Turizam info 54 (ljeto 2013)

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 54 • ljeto 2013. • Cijena 34 Kn

GASTRONOMIJA

FESTIVAL LJUBAVI

JASTOG

CASANOVAFEST

OD POČETAKA

CASINO TURIZAM

KRALJ PRAVIH DUBINA

#54

LJETNI ĐIR JADRANOM

BAZENI

NAJLJEPŠI U EUROPI

FALSIFIKATI

100 EURA ILI BEZVRIJEDAN PAPIR

PLAŽE VRIJEDNE TRUDA DOBRA KNJIGA ZA HLADOVINU • ISTRA INSPIRit • FESTIVAL SMOKVE • VRTULJAK NA NUKLEARNI POGON • cocktail story

Shopping centar Prečko • Slavenskog 1 • 10 110 ZAGREB T: 01 3818 139 • F: 01 38 17 241 • E: saniteh@saniteh.hr

www.saniteh.hr

SADRŽAJ BROJ 54 7 Uvodnik

42 Novi hoteli

Jastog na konobarski

9 Svega pomalo

Što je nova u Vrsaru, Lošinju, Otočecu, Zadru

43 Uslužni lanac u turizmu

14 Ljetni festivali

Najbolji glazbeni festivali od Istre do Dubrovnika

Otvoren preuređeni Valamar Sanfior u Rapcu Projekt Italije i partnera iz Hrvatske, Albanije i Crne Gore

44 Zgužvani gost?

47 Vinska događanja

Vinistra 2013

18 Festival smokve

50 Svega pomalo

Posjetite Zadar u rujnu

20 Rekli su o nama

Strani mediji o Hrvatskoj

22 Ljetni đir po Jadranu

Kako poboljšati turističku uslugu, coprnice i vitezovi u Ivancu

Gdje se u Hrvatskoj i Europi može pojesti naj, naj sladoled

24 Vrtuljak na nuklearni pogon

56 Bazeni

60 Literatura

Odlične knjige za ljetnu hladovinu

62 Gastronomija

29 Kolumna Dragan Jurdana

22

Najljepši bazeni Europe

27 Kolumna Damirka Pongračić Pomoć molim!

16

54 Najsladoled

Gdje se zabaviti i opustiti

Kako je nuklearka postala prvorazredna turistička atrakcija

62

Priča o preši za hlače

16 Istra Inspirit Povijest i legende Istre

74

54

Priča o kralju podmorja - jastogu

79 Novosti

Trilja od kamena

Muzej gljiva, S Tinom u Vrgorac, Caravaggio u Zagrebu

31 Kolumna Branko Muždeka 72 Dođi, vidi, pojedi Prošek

32 Udruga Grand Cro

Devet renomiranih vinara osnovalo novu udrugu

34 Cocktail story

Najpoznatiji kokteli i priče koje kriju

36 Plaže vrijedne truda

Nedostupne i skrivene plaže do kojih se vrijedi pomučiti

39 TripAdvisor

Što znači ako niste na TripAdvisoru

Najbolje manifestacije na kojima možete uživati u autohtonim specijalitetima

73 Lokacija, lokacija, lokacija

Što znači dobra lokacija za restoran i hotel

74 Casino turizam

86 Edukacije

36

Kako je nastao danas najprofitabilniji oblik turizma

56

EIAT Beograd

87 Falsificiranje novčanica

Bolje spriječiti, nego liječiti

18

ljeto 2013.

Turizam Info 3

sve

jednom a n u m z i r o tu

mjestu

godina X - broj 54 - ljeto 2013.

Naslovnica: Plaža Sakarun na Dugom otoku Foto: Adriano Požarić

UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr Grafička priprema Sara Marjanović Suradnici Jelena Androić, Dragan Jurdana Sara Morgan, Branko Muždeka, Damirka Pongračić, Ranko Puž Fotografije Adriano Požarić, Rino Gropuzzo, Petar Kürschner, Shutterstock, arhiva Turizam info Izdavač

Godišnja pretplata 4 broja = 125 Kn

Info Lab Mediji d.o.o.

A. Štangera 32, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr Marketing i oglašavanje tel: 051/ 718 351, mob: 091/ 200 9001 marketing@turizaminfo.hr

INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

www.turizaminfo.hr

PRETPLATA pretplata@turizaminfo.hr 051/ 271 190 Pretplata (4 broja) Hrvatska: 125 Kn / Inozemstvo: 39 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb

Ime i prezime: Tvrtka:

OIB:

Ulica i broj: Poštanski broj i mjesto:

Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. www.turizaminfo.hr

Država: Telefon:

Fax:

E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail

Potpis:

VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 125 Kuna (4 broja) • PRIMATELJ: Info lab mediji d.o.o., A. Štangera 32, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2360000-1102276993 Zagrebačka banka

Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax

051/ 718 351

Jastog na konobarski Znate onaj osjećaj kad vam konobar na kraju večere donese račun sa posebnim umjetnim smješkom. Onaj osjećaj kad etui s računom oprezno otvarate, i znate da bi bilo bolje da ste u tom trenutku ili jako pod utjecajem ono malo vina i jeftine rakije, ili pod jakim sedativima, jer cifra koju ćete na računu vidjeti nije niti približno odraz onoga što vam je konobar na početku večere nudio i obećavao

R

ekli bi klasična hrvatska konobarska priča u najboljoj izvedbi. Priznajem, i ja sam je jednom doživio i preživio.

Sjećam se kao da je jučer bilo. Cijela ekipa jedva je dočekala ljeto i subotu da se uputimo na zasluženi godišnji odmor.

U maloj iznajmljenoj jedrilici nakon nekoliko sati probijanja valova stižemo na jedan od udaljenijih hrvatskih otoka s jednom jedinom namjerom. Zasluženo se počastiti s jednom od najboljih svjetskih delicija, jastogom. Carom morskih dubina. Kao da smo zadnjih tjedana samo o tome i razgovarali. O jastogu, o tome kakav je on zaista. Koliko vrijedi njegovo fino, mekano, bijelo meso. Kao da smo zadnjih mjeseci samo radili za ovaj godišnji, samo za ovu večeru.

Mladi i nadobudni, zadovoljni jer smo se dohvatili sigurne luke i nadasve nestrpljivi da se počastimo nečim posebnim, u startu radimo grešku. Opuštamo se i predajemo u iskusne ruke konobara. A konobar kao da je jedva čekao. S vrata nas je snimio kako sređeni i dobro raspoloženi ulazimo u restoran. I sad mi se nekako čini kao da mu je na trenutak zlatni zub zasjao pri samoj pomisli kako smo za "guljenje spremni". Kao da smo u ruke pali konobarskoj inačici Del Boya iz kultne serije Mućke.

Uredno nas je smjestio i pitao što želimo. A mi ko magarci s tribunjske utrke u isti glas: malo jastoga na paštu, a onda još malo na gradelama. I naravno vina, ne bilo kojeg, vrhunskog. Uredno nam iz jastožere izvlači dva manja primjerka za paštu i dva veća za na gradele.

Zadovoljni, s naivnim smješkom od usta do usta, klimamo glavom. Već ga osjećamo pod nepcima. A i konobar osjeća kako će nas oderati.

Jastog na paštu bio je vrlo dobar. Usudio bi se reći jedan od boljih. Otišlo je i nešto vina. Atmosfera se zahuktava.

Mi se do kraja opuštamo i potpuno se prepuštamo iskusnom mačku sa zlatnim zubom u bijeloj košulji.

I sad ide ono pravo. Školski pristup. Ekipa za stolom je opuštena i dolazi glavno jelo. Vrhunac večeri. Jastog na gradelama. Dva komada, malo veća. Konobar donosi pladanj. A ono poluprazno?!

Vidljivo manji primjerci nego što smo odabrali prije sat vremena.

Dobro raspoloženi spremni smo nastaviti večeru u ugodnom druženju svemu uprkos. No, razočaranju nije kraj. Okus. Hm, još

se sjećam kako se bijelo meso mrvilo. Raspadalo. Svatko tko je ikad probao svježu i zaleđenu ribu zna o čemu se radi.

Kad jastogovo ili škampovo fino meso zaledite, voda koja se u mesu nalazi prilikom zaleđivanja pretvara se u sitne kristale i razara strukturu. Uništava ono najbolje u tome mesu. Ako pritom zaleđivanje radi netko nestručan i još polako, uništavanje mesa je još izraženije. Upravo takvog okusa je bilo meso jastoga koji smo dobili na žaru. Mrvilo se, mekoća i struktura su se izgubili, a okus je bio blijed. Očito je bilo da smo dobili drugog jastoga. Konobar je vjerovao da nećemo primjetiti razliku.

Jedino što je još blistalo te večeri su bile naše magareće uši i konobarov smješak. Sve ostalo prepustili smo zaboravu.

Osim računa. Na njega su nas podsjećale večere ostalih dana tog godišnjeg koje su se svodile na dokazivanje vlastitih kulinarskih umjeća i isprobavanje lokalnih pizzeria.

Konobar je na naša dva zaleđena jastoga nešto zaradio. Vlasnik jos više. I mi smo na dobitku. Platili smo školu. Jos šmo puno puta nakon toga bili na tom otoku. Nešto manje puta smo od onda jeli jastoga. Ali nikad više nismo bili u tom restoranu. I najvjerojatnije, nikad više nećemo tamo ići. Možda im je i svejedno. I nama je.

Koliko zaista možemo imati povjerenje u konobara, vlasnika?

Osim ispričane priče još sam nekoliko puta naišao na slične situacije, ali na sreću puno više sam puta naišao na potpuno drugu priču. Kad sam se uz iskazani budžet i želju, prepustio konobaru da me vodi kroz ono najbolje što restoran nudi.

Onaj osjećaj kad nakon večere osjećate da je vrijedilo koliko ste platili. Posebice slijedećeg dana kad se vraćate na posao i razmišljate o nekom slijedećem godišnjem od nekoliko dana i jednoj posebnoj večeri od nekoliko trenutaka, koja će vjerojatno opet biti vrhunac radi kojeg vrijedi svaki trenutak truda u svakodnevnom poslu.

Ili neće, zavisi samo od konobara.

ADRIANO POŽARIĆ urednik

P.S. Imate li prijedloge kako da budemo još bolji? adriano.pozaric@turizaminfo.hr

8 Turizam Info ljeto 2013.

Svega pomalo

Što je novo u Vrsaru • Lošinju • Otočecu • Zadru

CASANOVAFEST Festival ljubavi i erotike u Vrsaru održava se od 27. do 29. lipnja. U opuštenoj atmosferi ovdje se održavaju izložbe, književne večeri i natjecanje u najdužem ljubljenju

G

Ove godine na Festivalu gostuje Mani Gotovac čija će se predstava "Pričaj mi o Gorkom" izvesti prvi puta, a najavljene su i radionice Brune Šimleše te gastro program na bazi afrodizijaka diljem Vrsara

iacomo Casanova u Vrsaru je boravio dva puta i to 1743. i 1744. godine. U svojim je memoarima slavni ljubavnik napisao kako mu je istarski gradić ostao u sjećanju zbog dobrog ića, refoška i lijepih žena. Kako je Vrsar na neki način oduvijek bio otvoren grad, što potvrđuje i činjenica da je ovdje 1961. godine osnovan prvi i najveći naturistički kamp u Europi, Koversada, ovakav je festival bio logičan slijed događaja. U tri festivalska dana koji ove godine traju od 27. do 29. lipnja, u Vrsaru će se kroz različite umjetničke sfere uživati u ljubavi i erotici. Predviđene su tako književne večeri, umjetničke izložbe, projekcije erotskih filmova najpoznatijih svjetskih redatelja poput Bigasa Lune ili Pedra

Almodovara, glazbena događanja i koncerti koji će svi slaviti temu ljubavi i svevremanska promišljanja o ljubavnim odnosima. Ovogodišnja je gošća festivala Mani Gotovac čija će se predstava Pričaj mi o Gorkom izvesti po prvi puta, a tijekom tri dana radionice će održavati autor Ljubavologije Bruno Šimleša, a ne treba propustiti niti gastro program temeljen na afrodizijacima. Casanovin duh prisutan je diljem grada, a oživljavaju ga članovi Udruge Giostra koji svake godine autentičnim kostimima prikazuju duh i način života 18. stoljeća.

Prošle je godine po prvi puta organizirano i natjecanje u najdužem ljubljenju koje se očekuje i ove godine, a ulaz na sve događaje je besplatan. www.casanovafest.com ljeto 2013.

Turizam Info 9

Svega pomalo

VALLE

lost & found

u hotelima

Novo vino vinarije Kozlović

V

inarija Kozlović predstavila je novo vino Valle, nazvano prema živopisnom dijelu momjanskog kraja od kuda obitelj Kozlović i dolazi. Valle je kupaža malvazije istarske (75%), sauvignona bijelog (15%) i muškata momjanskog (10%), s potencijalom starenja najbolje od 2013. do 2015. godine. Izraženije je žućkaste boje s refleksima zelenkaste i intenzivnim mirisom koji odiše svježim herbalnim aromama koje podsjećaju na pokošenu livadu obogaćenu obilnim primjesama limunske trave i citrusnog voća. Nova vinska priča obitelji Kozlović preporuča se kao uvod u objed, a zbog živahnosti kiselina i intenziteta mirisa najviše se slaže s ribljim carpacciom i lagano kuhanom bijelom ribom te mladim šparogama. www.kozlovic.hr

Stolice staro za novo

S

ve je manje novih terasa i ugostiteljskih objekata, a sve više onih s dotrajalim stolicama k o j i m a neodgodivo trebaju nove. U smjeru tih razmišljanja, i riječka tvrtka Kopin kao jedan od najvećih uvoznika i distributera stolica, stolova i ostale opreme za ugostiteljstvo nudi i zamjenu staro za novo. Po pozivu, djelatnici Kopina izvršit će procjenu vrijednosti vaših postojećih stolica te će vam za tu vrijednost umanjiti ponudu za nove stolice koje namjeravate kupiti kod njih. Vjerujemo da će ova ideja naići na zainteresiranost, posebice kod onih koji s opremom žele biti u vrhu najmodernijih dizajna a postojeće im stolice i nisu pretjerano dotrajale i za njih mogu postići iznos. Za sve dodatne informacije kontaktirajte tvrtku Kopin na broj telefona 051/ 264-171 ili posjetite izložbeno prodajni salon u Rijeci u Zametskoj 100A. www.kopin.hr

Poništenagarancijaraditvrdevode!

O

d nedavno se instalateri i serviseri uređaja i instalacija koji su spojeni na tekuću vodu savjesnije pridržavaju novih (starih) pravila neprihvaćanja garancije. Većina europskih proizvođača uređaja i instalacija od 2012. godine više ne priznaje garanciju za kvarove nastale na uređajima uslijed pretvrde vode, odnosno utjecaja kamenca.

Iako je donedavno omekšavanje vode bila preporuka, novi normativi EU usmjeravaju se više prema kvalitetnoj pripremi i omekšavanju vode u sistemima putem omekšivača. Na ovaj način se osim uštede u energiji (kamenac nataložen na grijačima je ujedno i veliki rasipnik energije) dobiva i na kvaliteti vode i zadržava garancija na uređaje. Više o novim smjernicama i normativima vezanim za omekšavanje vode i zadržavanje garancije. www.aquapur.hr 10 Turizam Info ljeto 2013.

K

ao što je klasičan hotelski ključ otišao u povijest, isto se dešava i sa izgubljenim stvarima gostiju.

Nedavno je tako u Americi predstavljena web stranica www.chargerback.com koja automatski rješava proces izgubljeno-nađeno za hotele koji sudjeluju u projektu. Stranica funkcionira na način da zaposlenik hotela utipka opis pronađene stvari i podatak gdje je točno pronađena. Gost koji je nešto izgubio može se logirati na stranicu i upisati svoj opis, ako se on podudara s onim koji je unio zaposlenik hotela, oboje automastki dobivaju obavijest. Gost može osobno preuzeti izgubljeni predmet ili platiti da mu ga hotel pošalje, a sve se odvija preko sustava koji čak automatski izrađuje i naljepnice s adresom. Chargerback za sada koristi 30-tak hotele diljem Amerike i to besplatno a jedino gost plaća poštarinu ukoliko želi da mu se neki predmet šalje. Pokretači stranice su prije realizacije projekta pokrenuli i istraživanje koje je pokazalo da od 2.000 odraslih osoba njih 30% tijekom godine izgubi stvari u vrijednosti oko 1.000 kuna, dok oni koji putuju poslovno gube čak i do 10 stvari godišnje. Čak 43% njih nije pokušalo doći do svojih stvari jer su smatrali da je to gnjavaža. Očekuje se da će se projektu pridružiti većina hotela u SAD-u, ali i aerodromi, muzeji i druge ustanove. www.chargerback.com

Prirodna hotelska kozmetika

O

d ove sezone, gosti lošinjskih Wellness Hotela Aurora, Family Hotela Vespera i Vitality Hotela Punta uživat će u esencijama lošinjskog bilja koji će ispunjaviti hotelske prostore, ali i oplemeniti ekskluzivnu liniju Vitality Essence prirodne kozmetike koja će ih dočekati u sobama. Vitality Essence kozmetiku ekskluzivno za Lošinj Hotels & Villas potpisuje aromaterapeutkinja Anamarija Pažin Morović, a proizvodi farmaceutska tvrtka Magdis iz Svete Nedelje. Kozmetika nosi pečat Miomirisi i okusi Lošinja, ne sadrži parabene, umjetne boje niti sintetske mirise nego isključivo najfinije esencije lošinjskog, miomirisnog bilja.

