroma sauna, švedska i finska sauna, turski hammam, rasul, fitness. Posebnost Paketi Istrian Truffle Dream od rujna do studenog s uključenim bežičnim internetom. Cijena 345 Kn / sauna i bazen (3 sata) 185 Kn www.kempinski.com

jesen 2012.

Turizam Info 57

WELLNESS JESEN

4

Wellness Aurora LOŠINJ

Wellness koji nudi odmak od klasične ponude. U prvom redu se to odnosi na orijentaciju hotela prema ponudi aktivnog odmora u cjelini, pa je ovdje wellness kombiniran sa šetnjama lijepom prirodom, vožnjom bicikla ili uživanju u miomirisnim lošinjskim biljkama, koje su i temelj tretmana i ponude wellnessa. Preporuka za sve dobne skupine i sve one koji vole kombinaciju aktivnosti i opuštanja.

Sadržaji tri različito dizajnirane relax sobe, finska i bio sauna, turska kupelj, aromatizirani tuševi s tropskim efektima, laconium s kromoterapijom

5

iz kojeg se pruže jedinstven pogled na more, 4 unutarnja bazena. Cijena sauna (2 sata) 70,00 Kn, bazen (2 sata) 40,00 Kn. Posebno velika ponuda relax programa od jednostavnijih i povoljnijih pa do paketa koji uključuju kompletnu njegu lica i tijela. U tretmanima se koriste ljekovite biljke i esencijalna ulja iz lošinjskog bilja, a u ponudi su posebno prilagođeni programi za trudnice i poslovne ljude.

Iz Zagreba do Lošinja do kraja prosinca svakog petka vozi i besplatni autobus koji se vraća nedjeljom. www.losinj-hotels.com

Milenij Grand Hotel 4 opatijska cvijeta

Prostran i ugodan wellness s puno sadržaja. Izdvajamo bazen pogodan za djecu koji je izdvojen, dok su saune, jacuzzi i ostali sadržaji na nižoj etaži. Veliki izbor voća i čajeva za svaku pohvalu, a preporuka je za one koji žele romantičan bijeg i odmak, ali isto tako i za obitelji s djecom. Sadržaji vanjski/ unutrašnji bazen s podvodnim masažama, terapeutski bazen s podvodnim masažama, whirlpool, finska sauna s kromo / kristalo terapijom, turska kupelj, ledena fontana, fitness, solarij. Cijena 120,00 kn (3 sata) / 150,00 Kn vikendom i praznikom. Posebno Wellness paketi za jedan dan Camelia Dream, ili trodnevni programi Smiraj jeseni posebno prilagođeni za njegu lica i tijela u jesen na bazi 3 noćenja. ww.milenijhoteli.hr

58 Turizam Info jesen 2012.

Opatija

LOŠINJ

Villa Magdalena krapinske toplice

6

KRAPINA

Za razliku od velikih i poznatijih wellness centara, wellness centar Villa Magdalena vrijedan je preporuke za sve one kojima je na prvom mjestu mir i intima, daleko od bilo kakve gužve. Smješten na panoramskoj etaži hotela, nudi i smirujući pogled na obližnje zagorske brege, uz širok izbor tretmana, kakav možda i ne bi očekivali u manjem wellnessu. Sadržaji whirlpool s termalnom vodom, finsku i bio sauna, infra sauna, grijana klupa, relax zona Cijena 15 Kn, vikendom 120 Kn Posebno Moguć smještaj u apartanima s jacuzzijem s termalnom vodom, veliki izbor vikend wellness paketa, odličan restoran u sklopu ville www.villa-magdalena.net

NOVIGRAD

7

HOTEL Maestral Novigrad

Preporuka za one koji žele kvalitetno opuštanje, ali i za one koji žele aktivan wellness, teretana s velikim brojem sprava i najmodernijom opremom. Puno sadržaja, impresivna veličina wellnessa (2.500 m2) gdje svatko može pronaći kutak za sebe pa je dobar odabir za sve generacije. Sadržaji saune, whirlpool, relax soba, unutarnji bazen s grijanom morskom vodom, whirlpool, VIP soba Lalande (jacuzzi, finska sauna, vodeni grijani ležaj, mogućnost masaže), fitness Posebno Loong Wellness night svakoga petka od 21.00 – 24.00, uključene saune (finska, turska, biosauna), bazen s grijanom morskom vodom, relax zona i piće dobrodošlice, cijena 100 kuna.

Sve saune su izrađene u istarskom kamenu s pogledom na Novigrad. www.laguna-novigrad.hr

jesen 2012.

Turizam Info 59

WELLNESS JESEN

8

Sensori SPA Adriana Hvar

HVAR

9

Spa & Golf resort Sveti Martin na Muri

Kompleks nastao na termalnim izvorima nudi veliki broj kvalitetnih wellness sadržaja gdje je veliki plus i golf teren. Uz uslugu, pohvale idu i velikom broju wellness paketa u ponudi, s dobrim omjerom cijene i sadržaja, a namijenjeni su za parove, obitelji ili društva. Sadržaji: SpaRelax centar sauna: parne i finske saune, Hamam sa zvjezdanim nebom, rimska parna kupelj, laconium (blaga i suha sauna), tuševi iznenađenja, ledene spilje sa sibirskim nebom, kneippove kupke, hladni bunar, soba za kromoterapiju, Spa Body centar masaža i Spa Beauty. Posebno: VIP Spa Suite koji se može unajmiti na 3 sata s finskom saunom i parnom kupelji, hidromasažnom kada s kromoterapijom i relax prostorom, s uključenom masažom. www.toplicesvetimartin.hr

60 Turizam Info jesen 2012.

Preporuka za one koji žele odvojiti nekoliko dana za pravi odmor, doživjeti otok Hvar izvan glavne sezone i uživati u opuštanju, suncu i promjeni sredine. Ekskluzivan, dizajnerski spa centar koji se prostire na više od 1300 metara četvornih, a izdvaja ga i to što tretmane bazira na holističkom pristupu, s naglaskom na zdravlje u cijelosti. Sadržaji: VIP spa apartman, salon za njegu noktiju, prostor za odmor, movement studio, jacuzzi, parna kupelj, bazen, tropski tuševi, vanjski whirlpool. Cijena: 160,00 Kn Posebno: bazen na krovu hotela s grijanom morskom vodom, kozmetika na bazi lokalnog bilja, kombinacija masaža, vježbe yoge i pilatesa (movent program), hidroterapije i estetske njega, savjeti stručnjaka s fokusom na zdravlje u cijelosti. www.suncanihvar.com

SVETI MARTIN NA MURI

10

ROVINJ

11

TERME TUHELJ

Svijet sauna najveći je prostor sauna u Hrvatskoj s bogatom ponudom dodatnih sadržaja za relaksaciju i opuštanje gdje gosti mogu uživati u brojnim programima, wellness baru, relax prostorijama, vodenim krevetima i ljuljačkama. Terme Tuhelj sve se više ističu kao jedan od wellness centara u kojem se svake sezone dosta radi na unapređenju i ponudi novih sadržaja, zbog čega su preporuka za gotovo sve dobne skupine.

Za djecu i obitelji je tu veliki unutarnji bazen, a za one kojima je najvažniji kvalitetan wellness tu je svije sauna, najveći takav u Hrvatskoj. Ove je godine poseban program pripremljen za starije, a tijekom jeseni je isto tako na raspolaganju veliki broj paketa.