Kava za doručak - Coffee for breakfast

Današnje vrijeme zahtijeva da Vaše poslovanje protječe sa što je manje moguće poteškoća, a istovremeno želite Vašim gostima osigurati najbolju moguću uslugu!

Kada se radi o pripremi kave, Cafitesse je ono što tražite.

U kombinaciji s vrhunskom operativnom učinkovitošću, Cafitesse nudi uvijek svježu Douwe Egberts kavu izvrsnog okusa.

Cafitesse će osloboditi vrijeme koje Vaše osoblje tada može iskoristiti za ostale važne zadatke.

Korištenjem Cafitesse sustava: • Kava uvijek visoke kvalitete • Brzina i kapacitet (1.400 šalica u satu) • Jednostavno rukovanje

• Jedinstven i revolucionaran sustav u Hrvatskoj i svijetu.

• Pouzdanost • HACCP • velika ušteda na radnom vremenu osoblja (priprema, čišćenje, punjenje) • Kompletna kontrola troškova do 1 dcl!

Ukoliko želite učiniti pripremu kave u Vašem hotelu što je više moguće pouzdanom, mi smo Vam spremni pomoći u tome.

• Servis / podrška 24 h na dan na području cijele RH. • Sustav za male i velike hotele.

• Samo najbolje za Vaše goste uz konkurentne cijene.

• Uz naš sustav nema granica u broju gostiju – Vi određujete granice.

• Pružamo podršku za coffe breakove, cateringe...

• Oprema / aparati vrhunske kvalitete i lijepog izgleda na korištenje.

Nadinska 11, 10020 Novi Zagreb Tel 01 2451 804 • Fax 01 2451 290

www.matic.hr Najbolje služi vašem poslovanju ljeto 2013.

Turizam Info 11

Svega pomalo

sauna za djecu U

Terme Tuhelj

Termama Tuhelj osmišljena je nova ponuda za najmlađe, a radi se o posebnom programu sauniranja za djecu, kako ni najmlađi ne bi bili izuzeti od benefita koje pruža topli zrak. Poznato je kako sauna ima puno pozitivnih utjecaja na zdravlje, posebice na imunološki sustav. Topli zrak širi pore na koži, te se na taj način lakše izlučuju toksini što omogućava tijelu da se brani od raznih bolesti karakterističnih za dišni sustav, poput, astme, bronhitisa, gripe. Odlazak u saunu jednom tjedno kroz cijelu godinu blagotvorno djeluje na zdravlje djeteta, a saune za djecu su otvorene svakog ponedjeljka od 12.00 do 14.00 sati i subote od 10.00 do 12.00 sati. www.terme-tuhelj.hr

austrijancima hrvatska više nije među top tri destinacije

N

Novi pustolovni park u Otočecu na Krki Od ovog proljeća zaljubljenicima u aktivni odmor na raspolaganju je novi poligon s 4 staze i 46 postaja namijenjen prvenstveno djeci i obiteljima

P

ustolovni park Otočec novost je, koja je ponudu Termi Krka i Hotela Sport, obogatila na nov, avanturistički način sa zabavom prije svega za obitelj, ali i za sve one koji žele provesti aktivan dan u prirodi. Pripreme za izgradnju parka počele su još u proljeće prošle godine. Investitor i nositelj projekta su Terme Krka, partneri su Turističko društvo Otočec i Gospodarska zbornica Dolenjske i Bele krajine.

Vrijednost projekta, koji je djelomično sufinanciran sredstvima LEADER i LAS, iznosi približno 145 tisuća eura. Sam je pustolovni park smješten neposredno uz hotel Sport, a sastoji se od 4 staze s 46 postaja, a svaki sudionik sam izabire, sebi primjeren, stupanj težine, koji savladava 12 Turizam Info ljeto 2013.

12 Turizam Info ljeto 2013.

u slijedećih dva do tri sata. Sve su staze prilagođene prirodnoj postavki drveća, stoga je svaka staza jedinstvena, a uvjet za sudjelovanje je visina od 140 cm (mjereno sa ispruženim rukama iznad glave) i najmanje pet godina starosti. Posjetitelji su cijelo vrijeme pod budnim nadzorom iskusnih instruktora, te su opremljeni sa vrhunskom opremom za penjanje renomiranih proizvođača.

Cijena ulaznice je od 6 eura za djecu do 8. godina do 16 eura za odrasle, no na raspolaganju su i povoljniji paketi za obitelji. www.terme-krka.si

iz je godina istraživanje austrijskog Moto kluba (ARBOE) prije sezone davalo iste rezultate. Za Austrijance koji putuju automobilom top su destinacije za ljetni godišnji odmor bile Italija, Hrvatska i Njemačka. Ove se godine slike za Hrvatsku poprilično promijenila, te je ona zauzela tek sedmo mjesto. Među prve tri destinacije ostala je samo Italija kojoj su se pridružile Austrija i Francuska. Italija je tako najpopularnije odredište za 18 posto Austrijanaca. Iza nje je Austrija s 13,2 posto te Francuska s 9,9 posto.

Ispred Hrvatske (6,6 posto) našle su se još Njemačka, Norveška i Grčka, a iza nje Turska i Španjolska na osmome mjestu te Portugal, Poljska i Nizozemska na desetome mjestu.

Austrijanci su donekle izgubili interes i za Njemačku, koja je proteklih godina bila na drugom ili trećem mjestu, a ove je godine na četvrtome, te za Španjolsku koja je proteklih godina bila na šestome ili sedmome mjestu, a ove godine na osmome. Povećano je zanimanje za Tursku te za Portugal, Poljsku i Nizozemsku, koje prošlih sezona nisu bile među 'top deset' odredišta. U objašnjenju ARBOE-a ističe se da Austrijanci, osim onih u koje tradicionalno putuju, žele bolje upoznati i neke druge zemlje.

Od usta do usta

FESTIVALI

Ne propustite priliku uživati u nadolazećim festivalima koji će obilježiti ljeto

25.-29.VI Poreč Valamar Jazz festival Jedan od najboljih jazz festivala odvija se na prekrasnim autentičnim porečkim lokacijama.

Nastupaju Eddie Palmieri jedna je od najvećih ikona salse i latinoameričkog jazza, slavni kontrabasist Renaud Garcia-Fons poznat po jedinstvenom stilu izvedbi kojim je stekao široki krug poštovatelja u svijetu glazbe. Naime, kako bi proširio tehničke mogućnosti instrumenta u svrhu veće slobode improvizacije, vlastitom je kontrabasu dodao petu žicu i taj izum kombinirao s arco i pizzicato tehnikama. Tu su još indijski glazbenik Trilok Gurtu koji je još kao dijete počeo svirati s majkom i mnogi drugi. Na raspolaganju su paket aranžmani u porečkim hotelima Valamar Riviera, Valamar Club Tamaris, Valamar Rubin i Fortuna Island, a uključuju i ulaznice za sve festivalske koncerte.

www.valamar.com

14 Turizam Info ljeto 2013.

24.-26.VI Zagreb InMusic festival Artcic Monkeys, Iggy And The Stooges, Basement Jaxx, Bloc Party su samo neki od izvođača koji će ove godine nastupiti na InMusic festivalu na zagrebačkom Jarunu.

Na festivalu su najavljnei i dodatni sadržaji poput INteatra, RockIN' horse, Šuma Striborova, Ljudski Jukebox, Tesla Boat Show i ostalo.

Ulaznice: 349 kuna za nezaposlene, ostali 399 kuna, dnevna karta 290 kuna

www.inmusicfestival.com InMusic povećava broj hotelskih rezervacija Čak 1500 posto više rezervacija hotelskog smještaja u Zagrebu u odno su na isto razdo blje prošl e godin e ostva reno je zahvaljujući INmusic festivalu podaci su internetskog servisa za rezervaciju smještaja LateRooms. com, koje su prenijeli brojni britanski mediji specijalizirani za turizam i putovanja poput Travel Daily UK ili Travelbite.

3.-10.VII Zadar, Tisno Murter The Garden Jedan od najpopularnijih europskih festivala, ove se godine sastoji od Garden Zadar odnosno lounge bar na otvorenom u Zadru, koji traje od 2004. godine kada je engelski organizator odlučio oživjeti stari vrt zatvorenog hotela na bedemima Zadra.

Tisno na Murteru mjesto je gdje se odvija prava zabava, pozornica se nalazi na samoj plaži, a dobar provod je zagarantiran je i u diskoteci Barbarella. Najzanimljiviji su partyi na brodu Argonaut ili "Argonaughty" koji se održavaju dva puta dnevno po 4 sata.

Ulaznice: od 240 kn

thegardenfestival.eu

6.VII Omiš Festival klapa Omiš Za one istančanoga glazbenog ukusa i ljubitelje klapske pjesme, preporučamo Festival klapa u Omišu koji se ove godine odvija 47. put. U isključivo "a capella" izvedbi nastupaju muške, ženske i mješovite klape, a u nastupu se traži savršenstvo - homogenost zvuka, usklađenost i ravnoteža glasova, fuzija akorda, besprijekorna i sigurna intonacija, jasna artikulacija i izgovor, te izražajnost i uživljenost u interpretaciji teksta. Izvorni klapski napjevi su temelj cjelokupnog festivalskog programa.

www.fdk.hr

LJETO 2013 10.-14.VII 16.VIII-1.IX

Novi sad

Dubrovnik

Exit Festival Novi Sad (Srbija) Prvi Exit Festival se održao 2000. godinei to kao studentski i politički protest protiv režima Slobodana Miloševića. Festival je jedinstven jer se održava kod prekrasne, srednjovjekovne Petrovardinske tvrđave koja se nalazi na obali Dunava. Exit je jedan od rijetkih europskih festivala gdje događaji počinju kasno u noć, a publika dočekuje zoru uz najpoznatije izvođače na svijetu, ove su godine to Diplo, Fatboy Slim, Delilah, Dubfire, Snoop Dog Aka Snoop Lion, Eric Prydz.

Ulaznica: 890 Kn (pet dana) Za one koji se bave turizmom, napomenimo samo kako je prihod od Exita 2010. godine iznosio 13 milijuna eura prema analizi auditorske kuće Booze Allen Hamilton. www.exitfest.org

18.-22.VII. Punta Kristo Seasplash Punta Kristo u Štinjanu kraj Pule Festival za one koji vole reggae, dub, ska, rocksteady, dancehall, dubstep, jungle, drum’n’bass, hiphop, elektronske i plesne glazbe, pozitivnu i veselu atmosferu, ples do ranojutarnjih sati, sunce i more. Na Seasplash stižu: Adrian Sherwood, Zion Train, Ital Horns meets Bush chemists, Twilight Circus, Inner Terrestrials, Channel One, popularni srpski hip hoperi Prti Bee Gee i talijanski Warrior Charge Soundsystem.

Ulaznice: 280 Kn

7.-9.VII Šibenik Terraneo Šibenik Festival koji je prošle godine okupio preko 50 000 posjetitelja i 220 domaćih i stranih glazbenih izvođača će i ove godine otvoriti vrata svim ljubiteljima kvalitetne glazbeu bivšoj vojarni Bribirskih knezova u Šibeniku. Nastupaju My Bloody Valentine, Azealia Banks, Calexico, Icarus Down, The Bots, Kawasaki 3p.

Trodnevna ulaznica: 359 kn

Mali glazbeni festival Orsula Odličan festival čiji se izvođači svake godine pomno biraju kako bi odgovorili na zahtjeve vrlo raznolike publike respketabilnog ukusa. Ove godine nastupaju Vasil Hadžimanov, Meri Cetinić, Dječaci, Genaral Woo, Klape Šufit i Subrenum, Quasarr, Svadbas, The Tiger Lillies, Teofilovići i Miroslav Tadić, Zdenka Kovačiček, Neno Belan & Fiumensi, Vlada Divljam Vlatko Stefanovski, Goran Bare & Majke.

www.parkorsula.du-hr.net

www.terraneofestival.com

www.seasplash-festival.com

ljeto 2013.

Turizam Info 15

Svega pomalo

Istra Inspirit

Spacio

Mitska bića Istre Rudarska republika Crispo

Iustitia

Svjetionik ljubavi Buzet po starinski Bijeg iz kaštel,

Vještica Mare

Rovinj 02.06. u 20.00 sati 06.10. u 19.00 sati Cijena: 200 Kn

Pula 30.06. u 19.30 sati 13.09. u 19.30 sati Cijena: 100 Kn

Poreč, uvala Peškera 16.06. u 20.00 sati 29.09. u 20.00 sati Cijena: 200 Kn

Savudrija, svjetionik 21.07. u 20.30 sati 18.08. u 20.30 sati Cijena: 200 Kn

Svetvinčenat 04.08. u 20.00 sati 08.09. u 20.00 sati Cijena: 200 Kn

Labin 22.09. u 11.00 sati 25.08. u 11.00 sati Cijena: 200 Kn

Medulin 09.06. u 19.30 sati 01.09. u 19.30 sati Cijena: 200 Kn

Buzet, stara jezgra 26.05. u 11.00 sati 07.07. u 19.00 sati Cijena: 200 Kn

Pazin, Kaštel Pazin 14.07. u 20.00 sati 10.08. u 20.30 sati Cijena: 200 Kn

Doživljaj povijesti i legendi Istre u devet različitih predstava diljem poluotoka kombinira kazalište i gourmet u interaktivan i emotivan doživljaj kakav gosti žele i trebaju

C rispo

Jules Verne

Buzet po starinski

Mitska bica

ka Rudarska republi www.istrainspirit.hr

Svjetionik ljubavi

P

riče i legende oduvijek golicaju maštu turista, to je "ono nešto" što svi mi želimo čuti, vidjeti i osjetiti. Da se to može dobro iskoristiti u turističke svrhe dokazuje projekt Istra Inspirit, pokrenut prošle godine na polutoku kojemu legendi ne manjka, od onih vampirskih pa do onih ljubavnih. Ideja je potekla od Manuele Hrvatin, inače savjetnice za međunarodnu suradnju Istarske županije, koja je pokrenula i vodi turistički program utemeljen na kulturnim doživljajima. O čemu se zapravo radi?

U PLANU I NOVE LEGENDE Na različitim lokacijama diljem Istre iskorištene su lokalne priče i legende i pretvorene u svojevrsne predstave koje uključuju i gastro uživanje, a kojima se željelo gostima ponuditi nešto drugo osim klasičnih izleta i to od svibnja do listopada. Tako je u Vrsaru oživjela legenda o grofu Metternichu iz 1818. godine prema kojoj je izgrađen svjetionik koji će poslužiti kao ljubavno gnijezdo grofa i njegove ljubavnice, savudrijske djevojke... Oživjela se i priča o Mathiasu Sandorfu iz 1867. i njegovom povijesnom bijegu iz pazinskog Kaštela ispričana u romanu Julesa Verna, a tu su i priča o Mare Radolovich, Crispu, mitskim bićima istre i mnoge druge.

Turistička zajednica Istarske županije je partner projekta, a samim time su uključene i lokalne turističke zajednice u njegovoj promociji prema turistima.

Prošle je godine ove predstave pogledalo više od 6.000 gostiju u kojima oni mogu ili ne moraju postati aktivni sudionici, no zanimljivo je što se primjerice u Buzetu može sudjelovati u pripremi kruha, pranju robe ili igranju

pljočki. U novoj je turističkoj seozni kao i lani na programu devet različitih Inspirita no kako navode organizatori, u planu je i oživljavanje legendi o vampiru Juri Grandi, zavodniku Casanovi, Histarskom selu, pa se u slijedećih nekoliko godina očekuje i do stotinu različitih doživljaja. Projekt koji je financiran od strane javne uprave (Istarska županija, Turistička zajednica Istarske Županije, Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma) stvoren je djelomično od postojećih povijesno kostimiranih manifestacija po klasterima Istarske županije, neki Inspiriti imaju svoju ekipu iz mjesta doživljaja, a neki su trebali profesionalne glumce za izvedbu, no u svakom Inspiritu ima bar jedan školovani glumac koji dominira i animira posjetitelje jer kako navode organizatori, bitno je prouzrokovati emocije! Bitno je i dobro glumiti i prilagoditi se grupama na stranim jezicima i puno puta improvizirati u interakciji.

Sva je glazba na Inspiritima autorska, a u predstavama je uključeno više od 10 udruga - bilo likovnih, lutkarskih, kreativnih, folklornih, muzičkih, penjačkih… Iako Inspiriti još nisu razlog dolaska u Istru, organizatorima ne neodstaje motiva da ih takvima učine. Ovaj se doživlja za sada prodaje po cijeni od 100 do 200 kuna, a najviše su ga prepoznali individualci koji žele nešto autohtono i drugačije.

Jules Verne na jednom je od svojih putovanja prošao i kroz Pazin, o čemu piše u svojem romanu "Mathias Sandorf" koji je uprizoren u jednome od Inspirita ljeto 2013.

Turizam Info 17

neotkriveno.. .

FESTIVAL SMOKVE Festival na kojemu možete probati zanimljive gastro kombinacije i naučiti puno o ovom zanemarenom voću Zadar, 12. i 13. IX. 2013.

O

sim masline i vinove loze, smokva je najraširenija kultura na Mediteranu, a Festivalom koji se drugi vikend u rujnu održava po šesti put, Dalmacija kao da odaje počast ovome nepravedno zapostavljenom voću. Mnogi će reći kako je to kultura koja se uvijek sadi na kraju maslinika ili bajamika, kultura iz zapećka, iako je to vjerojatno jedan od naših najvrijednijih darova prirode.

Festival smokve pokrenula je Sandra Babac, poduzetnica koja je u smokvi pronašla inspiraciju te nakon bijega iz gradskog života i povratka prirodi počela proizvoditi džem od smokve.

Iz onoga što je trebala biti tek pomoć promociji vlastitoga proizvoda, nastao

18 Turizam Info ljeto 2013.

je jedan od danas najoriginalnijh festivala na kojemu se mogu vidjeti i probati svi proizvodi od smokve, izložbe, posjetiti predavanja i radionice.

Ulaz je besplatan a sve se odvija na zadarskome trgu Pet bunara gdje se u istoimenom restoranu mogu probati i jela od smokve poput poznate torte.

Zanimljivo je da se životni vijek stabla smokve kreće se od 50 do 70 godina, a danas se smokva uzgaja u svim toplijim krajevima na Zemlji. Razlikujemo dvije osnovne vrste, a to su: divlja smokva (Ficus caprifilus) i obična smokva (Ficus carica). Kod nas postoji velik broj sorata, a jednako toliko i sinonima, no za sušenje su najzanimljivije dvije sorte, i to bjelica i zamorčica.

U restoranu Pet bunara mogu se probati jela od smokve, dok na trgu izlagači prikazuju široku lepezu proizvoda od smokve

Recept Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća.

Bolji je izvor vlakana od većine voća a čak je 28% vlakna iz smokve topljivo te ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi i snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu. Zbog visokog sadržaja magnezija, smokva se preporučuje protiv PMS-a, magnezij iz smokve liječi brojne bolesti, potiče vitalnost i zdravlje i usporava proces starenja. Sušene smokve imaju trostruko više magnezija nego obične.

Suhe smokve kuhane u Prošeku

by Nenad Kukurin Restoran Kukuriku Kastav Suhe smokve Dalmatinski Prošek Mascarpone Slatko vrhnje Štaub šećer Cimet

Karameliziramo šećer, zatim ga zalijemo Prošekom.

Ubacimo smokve i sve zajedno flambiramo i s dvije grančice ružmarina lagano kuhamo sat vremena.

Krema za smokve Mascarpone, štaub šećer, žličica cimeta i šlag.

Sve zajedno spojimo kao kremu.

Prhko tijesto 300 gr brašna, 200 gr maslaca, 100 gr štaub šećera i jedan žutanjak.

U čašu serviramo malo kreme, zatim prhko tijesto, grijane smokve, te zatim ponovo krema, prhko tijesto i grijane smokve.

Dekoriramo s listićima prženih badema

Smokvenjak

omska Smokvenjak je stara gastron ti rado šlos pro u se delicija kojom su tek rijetki as dan a vi, care i i ljev sladili i kra skoj, om tron znalci uživaju u ovoj gas bi. U bom oj jačk dizi energetskoj i afro e suhe šen osu že svje imo slož staklenku o em skin smokve, kojima prethodno o nem utis u okv peteljku i u suhu sm eme bez bijelo srce, svježe ubrane bad okve s sm imo slož o Tak e. jnic ovo žute jemo zali ke, len bademom do vrha stak ulje, kad od dom me im mlako zagrijan tamno na imo em spr i o orim zatv dobro i hladno mjesto. Možemo ih konzumirati već nakon nekoliko dana, no pravi je užitak pričekati hladne zimske dane.

Foto: Adriano Požarić

ljeto 2013.

Turizam Info 19

Rekli su o nama..

BRAČ I HVAR MEĐU "VRUĆIM" OTOCIMA MEDITERANA Švedski časopis Nya Allt Resor, koji mjesečno čita preko 800 tisuća Šveđana, u svom je travanjskom broju veliku pažnju posvetio hrvatskim otocima Hvaru i Braču, koji su se našli među 17 najpopularnijih otoka Mediterana.

Uz hrvatske, kao „vrući” otoci Mediterana ističu se španjolska Ibiza, Menorca i Mallorca, talijanska Sardinija, Elba, Lampedusa, Ponza i Sicilija, francuska Korzika, Malta, Cipar te grčki otoci Kreta, Santorini, Kos i Rhodos. Časopis je proveo i poseban test usporedbe sunčanih sati pojedinih otoka i cijenu paket putovanja za te destinacije, ustvrdivši kako je najekonomičnija posjeta mediteranskim otocima u svibnju, a najskuplja u rujnu.

U reportaži na osam stranica nazvanoj „Na krstarenju u Hrvatskoj“, autorice Elisabet Axås i Lottie Molund opisuju krstarenje na ”MS Afrodita” od Splita do Hvar.

KVARNERSKI ŠKAMPI

najbol ji na svijet u

Novinar Christian Seiler, jedan od najpoznatijih gourmet autora za njemačko govorno područje objavio je u prilogu za putovanja Reisen koji izlazi uz njemački dnevnik Die Zeit prilog o najboljim kvarnerskim škampima koji se poslužuju u restoranu Johnson u Mošćeničkoj Dragi. Uz detaljnu priču o kvarnerskom škampu i karakteristikama koje ga čine toliko drugačijim, Seiler je napomenuo i da su ovi škampi ukusniji od onih u restoranu Noma u Kopenhagenu. Die Zeit izlazi u 513.000 primjeraka.

Britanski Guardian je u svom vodiču za ljetne festivale koji je izašao uz subotnje izdanje ovih dnevnih novina odlično promovirao hrvatsku ljetnu festivalsku ponudu. U članku pod naslovom Is Croatia Europe's Best Festival Destination? pozivaju se britanski ljubitelji ljetnih festivala da svakako posjete našu obalu jer ih tamo očekuju "garantirano sunce, opuštena ekipa, raznovrsni DJ-i, zabave na brodovima i jeftino piće" zbog čega, ističe autor teksta, Ben Beaumont-Thomas hrvatski festivali imaju mnogo prednosti u usporedbi s britanskim. Istaknuo je kako narednog ljeta gotovo da i nema vikenda u kojem se negdje na hrvatskoj obali ne održava glazbeni festival, a posebno su istaknuti Fresh Island Festival, Love Sistem, Ultra i Terraneo. www.guardian.co.uk

LOŠINJ ZA RONIOCE Travanjsko izdanje najprodavanijeg britanskog magazina za ronjenje Diver donijelo je priču o Lošinju kao ronilačkoj destinaciji. Autor ističe divovske rakovi, odličan vjetar, brojne ronilačke destinacije kojima je oduševljen, špilje poput švicarskog sira te olupinu broda Tihany i naravno nezaobilazne prednosti otoka vitalnosti te Apoksiomena. Naklada magazina je impresivnih140.000 primjeraka.

online

Ask Victoria

Victoria Mather je kolumnistica jednoga od najpoznatijih svjetskih magazina Vanity fair koji pokriva pop kulturu, modu i trendove a izdaje ga Conde Nast. Victoria u on-line izdanju odgovara na pitanja čitatelja, a na pitanje o preporuci novih i neotkrivenih rivijera, čitateljici Fleur preporuča Hrvatsku. Istakla je kako se hrvatska obala posljednjih godina nametnula kao glamurozna destinacija istočne Evrope i kako je riječ o mjestu koje bi ovog ljeta svatko trebao posjetiti. Hrvatska je obala na novinarku ostavila tako pozitivan utisak da je napisala kako bi Scot Fitzgerald, koji je pomogao u popularizaciji francuske rivijere, da je danas živ, ljetovao upravo na Jadranu.

- Slavni pisac Fitzgerald trebao je gerald živjeti u naše vrijeme - jer da je sada živ, F. Scott Fitz bez ikakve sumnje ljetovao bi u Hrvatskoj.

To je zemlja sa tisuću otoka i kilometrima obale prepune malih uvala na kristalnom Jadranskom moru. Osim plivanja, glavna privlačnost leži u obiteljskim restoranima gdje morski plodovi stižu na tanjur direktno sa ribarskog broda, istakla je Victoria.

Prema istraživanju provedenom za 2012. godinu u Velikoj Britaniji časopise još uvijek čita 80% populacije, što je još uvijek 1 milijun ljudi više od onih koji to čitaju na internet Izvor: Professional Public Association, London

ljeto 2013.

Turizam Info 21

Od usta do usta

\

Ljetni dir Jadranom

Odlične manifestacije od Istre do Dalmacije i natrag...

>

Saljske uZance

Jedan vikend u kolovozu prema tradiciji se već pola stoljeća u mjestu Sali na Dugom Otoku održavaju Saljske užance. Otvorenje manifestacije obilježava Tovareća mužika koja zajedno s lokalnom folklornom skupinom prošeće kroz mjesto izvodeći svoju predstavu a dan ranije program izvode i u Zadru gdje šetnjom po staroj gradskoj jezgri pozivaju ljude u Sali. Dalje su na programu ribarska večer, priprema i degustacija ribljih specijaliteta te zabavni program uz klape. Subota je dan za sportske susrete i natjecanja u potezanju konopa, utrke u potakačima i u vrećama nakon čega se održava Saljska noć uz zabavni program na rivi.

Međunarodni senjski ljetni karneval 6.-10. 8.

nu zabavu a one koji žele povezati more i nestandard nema druvala, karne h ljetni h jbolji na jednom od pona maskig ljetno a tolnic prijes je Senj Senj. c ge nego prava nu, godi .

1967 u ranja, s dugom tradicijom koja seže još ljeti. ni održa i balov arani kada su po prvi puta zimski mašk n tjeda cijeli traje je vesel o valsk Ovdje kada počne, karne aramašk a igram im valsk karne u canje natje bez prekida i nastupi, ulični nih skupina, maškarana moto - alka, plesn vala je velika karne nac Vrhu a. performansi, oslikavanje asfalt e maškatisuć tri do i luje sudje kojoj u karnevalska povorka nj.hr .tz-se www .

10.08 tu subo u je počin ne ra, a ove godi

Z

21.VII Zadar

Noć punog miseca Na 'Noć punog miseca' gasi se ulična rasvjeta, zadarsku Rivu osvjetljavaju samo baklje i svjetlost svijeća. Domaći i furešti u romantičnoj atmosferi uživaju u ponuđenim tradicionalnim specijalitetima dalmatinske kuhinje poput tunjevine i srdela te upoznavanju sa starim zanatima i običajima zadarskog podneblja. Starinske, privremene konobe poslužuju najraznolikija tradicionalna jela, od ninskog Šokola do smokava, sira, rakije i ostalih delicija.

www.tz-zadar.hr

www.sali-dugiotok.com

9.-12. 8.

Tribunj Tradicionalne magareće trke

Prije više od šezdeset godina, tribunjski su studenti za vrijeme ljetnih praznika koje su provodili u rodnome mjestu, organizirali utrku magaraca. Utrka je ubrzo postala tradicionalna, te se od 1957. godine, s nekoliko kraćih prekida, održava sve do danas. Svake se godine prvog dana mjeseca kolovoza upriličuju tradicionalne tribunjske trke magaraca na poznatoj tribunjskoj rivi.

Trči se oko starog sela odnosno otočića, a na magarcima jašu samo muškarci koji su iz Tribunja, obučeni u narodnu nošnju. Pobjeđuje tko prvi dođe na cilj, no to baš i nije posve jednostavno. Ne kaže se uzalud nekome da je 'tvrdoglav ka tovar'. www.tz-tribunj.hr

Legendfest Festival legendi, mitova i priča Na Legendfestu ove će se godine moći čuti legende i priče o štrigama i štrigunima, kapetanu Morganu, druidima, Mlečanina, carevima, biskupima.

Sudjeluju amateri i glumci, a svaki kutak malog istarskog gradića Pićana biti će svoja pozornica. Ulaz je besplatan. www.legendfest.hr

26.-28. VII Pićan 22 Turizam Info ljeto 2013.

1. 8.

ljeto 2013.

Turizam Info 23

NUK LE A

L E S U O R A C I N R

Ono što je moglo biti nešto ružno i bizarno - multimilijunski nuklearni pogon koji nikada nije stavljen u upotrebu, iskombiniran je s vrtuljcima, atraktivnim vožnjama i zabavom čime je postao jedna od najvećih njemačkih atrakcija

24 Turizam Info ljeto 2013.

Zabava S vanjske strane nuklearnog reaktora nalazi se stijena za penjanje

BAŠ SVE SE MOŽE ISKORISTITI U TURIZMU

Z

abavni park imenom Wunderland nalazi se kraj grada Kalkara u pokrajini Sjeverna Rajna - Westfalija. Upravo je ovdje 1972. godine počela izgradnja tada najvećega nuklearnog reaktora u Njemačkoj SNR-300, dizajniranog da kao gorivo koristi plutonoij, hladi se sodijem i proizvodi 372 megawatta energije. Bila je to tada nova i inovativna tehnologija, uz pomoć koje je njemačka vlada bila odlučna smanjiti uvoz energije.

Kako su lokalno stanovništvo i samouprava bili zabrinuti za utjecaj nuklearke na zdravlje i okoliš, projekt je neprestano kasnio. Unatoč prosvjedima gradnja je nastavljena i dovršena 1985. godine i do tada je utrošeno 7 milijuna maraka (današanja vrijednost oko 3,5 milijarde eura). Godinu kasnije, 1986. dogodio se Černobil, SNR-300 nikako nije uspio zaživjeti i projekt je i službeno otkazan 1991. godine.

Nikada korištena, nuklearka je postala jedna od najskupljih i najkompliciranijih ikada izgrađenih stvari koje su trebale završiti doslovno u smeću. Kritičari projekta su izračunali kako je za te novce moglo biti izgrađeno 20.000 kuća svaka vrijednosti 200.000 eura. Cijeli je kompleks velik kao 80 nogometnih igrališta, a u gradnji je upotrijebljeno betona kojim bi se mogla izgraditi poveća autocesta dok bi se korištenom žicom mogla dva puta omotati

zemaljska kugla. Zemljište je s okončanjem projekta 1991. godine prodano nizozemskom investitoru koji je odmah odlučio ovdje napraviti zabavni park, ime je promijenjeno u Kernies Wunderaland i kasnije u Wunderland Kalkar koji se danas proteže na cijelom području nuklearke, te u nikad korištenom reaktoru. Ukupno 40 atrakcija uključujući rollercoaster, leteći vrtuljak, vertikalno putovanje "Jumping Star", Kernijev bord, nostalgični vrtuljak "Merry Go Round" te veliki vrtuljak na raspolaganju su za sve dobne skupine.

Najatraktivniji je vrtuljak koji se nalazi unutar samog nuklearnog reaktora, dok se na njegovim vanjskim zidovima nalazi stijena za penjanje. Unutar nuklearnog pogona svi su sadržaji prenamijenjeni u zabavne pa su tu i hotel, restorani, trgovine, kongresni centar, noćni klub. Sve to godišnje posjećuje oko 600,000 posjetitelja a park zapošljava 550 ljudi. Cijena karte za odrasle je 24,50 a za djecu 20,50 eura. www.wunderlandkalkar.de ljeto 2013.

Turizam Info 25

26 Turizam Info ljeto 2013.

Kolumne Damirka Pongračić SAVJETNICA ZA KONTAKTNE CENTRE RADILICA D.O.O.

POMOĆ MOLIM! Koliko ste se puta našli u sitaciji da nekome nešto govorite a on uporno po svome, kao da vas ne čuje. Kao da ga nije briga. A vi ga za to još i plaćate!

M

olim, hvala, izvoli, oprosti – te male, a tako moćne riječi kao da su izgubile svoj pravi značaj. Iako se danas svi kunemo i dali bi obije ruke u vatru da smo potpuno posvećeni kvaliteti usluge i usmjereni upravo na potrebe gosta, čini mi se da pravi trenutak istine zapravo pokazuje suprotno.

Nedavno sam kod rezervacije smještaja u jednom hotelu zamolila da nam u sobu stave i dječji krevetić. Kako krevetića nije bilo u sobi, zaputila sam se na recepciju.