SADRŽAJI SPA e VITA centar, svijet sauna +s četiri finske saune i 3 parne saune, laconium, whirlpool, vodeni kreveti Kneipp staza, Whirlpooli, ledena jama, hladni bazen, wellness bar. CIJENA 260 Kn. POSEBNO novi hotel Well, animacija za djecu, Svijet sauna, odličan restoran u obližnjem dvorcu Mihanović. www.terme-tuhelj.hr

Hotel Lone ROVINJ

Kao i sam hotel, i wellness je u Loneu mjesto gdje se posvetilo puno pažnje dizajnu, pa će svi oni koji vole da je wellness povezan sa terasom, odnosno prirodom, ovdje će doći na svoje. Mi bismo ga preporučili poslovnim ljudima, uz veliki izbor masaža i tretmana i kvalitetan fitness. Posebnost ”Potopljena soba“, koja pruža mogućnost plutanja i relaksacije na hidromasažnim ležajevima i sjedalicama, Vitality bar s izborom svježe cijeđenih sokova od voća i povrća

TUHELJ

jesen 2012.

Turizam Info 61

Dekanterizavina Lijepi, neobični, funkcionalni ili ne, dekanteri su kao i vino, uvijek izazivaju polemiku. Poneki će vinski znalci tako zagovarati njihovo korištenje, drugi će biti čvrsto protiv. Naravno, nisu sva vina za dekantiranje, ali korištenje dekantera svakako pridonosi prezentaciji, glamuru i ekskluzivnosti kod serviranja vina.

Dekanteri mogu biti različitih oblika, no najbitnije je da je najširi u dijelu gdje se vino dotiče sa zrakom, kako bi se što bolje prozračilo. Naravno, ako je svrha dekantiranja i prezentacija, ona će biti atraktivnija ako je takav i dekanter

62 Turizam Info jesen 2012.

Š

to je ustvari dekantiranje?

Najkraće rečeno, to je prelijevanje vina iz originalne boce u drugu posudu, dekanter, kako bi se oslobodilo taloga, odnosno kako bi se prozračilo, prodisalo i oslobodilo arome. Upravo je uklanjanje taloga i posluživanje "estetski prihvatljivog" vina na gospodske stolove razlog nastanka elegantnih staklenih dekantera još u davnom 19. stoljeću, a varijacije takvih dekantera koristimo još i danas.

No, iako je vino u dekanteru sigurno lijepo i ekskluzivno, s obzirom da se način proizvodnje vina od 19. stoljeća bitno unaprijedio, danas više nije potrebno dekantirati baš svako vino, iako postoje vina koja bez dekantiranja ne mogu postići svu svoju ljepotu i punoću.

To su prije svega ona vina koja stare i odležavaju u boci, češće crvena nego bijela, kod kojih se zbog dužeg odležavanja stvara talog koji je neugodan ne samo oku, nego i nepcima, pa ga treba eliminirati.

Dekantiranje je dobro i za mlada vina, koja u velikoj površini

dekantera dolaze u dodir sa zrakom, pa se oslobađaju sve skrivene i kompleksne arome, okusi i mirisi, i vino postiže svoj maksimum. Pogrešno je misliti kako se to odnosi samo na "velika" i skupa vina, jer na jednak način može "zaživjeti" i vino iz lokalnog supermarketa.

Dekantiranje nije kompliciran postupak, no treba paziti da dekanter bude uvijek čist, bez mrlja i arome nekog prethodno dekantiranog vina. Ako dekantiramo kako bi se ukonio talog, onda bi on trebao ostati u maloj količini koju ostavimo u grlu boce, a ako vino prozračujemo, jednostavno ga ulijemo u dekanter i zavrtimo nekoliko puta. Vina u dekanteru mogu biti od nekoliko minuta koliko je potrebno za lagano prozračivanje mlađih vina, pa sve do nekoliko sati za starija vina.

Primjerice Barolo može u dekanteru biti i do 24 sata. Najbolje je ukoliko je dekanter od stakla, jer se tada vino može vidjeti u svoj svojoj ljepoti, dok će tamni, dekorirani dekanteri smanjiti doživljaj.

Poželjno dekantirati

Vina koja trebaju dodir sa zrakom kako bi prodisala, nakon preljevanja u dekanter lagano zavrtite, pustite da se smire i nakon toga servirajte u čaše

Čišćenje dekantera Ukoliko se ne održava ispravno, u dekanteru često znaju zaostati ostaci taloga ili arome, naročito od crnih vina. Tada pomaže ispiranje limunovim sokom, sodom bikarbonom ili jabučnim octom a za čišćenje se koriste i posebni alati i kuglice. Nikada se ne koristi deterdžent, a dobra je i kombinacija smrvljenog leda i soli.

Mladi paški sir najbolji je na jesen. Stari zrije više od godine dana, cjenjeniji je i rijetko ga se može dobiti, rezervirati čak i do godinu dana unaprijed

Barolo, Bordeaux Cabernet Sauvignon Zlatan plavac barrique Plavac Murvica Ottocento crno Clai Chardonnay Tomac Malvazija Antica Roxanich

jesen 2012.

Turizam Info 63

64 Turizam Info jesen 2012.

DOLINA OBILJA

NAPA

CALIFORNIA (USA)

N

apa Valley. Pitoreskna dolina u kojoj trava kao da je zelenija, nebo plavije, a američki san ostvariviji nego drugdje. Mjesto na kojemu Bog nije bio škrt, i dao je više, čekajući da vidi kako će i što čovjek ovdje učiniti. A učinio je puno... Burna prošlost dala je Napi svega, no gotovo od trenutka kada je prvi doseljenik stupio nogom na ovo plodno tlo sjeverne Kalifornije, jedno je bilo sigurno – vinova loza ovdje uspijeva kao malo gdje na svijetu.

Napa je danas za Ameriku ono što je za Europu Toskana, dolina Rhone ili neka druga destinacija zbog koje bismo se satima vozili u avionu, automobili, pa čak i jahali na magarcu ako treba. Samo da je vidimo, pomirišemo, osjetimo... Najbolji spoj prirode, turizma i vina. Bogato područje doline Napa otkrili su još Indijanci. Na ovome je prostoru dugome pedesetak a širokome tek osam kilometara obitavalo nekoliko plemena u međusobnoj slozi, hraneći se samo obiljem plodova koje im je davala izdašna

Pripremili Barbara & Adriano Požarić Foto Adriano Požarić,

jesen 2012.

Turizam Info 65

DESTINACIJE NAPA

priroda. Ime su joj dali Indijanci iz plemena Wappo, na čijem jeziku riječ napa znači obilje.

S kolonizacijom Amerike u Napu stižu doseljenici, pa je prva povijest doline obilježena ratovima Meksikanaca, Engleza i Rusa. No, u vrijeme mira ti isti zaraćeni protivnici počinju saditi prve ratarske kulture, koje dobro uspijevaju na iznimno plodnom tlu.

Do 1858. godine Napa je bila rijetko naseljena ratarskim stanovništvom, no tada je na na okolnom području otkriveno zlato i cijelu Ameriku zahvaća zlatna groznica.

Prema zapadu kreću horde iz svih krajeva Sjedinjenih Država, željni boljeg života.

U Napu to donosi, željeznicu, industrijski razvoj, ali i nove stanovnike.

Među njima je i nekolicina Europljana koji su se na starom kontinentu bavili vinom.

Prepoznaju kvalitetu tla, uvidjevši da bi ovo mogao biti ne zlatni, nego vinski El Dorado.

Usporedo, počinje se razvijati i turizam. Pisci i pjesnici, te stanovništvo San Francisca koji je od Nape udaljen tek sedamdesetak kilometara, nalaze utočište u suncem okupanoj dolini, bježeći pred maglom, zimom i vjetrom. Robert Louis Stevenson, jedan od najpoznatijih američkih autora piše o termalnim izvorima, popularizirajući Napu. Vino se počinje proizvoditi 66 Turizam Info jesen 2012.

sve ozbiljnije, i Napa kreće putem vinske regije, želeći harmonična i puna, kvalitetna vina kakva su se u to vrijeme radila u Europi.

ZEMLJA ZA DOBRA VINA Već 1859. godine Englez John Patchett podiže u Napi prvu pravu vinariju od kamena. Dvije godine kasnije, 27-godišnji pruski emigrant Charles Krug osniva svoju vinariju i postaje jedan od najcjenjenijih vinara, a iz okoline Mainza u Napu stižu i braća Jacob i Frederick Beringer. Naučeni raditi s vinom u njemačkoj dolini Mosel, uviđaju da je ovdje tlo slično. Kupuju zemlju i 1876. godine kreću u posao, a vinarija Beringer jedina je koja sve do danas radi bez prekida. Zanimljvo je da su upravo njihovi nasljednici utjecali i na razvoj vinskog turizma. Nakon prohibicije, tridesetih godina prošloga stoljeća, bili su prvi koji su tiskali promotivne letke sa sloganom “Svi putevi vode u Beringer”, a često su kao goste na vinske probe pozivali i tadašnje legende Hollywooda poput Clarkea Gable i Carole Lombard, nakon čega su u Napu željeli dolaziti svi.

No, krajem 19. stoljeća u Napi se istražuje i radi, počinje se proizvoditi sve kvalitetnija vina, koja konačno svojim svojstvima

U dolini Nape svaki je kvadratni metar iskorišten za vinograde i upečatljive vinarije i vinske podrume. Od ukupne kalifornijske proizvodnje vina u Napi se proizvede svega četiri posto

DESNO NA VRHU Vinarija Beringer jedna je od prvih u dolini Nape.

Jakob i Frederick Beringer stigli su u Napu iz Mainza te su ovdje počeli uzgajati europske sorte a danas se u njihovoj kući pod imenom Rhine house nalazi kušaonica

DESNO U SREDINI Napa je u nekim segmentima tipično američka. Castelo di Amorosa je zdanje koje podsjeća na europsku srednjovjekovnu povjest a izgrađeno je samo prije dvadesetak godina

DESNO DOLJE Obilazak doline posebni je doživljaj vinskim vlakom kojim se za tri sata obiđe cijela dolina uz posjet vinarijama i ručak u vlaku s vinskom degustacijom

Plodnost tla kakvu srećemo u dolini Nape, jedinstvena je u svijetu na geografski tako malom prostoru. U dolini dugoj pedesetak i širokoj otprilike osam kilometara postoje tla aluvijalnog i vulkanskog podrijetla koja su se formirala tijekom više od 60 milijuna godina.

Dolina je inače nastala kolizijom zemljinih ploča, djelovanjem vulkana i potresa te poplavama aluvijalnih voda iz zaljeva San Pablo, koje su nekada dosizale i do područja na kojem se danas nalazi grad Yountville.

Sve je to utjecalo na to da se stvore različita tla, kojih je do danas identificirano čak 30 različitih vrsta, od šljunkovitog, do glinenog i muljevitog tla. Takva struktura tla jako utječe na razvoj vegetacije, poglavito vinove loze, za čiji je rast i razvoj najpogodnija.

Iako je tlo u samoj dolini plodnije nego na brežuljcima na kojima se nalaze vinogradi, iskustva su pokazala da su upravo takva rjeđa i kamentija tla u kojima se vinova loza mora boriti kako bi u njih prodrla, razlog manjih bobica na grozdu s većom koncentracijom boje i okusa.

Koliko je tlo jedinstveno dokazuje i činjenica da se ovdje doslovno između vinograda kraj grada nalazi i jedan gejzir. Ovaj prirodni fenomen, jedan je od od tri u svijetu koji se nazivaju Old Faithfull i redovno izbacuju vodu u intervalima od dvadesetak minuta..

Gejzir je jedna od zanimljivijih atrakcija doline Nape, koju su spretni Amerikanci okružili stadima koza i ljama, te parkiralištem za kampere i sadržajima za djecu u kojem se moće provesti ugodan dan. Ulaz naravno nije besplatan već se plaća 10 dolara, a zanimljivo je da se prospekti o gejziru tiskaju na ukupno 38 stranih jezika, između ostalih i na bosanskom.

jesen 2012.

Turizam Info 67

DESTINACIJE

nalikuju onima iz Europe. Tome je puno pridonio Agoston Haraszthy, koji je smatrao da bi se ovdje trebale uzgajati europske sorte te dopremio sadnice, a inzistirao je i na kupažama kako bi se dobila harmoničnost i kompleksnost vina. Činjenica da je europske vinograde 1860. godine poharala filoksera pogoduje Amerikancima, pa se još više ljudi odlučuje baviti vinom. Od 49 vinarija u Napi 1880. godine, u slijedećih šest godina broj raste na impresivnih 175.

Nastaju neki od najpoznatijih proizvođača, od kojih pojedine vinske kuće

Dolaze europski kolonizatori i u Napi zatiču Wappo Indijance 1770.

68 Turizam Info jesen 2012.

postoje i danas. Najbolji je primjer vinarija Inglenook koju je osnovao Gustav Niebaum, Finac koji se prije toga bavio trgovinom vina na Aljasci. Ovo je bila prva prava vinarija svjetskog ranga, danas je u vlasništvu jednoga od najpoznatijih redatelja Francisa Forda Coppolle, autora kultnog Kuma, koje je na najbolji način spojio vinski biznis i glamur Hollywooda s vinskom tradicijom Nape.

Kako su Amerikanci svojim zdravim nasadima pomogli da se spasi europska loza, Francuzi ih u znak zahvalnosti pozivaju 1889. godine u Pariz na svjetsku

Zlatna groznica dovodi u Napu nove doseljenike 1836.

1849.

George Yount bio je prvi bjelački doseljenik koji je dobio od meksičkih vlasti komad zemlje na obrađivanje

izložbu vina. Na opće čuđenje američka su vina dobro prošla, odlično su ocjenjena u odnosu na francuska, no to kao da je naznačilo početak kraja američkog sna o proizvodnji dobrog vina. U godinama koje su dolazile, sve je krenulo nizbrdo, nešto zaslugom čovjeka, nešto zaslugom prirode.

Prvo filoksera uništava europske sorte zasađene diljem Nape. Slijedi razarajući potres u San Franciscu 18.04.1906. nakon kojega veliki požar do kraja uništava grad, a država Amerikancima koji sve više piju na kraj pokušava stati uvođenjem prohibicije. Vino se službeno

Charles Krug i braća Jakob i Frederick Beringer otvaraju vinarije u Napi 1859.

1860.

U Napi je registrirano 175 vinarija 1886.

Filoksera uništava europske vinograde

16. siječnja Amerika uvodi Prohibiciju 1906.

1920

18. travnja veliki potres razara San Francisco

Graystone Culinary Institut

proizvodi samo za potrebe crkve, radi se vino slabije kvalitete, i sve do sredine 20. stoljeća Napa nije uspjela postići svoj puni potencijal. No, famozna degustacija kalifornijskih i francuskih vina održana 1976. godine preokrenula je ponovno karte u korist Amerikanaca. Neviđeni presedan da francuski vinski znalci usred Pariza bolje ocijene kalifiornijska vina podigla je puno prašine. Nakon taga, Napa je prestala biti tek regija s plodnim i bogatim tlom. Postala je ono što danas poznajemo kao jednu od najboljih turističkih ponuda Amerike, pa i svijeta.

CIA – Culinary Institute of America osnovan je 1946. godine kao institucija koja bi u prvom redu obrazovala ratne veterane u području gastronomije.

No, tijekom godina je postala prestižno mjesto, koledž s najboljim predavačima koje upisuju oni koji žele naučiti biti najbolji u svome posle, od kuhara pa da slastičara i sommeliera.

1990. godine, Institut se proširuje i na zapadnu obalu, točnije u dolinu Nape, gdje se smješta u nekadašnju vinariju Kršćanske braće, najslavnije zdanje u Napi podignuto 1889. godine koje je slovilo za najveću vinariju onoga vremena.