Gospođa se propisno ispričala i krenula me rešetati pitanjima: Kome sam rekla da želimo krevetić? Jesam li sobu rezervirala e-mailom ili telefonom? Sjećam li se s kim sam točno razgovarala? I da li sam ja sigurna da sam napomenula krevetić, jer njoj to nigdje ne piše. U jednom trenutku sam pomislila da se radi o skrivenoj kameri!

Nakon što me pitala imam li možda isprintanu potvrdu rezervacije na kojoj je naznačeno da trebamo i dječji krevetić, mom strpljenju je stvarno došao kraj.

Nije li i više nego očito da samo želim staviti dijete na spavanje?! Zar je najbolji način da riješimo ovu situaciju to da dokažemo tko je kriv?

Jasno mi je da postoje procedure, pravila i standardi koji se trebaju zadovoljiti, no u trenutku kada držite 10 kila u rukama koji pritom umorno plaču, vjerujte mi nemate previše razumijevanja i fućka vam se za sva pravila ovog svijeta. Sigurna sam da formu možemo zadovoljiti i u jutro, uz kavu, kada se naspavamo.

Nakon pola sata natezanja gospođa me je konačno pogledala, saslušala i percipirala kao ljudsko biće. Ljudsko biće koje ima neku

potrebu. Nakon toga sve je bilo rješeno u trenu, krevetić je stigao, gospođa se još jednom (ne)iskreno ispričala, i u njezinoj realnosti, ova situacija je bila odlično riješena.

Uspješno rješavanje reklamacija nikako nije borba u ringu i dokazivanja tko je u pravu, a još manje lažan izljev emocija i neiskrenih isprika. Iako su s krevetićem stigli i vino i voće u znak isprike, gorak okus ostao je i dalje. Suosjećanje i razumijevanje je minimum koji gost očekuje u ovakvim i sličnim situacijama, kao i da netko preuzme odgovornost za nastalu situaciju, i u konačnici ponudi pomoć, jer to je ono što čini dobar odnos.

Da bi cijela priča imala smisla u praksi, bitno je znati primiti reklamaciju i iskoristiti ju na pravi način, a pri tom i zadržati zadovoljnog gosta. Kod rješavanja reklamacije imamo samo dvije mogućnosti; okrenuti očima i promrmljati sebi u bradu „Šta me ta baba sada pili“ ili poslušati tu istu babu i čuti što zapravo ona želi. Da bi čuli trebamo slušati, a da bi slušali, trebamo iskreno biti zainteresirani što nam druga strana ima za reći.

Sigurna sam da bismo svojom iskrenom zainteresiranošću i voljom da pomognemo, poboljšali raspoloženje umornog gosta, kao i opći dojam usluge. Dovoljno je nasmijati se, reći provjerit ću, i nabaviti taj krevetić ili ponuditi alternativu ako krevetića nema. Vino i voće tada bi bili samo točka na „i“, ali i bez njih bi gost bio zadovoljan i u konačnici se vratio.

Zadnjih godina znatno smo napredovali kada je tehnička kvaliteta usluge u pitanju, ali da li je to dovoljno? Da li je to maksimum koji gost zaslužuje za svoj novac? I dalje često zaboravljamo da smo mi tu radi njega, i da nas upravo on plaća. ljeto 2013.

Turizam Info 27

Trilja od kamena lat.Pseudupeneus maculatus

Foto: Adriano Požarić Restaurant Johnson - Mošćenička Draga

28 Turizam Info ljeto 2013.

Kolumne Dragan Jurdana RESTAURANT JOHNSON

TRILJA OD KAMENA Ljubitelji morskih dubina imaju osim samog uzbuđenja ronjenja i jedno posebno zadovoljstvo i privilegiju. Pri zaronu uz kamenito dno, pažljivo oko će primjetiti trilju, koja strpljivo i uporno istražuje u potrazi za hranom, dajući do znanja svojim navikama i ponašanjem da je ona jedna sasvim posebna i neuobičajena riba

R

ijetko kada dovoljno velika da bi bila posebice atraktivan roniocu, ali uvijek izuzetno zanimljiva da vam omete koncentraciju i pokaže koliko je izbirljiva, osjetljiva a opet vrijedna u kopanju malih brakova pijeska svojim brkovima, trilja kamenjarka zasigurno je jedna od najosebujnijih riba morskoga dna.

Na Mediteranu susrećemo dvije vrste trilja. Trilju blataricu koja obitava na muljevitom i pjeskovitom dnu, i trilju kamenjarku ili kako volimo reći, trilju od kamena. Trilji od kamena dom je kamenito dno s malim brakovima pijeska u kojima se skrivaju crvići, rakovi i manje ribe. Gurmani puno više cijene upravo trilju od kamena, a osim u vodama Mediterana, lovi se od Afrike pa sve do sjevera, do obala Norveška.

Na ribarnici ćemo trilju kamenjarku najčešće pronaći u proljeće, kada počinje sezona lova mrežama stajaćicama. To je nešto sitnija riba, pa ćemo je tako kod omiljene prodavačice pronaći u veličini od 15 pa sve do 30 centimetara i težine do 50-tak dekagrama, što su za gurmane pravi mali dvoporcijaši. Trilja od kamena može doseći i 50-tak centimetara duljine i 1,5 kilogram težine, no takvi su primjerci rijetkost u našem dijelu Jadranskoga mora.

Izuzetno bijelo i fino meso kojeg lagano prožima okus i miris mora, kod trilje je nešto na što treba najviše paziti kod pripreme. Često trilju kamenjarku u boljim restoranima možemo dobiti u varijanti carpaccia, što joj izuzetno pristaje ako tom prilikom ne pretjeramo s citrusima i maslinovim uljem. Talijani, kao pravi gurmani, reći će da je trilja ipak najbolja na paštu. Na ovaj način, dobar će kuhari izvući ono najbolje iz nje, i pašta će poprimiti sve intenzivne mirise mora i svježe bijele ribe.

Ono što ovoj izbirljivoj princezi kamenog morskog dna ipak najviše odgovara u gastronomiji, jest kada je lagano, na samo dvije minute, termički obradimo na netom prije kuhanom povrću u foliji. U toj kombinaciji trilja od kamena lagano poprimi najbolje mirise kuhanog povrća i za uzvrat cijelom jelu da ono najbolje od kamenog morskog dna, miris mora i svježinu.

Kako je trilja kamenjarka okusom i intenzitetom jača riba, pripremljena u foliji na povrću uz sebe traži i jedno jače ali elegantno vino, kao što je Rosé od Roxanicha.

Svježa kao carpaccio, na paštu ili na povrću, trilja je zasigurno jedan od najboljih aduta Jadrana i gastronomski, možda jedna od najvrijednijih namirnica mediteranske kuhinje. ljeto 2013.

Turizam Info 29

30 Turizam Info ljeto 2013.

Kolumne Branko Muždeka RESTAURANT BEVANDA

Prošek Pravi dalmatinski prošek proizvodi se već stoljećima, autohtono je to vino koje u čaši daje najbolje slatke okuse Dalmacije, no hoće li i nakon 1. srpnja prošek ostati prošek?

O

dgovor na ovo pitanje još uvijek nitko ne zna, no da bi nam bile jasne polemike, a prije svega koliko je naš prošek značajan, zavirimo malo dublje u to desertno vino, koje je važno ne samo u čisto enološkom, već i u povijesnom, kulturološkom, pa i ekonomskom pogledu.

Prošek je desertno kvalitetno ili vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. Može biti bijelo ili crno vino ovisno o asortimentu. Najpoznatija svjetska desertna vina su tako Sauternes, Moscato d'Asti,Vin Santo, u Hrvatskoj je to naravno, Prošek.

Desertna vina kako im i samo ime kaže usko su povezana s većom količinom neprovrelog šećera i kao takva najčešće se konzumiraju u kombinaciji s različitim slasticama. Njihova svojstva ovise o sorti grožđa, fazi zrelosti i tehnološkim procesima u preradi, fermentaciji i dozrijevanju.

Prošek može može varirati od jantarno žute do tamno crvene boje s narančastim odsjajem.

Miris je izražen i bogat spektrom mirisa prezrelog i suhog voća, orašastih i džemnih nota i meda. Okus prošeka je u pravilu naglašeno sladak, intenzivan i trajan. Količina kiselina u prošeku određuje balans i harmoničnost, a samim time i pitkost.

Posebnost u proizvodnji Prošeka je u biranju zdravih grozdova, po mogućnosti već i lagano prosušenih i njihovim daljnjim sušenjem na trsu, na suncu ili u hladovini tavana i sušara. Sušenje traje sve dok grožđe ne postigne šećer od 120° Oechsla. Prerada grožđa za prošek započinje gnječenjem prosušenog grožđa i maceracijom koja traje 2-5 dana. Nakon toga masulj se cijedi i preša te započinje alkoholna fermentacija koja traje do godinu dana. Fermentacija se pospješuje specijalnim selekcioniranim kvascima koji mogu djelovati u moštu velike gustoće.

Dozrijevanje i njega Prošeka traje najmanje godinu dana u drvenim bačvama što dodatno oplemenjuje i pomaže u zaokruživanju i harmoniji konačnog vina.

Za proizvodnju prošeka koriste se gotovo sve autohtone sorte, i to je još od davnina bila tradicija u obiteljima u Primorju i Dalmaciji, kao takva sačuvana i danas, kada predstavlja jedan od najjačih eno-gastro brendova našeg kraja i zemlje.

A s čime sljubiti prošek? Njemu su uvijek dobra pratnja tradicionalni kolači kakvi su smokvenjaci, paprenjaci, kolači s medom, ukuhanim i sušenim smokvama, rogačima, koštunjičavim voćem, ili pak jako karamelizirana rožata. Prošek je definitivno pravo hrvatsko vino kojega bi u ponudi morao imati svaki restoran. Tamna čokolada i to mliječna ili crna, i svi kolači u kojima ona dominira nisu dobar pratilac prošeka.

Kakva je budućnost prošeka? Gotovo su svi europski i svjetski mediji prenijeli vijest o zabrani kojom je Europska unija onemogućila upotrebu riječi prošek za dalmatinsko desertno vino jer previše sliči talijanskom pjenušavom vinu prosecco iz pokrajine Veneto i Furlanija – Julijske krajine (Friuli – Venezia Giulia). Jedan od najznačajnijih proizvođača Prošeka, hvarski vinar Andro Tomić udružio se drugim vinarima i pokušat će osporiti tu zabranu jer, kako kaže, prošek se proizvodi na našem području više od 2.000 godina te dodaje kako talijanska država nije ni postojala kada se prošek počeo kod proizvoditi. "Uzimanje prošeka Dalmaciji bi bilo kao uzimanje mora“, rekao je Tomić. No, najviše o ovome možda govori članak Washington Posta, koji komentira pravo na ime prošek i pita se da li je sva ova žrtva vrijedna članstva u EU? Razmislimo i o tome... ljeto 2013.

Turizam Info 31

Vino

foto: D. Fabijanić

GRAND-CRO

Baković • Bibich • Bolfan • Boškinac • Duboković • Korta Katarina • Meneghetti • Roxanich • Saints Hills

Krajem prošle godine devet je vinarija iz Dalmacije, Istre i Zagorja odlučilo krenuti u zajedničku avanturu, vinsku priču sazdanu na vrhunskoj kvaliteti, promicanju vinske kulture te promocije hrvatskih vina u Hrvatskoj i svijetu 32 Turizam Info ljeto 2013.

9 ODABRANIH U

drugu pod imenom GrandCro čini devet vinarija: Baković, Bibich, Bolfan Vinski vrh, Boškinac, Duboković, Korta Katarina, Meneghetti, Roxanich i Saints Hills. Sve one redom uzgajaju i promoviraju autohtone hrvatske sorte, poput Malvazije istarske, plavca malog ili gegića no raznolikost udruženih vinara odražava se i u stilistikama proizvodnje vina prikazujući na taj način i raznolikost domaćeg vinarstva, dok je zajednička vjera kako svako pojedino vino porijeklom iz Hrvatske kao zemlje starog vinskog svijeta, može ravnopravno stajati na bilo kojem svjetskom stolu. Po prvi je puta Udruga zajednički nastupila na Festivalu vina i kulinarstva prošloga prosinca u Esplanadi a uslijedilo je i predstavljanje američkom tržištu u

Astor Wine&Spirits centru u New Yorku u veljači te tijekom ožujka i travnja prezentacije po Hrvatskoj. Na svojim prezentacijama članovi Udruge govore o ključnim značajkama autohtonih hrvatskih sorti, poput malvazije i terana, plavca malog i pošipa, ali i o hrvatskoj izvedbu vina temeljenih na međunarodnim sortama.

Kako navode vinari, želja im je upoznati struku s vinima posljednjih raspoloživih berbi te potaknuti profesionalce da uoči turističke sezone dodatno obogate ponudu jadranskih restorana i hotela autohtonim hrvatskim proizvodima. Među vinima koja su predstavljena tijekom Grand Cro Toura niz je različitih stilistika, sorti grožđa i tehnika proizvodnje a osim na Jadranu, prezentacije će se tijekom godine održati i u drugim dijelovima Hrvatske.

ljeto 2013.

Turizam Info 33

Cocktailstory Najpoznatiji kokteli i priče koje kriju

BLOODYY MAR od rajčice, votka, sok , shire umak worcester sol, papar

MANHATTAN viski, vermou th, bitter lemom

TOM COLLINS gin, sok od limuna, šećer, mineralna vod a

WHITEN RUSSIA dka, Kahlua, vo vrhnje

MAI TAI bijeli i zlatni rum, sok od ananasa, naranče i limete

PISCO SOUR Pisco, sok od limuna, bitter, bjelanjak

1988. godine s Tomom Cruiseom u glavnoj ulozi snimljen je Cockatil, film uz koji su mnogi zavoljeli ne samo koktele

SIDECAR treau, njak Coin k brandy, ko limunov so

34 Turizam Info ljeto 2013.

MOJITO bijeli rum , šećer, limeta, so da, metvica

NI MARTI outh gin, verm

Kada dođete u bar i naručite koktel, znate li koliko veze ima Manhattan s Mahattanom? Odakle potječe Mojito i tko je bio Tom Collins? Kokteli su tijekom vremena postali dio kulture, pa možemo reći i povijesti, pa pogledajte kakve kontroverzne priče krije najpoznatijih 10-tak koktela BLOODY MARY Legenda kaže kako je orginalni Bloody Mary napravljen od jednake doze soka od rajčice i votke, korišten kao lijek za mamurluk, a izmislio ga je komičar, kompozitor i producent George Jessel. On je tvrdio da je izmislio ovo piće jednog jutra na Palm Beachu 50-ih godina prošlog stoljeća kako bi se otrijeznio od prethodne večeri.

Međutim, kolumnist i povjesničar koktela Eric Felten, napisao je da mnogi sumnjaju u Jesselove tvrdnje, što je dovelo do priče o barmenu Fernandu "Peteru" Patriotu koji je radio u St. Regis hotelu u New Yorku. Još 40-ih on je navodno posluživao ovaj koktel pod imenom "Red Snappers", a izmislio ga je 20-ak godina ranije

kao "Trgovac Vic" u polinežanskom restoranu u Oaklandu u Kaliforniji. Navodno ga je izmislio u čast nekih prijatelja koji su dolazili u posjetu sa Tahitija 1944. Kada ga je poslužio uzviknuli su "Maitai roa", što znači vrlo dobro. Međutim, kao i svaka legenda, ni ova nije prošla bez kontroverzi. Najveći suparnik "Trgovca Vica", Don Beach također je tvrdio da je izmislio Mai Tai još 1943. u svom novootvorenom restoranu u Hollywoodu.

MANHATTAN Često nazivan "kraljem koktela", Manhattan je jedan od legendarnih 6 koktela uvrštenih u knjigu Davida Embrya "The Fine Art of Mixing Drinks". Radi se od viskija, vermuta i gorkog soka, ukrašen najčešće kandiranom trešnjom. Smatra se da je izmišljen u Manhattan klubu u New Yorku 1870. Ubrzo je

SIDECAR Star oko 100 godina, predstavlja miješavinu brandya, konjaka Cointreau i limunova soka.

Pretpostavlja se da je nastao u Parizu tokom Drugog svjetskog rata, a zasluge se pripisuju američkom vojnom kapetanu. Legenda kaže da je koktel nazvan po motoru sa sjedištem sa strane (sidecar) u kojem se ovaj kapetan vozio do bara. On je navodno tražio neko piće koje će ga opustiti i zagrijati prije večere. Barmen je odlučio sastaviti spomenute sastojke i tako je nastao novi koktel. Naročito je bio popularan u Francuskoj i Engleskoj, a bio je i omiljeno piće Ernesta Hemingwaya.

Kokteli su prema legendi nastali u Americi, kada su priređivane borbe pijetlova.