Graystone je danas mjesto na kojemu predaju najveći autoriteti iz područja kulinarstva, slastičarstva, sommelierstva i vinske kulture Amerike. No, ponuda je obrazovanja različita i ne uključuje samo studiranje. Ovdje i profesionalci ovdje steječu dodatna znanja i certfikate, no, tečajevi na Graystoneu su prilagođeni i entuzijastima koji žele naučiti nešto više o vinu, slasticama ili hrani. Od tečajeva koji traju nekoliko mjeseci, preko vikend tečajeva pa sve do radionica u trajanju od nekoliko sati.

Prenošenje znanje je praktično i intenzivno, radi se u malim grupama, no osim edukativne, Graystone ima i jednu drugu dimenziju, onu turističku. Golemim kamenim zdanjem svakoga se dana organiziraju vođene ture čija je cijena 10 dolara, u sklopu posluje i Wine Spectator restoran u kojemu rade i poslužuju studenti.

Institut Graystone nalazi se u povijesnoj zgradi jedne od najstarijih vinarija u dolini koja je pripadala redu Kršćanske braće a proizvodili su vino, pjenušac i žestoka pića poznata i reklamirana diljem Amerike.

Cesare Mondavi otvara prvu vinariju nakon prohibicije, Sunny St Helena MIjenko Grgić dolazi u Napu

1933.

1958.

5. prosinca Amerika ukida Prohibiciju

1973.

1976.

Grgić radi svoje legendarno vino Chardonnay Chateau Montelena

24. svibnja u hotelu InterContinental u Parizu održana je degustacija na slijepo s ocjenjivanjem francuskih i kalifornijskih vina na kojoj je za najbolje bijelo vino proglašen Chardonnay Chateau Montelena iza kojeg je stajao Miljenko Mike Grgić a za najbolje crno Cabernet Sauvignon Stag’s Leap Warrena Winiarskog također iz Nape jesen 2012.

Turizam Info 69

VINARI

Američki san

Miljenko Mike Grgich U dobi od 31 godine Miljenko Grgić je otišao iz bivše Jugoslavije s jedinim ciljem da u dolini Napa radi svoje vino. Težak put, pomoć dobrih ljudi doveli su ga u ovu zlatnu dolinu, gdje je 1973. godine uspio napraviti savršeno vino koje je promijenilo ne samo njegov život, nego i cijeli svijet vina Pripremili Barbara i Adriano Požarić

M

iljenko Grgić rođen je u selu Desne, u dalmatinskom zaleđu 1923 godine. Kao najmlađe, jedanesto dijete u obitelji zemljoradnika, od malena je imao dodira s vinom koje je obitelj proizvodila za vlastite potrebe. Željan znanja, u vrijeme kada to nisu mogli baš svi, dogurao je do male mature. Cijeli život ostao je vjeran onome što mu je kao djetetu govorio otac: Budi svaki dan bar malo bolji, učini nešto bolje.

Miljenkov je životni put možda najbolji primjer američkog sna,

koji uz puno truda i odricanja kreće prema onome što mu je bio cilj. A Miljenko je želio biti vinar, imati djelić svoje zemlje i proizvoditi svoje vino, uspjeti, živjeti neovisno i slobodno. Nije se vidio u tada komunističkoj državi, kao osoba koja bi se trebala bojati svoje sjene i osigurati si karijeru članstvom u Savezu komunista. Želio je bolje, više, i vjerovao je da je to ostvarivo.

Nakon Drugog svjetskog rata, upisao je Agronomski fakultet u Zagrebu a pred kraj studija profesor koji je boravio na studijskoj

razmjeni u dolini Nape, otvorio je vrata njegovim snovima, opisavši ovu dolinu kao raj. I Miljenko je želio otići baš tamo, i baš tamo proizvoditi svoje vino.

S tek 32 dolara skrivena u potplatu cipele, odlazi u kolovozu 1954. godine na studijski rad u zapadnu Njemačku, odakle mu je jedan jedini cilj stići do Amerike i Nape. No, ispostavilo se da vizu nije tako lako dobiti, pa do Sjednjenih Država stiže preko Kanade. Nailazeći na dobre ljude, radeći sve što je trebao i mogao, u Napu konačno stiže nakon četiri godine, u kolovozu 1958. tek s kovčegom u kojem je bilo deset knjiga o vinu. Taj se isti kovčeg danas nalazi u Nacionalnom muzeju američke povijesti u Institutu Smithsonian.

OBEĆANA DOLINA Napa možda nije bila to što je Miljenko očekivao, ali pred njim su bile godine učenja i dokazivanja.

Put do jednoga od najboljih vinara svijeta počinje uz Leea Stewarta, 70 Turizam Info jesen 2012.

24. svibnja 1976. u pariškom je hotelu InterContinental održana degustacija francuskih i kalifornijskih vina, koja je bila neviđen presedan s obzirom da su renomirani francuski suci u kušanju na slijepo usred Pariza bolje ocijenili kalifornijska vina. Najbolje je ocjene dobio Chardonnay Chateau Montelena čiji je “otac” bio Miljenko Grgić, i to je promijenilo ne samo njegov život, već i svjetsko poimanje kalifornijskih vina

koji mu je prvi dao šansu u svojoj maloj vinariji Soverain Cellars. Školovana, odležana vina koja je ovdje sreo, bila su za Miljenka nešto novo. Stewart je bio dobar vinar, i ovdje je Miljenko naučio puno o samom procesu proizvodnje vina.

No nakon obavljene berbe i svih poslova koji slijede, posla je bilo manje i odlučio je krenuti dalje.

Kako nije poznavao puno ljudi, javlja se redu Kršćanske braće, koji u jednoj od najpoznatijih zgrada doline, Graystoneu u kojem se danas nalazi kulinarski institut, rade vino i rakiju poznate diljem SAD-a.

No, za njega nije bilo posla u proizvodnji vina, već ga redovnici zapošljavaju na proizvodnji svog pjenušca, za plaću od dva dolara po satu.

Uz posao pohađa tečajeve o proizvodnji vina na Institutu Davis.

Kako nakon godinu dana rada u Greystoneu nije došlo do pomaka, odlazi opet dalje u potrazi za srećom, u vinariju Beaulieu, kod tada najvećeg autoriteta u svijetu vina Nape, Andrea Tchelistceffa. Upravo

ovdje stječe najvrijednija znanja i konačno kreće prema kako i sam voli reći, “nekoj budućnosti u svijetu vina”. Potpuno se posvećuje vinu, od vinograda do podruma, shvaća da pri pravljenju vina treba uključiti sva osjetila, treba ga mirisati, osluškivati, dodirivati, a vino za njega postaje emocionalno i duhovno iskustvo.

No, nakon nekoliko godina rada s Tchelistceffim, vidi da niti u vinariji Beaulieau neće napredovati do svoga cilja, i počinje raditi za Roberta Mondavija, pripadnika jedne od najjačih obitelji u vinskom svijetu Nape, i jednoga od ponajboljih vinara. Grgić i Mondavi se dobro slažu i kao rezultat toga nastaju sve bolja i bolja vina koja dospjevaju u vrh Kalifornije.

Konačno kockice sjedaju na svoje mjesto, i događa se sudbonosan susret dugogodišnjeg truda i sreće, koji je Miljenko čekao cijeli život.

PARIŠKA PRESUDA 1972. godine advokat iz južne Kalifornije Jim Barrett, preopterećen birokratskim poslom odlučuje se odmaknuti od svega i pokušati raditi nešto novo, a to je trebalo biti vino. S partnerom kupuje Chateau Montelena, jednu od poznatijih vinarija u dolini, i treba mu vrhunski vinar. Grgić, također pomalo zasićen radom kod Mondavija, traži promjenu pa je susret ove dvojice bio neizbježan.

U dogovoru i uz podršku Roberta Mondavija, Grgić kreće dalje, preuzevši posao glavnoga vinara u Chateau Montelena. Kontrolira cijeli proces, njegova vina počinju privlačiti sve veću pažnju osvajajući nagrade za kvalitetu.

jesen 2012.