Vlasnik pijetla pobjednika imao je pravo pobijeđenom pijetlu iščupati rep, a ostalim je sudionicima plaćao miješana, šarena pića, nazvana cocktail, odnosno pijetlov rep. dok je radio u Parizu. Istina je da je Bloody Mary kakav pijemo danas zapravo kombinacija recepta Jessela i Patriota. Barmen je bio taj koji je dodao sol, papar i worcestershire umak.

TOM COLLINS Postoji nekoliko legendi koje prate ovaj koktel.

Jedna tvrdi kako je koktel nazvan po John Collinsu, glavnom konobaru u londonskom hotelu početkom 19. stoljeća. Ime je promijenjeno u Tom kada je gin iz orginalnog recepta zamijenjen drugom markom, Old Tom ginom. Druga priča se događa u New Yorku 1874. kada je prema pisanju tadašnjeg tiska izmišljena šala. Naime, sretnete prijatelja na ulici koji vam kaže da je u baru upravo sreo izvjesnog Toma Collinsa koji mu je svašta loše ispričao o vama. Vi odjurite u bar da ga pronađete, a tamo vas upute u drugi, pa odatle u treći, i tako jurite po gradu od bara do bara dok ne shvatite da ste nasamareni.

A u kojem momentu se Tom Collins pretvorio u koktel? Konobarima nije trebalo dugo da smisle piće pod tim imenom i ponude ga svakom zbunjenom mladiću koji bi ušao u bar i tražio Tom Collinsa.

MAI TAI Voćni tropski Mai Tai od mješavine bijelog i zlatnog ruma, soka od ananasa, naranče i limete, američkog je porijekla, usprkos svojemu polinežanskom imenu. Izmislio ga je Victor Buergon, poznatiji

postao vrlo moderno piće širom grada. Druga legenda kaže da ga je izmislio barmen Black u jednom baru na Broadwayu, oko 1860.

WHITE RUSSIAN Nije nazvan prema zemlji iz koje potiče, već po vodki koja se koristila u orginalnom receptu.

U vrijeme kada je izmišljen, vodila se velika marketinška kampanja tada malo poznatog pića vodke (30-ih godina 20. stoljeća). Radi se od vrhnja, vodke i pića Kahula.

PISCO SOUR Radi se od pića Pisco (konjak iz Južne Amerike), soka od limuna, gorkog pića i bjelanjaka, a polemike se vode oko toga potiče li iz Perua ili Čilea. Sam Pisco datira još iz 16. stoljeća, a ovaj liker od grožda izmislili su španjolski kolonijalisti u pokušaju da naprave španjolski konjak. Koktel je u Peruu osmislio Victor Gringo Morris u baru u Limi. Istog trenutka je postao toliko popularan da se je počeo posluživati u svim drugim barovima. U Čileu se pripisuje engleskom stjuardu na brodu koji se zaustavio u čileanskoj luci 1872. On je navodno lokalni Pisco pomiješao sa limetom i napravio prvi Pisco Sour. Ipak, obje zemlje slave ovaj koktel na manifestaciji Dani Pisco Soura, u Peruu prva subota u veljači, a u Čileu 15. svibnja.

MOJITO Tradicionalno napravljen od bijelog ruma, šećera, limete, sode i metvice, mnogi ga smatraju najboljim koktelom na svijetu. Spominje se još u 16. stoljeću, iako je nemoguće zamisliti gusare kako miješaju sve ove sastojke. Jedna priča vezuje se za Kubu iz 16. stoljeća gdje je ovo piće nazvano "El Draque" u čast istraživača i moreplovca Francisca Dreiecka. Današnje ime najvjerojatnije potječe od kubanskog umaka mojo koji se radi od bijelog luka, maslina i soka citrusa. Vjerojatno ukazujući na limetu kao jedan od sastojaka, piće je postalo poznato kao koktel "sa malo mojoa" ili na španjolskome Mojito.

MARTINI Slavi martinija su doprinijela i brojna poznata imena obožavatelja – Churchil, Truman, Hemingway, Scott Fitzgerald. Prvi martini, odnosno piće nalik njemu pilo se je između 1862. i 1871. i zvalo se Martinez, u čast gradu Martinezu u Kaliforniji, gdje ha je navodno izmislio barmen Julio Richelieu. Ova slična, samo slatka verzija imala je vermut i džin i bila ukrašena trešnjom. Današnji recept je suša verzija i uključuje džin i vermut a postala je popularna početkom 20. stoljeća. Moderni vodka martini, omiljeno piće James Bonda nastalo je nešto kasnije. ljeto 2013.

Turizam Info 35

Dosta vam je da vam je gaženja po ručniku, milijarde ljudi i buke?

Plaze vrijedne truda Iako ste ovu fotografiju već imali priliku vidjeti u Turizam infu, zbog učestalih poziva u redakciju i upita gdje se nalazi ova prekrasna plaža, morali smo je ponovno objaviti. Radi se o plaži sv. Ivan ispod mjesta Lubenice na otoku Cresu, po mnogima koji su ovdje bili, jednoj od najljepših plaži Jadrana. No, do sv. Ivana se treba pomučiti. Do Lubenica koje su od grada Cresa udaljene 22 kilometra stiže se autom, i onda slijedi spuštanje u trajanju od najmanje sat vremena. Nikako se ne spuštaje bez dovoljnih količina vode (iskustvo iz prve ruke). Osim pješice, ovdje možete doći i barkom, more je kristalno čisto a u ovom robizonskom raju biti ćete sigurni da će i u špici sezone na plaži biti tek desetak ljudi Opatija

Rijeka

Jelenšćica Cres Lubenice Pula

36 Turizam Info ljeto 2013.

Uvala Stiniva, Vis Još se jedna plaža vrijedna truda nalazi na južnoj strani otoka Visa, smještena između dvije visoke stijene koje čine prirodan zaklon i ulaz na šljunčanu plažu koje je pretpostavlja se nastala urušavanjem stropa spilje. Do same uvale najbolje je doći barkom, a postoji i stjenovita staza koja kreće iz sela Žužeca.

Beritnica, Pag I Pag ima svoje skrivene dragulje, kakav je i plaža Beritnica kraj Metajne, udaljena 12 kilometara od Novalje. Do plaže se stiže stazom ili barkom, a ovdje će uživati i oni koji se žele baviti primjerice alpinizmom na okolnim stijenama. More je kristalno čisto, plaža šljunčana, no hlada nema.

Lubenice 380m Jelenscica kraj Moscenicke Drage

P laza sv. Ivan

Za one koje neće oduševiti veliki broj ljudi na šljunčanim plažama Mošćeničke Drage, otkriće je Jelenšćica, uvala smještena između Mošćeničke Drage i Brseča. Do ove male plaže na kojoj nikada nema gužve i buke spušta se strmom uskom stazom 20-tak minuta, auto se ostavlja neposredno uz cestu, a naravno za one koji žele bezbolnije doći, opcija je barka.

Ponesite osvježenja, jer blagodati civilizacije ostavljate za sobom. ljeto 2013.

Turizam Info 37

38 Turizam Info ljeto 2013.

Online

U posljednjih se je nekoliko godina TripAdvisor nametnuo kao globalni lider u svijetu internet stranica vezanih za putovanja, pa se često čini da ukoliko niste na TripAdvisoru kao da niste ni u turizmu Pripremila: Barbara Požarić

K

ada je 2000. godine "otac" TripAdvisora, informatički inženjer Stephen Kaufer s kolegom Langleyem Steinertom pokretao privatni biznis, nije ni sanjao kamo će sve skupa krenuti i koje će razmjere do danas poprimiti.

rođena je poslovna ideja o vertikalnom pretraživanju stranica za putovanja.

U veljači 2000. Kaufer je krenuo u privatni biznis, no u nešto drugačijoj varijanti nego što je to TripAdvisor danas.

Prvi je puta stranica lansirana u listopadu 2000., bila je B2B orijentacije, dakle namijenjena drugim većim portalima koji su koristili njihovu tehnologiju pretraživanja turističkih stranica i za to plaćali.

No, desio se je kobni 11. rujna, američka je industrija putovanja stala, firma je nakon 18 mjeseci bila pred bankrotom i trebalo je izmisliti nešto novo. To novo, bio je sistem suprotan od dotadašnjega.

Stranica je prilagođena krajnjem korisniku te uz malo propagande od usta do usta, skromni PR i promet, linkana na veće stranice poput Expedia.com. Expedia je plaćala svaki klik, a hoteli svaku rezervaciju obavljenu preko TripAdvisora. Do ožujka 2002. godine TripAdvisor je ponovno bio profitabilna tvrtka, a prošlu su godinu završili

20

KAKO JE SVE POČELO Sve je uistinu započelo 1999. godine kada je Kaufer sa suprugom odlučivao gdje će na odmor. Dobili su prospekte agencija, no željeli su čuti mišljenje nekoga tko je zaista i odsjeo u preporučenim hotelima.

Kaufer je pretražio internet, no u to vrijeme uspio je naći samo klasične stranice hotela. Tek nakon nekoliko dana pretraživanja pronašao je i jednu privatnu stranicu zaljubljenika u putovanja koji je pisao o svom boravku u hotelu koji su i Kauferovi razmatrali. Ispalo je da je puno lošiji nego što su im to u agenciji rekli, Kauferovi su se temeljem toga odlučili za drugu opciju, proveli savršen odmor, a na prijedlog Kauferove supruge,

milijuna mjesečnih posjeta

TripAdvisor je danas je dostupan u svakom trenutku, i mnogi će pri planiranju odmora informacije potražiti najprije ovdje

Dubrovnik na TripAdvisoru 5.650 fotografija 5.563 ocjene korisnika ljeto 2013.

Turizam Info 39

Online

Stephen Kaufer je osnovao TripAdvisor u veljači 2000. godine, nakon što i sam nije mogao pronaći informacije iz prve ruke od gostiju i turista, o hotelu u kojemu je želio provesti godišnji odmor

TripAdvisor u brojkama Više od

100 milijuna ocjena putnika iz cijeloga svijeta

2.5 milijuna+ hotela, apartmana, restorana

116.000 destinacija

1.1 milijun smještajnih objekata

259.000 atrakcija

1.1 milijun restorana

14 milijuna fotografija turista

više od 60 novih postova svake minute

90% otvorenih tema dobije odgovor unutar 24 sata

40 Turizam Info ljeto 2013.

s rekordnih 763 milijuna dolara prihoda.

Kada su uvidjeli da najviše prometa stranicom otpada na ocjene korisnika, fokusirali su se na upravo taj segmement.

Prilagodbama tržištu koje kompaniju nisu stajale gotovo ništa, počeo je TripAdvisorov rapidan rast, a kompanije je 2004. godine postala dio Expedie. Od 2011. godine TripAdvisor je ponovno samostalno na tržištu a njegova se tržišna vrijednost procjenjuje na otprilike 4,8 bilijuna dolara. No, ono što je možda najvažnije jest činjenica kako je TripAdvisor puno toga promijenio u razmišljanjima ne samo putnika već i svih onih koji nude turističke usluge.

to moglo biti i zanemareno. Na neki je način TripAdvisor tako popravio razinu usluge, ali i dovelo je to i do niza kontroverzi poput onih da poneki hotelijeri svojim gostima plaćaju ili ih na neki način nagrađuju za pozitivnu kritiku ili pak sami objavljuju pozitvna mišljenja.

Tu je i činjenica da dio svoga radnoga dana hotelijeri danas moraju posvećivati mišljenjima i kritikama ne samo na TripAdvisoru, nego i na svim ostalim društvenim mrežama.

Gdje je budućnost turizma i društvenih mreža i TripAdvisora?

Stručnjaci koji su se specijalizrali za TripAdvisor, a vjerujte postoje i takvi, kažu da je on dobar korektiv i mogućnost za povećanje prihoda ako hotelijer to zna iskoristiti. Voljeli

Čak 70% prometa na TripAdvisoru dolazi iz Europe, što čini Europljane najaktivnijim i najbrojnijim korisnicima RASTITE ONLINE Danas ako niste na TripAdvisoru, kao da niste niti prisutni u svijetu turizma. Dobra ocjena korisnika nešto znači, bilo da se radi o hotelu, restoranu ili destinaciji.

Mnogi će kada planiraju putovanje, prvo posegnuti upravo za TripAdvisorom, koji je kao cilj postavio mogućnost da svojim korisnicima omogućuje planiranje savršenog putovanja. Ocjene ljudi koji su uistinu bili na nekim mjestima, posjetili hotele i destinacije rezultiraju sa gotovo 200 milijuna mjesečnih posjeta a broj ocjeni i mišljenja penje se na više od 100 milijuna, uključuje 30 zemalja svijeta i vodeći je primjer turističke online zajednice, sadržaja koji kreira korisnik i uspješnog sustava pretraživanja.

Bez sumnje, TripAdvisor je u svijetu turizma puno toga promijenio. Mnogi hotelijeri danas i sami priznaju kako prije TripAdvisora skoro da i nisu obraćali pažnju na kritike gostiju. Tada je sve ostajalo unutar četiri zida ili je za to eventualno čulo dvadesetak ljudi, pa je sve

ga ili ne, TripAdvisor je tu, no koliko ćete od njega profitirati ovisi samo o vam. Ovdje je sigurno pametno se prisjetiti izreke kako prijatelje treba držati blizu, a neprijatelje još bliže.

Ako ga koristite pozitivno, kao alat preko kojega gosti komuniciraju svoje želje, ako odgovorite na zahtjeve, riješite povremene probleme i generirate pozitivne kritike, onda ćete se razvijati skupa s TripAdvisorom, a ne nakon/protiv njega.

I ne zaboravite da vaši gosti nisu naivni, i da lažni, neiskreni postovi isplivaju, bez obzira što će mnogi hotelijer pod znak pitanja staviti relevantnost ocjena. Većina putnika danas možda i nesvjesno traži malu, zelenu naljepnicu koja je znak da TripAdvisor preporučuje, bilo da se rado o objektu u Parizu ili zabačenoj brazilskoj prašumi. Za kraj vrlo važan podatak da najviše prometa stranicom generiramo upravo mi u Europi pa ako bismo to pretvorili u dio SWOT analize, ovo je prilika, a ne prijetnja.

Online Kritična masa TripAdvisor raspolaže ogromnom bazom informacija o hotelima, resortima, avioprijevoznicima koja tvori stup njihovog sustava preporuke i ocjenjivanja. To konstantno privlači veliki broj posjetitelja koji sve to mogu naći na jednom mjestu.

Pouzdani podaci S obzirom da korisnici provode sate i sate u tome da bi dali svoje mišljenje i doprinijeli nečijem boljem odmoru, TripAdvisor danas ima više od 50 milijuna ocjena i mišljenja, što daje određenu sigurnost u pouzdanost podataka.

Hrvatska na TripAdvisoru Posljednjih 11 godina TripaAdvisor na početku svake godine proglašava najbolji hotel, plažu, vinsku destinaciju, destinaciju, restoran a sve to bazirano na ocjenama svojih korisnika. Hoteli se ocjenjuju unutar različitih kategorija (Top hoteli, Luksuzni, povoljni, najbolja usluga, mali hoteli, Bed & Breakfast, Pansioni).

Ove godine ovo su neki od naših najbolje ocjenjenih hotela

Gamification TripAdvisor je kako bi bio interesantniji usvojio mnoge stvari iz zabavne industrije poput slike na profilu korisnika, povezivanja na društvenim mrežama, te nagrađivanje unutar sustava čime osigurava nove korisnike i kontinuiranu aktivnost.

Pitanje povjerenja Od 50 milijuna ocjeni i mišljenja koliko je njih stvarno i točno? Stalni korisnici često zamjeraju neefikasnu provjeru da li je netko zaista bio na nekome mjestu i da li post određenog korisnika prenosi stvarno stanje.

Iz tog razloga američke su vlasti naredile da se kod ocjena skine opis "ocjena kojoj možete vjerovati" kako bi svaki korisnik pristupio danoj ocjeni opreznije

Prijenos podataka TripAdvisor donekle zaštićuje svoje podatke, pa hotelijer/agencija/restoran ne može preuzeti jednostavne sirove podatke o svojim ocjenama ako ih želi prikazati na vlastitoj stranici

LUXE SPLIT Po TripAdvisorovim ocjenama zauzima drugo mjesto od 46 hotela u Splitu, ocjene su uglavnom odlične a gosti su oduševljeni čistoćom, dobrom i profesionalnom uslugom, a preporučaju ga za parove ili one koji putuju sami

HOTEL MORE Dubrovnik

I za hotel More gosti su na TripAdvisoru dali odlične ocjene hvaleći lokaciju, uslugu i jedinstvenost uz manje zamjerke što nema shuttlea do grada i preporuku da se večera negdje vani

HOTEL MIRAMAR Opatija

Jednostranost Svi hotelijeri koji su reagirali na loše kritike i kontaktirali TripAdvisor da reagira, slažu se da reakcija nije bila dovoljno brza kako neki post ne bi donio štetu i da je to teška i spora birokracija, okrenuta više samom krajnjem korisniku nego samoj turističkoj struci

Na TripAdvisoru ovo je najbolje pozicionirani hotel u Opatiji, gdje se gostima sviđa lokacija, intima, kvaliteta kuhinje a česti ga korisnici TripAdvisora koji dobro poznaju Kvarner ocjenjuju najboljim u ovoj regiji

ljeto 2013.

Turizam Info 41

Novi hoteli

Novi bi objekt trebao nadopuniti ponudu istočne obale Istre, i na jednom mjestu objediniti odmor, zabavu i odličan komfor u kompleksu s 500-tinjak ležajeva

Otvoren Valamar Sanfior u Rapcu U novi kompleks s četiri zvjezdice uloženo je 60 milijuna kuna, namijenjen je obiteljima s djecom a može smjestiti 500 gostiju

S

redinom svibnja predstavljeni su sadržaji novoga objekta u ponudi Rapca, kojima je ova destinacija dobila impresivan objekt s nizom novih sadržaja. Kompleks se sastoji od hotela Valamar Sanfior koji je i do sada bio kategorije četiri zvjezdice, no nakon prošle sezone uloženo je u obnovu soba koje su opremljene novim namještajem s naglaskom na suvremeni dizajn, sve sobe na morskoj strani su dobile balkone a opremljen je i novi trim kabinet. Drugi dio kompleksa čini Casa Sanfior, nastala na nekadašnjim apartmanima Lanterna koji su doživjeli najtemeljitiju preobrazbu. Jedan 42 Turizam Info ljeto 2013.

je dio kompleksa srušen kako bi na njegovo mjesto došao novi, grijani bazen, sobe su moderno uređene s pogledom na more i balkonima a tu je i Bookcafe s pristupom Internetu te spremište za bicikle, čime je hotel postao još jedan u nizu specijaliziranih hotela za bicikliste.

Casa Valamar Sanfior nudit će još više novih aktivnosti za djecu koja će moći uživati na dječjem bazenu, dječjem igralištu te u Maro clubu koji će biti namijenjen različitim dobnim skupinama i s nizom bogatih animacijskih sadržaja za djecu. Novi kapaciteti broje 500 ležajeva, i to 300 u hotelu i 200 u Casi Sanfior. U suradnji s

Turističkom zajednicom grada Labina, u dodatne sadržaje hotela uvedeni su proizvodi pod brendom Božice Sentone, zaštitnice putnika koja se promovira i kroz Hotel & Casu Valamar Sanfior kao jedinog hotelskog partnera koji nudi cjelokupnu priču i ponudu Sentone.

Tako se u hotelskom restoranu Sentona nude Sentona jelovnici, u wellnessu su dostupne posebne masaže pod nazivom Sentona, a oni željni šetnje mogu isprobati Sentonine šetnice. Najmlađe goste oduševit će potraga za Sentoninim blagom kao i radionice za izradu haljine i nakita božice Sentone.

USLUŽNI LANAC U TURIZMU Da turizam počiva na međusobnom povezivanju, učenju i stalnom podizanju kvalitete, potvrdio je projekt koji se u posljednjih godinu dana provodi kroz suradnju talijanskih regija Emilia-Romagna i Marche s Albanijom, Hrvatskom i Crnom Gorom

Z

amišljen kao svojevrsna poveznica i indikator razvoja, projekt je povezao Italiju i Balkan predstavivši Italiju kao svojevrsna vrata prema balkanskoj regiji, regiji koja je vrlo raznolika, međusobno se nadopunjuje i predstavlja odličan, kvalitetan turistički potencijal. Uslužni lanac u turizmu podržan je i promoviran od strane talijanskoga Ministarstva za ekonomski razvoj, talijanskoga Udruženja gospodarskih komora i Agencije za međunarodno poslovno promicanje Gospodarske komore Modena, dok su strani partneri projekta HGK – Županijska komora Rijeka, Gospodarska komora Crne Gore i Gospodarska komora Drač, a financiran je sredstvima iz EU fondova.

Projekt je podijeljen u tri faze, koji su pokrile sve ono što čini razinu turističke usluge – obrazovanje, ulaganja i promociju.

Krećući od onih koji se tek školuju da bi naučili pružati kvalitetnu uslugu u turizmu, projekt je povezao ugostiteljske i škole za hotelski management u svim zemljama. Ugostiteljska škola iz Opatije bila je tako domaćin Škole za menadžment Seramazzoni iz talijanske regije Emilia-Romagna, gdje su talijanski stručnjaci predstavili ono čime se u gastronomiji ponose.

Objasnili su tako povijest balzamičnoga octa, način proizvodnje jednoga od najpoznatijih sireva svijeta – Parmigiana Reggiana, govorilo se i o pršutu i načinima sušenja, a uzvratnom su posjetu učenici opatijske škole imali prilike predstaviti hrvatska vina i autohtona jela.

Projekt povezivanja u turizmu predstavljen je prošle godine u Rijeci

U drugoj etapi projekta fokus je bio na gospodarske mogućnosti te su kroz dva road showa u Riminiju i Modeni promovirane mogućnosti ulaganja talijanskih tvrtki u turizam na Balkanu, od opremanja, te treninga i edukacije, sve to kako bi se prenio know-how, dobra praksa i iskustva.

Place2Go, turistički sajam održan sredinom ožujka u Zagrebu bio je mjesto na kojemu je promoviran projekt koji je upravo ovdje povezao albanske, crnogorske, hrvatske i talijanske tvrtke, kako bi već od ove sezone zaživjela međusobna suradnja.

ljeto 2013.

Turizam Info 43

Hotelska soba

Zgužvani gosti?

Nekima će se možda učiniti čudno, no ponekad nam razlog za povratak u isti hotel može biti i sitnica koja čini razliku, poput preše za hlače Pripremio: Adriano Požarić

I

ma jedna sitnica koja ponekad može pokvariti putovanje, posebice ono službeno, na sajam, kongres ili samo sastanak s poslovnim partnerom. Neizglačana košulja ili još gore, zgužvane hlače. One obične, ljetne lanene, ili klasične, od odjela. Uredne, na crtu izglačane hlače odlika su urednosti i pristojnosti.

To je ona sitnica koja vas uz čistu i izglačanu košulju čini sigurnima u trenutku kad ulazite u sobu za sastanke ili kongresnu dvoranu.

Danas skoro svaki hotel, veliki, ili mali obiteljski, ima uslugu glačanja za drugi dan. Često se događa da u hotelsku sobu stižemo kasnije nego što smo planirali, a obaveze nam počinju drugog dana ranije nego što bi željeli, tako da ni tu uslugu ne uspijevamo

iskoristiti... Iz tog sam razloga počeo na putovanjima birati hotele koji u sobi imaju dasku za glačanje i glačalo.

Iskreno, ne koristim ih svaki put, ali znam da su tu ako zatrebaju. Čine me uistinu sigurnijim dok sam na putu.

U radionici iznad garaže davne 1929. godine britanac John Corby izumio je i kasnije patentirao prešu za hlače

OPREMA ZA GOSPODU Primjetio sam također i da postoji jedan hotel koji posjećujem svake dvije godine prilikom odlaska na sajam u Rimini, iz jednog razloga više. U hotelskoj sobi osim daske i pegle, imaju i malu prešu za hlače s vješalicom za sako i policom za odlaganje ključeva i kovanica iz džepa. Navečer kada dođem u sobu stavim hlače u prešu, objesim sako, i sutra je sve spremno bez da se time opterećujem. Naoko nebitna sitnica ulijeva mi toliko povjerenja, da sam si nakon zadnjeg posjeta omiljenom hotelu dao truda istražiti kakva je to samostojeća

Prema narudžbi i zahtjevu francuskih hotelijera, tvrtka Corby of Windsor osmislila je i izradila posebno glačalo za hotelske sobe koje zadovoljava najviše sigurnosne standarde jer se se automatski iskljucuje nakon 8 sekundi mirovanja 44 Turizam Info ljeto 2013.

Prvi spomen glačala na ugljen datira iz kasnog srednjeg vijeka... u Engleskoj, naravno

preša za hlače s vješalicom i imaju li je i hrvatski hoteli u svojim sobama.

Vertikalna preša za hlače u Engleskoj se pojavila davne 1929. godine kad ju je u Windsoru izmislio i patentirao John Corby. Prirodno je da su upravo uvijek elegantni i odmjereni Englezi počeli upotrebaljvati ovu prešu za hlače od samih početaka. Ideja i patent su bili toliko dobro prihvaćeni od engleskih džentlmena da su preši dodIjelili

dio garderobe ne samo engleskih džentlmena. Koliko su Englezi bili ponosni i ovisni o Corbyevom glačalu za hlače, govori i podatak da je Corbyeva preša za hlače s vješalicom za sako bila jedan od češćih poklona koji su roditelji poklanjali svojoj djeci za završetak studija i stjecanje završne diplome.

Vremenom Corby preša za hlače postaje sastavni dio inventara hotelske sobe boljih hotela. Danas

Danas je Corby preša za hlače prisutna u više od 70% britanskih hotela više kategorije, i nije više samo obavezan proizvod već referenca dobrih hotela naziv Corby po njenom izumitelju, Johnu Corbyu.

U samim počecima preša nije bila električna, već je bila s unutarnje strane obložena tkaninom na koju ste mogli položiti i netom prije zagrijan komad druge tkanine kako bi vaše hlače bile bolje izglačane zahvaljujući višoj temperaturi. No, bilo je dovoljno i samo ostaviti navečer hlače i stisnuti ih u prešu da bi drugi dan ujutro bile izglačane.

Standard u hotelima Šezdesetih godina John Corby dorađuje model i stavlja električne grijače s vremenskom sklopkom koji griju prešu na ne preveliku temperaturu pola sata. Tih godina električni proizvodi masovno ulaze u engleska kućanstva, pa je i glačalo za hlače s vješalicom za sako u Engleskoj postao pravi hit i sastavni

je Corby prisutan u više od 70% britanskih hotela više kategorije i nije više samo obavezan proizvod već referenca dobrih hotela.

U Hrvatskoj sam na vertikalno glačalo za hlače Corby naišao u svega nekoliko hotela. S obzirom na širenje hrvatskih hotela na poslovnu klijentelu, a i onu koja svoje putovanje temelji ne samo na wellnessu i plaži, vjerujem kako će Corby postati uobičajeni dio hotelske sobe. Pogotovo u gradskim hotelima od Osijeka do Rijeke, Splita i Dubrovnika.

Pronašli smo i zastupnika u Hrvatskoj. Tvrtka Saniteh iz Zagreba već godinama je generalni zastupnik renomiranog engleskog proizvođača i u trgovinu u Shopping centru Prečko uvijek u ponudi imaju nekoliko modela. www.saniteh.hr Danas tvrtka Corby of Windsor nudi više od 30 modela preša za hlače

U Engleskoj je Corbyjeva preša za hlače bila toliko popularna i cijenjena da su je roditelji često poklanjali djeci prilikom stjecanja diplome i završetka fakulteta

Tvrtka Corby of Windsor danas je u potpunosti posvećena doopremanju hotelskih soba svim onim sitnicama kao što su oprema za glačanje (glačala i daske za hotelske sobe), welcome hotelski tray s kuhalom za vodu, minibarovi, posude za led, hotelski sefovi, sušila i još mnoge sitnice koje mijenjaju hotelsku sobu iz mjesta u kojem prespavamo u razlog radi kojeg biramo opet isti hotel za svako naše slijedeće putovanje

ljeto 2013.

Turizam Info 45

INSIDER

OPREMA

SITNI INVENTAR

GASTRONOMIJA

TEHNIKA

Usisavač 909 PLUS TEHNO RATAN STOLICA MALI DIAMOND

490 Kn + PDV KOPIN d.o.o.

Tel: 051 264-171 www.kopin.hr

Snage 1.100 W, 210 mbar vakuma težina 6 kg, zapremina 14 l, jačina zvuka 62 dB (A) Cijena 1.292 Kn + PDV Matić d.o.o. Velika Gorica Tel: 01/ 2451 804 www.matic.hr

POSTOLJE MENORCA

Tuš za bazene, Inox

360 Kn + PDV KOPIN d.o.o.

Tel: 051 264-171 www.kopin.hr

1.900 Kn + PDV Gra-teh j.d.o.o.

Tel: 099 203 41 40

Docash 430 Elektronski detektor novčanica, LED display, Automatsko prebacivanje i detekcija različitih novčanica, Euro, Dolar, Kuna ili Franak po izboru 2.100 Kn + PDV Salon bankarske opreme d.o.o. Zagreb Tel 01/ 3777 655 www.sbo.hr

Krom Cijena 410 + PDV Saniteh d.o.o. Zagreb Tel: 01/3818 139 www.saniteh.hr

ELEKTROMAGNET HYDROFLOW S38 ZA UKLANJANJE KAMENCA U CIJEVIMA

Cijena 1.920 Kn +pdv Voda i Zrak d.o.o.

Tel: 051/ 403-202 www.aquapur.hr

46 Turizam Info ljeto 2013.

JASTUK MEDITERAN 60X80 pes štepani ITS Pamučni prošiti ovitak (mogućnost odvojenog pranja) Ovitak: 100% pamuk Punilo: 100% poliesterska vlakna Cijena 70 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr

Cijene opreme u Insideru su informativne. Za sve detalje i konkretne ponude, molimo kontaktirati dobavljače.

Držač prtljage

Vinska dogadanja

VINISTRA... 20 joj je godina tek

Dvadeset godina najveće hrvatske vinske smotre obilježeno je kako to i dolikuje, odličnim vinima, gourmet doživljajem i predstavljanjem posebne čaše namijenjene samo za malvaziju

P

etak sredinom svibnja uvijek se željno očekuje kao prvi dan Vinistre. Ove godine, unatoč lošoj prognozi, sunčani je dan potvrdio da je i priroda odlučila dati podršku ovome slavlju vina koje je po prvi puta prije dvadeset godina odlučila pokrenuti grupa entuzijasta željnih dokazati i pokazati kako se u Istri mogu raditi vrhunska vina. Danas, dvadeset godina poslije, istarska se vina na domaćoj sceni više ne moraju dokazivati, neka od njih svoj put pomalo utiru i prema svjetskim razinama. Vinistra s druge strane još uvijek pokazuje i dokazuje kako je najbolja smotra vina na kojoj možete sresti vinare Istre ali i drugih dijelova Hrvatske koji će rado ponuditi

najbolje etikete iz svojih podruma, i to onima koji se vinom profesionalno bave, ali i onima koji ovdje tek uče o vinima.

Usprkos evidentno manjem broju izlagača, Vinistra je još uvijek mjesto gdje se pokreću trendovi, po prvi puta predstavljaju nova vina, ali i gdje se puno toga može naučiti. Ove je godine na Vinistri gostovao Georg Riedel, vlasnik istoimene tvornice čaša koji je po prvi puta predstavio čašu namijenjenu upravo za Malvaziju i tijekom sat i pol zorno demonstrirao po čemu se kušanje malvazije iz takve čaše razlikuje od bilo koje druge. U predavanju pod imenom Arhitektura za vino arhitektonski dvojac Carlos Sala i Relja Ferušić predstavili su suradnju koju ostvaruju s vinarijama ljeto 2013.

Turizam Info 47

Najbolji vinari ovogodišnje Vinistre

Georg Riedel je na radionici predstavio posebnu čašu za malvaziju

u Francuskoj i Španjolskoj te su govorili o arhitekturi i urbanizmu kao pokretaču održivog razvoja neke vinske regije.

Jedna je od tema na radionicama bila i vinski turizam gdje su o tome govorili Miquel Hudin i Èlia Varela Serra, osnivači Vinologuea serije turističkih vodiča kojima je cilj učiniti vino destinacijom putovanja. Po prvi je puta predstavljena i Wine and Spirit Education Trust-WSET sommelierska škola te u posebnoj radionici i vina sorte cabernet franc iz mađarske regije Villany. Zanimljivo je vinarima bilo i predavanje o programima pristupnih fondova EU namijenjenih vinarstvu, a održano je i niz kušanja te rasprava o konkurentnosti istarskih vina. Kao i uvijek, i gourmet program je bio bogat i zanimljiv a obilježili su ga mahom kuhari i restorani iz područja Istre, a predstavljena je i talijanska kulinarska škola Boscolo Etoile Academy. Prije same Vinistre svake se godine održava i Svijet malvazija, tradicionalno ocjenjivanje na kojima stručnjaci biraju najbolja vina. Ove je godine tako najboljom mladom malvazijom proglašena Malvazija 2012 obitelji Tercolo, titulu najbolje zrele malvazije ponovno je zaslužila Kozlovićeva Santa Lucia, ovaj put iz 2011.

Obitelj Tercolo slavila je i u kategoriji najboljeg mladog terana, dok je najbolji zreli teran Kabola 2009 a najbolji zreli refošk Refošk 2011 iz Vinske kleti Robi in Dorijan Korenika iz Izole. Osim ocjenjivanja vina i žestokih pića, ocijenjena su i maslinova ulja a ove je godine najbolja Istarska bjelica Fameje Matošević. Red vina, red ulja i red autohtonih proizvoda i još je jedna Vinistra privedena kraju. Možda ju i jest obilježio nešto manji broj izlagača i manji broj posjetitelja nego prethodnih godina, no čini se da je upornim istarskim vinarima upravo to motiv za neke nove lijepe stvari koje možemo očekivati u godinama koje dolaze. www.vinistra.com 48 Turizam Info ljeto 2013.