Turizam Info 71

Negdje u isto vrijeme, u Parizu se kao trgovac vinima probija Steven Spurrier. Sin imućnog engleskog vlastelina, dugo vremena nije znao čime bi se bavio, dok nije uočio da je jedina konstanta u njegovu životu vino.

Bio je opsjednut vinom, znao je sve o njemu i radije je premještao vinske boce u podrumu nego igrao nogomet ili radio bilo što drugo.

I ovdje se poklopila sreća i prilika, pa Spurrier kupuje malu trgovinu vinima u Parizu i naziva je Caves de la Madelaine. Obilazi francuske vinograde u želji da ponudi najbolja vina i stekne ekskluzivnu klijentelu među Englezima i Amerikancima koji su živjeli i radili u Parizu. Šarmantan i elokventan lako dolazi do te ciljane skupine, a njegova trgovina postaje sve uspješnija. Širi posao, te uskoro otvara i Academie du Vin koja se u sklopu trgovine bavila tečajevima na engleskom jeziku na kojima se nepretenciozno razgovaralo i učilo o vinima.

Početkom 1975. godine njegova suradnica Patricia Gallagher s nekoliko strana dobiva informaciju o odličnim kalfornijskim vinama iz doline Nape. Predlaže da daju svoj doprinos obilježavanju 200-te godišnjice američke neovisnosti, na um im pada ideja o degustaciji tih istih vina u Parizu. Spurrier, poznat kao provokator, pristaje.24. svibnja u hotelu InterContinental događa se nezamislivo. Blind testing francuskih i kalifornijskih vina, Chardonnaya i Cabernet Sauvignona. Žiri je sastavljen od devet degustatora, sve redom renomiranih francuskih restoratera, vinskih znalaca i sommeliera koji su svaki uzorak pomno i dugo proučavali prije ocjenjivanja. Konačni je rezultat prenerazio i samog 72 Turizam Info jesen 2012.

U dobi od 89 godina Miljenko je i danas još uvijek aktivan u vinariji

U proizvodnom procesu Grgich Hillsa stalno idu dalje, no uvijek se vraćajući tradiciji

Spurriera, a nakon objave i svi su ocjenjivači bili u šoku. Najboljim je bijelim vinom ocijenjen Chardonnay Chateau Montelena, berba 1973, sa 132 boda. Čak tri od četiri prva vina bila su iz Kalifornije.

Nastalo je komešanje koje se još više pojačalo objavom rezultata za crna vina. Pobijedilo je opet kalifornijsko vino, Cabernet Sauvignon Stag’s Leap, berba 1973 sa 127,5 bodova. Bio je to do tada neviđeni presedan, da kalifornijska vina stanu na put do tada neprikosnovenim vladarima vinskoga svijeta, i što je najvažnije da ih boljima ocijene najveći francuski vinski znalci usred Pariza.

Francuzi su dugo vremena nakon Pariške presude bili ogorčeni, povrijeđeni, ne želeći priznati da su kalifornijska vina jednako vrijedna.

Jedna od članica žirija, renomirana novinarka Odette Kahn, urednice revije Revue du vin, čak je željela svoje ocjene i poništiti.

No, vijest o ovome obišla je svijet i zauvijek promijenila priču o kalifornijskim vinima. Dok je francuski tisak vijest ignorirao, američki je slavio. Pariška je presuda izazvala više debata i rasprava nego bilo koji drugi događaj u svijetu vina.

Grgić je ovu vijest dočekao oduševljeno, ne vjerujući da su i drugi

prepoznali ono što je on odavno znao, da je napravio Chardonnay za sam svjetski vrh. Telefon nije prestajao zvoniti, i preko noći postao je jedan od najpoznatijih vinara. No, sa slavom vinarije, bilo je sve više onih koji su se željeli miješati u njegov posao, govoreći mu što da radi, ali stizale su i poslovne ponude.

Iskoristio je svojih pet minuta, i odlučio se rastati od Jima Barreta i vinarije Chateau Montelena. Po prvi put nakon osamnaest godina od kada je stigao u Napu, imao je priliku krenuti svojim putem. Kako je imao udio u vinariji Chateau Montelena, imao je početni kapital, no on nije bio dovoljan. Nakon pregovora, ulazi u posao s Austinom Hillsom kao partnerom, kupuje mali posjed u Rutherfordu i nastaje Grgich Hills Wine Cellar. Četiri boce na četiri temelja nove vinarije položene su na prikladan dan, 04.07.1977. američki Dan nezavisnosti. Dan je to kada je Miljenko Mike Grgić ostvario svoj san.

OSTVAREN SAN Vinarija Grgich Hills od tada do danas nije se puno promijenila.

Mike je postao jedan od omiljenih američkih vinara. 1979. godine tadašnji je američki predsjednik

Reagan na svoj put u Francusku uzeo i četiri sanduka Chardonnaya, a na svečanoj večeri održanoj u Američkoj ambasadi u Parizu 1982. godine u čast francuskog predsjednika Miterranda poslužena su upravo Grgićeva vina.

Za proizvodnju i vinograde zadužen je Miljenkov nećak Ivo Jeramaz

No, sve ove godine filozofija iskrenog vina ostala je ista. Jedna od najreprezentativnijih vinskih kuća, jedna je je najskromnijih. Jer, nije stvar u glamuru, nego u pažnji koja se posvećuje vinu, reći će Ivo Jermaz, nećak Miljenka Grgića koji je odgovoran za vinograde i proizvodnju.

- Proizvodimo vino samo od svojega grožđa, ne otkupljujemo, tako imamo bolju kontrolu. Imamo pet vinograda, svi su u Napi. Ovdje ima 10 vrsta zemlje, za razliku od Burgundije gdje ih navodno ima pet. Noći su hladne, a dani topli, pa se tako dobivaju prirodne kiseline u vinu, navodi Jeramaz pojašnjavajući kako je Grgich Hills jedna od nekolicine vinarija koja se bavi organskim i biodinamičkim uzgojem.

- Radimo umjetnička vina, obrađujemo zemlju po starinski, koristimo kompost, hranimo zemlju i mikrobe koji se u njoj nalaze kako bi plod bio zdrav. Imamo jako stare vinograde, a u Napi je inače prosjek starosti vinograda 18 do 20 godina.

Pazimo da loza može živjeti dugo.

Inače ostavljamo i visoku travu oko vinograda koja je kasnije upravo ta hrana za bilje i zemlju, ne navodnjavamo. Sve radimo sami, sa srcem i poštovanjem, jer smatramo da je to jedini ispravan način brige za zemlju, pojašnjava Ivo Jeramaz.

Od ukupno 500-tinjak proizvođača vina u Napi, samo njih 40-tak radi vina na ovaj način. No, u vinariji Grgich stalno idu dalje, ustvari se vraćajući tradiciji. Više ne koriste inox već isključivo drvene bandnjeve jer su došli do saznanja kako je drvo najbolji medij. Bačve koriste četiri godine i onda ih mijenjaju, a sve se bačve rade po narudžbi od francuskog hrasta sušenog tri godine. Čepovi su iz Portugala, i danas je svaka njihova boca certificirana kao organski i biodinamički uzgoj.

Iako su poznati po Chardon­nayu, imaju ukupno 11 etiketa. Za svako vino imaju posebne postulate kako ga rade, a svako zašto ima svoje zato.

Iako na pragu devedesete, Mike Grgich vitalan je i još uvijek aktivan. Njegovo pojavljivanje u vinariji željno se očekuje, a tu je lijepa riječ, pozdrav i osmjeh za svih, turiste i zaposlene.

Hrvat koji je promijenio povijest američkoga vina, ima svoju vinariju i na Pelješcu. No, tu je sve malo teže... ili drugačije. Želja im je da hrvatska vina prodaju u Americi, a na degustacijama nude i paški sir.