Najbolja vina Vinistre 2013 Najbolja mlada malvazija

Malvazija 2012 obitelj Tercolo Najbolja zrela malvazija

Santa Lucia 2011 Kozlović Najbolji mladi teran

Teran 2012 obitelj Tercolo Najbolji zreli teran

Teran Kabola 2009 Najbolji zreli refošk

Refošk 2011 Vinskaklet Robi in Darijano Korenika, Izola, Slovenija

ljeto 2013.

Turizam Info 49

Svega pomalo

5 načina kako unaprijediti turističku uslugu • Vrijeme check-ina U Hrvatskoj je uobičajeno da je check-in u hotele obično između 12 i 14 sati, odnosno iza 14 sati. Kroz povijest se pokazalo kako su oni koji su ponudili uslugu izvan uobičajenih radnih sati, ostvarili velike dodatne vrijednosti, primjerice Engleska i Wales koji su 2005. godine dozvolili pubovima točenje piva tijekom cijeloga dana. S obzirom da Hrvatska ima tijekom sezone sve veći broj niskobudžetnih letova i sve više gostiju koji dolaze avionom, check-in tijekom cijelog dana nešto je o čemu treba razmišljati. Kako navode stručnjaci, onaj tko prvi izmisli kako odraditi check-in u bilo koje vrijeme postati će novi Hilton, ukoliko, naravno, Hilton to ne učini prvi.

• Univerzalne utičnice Prije nekoliko godina ovisnici o tehnici živjeli su u eri gadgeta s premalo mogućnosti prikopčavanja, no onda je netko pametan izmislio USB. Na neki način, turistička industrija diljem svijeta pati od istoga problema, odnosno različitih utičnica što je naravno nekom tko dolazi iz Britanije gdje imaju utičnice s tri kraka problem. U Kini su počeli prvi rješavati ovaj problem, koristeći multifunkcionalne hotelske utičnice koje imaju mogućnost prihvaćanja svih vrsta priključaka.

• Donošenje računa Molim Vas mogu li odmah naplatiti? Koliko puta čujemo to, a baš ništa ne može pokvariti popodnevnu kavu, pizzu, poslovni ručak ili bilo kakvo uživanje, kao nestrpljivi konobar koji bi se htio svega riješiti čim prije. Donesite račun na kraju.

• Ukidanje preskupih taxija Jedan od najvećih šokova za putnika je neprimjereno skup taksi, pa su česti komentari gostiju da li taxi kompanije vode pripadnici organiziranog kriminala. Taksi vožnja zaista ne bi trebala biti način za pljačkanje turista, a to je nešto čime bi se trebala pozabaviti i lokalna samouprava.

• Ponudite dodatnu uslugu Turisti cijene svaku dodatnu uslugu. Grupacija Taj Hotels je upravo iz toga razloga uvela politiku da se ukoliko je to izvedivo, prilikom check-ina gostu ponudi bolja soba od one koju je prethodno rezervirao. U čemu je stvar? U marketingu od usta do usta, marketingu kojim će vam taj isti gost danas uzvratiti pohvalom na društvenim mrežama.

50 Turizam Info ljeto 2013.

COPRNICE I VITEZOVI NA DJELU IVANEC

U

Ivancu te svak rad vinčekom ponudi a ako dođeš u Ivanec, jednostavno nemreš fuljati... reći će to domaćini manifestacije koja se 22. lipnja održava u ovom gradu udaljenom od Varaždina tek 21 kilometar i smještenom podno gore Ivančice. U organizaciji Turističke zajednice će se tako na sam Dan grada održati niz turistima zanimljivih priredbi, kombinacija povijesti, mitova i legendi i autohtone gastronomije a sve to i s nezaobilaznom dozom avanturizma.

Coprnice ili vještice koje prema legendi dolaze čak iz Kleka kako bi oprale svoje grijehe zaustaviti će vas i nagraditi okrijepom i promo materijalima, a legendarni ivanečki vitezovi traže plaćanje putarine za slobodno kretanje po Ivančici i tjeraju coprnice. Jedan će od najatraktivnijih dijelova programa biti viteške borbe koje na neki način evociraju i bogatu zanimljivu povijest Ivanca, s obzirom da su ga sredinom XII. stoljeća naselili ivanovci - hospitalci. Upravo se taj segment povijesti može vidjeti kroz borbe vitezova, njihove dame, srednjevjekovne radionice, viteški tabor, gađanje lukom i strijelom, uz aktivno sudjelovanje posjetitelja koji će moći pogledati i mimohod povijesnih postrojbi ulicama grada, postrojavanje i smotru i na kraju uživati u viteško povijesnoj večeri. Tijekom cijeloga dana prezentirati će se i autohtoni suveniri, mogu se obići obnovljene vodenice i drugi povijesni lokaliteti, a prezentrati će se i novi projekt pod imenom Rent-a-klijet uz obilazak vinskog podruma, degustaciju vina i zabavni program. www.ivanec-turizam.hr

INSIDER

OPREMA

SITNI INVENTAR

GASTRONOMIJA

TEHNIKA

Sušilo za kosu Piccolo 1.200 W, 2 stupnja brzine, kromirani držač Cijena 215 Kn + PDV Commo d.o.o. Pula Tel: 052 544-088 www.commo.hr

ČISTAČ BAZENA Wortex 3 9.500 Kn + PDV Gra-teh j.d.o.o.

Tel: 099 203 41 40

TOPALIT PLOČA FILO 159 Kn + PDV KOPIN d.o.o.

Tel: 051 264-171 www.kopin.hr

POSTOLJE ROMA 3

360 Kn + PDV KOPIN d.o.o.

Tel: 051 264-171 www.kopin.hr

FILTERSKA STANICA AQ-100

Cijena 2.240 Kn +pdv Voda i Zrak d.o.o.

Tel: 051/ 403-202 www.aquapur.hr

PLAHTA PAMUK Donja ravna150x260 cm, bijela,180gr vrhunske kvalitete u visokoj gramaži Cijena 46 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr

ČISTAČ BAZENA INDIGO ZODIAC

POLIPROPILENSKI BAZENI 20M2 65.000 Kn + PDV GPZ Molve Tel: 048 280-223 www.gpzmolve.hr

Dyson airblade V Držač prtljage Drvo svijetlo/mahagoni Cijena 495 + PDV Saniteh d.o.o. Zagreb Tel: 01/3818 139 www.saniteh.hr

Inox Cijena 6.899 +PDV Saniteh d.o.o. Zagreb Tel: 01/3818 139 www.saniteh.hr

ljeto 2013.

Cijene opreme u Insideru su informativne. Za sve detalje i konkretne ponude, molimo kontaktirati dobavljače.

7.900 Kn + PDV GPZ Molve Tel: 048 280-223 www.gpzmolve.hr

Turizam Info 51

OUTDOOR U MOŠĆENIČKOJ DRAGI

Z INTERNET NA NEDOSTUPNOM

a sve one koji se vole baviti raznim aktivnostima i provoditi vrijeme u prirodi, Mošćenička Draga smještena u blizini Opatije pokazala se je kao pravo otkriće. Planinarenje, slobodno penjanje, biciklizam ili kajak na moru dio je ponude, pa tako ako se odlučite na posjet ovome kraju, uživati možete u šest planinarskih staza dužine od 2 do gotovo 20 kilometara, tri biciklističke staze i po prvi puta u kajaku na moru, kroz četiri rute koje otkrivaju najljepše od ove obale, od Medveje preko uvala Uboka i Jelenšćica pa do Brseča i Uvale Stupova. Svi ovi sadržaji mogu se naći na novoj outdoor karti kojoj su obilježene sve staze. www.tz-moscenicka.hr

Hotelska soba za konferencije Preobrazba iz obične sobe u roku od deset minuta

U

z sva obećanja domaćih telekom operatera da će radi uvođenja fiskalizacije internet biti lakše dostupan na izoliranijim mjestima sve je ostalo na priči. Zagrebačka tvrtka Ing Servis nudi opremu za spajanje na internet putem satelitske veze. Za oni koji ipak žele svoje hotele, restorane, marine i autokampove kvalitetno i brzo, a opet povoljno spojiti na internet i pritom nuditi uslugu spajanja svojim gostima to sad mogu bilo gdje putem tooway usluge spajanja na internet putem satelita.

Više informacija potražite na telefon 01/ 377 47 43. www.ing-servis.com

T

rendsetteri Talijani pobrinuli su se da sezonu sladoleda 2013. dočekuju s desetinom novih okusa. Među posebnim i sigurno tržišno najatraktivnijim je Hello Kitty - baziran na puno mlijeka, puno jogurta i puno jagoda. U prvih nekoliko tjedana od pojave okusa Hello Kitty u slastičarnama ovaj se sladoled popeo na listu deset najprodavanijih... Bazu za sladoled Hello Kitty u Hrvatskoj distribuira tvrtka Higis, tel: 051/ 732-220. www.higis.hr

52 Turizam Info ljeto 2013.

P

rilikom organiziranja eventa prije nekoliko godina na jednom jadranskom otoku, naišli smo na jednu praktičnu prepreku. Iako je sam event trajao dva dana, pripreme su započele puna dva tjedna ranije i kroz cijelo to vrijeme trebala su nam dva ureda i manja dvorana za radne sastanke. Nažalost, ispostavilo se isto što nam se i ranije dešavalo.

Dostupnih ureda i manjih prostorije za sastanke nije bilo, te smo na kraju cijeli dan nosili namještaj iz dvije hotelske sobe kako bi ih na nekoliko tjedana preuredili u radne prostore. Kako se tako nešto nije prvi put desilo u ovom manjem obiteljskom hotelu, vlasnik se ove godine odlučilo preurediti i opremiti tri hotelske sobe u prizemlju posebnim sklopivim namještajem, tako da sada imaju mogućnost pretvoriti hotelsku sobu u ured ili prostoriju za sastanke u svega desetak minuta. I ono što je možda još značajnije, na kraju dana sve vratiti nazad u sobu u samo dvadesetak minuta. Ova ideja brze

transformacije hotelske sobe u ured ili manju konferencijsku dvoranu nije nova, i u Americi je popularna već dvadesetak godina gdje veliki broj hotela ima upravo na ovaj način uređeno nekoliko soba. U Europi se na ovu ideju nije nailazilo prečesto do unazad nekoliko godina, kada sve veći broj hotela prilikom preuređenja priprema po nekoliko soba na ovaj način, kako bi proširili svoje ponudu u kongresni i event turizam ne samo kroz velike kongresne dvorane već i kroz nekoliko manjih dvorana i prostorija za sastanke.

Od nedavno i u Hrvatskoj su dostupne kompletne transformacijske sobe koje proizvodi francuska tvrtka Officeotel. S obzirom na sve veću popularnost kongresnog turizma a i sve češću orijentaciju na cijelogodišnje poslovanje vjerujemo da će se sve više hrvatskih hotela odlučiti za ovu praktičnu prilagodbu. Zastupnik Locatel d.o.o., tel: 01/366 66 60 / www.locatel.hr ili na www.officeotel.com

ljeto 2013.

Turizam Info 53

Naj sladoled Perchè No!,

Firence, Italija

Osnovana 1939. godine Perche no! slastičarna prodaje sladolede intenzivnih okusa koji se svaki dan rade na licu mjesta. Izbor varira od dana do dana, a oni najomiljeniji uključuju med i sjemenke sezama, zeleni čaj i bogati kava crunch s komadićima čokolade. www.percheno.firenze.it

Grom, Torino, Italija

54 Turizam Info ljeto 2013.

Svake se godine u svijetu pojede 7,6 milijardi kilograma sladoleda

Grom visoku kvalitetu skreće na novu razinu. Izrađeni samo od najsvježijih sastojaka, Gromovi se sladoledi mogu podičiti kakaom i kavom iz Venezuele, voće se uzgaja na vlastitoj farmi, a za sorbet koriste izvorsku vodu iz planina. Sve je to dovelo do toga da je Grom postao najpoznatiji međunarodni sladoledarski lanac uključujući trgovine u Malibuu, Parizu i Tokiju. www.grom.it

Još su 3.000 godina prije Krista Kinezi navodno otkrili sladoled. Od Rimljana preko Perzije pa sve do sladoleda kakav poznajemo danas, najviše su ga unaprijedili Talijani a najbolji sladoled na svijetu pronaći ćete u ovih šest slastičarni Gelateria di Piazza,

Svjetsko prvenstvo u

sladoledu

San Gimignano, Italija

P Gossip, Dubrovnik

Više od 100 okusa, uključujući pet različitih tipova čokolade razveselit će okusne pupoljke. U srcu Toskane sladolede radi majstor Sergio koristeći samo najbolje sastojke. Pistaciji tako dolaze sa Sicilije, kakao iz Venezuele. U ponudi su svi tradicionalni okusi, no i neki novi poput crvenog grejpa s pjenušcem. www.gelateriadipiazza.com

Veliki broj stranih i domaćih gostiju, kao i inozemnih novinara poglasio je sladoled u dubrovačkome Gossipu jednime od najboljih na Mediteranu. Kada i sami Talijani kažu da je to nešto što u Dubrovniku treba probati, onda je to zaista najbolji sladoled Jadrana.

Fenocchio's, Nica, Francuska Sladoled u najboljem izdanju. Fenocchio's već niz generacija usrećuje ljubitelje sladoleda nastavljajući obiteljsku tradiciju.

Od ukupno 94 različita okusa, 35 su sorbeti, a Fenocchio's je inače usavršio sladolede "talijanskih" okusa s rajčicom i bosiljkom, ružmarinom i timijanom. Za one koji žele probati i neke manje tradicionalne okuse tu su kaktus, ljubičica i piva. www.fenocchio.fr

Giuseppe Ricci, Madrid, Španjolska

rije šest godina talijanska je udruga pod imenom Gelato e cultura pokrenula Svjetsko prvenstvo u sladoledu sa željom da tradicionalnu ručnu proizvodnju sladoleda podigne na novu razinu. Prvenstvo se održava u sklopu stručnog sajma slastičarstva i opreme Sigep koji se održava u Riminiju a slijedeće će godine to biti od 18. do 19.01. Svaki se tim sastoji od pet članova, team managera, majstora sladoledara, slastičara, specijalista za skulpture u ledu i kuhara koji se suočavaju s nekoliko izazaova. Prvo moraju pripremiti kup, zatim tortu ili kolač od sladoleda te dekoriranu čašicu sa sladoledom za prodaju, i desert sa sladoledom na tanjuru. Posebno je zanimljiv posljednji dio natjecanja, izrađivanje po jedne skulpture od leda, sladoleda i čokolade. Prošle su se godine natjecali timovi iz Italije, Argentine, Brazila, Australije, Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Maroka, Meksika, Španjolske, Švicarske i Sjedinjenih Država. Pobjedu je odnijela Italija, slijedile su Francuska i Švicarska, a od slijedeće je godine uvedeno novo pravilo da pobjednik jednu godinu pauzira. Mnogi koji su nazočili ovom dizanju sladoleda na gotovo umjetničku razinu, tvrde kako je Rimini u svijetu sladoleda postao ono što su svijetu mode Pariz ili Milano - pokretač trendova i stvaratelj zvijezdi. www.coppamondogelateria.it

Ovdje ćete sigurno doživjeti ljubav na prvi liz. Lokalni stanovnici hvale se kako Giuseppe Ricci radi najbolji sladoled u Maridu, a dugi redovi ispred slastičarnice to potvrđuju. Sladoled je besprijekorno kremast, a vrijedi probati After 8, osvježavajuću kombinaciju mente i čokolade. www.heladeriaricci.com ljeto 2013.

Turizam Info 55

Ljeto

Bazeni Dolazi ljeto, vrijeme je za uživanje u odmoru, i najljepšim hotelskim bazenima. Prava je ovisnost naći nešto drugačije, bolje, i ovo je mali put po Europi i njezinim najboljim bazenima Pripremila : Barbara Požarić

D-Hotel Maris Marmaris, Turska Resort s 200 soba iako smješten kraj kristalno čistog mora nudi savršene bazene s morskom i slatkom vodom s pogledom na obližnje otoke.

Prekrasan pogled ovdje dobiva jedan sasvim drugi smisao, i nakon toga čovjek drugačije počne vrednovati tu sintagmu. Hotel je inače izgrađen na način da u svakom dijelu ističe najbolje od okoline u kojoj se nalazi. Posebnost su ljetni večernji partyji kraj bazena.