Na kraju, uvijek ostaje činjenica da uvijek i svugdje, kod kupaca prolazi samo iskrenost, koje na Grgich Hills Estateu ima na pretek.

Metode koje su dovele do stvaranja vrhunskih kalifornijskih vina možda su ponekad bile nove i radikalne, nekad samo vraćanje onome najboljem od tradicije, no dala su vinskom svijetu novu dimenziju, koju možda realno možemo sagledati tek danas, s odmakom. Stari svijet ovim pionirima može reći samo jedno veliko hvala, možda i ponajveće jednome Hrvatu koji je želio bolji život i priliku da radi ono što je želio raditi najbolje... vrhunska vina.

George M. Taber

Pariška presuda

T

aber je sedamdesetih godina prošloga stoljeća bio dopisnik američkog Time magazina u Parizu. Pokrivao je sva područja i pisao o svemu, od politike do mode. Privatno je volio dobra vina, stalno je učio o njima, pa je nemajući boljeg posla, tog 24. svibnja prijepodne odlučio posjetiti degustaciju i ocjenjivanje kalifornijskih i francuskih vina.

Nitko nije očekivao da bi kalifornijska vina mogla pobijediti, pa se nitko drugi od novinara nije niti pojavio. Taber je u Timeu ekslkuzivno prenio senzacionalnu vijest odakle su je prenijele i sve druge svjetske novine.

Trideset godina kasnije, objavio je i knjigu Pariška presuda, u kojoj opisuje ne samo događanja na degustaciji, već i sve ono što je dovelo do pobjede kalifornijskih vina – život doline Nape stoljećima unazad, kao i svih aktera ove priče, od Miljenka Grgića, Stevena Spurriera do Jima Barretta.

jesen 2012.

Turizam Info 73

VINSKI PODRUM

Merryvale

Jedna od najstarijih vinarija u Napi danas je primjer očuvanja tradicije u službi turizma i promocije, te okretanju modernim tehnologijama radi proizvodnje što kvalitetnijih vina

R

ene Schlatter brzo hoda jednom od najpoznatijih i najupečatljivijih vinarija doline Napa. Podiže papiriće, popravlja boce vina, pazi na svaku sitnicu. Pokreti odaju dojam da je iskreno posvećen poslu koji radi i želji da ovdje sve bude najbolje. Kao što je to bilo oduvijek.

Rene je predstavnik europljana koji su uspjeli u Europi u drugom poslu te kreću u Ameriku gdje prihvativaćaju tradiciju koju su oplemenili vlastitim iskustvom i posvećenosti poslu, učinivši Merryvale vrhunskim proizvođačem čija se odlično ocijenjena vina danas poslužuju čak i u Bijeloj kući.

Merryvale je autentična stara

74 Turizam Info jesen 2012.

vinarija koja se je od svoje izgradnje 1933. godine promijenila vrlo malo.

Smještena u samom centru doline, u gradiću St. Helena, naposredno uz staru željezničku prugu kojom i danas prometuje starinski turistički vlak, Merryvale odiše poviješću i daje možda najbolje naslutiti kako je to bilo prije nego što je Napa postala ono što je danas.

Bila je to prva vinarija koja je otvorena odmah nakon prohibicije pod imenom Sunny St. Helena, a pokrenuo ju je talijanski doseljenik Cesare Mondavi koji je u Rene Schlatter

Povijesna vinarija s podrumom u kojem još uvijek stoje velike originalne drvene bačve. Danas se podrum koristi kao mjesto za organizaciju posebnih evenata

Ameriku emigrirao 1906. godine.

Mondavi se je po dolasku u dolinu Nape najprije bavio samo uzgojem grožđa koje je dalje prodavao talijanskim doseljenicima na istoku koji su sami radili svoje vino, da bi kasnije proizvodio tkz. tank car vina, nazvana tako po željezničkim cisternama kojima se vino prevozilo na istok gdje se flaširalo i odatle distribuiralo. U Sunny St. Heleni je Mondavi lijepo poslovao, pa je kasnije kupio i jednu od najvećih vinarija u dolini, Charles Krug koja je tijekom godina postala jedan od najznačajnijih proizvođača regije.

Vinarija Sunny St. Helena je promijenila vlasnika, pa ju je nekoliko godina vodilo više različitih ljudi koji su kasnije sami otvorili svoje manje vinarije, no 1983. godine dobiva novo ime, Merryvale, po starom antiknom šopu, i pozicionira se kao proizvođač kvalitetnog stolnog vina baziranog na Cabernet Sauvignonu.

NEKI NOVI SMJEROVI Devedesetih godina prošloga stoljeća, uspješan švicarski poslovni čovjek Jack Schlatter dolazi do informacije da je Merryvale na prodaju. Schlatter se godinama bavi nekretninama i tekstilom, no uvijek potajno sanja o vinarstvu i bavljenju vinom. Nešto čime bi mogao sretno zaključiti karijeru.

Obitelj Schlatter kupuje vinariju, i prvih nekoliko godina svi zajedno uče, upoznaju se s načinima proizvodnje i pokušavaju odrediti u kojem smjeru žele s vinarijom ići. 1996. godine na čelo vinarije dolazi Jackov sin Rene, i polako počinje uspon Merryvale prema jednoj od najvažnijih i najkvalitetnijih vinarija Nape.Iz vinograda koji se protežu na gotovo 200 hektara na tri ranča dobiva se Sauvignon blanc, Chardonnay, Petit Verdot, Cabernet Sauvignon.

- Radimo održiv razvoj, ali ne biodinamički, kontroliramo tlo, kada uvozimo sadnice pazimo da ne bi bilo virusa, klonove imamo samo iz vlastitog vinograda ili od lokalnih proizvođača, a naša je godišnja proizvodnja

više od 12.000 sanduka (144.000 boca) naglašava Rene.

Za vino su zadužena dva enologa, sa zadatkom da kreiraju elegantna, kompleksna vina svjetske klase.

Proizvode se vina od jedne sorte, Sauvignon Blanc, Chardonnay, Rosé, Pinot crni, Syrah, Merlot, Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon, no najveća je Merryvaleova uzdanica i već godinama najbolje ocjenjeno vino Profile, kupaža Cabernet sauvignona, petit verdota, malbeca i cabernet franca.

- Poštujemo povijest koju smo naslijedili u Merryvaleu, trudimo se napraviti kvalitetna i vrijedna vina, i svu tu emociju pokušavamo prenijeti našim kupcima i posjetiteljima, naglašava Rene.

Povijesni dio podruma, ogromna dvorana s impresivnim hrastovim bačvama tako je na raspolaganju za seminare, pokazne degustacije i učenje o vinima i o sljubljivanju vina i hrane. Ovdje je i okupljalište kluba ljubitelja Profilea, no na raspolaganju je i za privatne zabave, domjenke.

U Merryvaleu se svaki dan održavaju degustacije, a tijekom rujna i listopada kada je vrhunac sezone ovdje uđe čak nekoliko stotina posjetitelja.

Povijest koja se može iščitati svugdje, bez lažnog glamura i vrhunska vina posvećena kvaliteti dio su američkog sna jedne europske obitelji, koja ga je kao i toliki prije njih potražila na jednome od najljepših mjesta Amerike.

Podrum je kombinacija najmodernije europske opreme i tehnologije s odabirom najboljih tradicionalnih metoda i hrastovih bačvi

Komercijalni dio vinarije smješten je u zgradi bivše škole u St. Heleni neposredno uz samu vinariju

Merryvale njeguje selekcioniranje svakog dijela berbe i vinograda i svako vino zasebno tretira u manjim inox tankovima. Na ovaj način pozorno se može pratiti dozrijevanje pojedinog vina kako bi se najbolja odabrala za kupaže koje se rade neposredno prije finalnog odležavanja u hrastovim bačvama

jesen 2012.

Turizam Info 75

DRUGAČIJI HOTELI

Chateau de Vie JEDAN DRUGAČIJI Bed and Breakfast

N

apa jest vinska regija, no sa sličnim regijama svijeta ustvari ima malo zajedničkog. Ovdje nikada nećete sresti horde turista koje dolaze autobusima. U Napu dolaze znalci koji žele uživati u vinu i gastronomiji, ali i oni koji žele mir i odmor, potpuni odmak od svakodnevnog užurbanog ritma.

Napa je mirni kutak Kalifornije.

Za razliku od Los Angelesa, ovdje sunce nikada pretjerano ne prži, a zaobilaze je i hladni oceanski vjetrovi, magla i zima, sve zaštitni znakovi San Francisca koji je udaljen svega 70 kilometara južnije. U Napi je sve mirnije, tiše, ljepše. Što dublje ulazite u Napu, taj je mir sve veći, krošnje sve zelenije, sjene duže, gradići mirniji...

Na sjeveru Nape, neposredno uz grad Calistogu, nalazi se Bed and Breakfast Chateau de Vie, ili primjer onoga što bi trebao biti dobar,

kvalitetan bijeg i potpuni odmor, bilo da se radi o boravku od dva tjedna ili dva dana.

Chateau de Vie nastao je prije petnaestak godina kada su vlasnici Peter i Philippe odlučili promijeniti svoje dotadašnje karijere i početi se baviti turizmom. Preuredili su obiteljsku kuću u luksuznu vilu s pet soba, i ponudili uslugu kakvu su i sami željeli imati tamo gdje se odmaraju, odnosno kako vole reći, svoju verziju Nape.

Intiman vrt u kojemu svatko ima svoj mir, dnevni boravak za druženje ukoliko to gost želi, ukusno uređene sobe s mnoštvom sitnica za ugodniji boravak, uredan, njegovan okoliš koji te mami da niti ne izlaziš iz vile, domaća gastronomija oko koje se netko iskreno trudi nakraći je opis Chateau du Vie. Činjenica da u petnaest godina nisu dobili lošu ocjenu a na Tripadvisor.com imaju 228 kritike Izvrsno, 7 kritika odlično i niti jednu lošu kritiku, povrđuje da je ovo

3250 Hwy 128. Calistoga, Napa Valley, www.cdvnapavalley.com 76 Turizam Info jesen 2012.

nešto što gost želi, jednako onaj iz Amerike, kao i Francuzi, Englezi i Japanci, kojih je ovdje svakim danom sve više.

Diskretni i nenametljivi, Peter i Philippe su tu za svoje goste tijekom cijeloga dana. Naravno, ako gost to želi. Philippe svakoga dana priprema doručak, ali ne klasičan, već pravi američki s pohanim kruhom, kobasicama s jabukom i narančom i cimetom. I uvijek kao da ga priprema baš i samo za vas i uvijek je drugačiji.

Ovo je jedan drugi model Bed and Breakfast. Model domaćinstva spojen s najvišim standardima hotelijerstva u destinaciji s najvećim dosegom uživanja u blagodatima prirode i mira uz vinograde.

jesen 2012.

Turizam Info 77

ALARM

BOLJE SPRIJEČITI NEGO...

CIJENA PROVALE ?

Osiguranje imovine hotela i turističkih objekata neminovna je stavka u proračunu vlasnika hotela, no, ne samo zbog banaka koje ih kreditiraju te traže osiguranje svog ulaganja. Kriza, recesija, neredovita primanja natjerat će nažalost i neke poštenije osobe na krađu, a koja je bolja meta od praznog i zatvorenog hotela, apartmana ili restorana. A što je skuplje? Da vas pokradu (nekoliko puta) ili da ugradite sustav za nadzor i alarm.

Pripremila: Sara Morgan

R

edovite zaštitarske ophodnje, sustavi tehničke zaštite poput videonadzora, alarmnih i protupožarnih sustava, inteligentno upravljanje električnim instalacijama, neki su od najčešćih načina kojim se osiguravaju turistički objekti, pogotovo oni zatvoreni tijekom zimskih mjeseci.

NAJBOLJA JE KOMBINIRANA ZAŠTITA Prema riječima mnogih stručnjaka, alarmni sustavi su uvijek dobro rješenje za sve vrste objekata, pogotovo za objekte koji se nalaze na izdvojenim lokacijama, te za objekte u kojima je posebno velika fluktuacija osoba i vozila tijekom turističke sezone.

78 Turizam Info jesen 2012.

Alarmni sustavi pomoću postavljenih senzora detektiraju neželjeni događaj i odmah kada se dogodi nedozvoljeni upad dojavljuju centralnom nadzornom sustavu zaštitarske kuće. Osim senzora koji se postavljaju na vrata i prozore, detektora kretanja unutar objekta te senzora vibracija na sefovima i kasama, alarmni sustavi mogu uključivati sustave kontrole pristupa, te video nadzora. Također mogu omogućiti i spajanje sa sustavima za zaštitu od požara, klimatizacijskim sustavima te sa sustavima pametne rasvjete.

Ukoliko hotelijeri, kao i vlasnici drugih zatvorenih turističkih objekata žele pouzdaniju zaštitu izvan sezone, savjet je da što više koriste integralnu zaštitu, koja je kombinacija

tjelesnih čuvara i tehničkog sigurnosnog sustava. Cijena usluge ophodnje odnosno unajmljivanja noćnih čuvara razlikuje se ovisno o tome da li se radi o konstantnom obilasku objekta tijekom 24 sata, ili o povremenom obilasku koji je onda prema nalogu korisnika usluge od jedan do šest puta tijekom noći.

Ipak, sigurnost i stupanj zaštite hotelskih sadržaja još uvijek ponajviše ovisi o tome koliko vlasnik može i želi uložiti u taj segment, te su velike razlike razine zaštite između velikih hotelskih grupacija i malih turističkih objekata. Veliki imaju uvedene inteligentne instalacije i zaštite putem kartica, ugovorenu zaštitu sa zaštitarskim tvrtkama što im omogućujei da u bilo kojem trenutku mogu unajmiti tjelohrani-

sustavima videonadzora. Stoga se osim sustava vatrodojave propisanim Pravilnikom o kategorizaciji, vlasnici oslanjaju na obavezne police osiguranja i na same sebe.

S druge strane tvrtke koje se bave ugradnjom sigurnosnih sustava trude se ponuditi dio svojih usluga upravo ovoj kategoriji hotelijera.

U zaštitarskoj tvrtki Protect Rijeka smatraju kako bi manji turistički objekti u pogledu zaštite izvan sezone trebali razmisliti o uvođenju jednostavnijeg i povoljnog alarmnog sustava koji se postavlja na vrata, ima jednu panik tipku na recepciji, jednu do dvije video kamere, te jedan ili dva senzora, postavljenih na prozor i na vrata. Takvi sustavi se kreću već od 3.000 kuna pa na više. Nakon

Ukoliko vlasnici zatvorenih turističkih objekata žele pouzdaniju zaštitu izvan sezone, savjet je da koriste kombinaciju tjelesnih čuvara i tehničkog sigurnosnog sustava teljsku zaštitu VIP gostiju te ujedno dobivaju povoljnije police kod osiguravatelja. Malim hotelima teško je uz velika kreditna opterećenja izdvojiti bilo što više od ulaganja u vatrodojavni sustav propisan zakonom i u osiguranja koja im propisuju banke.

RJEŠENJA ZA MALE OBJEKTE Većina malih obiteljskih hotela od kojih se polovica zatvara u zimskim mjesecima tvrdi da si ne može priuštiti unajmljivanje zaštitara, a luksuz im predstavlja kupnja i ugradnja opreme, alarmnih sustava te opremanje

ugradnje dobro je odmah sklopiti ugovor sa zaštitarskom kućom, te dobiti priključak na njihov centralni dojavni sustav (CDS) te osiguranu tjednu ophodnju objekta.

Apartmanskim naseljima i autokampovima koji izvan sezone često koriste usluge fizičke zaštite odnosno redovite obilaske noćnog čuvara preporučuju kombinaciju noćnih ophodnji Ako se upali alarm na s videonadzorom i objektu, lopovu će dati do zvučnim barijerama znanja da je objekt čuvan i da tu nema šta tražiti koje su priključene na centralni dojavni sustav u kojem rade dispečeri 24 sata dnevno. Time se dobiva potpunija zaštita, ali i povoljniji aranžman u pogledu usluga fizičke zaštite.

Jedan od dobrih primjera ulaganja u

Stručnjaci uvijek preporučaju videonadzor, jer kamera će ipak malo prestrašiti potencijalnog provalnika. No, videokamere su efikasne jedino ukoliko su spojene na Centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke. On ujedno garantira da će ukoliko se nešto dogodi i dođe do pokušaja provala, ophodnja doći do objekta

sigurnost malih hotelijera je Zoran Katić, vlasnik Hotela Vicko u Starigradu Paklenica koji je prije osam godina u sklopu pilot projekta Udruge malih i obiteljskih hotela ugradio digitalni nadzorni sustav. U hotelu Vicko kamere su postavljene na recepciji, svugdje gdje se radi sa novcima te u kuhinji kako bi se pratilo radi li osoblje sukladno standardima koje propisuje HACCP. Kada zatvara hotel na četiri mjeseca takav se vid zaštite pokazao punim pogotkom.

- Stanje u objektu izvan sezone mogu provjeriti na laptopu u bilo koje vrijeme i sa bilo koje udaljenosti zahvaljujući ugrađenom softveru za daljinsko upravljanje sustavom, napominje Katić.

Dodaje da mnogi mali hotelijeri ne znaju da se zbog ugrađenih sustava videonadzora povezanih sa alarmnim sustavima kod osiguravajućih kuća plaćaju niže premije te da plaćanjem manjih premija mogu povratiti novac koji je uložen u takav sustav. Naime osiguravateljima to garantira dodatnu zaštitu objekta, jer se lakše može otkriti počinitelj i rekonstruirati što se točno dogodilo.

VIDEO NADZOR I POLICE OSIGURANJA Zaštitarska struka u pogledu opreme videonadzora čija se cijena na tržištu kreće oko 15.000 kuna tvrdi kako ljudi jako vole videonadzor, jer kamera ipak malo prestraši potencijalnog provalnika. No treba znati kako su videokamere efikasne jedino ukoliko su spojene na Centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke. On ujedno garantira da će ukoliko se nešto dogodi i dođe do pokušaja provala, ophodnja doći do objekta i provjeriti o čemu se radi.

jesen 2012.

Turizam Info 79

ALARM

U zagrebačkoj zaštitarskoj tvrtki RVR napominju da bi minimalni alarmni sustav za manje turističke objekte trebao uključivati sustav video nadzora, sustav protuprovale i sustav kontrole pristupa. Sustav videonadzora po njima mora minimalno pokrivati sve ulaze/izlaze objekta, recepciju, te parkiralište objekta i ulaz/izlaz sa parkirališta.

Poželjno bi bilo na ulaze i izlaze parkirališta postaviti dovoljno kvalitetne kamere da se mogu raspoznavati lica vozača kao i tablice vozila. Sustav protuprovale trebao bi minimalno pokrivati sve prostorije u kojima se čuvaju vrijednosti senzorima pokreta te bi se sustav kontrole pristupa preko magnetnih kartica trebao nalaziti na svim vratima. Sva tri sustava trebala bi biti povezana zajedno da bi se omogućio bolji i pregledniji nadzor nad objektom. Također, sustav bi trebao

biti povezan na centralni nadzorni centar da bi se omogućila pravovremena intervencija zaštitara.

Među hotelijerima uobičajeno je da takve integrirane sustave koriste veliki hoteli visoke kategorije koji pomoću inteligentnih električnih instalacija upravljaju rasvjetom, vatrodojavnim i protuprovalnim sustavom.

Najkorisnijim i najboljim se pokazala kombinacija svih sustava zaštite dakle kombinacija tjelesne zaštite sa video nadzorom, vatrodojavom, protupožarnim i protuprepadnim sustavom. U grupaciji ALH su prije nekoliko godina u svim hotelima na razini grupe uveli Patrol sustav kojim se kontrolirao rad čuvara, i zaštitara.

Požar, provala, lom stakla ili nesretni slučaj, sve su to situacije koje je teško predvidjeti ili očekivati, stoga je dobro uz zaštitu

Pilot projekt Udruge malih i obiteljskih hotela Prije osam godina Udruga malih i obiteljskih hotela je potaknuta krađama automobila na parkiralištima odlučila svojim članicama ponuditi sigurnosna rješenja putem videonadzora. S obzirom da je trend u hotelijerstvu da se vodi jedinstveni informatičko komunikacijski sustav koji putem jednog softvera objedinjuje protuprovalnu, protupožarnu zaštitu i kontrolu ulaza, Udruga je prije dvije tražila od specijaliziranih tvrtki da im se pošalju ponude prilagođene njihovim potrebama. Za sada se, ističe Šime Klarić, predsjednik Udruge, mali hotelijeri još uvijek teško odlučuju na nova rješenja.

80 Turizam Info jesen 2012.

specijaliziranih tvrtki imati i policu osiguranja. Osiguranja imovine od požara, poplava ili provala vlasnicima često propisuju banke u kojima su pojedini vlasnici podigli kredite.

Uz osiguranje samog građevinskog objekta vlasnici turističkih objekata moraju osigurati kompjutersku opremu, vozni park, voditi računa o osiguranju zaposlenika te ujedno imaju zakonsku obavezu uplaćivati osiguranje gostiju.

- Većina hotela osigurana je tijekom čitave godine dok u posljednje vrijeme bilježimo pojačan interes za osiguranjem turističkih apartmana tijekom turističke sezone. Najčešće se ugovara osiguranje od požara i nekih drugih rizika koje sadrži široko pokriće poput požara, oluje, udara groma, tuče i eksplozije. Isto tako, velik je interes za ugovaranje polica osiguranje od odgovornosti, napominju u Croatia osiguranju.

Osiguravatelji ističu da na formiranje cijena polica kod osiguranja objekata u kojima se obavlja turistička djelatnost utječe više faktora, a prvenstveno je to vrijednost objekta koja je individualna pa je, kažu, teško govoriti o okvirnoj cijeni police.

Kod osiguranja od odgovornosti cijena će pak ovisiti o ukupnom prihodu osobe, a kod osiguranja profesionalne odgovornosti prema djelatnicima još i o broju djelatnika i neto platnom fondu subjekta.

No, kraj je sezone i mnogi će hoteli veliki ili mali do sljedećeg proljeća biti zatvoreni. Možda je ovo najbolje vrijeme za odluku o investiranju, jer kada se nešto desi, onda je već prekasno.

Sigurnost Kontrola Udobnost

Automatizacija za dvorišna, garažna i rolo vrata, tende i rolete Parking sustavi sa i bez naplate Sigurnosni uređaji i nadzorni sustavi Audio-video parlafonija i sigurnosni alarmni sustavi Inteligentni sustavi upravljanja kućom - DOMOTIKA Came Adriatic d.o.o. Žegoti 5b • Kastav • Tel: 051 691 370

www.cameadriatic.com

jesen 2012.

Turizam Info 81

LAST MINUTE

BUZET Zadnji potezi kistom prije promocije novoga 3D murala koji prikazuje život Buzeta danas i nekada, sa svim lijepim običajima, sitnicama i malim stvarima. Autor murala je slikar iz Slavonskog Broda Filip Mrvelj.

82 Turizam Info jesen 2012.

rujan 2012.

Foto: Adriano Požarić

jesen 2012.

Turizam Info 83

84 Turizam Info jesen 2012.