Gran Melià Rome Villa Agrippina Rim, Italija Gradski hotel sa 116 soba ponudio je "osvježenje u gradu" kroz intimni bazen na kojem gosti mogu naručiti snack i uživati u hotelu tijekom cijelog dana. Bazeni su u prinicipu u rimskim gradskim hotelima prava rijetkost, pa to ovaj objekt smješten kraj Piazze Navona i ulaska u Vatikan čini posebnijim, tim više što je uz njega i ugodan vanjski lounge bar.

56 Turizam Info ljeto 2013.

Monastero Santa Rosa hotel & spa Amalfi, Italija Smješten u zgradi nekadašnjeg samostana, mali obiteljski hotel s dvadesetak soba i pogledom na Salerno i bazenom čini dio top ponude juga Italije. Visoki stropovi ispresjecani arkadama i čelične konstrukcije pobuđuju kao da se efekt iz 50 nijansi sive ovdje sreće sa srednjevjekovnom kantinom, no svi gosti posebno ističu bazen kao nešto posebno. Preko vanjskog ruba bazena možete se naime nagnuti kao kroz prozor.

Kako održavati bazen?

Sam pogled na ove bazene za vlasnika znači i pitanje održavanja. Ako i vi muku mučite s vašim bazenom, dobrodošla pomoć je mali automatski robot, koji će u nekoliko sati očistiti stjenke bazena. Koliko košta robot za bazen i oprema vidi na stranici 51.

idealno piće za uz bazen je cocktail vidi str. 34

Le Kaïla Méribel, Francuska Eksluzivan bazen malog hotela s 38 soba nalazi se u središtu Meribela, poznatog skijališta koje također nudi i bogate sadržaje ljeti. Ovo je prvi hotel ovdje koji je dobio pet zvjezdica, zasluženih između ostalog i zbog Hermesove kozmetike u kupaonici i Playstationa u sobi. Bazen je poseban po tome što ima pogled na nebo, stiliziran je da daje dojam kao da ste u ledenoj pećini, a osim protustrujnog plivanja gostima hotela nudi i bicikle uronjene u vodu za aqua trening.

Bicikle za aquatrening ljeto 2013.

Turizam Info 57

Mardan Palace Lara, Antalija, Turska Mardan Palace luksuzni je hotel koji je 2009. godine izgradio biznismen Telman Ismailov iz Azerbejdžana, a smatra se najvećim i najlukusuznim resortom Europe i Mediterana.

Otvorenju su nazočile zvijezde poput Mariah Carey, Sharon Stone, Richarda Gere, Monice Bellucci, Paris Hilton, Seala i Toma Jonesa. U izgradnju Mardan Palacea utrošeno je 4,1 milijarda dolara, a ima najveći i najluksuzniji bazen na Mediteranu i akvarijum u kojem živi 2,400 ribljih vrsta. Bazen je spoj Las Vegasa i Venecije, a oblikom slijedi prirodnu plažu koja se nalazi izvan hotela.

Telman Ismailov htio je na taj način na bazenu objediniti baš sve što bi gost mogao poželjeti.

Amanzo'e Kranidi, Grčka Hotel u vlasništvu Amana okružen je farmama i maslinicima, ima samo 38 soba, no ovo je odlična ideja kako dobro iskoristiti prostor i ukopiti bazen u okoliš. Podsjetio je pomalo na Istru kroz zelene masline koju zaokružuju priču, te je time zaslužio svoje mjesto u najboljim bazenima 58 Turizam Info ljeto 2013.

Falkensteiner Hotel & Spa Iadera Zadar, Hrvatska Hotelski kompleks Iadera Punta Skala otvoren 2011. godine, posebnu je pažnju posvetio dizajnu svih sadržaja, pa tako i hotelskog spa koji je prepoznat kao jedan od najboljih u Hrvatskoj, a čiji je dio i veliki vanjski bazen.

Bazen je prostran, i ono što ga čini posebnim je uklopljenost u okoliš, zelenilo i pogled prema moru pa je tako jedan od segmenata hotela koji gosti najviše hvale na TripAdvisoru.

Ljeto

r a d Za

Najveći bazen na svijetu

U

resortu San Alfonso del Mar u Čileu, kratko plivanje u bazenu lako bi se moglo pretvoriti u maraton. Najveći bazen na svijetu dimenzija je otprilike 20-tak olimpijskih bazena, a ova ljudskom rukom rađena laguna u gradu Algarrobo sadrži 300 milijuna litara morske vode, i do sada drži i Guinessov rekord ne samo kao najveći već i kao najdublji bazen s dubinom od 35 metara. Bazen je otvoren u prosincu 2006. godine nakon gradnje koja je trajala pet godina i koštala oko 1,1 milijardu eura.

Danas godišnje održavanje stoji 2,3 milijuna eura, koriste se kompjuterski sustavi čišćenja i filtracije te isto tako i sustav koji usisava morsku vodu i održava je na 26 stupnjeva celzija, odnosno 9 stupnjeva više nego okolna morska voda. Na ovom bazenu ponudu uključuje osim plivanja i sve sportove na vodi poput jedrenja i surfanja.

300 milijuna litara vode

Viseći bazen Ovaj izazov u arhitektonskom smislu dizajn je studia Architexas a nalazi se na vrhu The Joule hotela u Dallasu. Deseti kat, dva i pol metra izvan ruba zgrade, bazen se nalazi direktno iznad glavne ulice i kupačima daje interesantan pogled na sam gradski centar.

dubina 35m

dužina 982m

ljeto 2013.

Turizam Info 59

Joseph S. Nye

Budućnost moći Aimee Bender

Okus tuge u torti od limuna Rose Edelstein devetogodišnja je djevojčica iz tipične, naoko savršene američke obitelji. Jednoga dana, sasvim iznenada otkriva majčine osjećaje na neobičan način - kušajući njezinu tortu od limuna. No, njezin prijatelj George otkriva da ona nije osjetljiva samo na hranu svoje majke, već da otkriva osjećaje kuhara u bilo kojem jelu. U zanimljivoj priči o hrani pratimo Rosein život i život njezine obitelji, od brata genijalca, majke kojoj je potrebna podrška i oca koji živi život “kako bi trebalo”, no nije ustvari siguran što tu radi. Rosein život prati priče brojnih ljudi, no i njezinu konačnu spoznaju da hrana ipak ne otkriva baš sve.

Izdavač: Lumen, meki uvez, 306 str. 109 Kn, www.lumenizdavastvo.hr

Ako se tijekom ljeta želite opustiti ali i pripremiti za jesen, ovo je odlična literatura koja se bavi moći s kakvom se susrećemo svakoga dana. Iako se bavi globalnim pitanjima, knjiga je itekako primjenjiva na lokalne prilike, a povijest moći i informacija prenosi na nekoliko bitnih stvaki - što će značiti rukovati moći, koji će resursi proizvoditi moć, što je pametna moć? No, ovdje ćete saznati i sve ono što bi trebalo biti od koristi svakom manegeru - kako koristiti relacijsku moć, kako djeluje meka moć, te sve o strategijama.

Izdavač: Mate, meki uvez 315 str., 315 Kn, www.mate.hr

James Hamilton-Paterson

Kuhanje s Fernet Brancom

Sue Townsend

Izgubljeni dnevnici Adriana Molea (1999.-2001.)

Sjećate se Adriana Molea, Pandore, napetih roditelja i sve sile problema koji su većinu nas mučili dok smo bili tinejdžeri a Adrianovi dnevnici su pomagali da nam bude bolje?

Da, Adrian Mole se vratio! Sada kao samohrani otac dvoje djece koji živi u socijalnom stanu, piše roman o neandertalcima, punoglavcima i muku muči s Pandorom sada zastupnicom u parlamentu, uvijek napušenim susjedima te uvijek jednako napornim, no sada razvedenim roditeljima. Usput mjeri koliko mu raste trbuh, broji svoj 33 isusove godine, čeka ljubav svog života i odlučuje sina naučiti pravopis. U međuvremenu peče hamburgere i naravno čeka da BBC otkupi njegov scenarij za seriju, a i desi se da zainteresira zadužene za provedbu rata protiv terorizma. Urnebesno zanimljiv nastavak Adriana Molea u srednjim godinama. Štivo onih koji su odrastali 80-tih godina prošloga stoljeća, a sada mogu vidjeti da i njihov idol ponovo prolazi svima nama zajedničke krize. Odličan ljetni odmak... i podsjetnik na tinejdžerske godine.

Izdavač: Mozaik knjiga, meki uvez, 248 str, 99 Kn, www.mozaik-knjiga.hr

Odlično ljetno štivo, puno emocija, kuhanja, dobre hrane i putovanja, te autorovih impresija o ljudima, mjestima i naravno, opet hrani. Pratimo duhovito i zabavno autorovo ljeto u Toscani, bez neke točne ili smislene priče, kao red misli i red događaja, od kojih je svaki smješniji i duhovitiji od prethodnoga a kao light motiv svugdje se proteže naravno - Fernet Branca. Oni koji vole kuhati naći će ovdje zanimljive recepte, ali i dobar razlog da probaju okus ovoga gorkog likera ili posjete Toscanu.

Izdavač: Fraktura, meki uvez 376 str, 30 Kn, www.fraktura.hr

David Kirckpatrick

Facebook efekt David Kircpatrick bivši je urednik časopisa Fortune koji se u maniri najboljih američkih autora zanimljivo, koncizno i napeto bavi pričom tko je ustvari Mark Zuckerberg i što sve stoji iza Facebooka. Da li je Zuckerberg genij, prevarant, čovjek koji je imao sreće ili neka treća varijanta?

Ne očekujte filozofije i velike priče o društvenim mrežama. Ovo je odlična, ljudska priča o jednom novom vremenu, dobroj ideji i vizionaru Marku Zuckerbergu, iz pera čovjeka koji istinski razumije business i ljude koji ga stvaraju.

Izdavač: Lumen, meki uvez, 340 str, 129 Kn, www.lumenizdavastvo.hr

60 Turizam Info ljeto 2013.

Knjiga za hladovinu Nele Neuhaus Julian Felllowes

Snobovi Edith Lavery kći je uspješnoga računovođe i pripadnice engleskoga nižeg srednjeg kojoj je cijeli život jedina ambicija bila da svoju kćer uvede u visoko društvo.

Neobično lijepa, aristrokratskih crta i finih manira, Edith postaje štićenica i svojevrstan projekt Isabel Easton. Upoznaje jednoga od posljednjih pravih plemića čija loza se može pratiti stoljećima unazad, grofa Charlesa Boughtona, nasljednika markiza od Uckfielda. Postaje njegova supruga i ulazi u svijet engleske aristrokracije. No, sve je ovdje puno drugačije nego što je ona zamišljala a mi kroz ovo djelo autora nagrađivane serije Downton Abbey pratimo sjaj i bijedu londonskoga visokog društva.

Izdavač: Mozaik knjiga, meki uvez, 340 str, 139 Kn, www.mozaik-knjiga.hr

Snjeguljica mora umrijeti Tobias Sartorius izlazi iz zatvora nakon deset godina služenja kazne za ubojstvo dviju svojih vršnjakinja.

Gotovo istovremeno policajaci Pia Kirchoff i Oliver von Bodenstein dolaze na mjesto nesreće gdje je žena pala s mosta na jureći automobil. Žena je Rita Cramer, Tobiasova majka. Ponovno se otvara stara istraga o ubojstvu dviju sedamnaestogodišnjakinja i postavlja pitanje da li je Tobias nevin? Ponovno nestaje jedna djevojka, rezignirani seljani odlučuju preuzeti stvar u svoje ruke, a Tobias uz pomoć konobarice Amelie kreće u istraživanje tajnovitihdogađaja od prije deset godina.

Izdavač: Mozaik knjiga, meki uvez, 436 str, 149 Kn, www.mozaik-knjiga.hr

Michael Connely

Preokret Knjiga rađena u manir najboljih crno-bijelih detektivskih filmova četrdesetih gdje pratimo svojvrstan dnevnik odvjetnika Michaela Hallera. Haller dobiva čudnu ponudu da promijeni stranu u sudnici i pojavi se kao tužitelj na ponovnom suđenju okrutnom ubojici Jasonu Jessupu. Jessup je oslobođen nakon 24 godine zatvora na temelju novih dokaza i analize DNK, a Haller uvjeren da je kriv prihvaća slučaj i kreće u borbu protiv nepravde i političkoh establishmenta uz pomoć detektiva Harrya Boscha i zamjenice okružnog tužitelja Maggie McPherson.

Izdavač: Lumen izdavaštvo, meki uvez, 364 str, 129 Kn, www.lumenizdavastvo.hr

ljeto 2013.

Turizam Info 61

Jastog kralj podmorja O jastogu ponekad pričamo, rijetko ga jedemo, no ne možemo poreći da je to namirnica koja je intrigantna, zavodljiva, fancy. Jastog je luksuz, mala nagrada, za neke i zavirivanje u neki drugi svijet.

Jastog nije nužno i visoka gastronomija.

To je jednostavno nešto što jedemo kada smo u nečemu uspjeli.

Jastog

62 Turizam Info ljeto 2013.

(lat. Palinurus elephas) je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae). U Hrvatskoj ga još nazivaju prug.

Wikipedia

Gastronomija

O

ve su simbolike jednostavno isplivale nakon niza razgovora s kuharima, restoraterima, ribarima, turistima, kolegama... i nakon malog podsjetnika da sam i sama prvi dan godišnjeg odmora provela upravo u društvu jastoga... na pašti. Godina je bila naporna... pa sam si nekako to zaslužila... Kao da je upravo radi jastoga koji me čeka negdje na Visu ili Lastovu, vrijedilo još onih par sati (čitaj dana) na poslu.

Ispalo je na kraju da je jastog i nešto sasvim drugo. Malo biće, ponosno, hrabro, kompleksno, egocentrično, karakterno... drugačije. Malo biće sa srcem i pričom, koja kao i mnoge iz podmorja, i gastronomske baštine Jadrana, treba biti ispričana.

SIROTINJSKA HRANA Još su se stari Rimljani osim jadranskim škampima, rado gostili jastogom i hlapom. Tako već slavni gurman Marko Gabije Apicije u svojem djelu "O kuharskom umijeću carskog Rima" u 1. stoljeću piše o receptima za kuhanog jastoga kojemu se dodaju medeni ocat, papar i ruta te o jastogu s kuminom kojega je navodno obožavao. I Grci su rado zapisivali svoje recepte s jastozima, no njihovo širenje gastronomijom Europe ipak imamo zahvaliti Rimljanima. Oni su tijekom svojih osvajanja prenijeli uživanje u jastogu na britanski otok, a stanovnici su ih prihvatili do te mjere da im je on i danas jedno od omiljenih jela.

U stoljećima koja su uslijedila, jastog je u Europi bio tek hrana za siromašne koja svoje mjesto nije nalazila na bogataškim stolovima, osim naravno u Engleskoj.

Velški gradski otac Samuel Pepys u svom dnevniku 1663. godine tako

piše kako je bio na elegantnoj večeri na kojoj su posluženi kunić, piletina, janjetina, razne pite i četiri jastoga.

Engleski su kolonizatori prenijeli dalje jastoga u Novi svijet, Ameriku, gdje je rakova bilo čak toliko da su naplavljivali obale, a starosjedioci su ih koristili i kao gnojivo za tadašnje kulture. Jastog je konačno ovdje u 19. stoljeću podignut na pijedestal poslastice, afrodizijaka, elegantne hrane. Isto se konačno događa i u Europi, pa tako u francuskoj kuhinji jastog iz Mediterana postaje jelo koje sada jedu viši slojevi a slavni kuhari poput Antonina Carema ili Augusta Escoffiera smišljaju moderna, dovitljiva jela s ovim crvenim vražićkom. No, osim jastoga, na svjetskoj se gastro sceni penje i hlap, njegov rođak koji se za razliku od jastoga diči velikim kliještima, ali kako u svojim zapisima pišu i Escoffier i Careme, langouste (jastog) iz Mediterana je slađi, podatniji i elegantniji na tanjuru.

I dok je u Francuskoj jastog pronašao put do finih nepca opernih diva, gradskih moćnika, pjesnika, glumica i ostale kreme društva, u Hrvatskoj je to bila namirnica koju je zapala dvostruka sudbina. Ili bi je ribari vraćali u more ljuti što im po tada uvriježenom mišljenju taj nevrijedan stvor trati vrijeme, ili bi ga pak odnosili kući i pripremali na gradelama koristeći baš sve njegove dijelove kako bi se prehranila gladna usta siromašnih ribarskih obitelji.

S ekspanzijom potrošnje jastoga u Europi, i naš, jadranski jastog se izvozi. Na otoku Visu još davne 1883. godine kada je otok bio pod Austrougarskom vlašću niče prva jastožera, koju je izgradio talijanski carinik Balico s planom da ovdje uzgaja jastoge. Ideja nažalost nije zaživjela, no jastožera je do 1962. godine služila za skladištenje živih jastoga koji su ovdje čekali prodaju i otpremali

se dalje diljem Europe. Te je godine navodno ovdje bilo uskladištena čak tona živih jastoga, a jastog na gradele ili na paštu postaje jedno od traženijih jela na tadašnjoj gastronomskoj i turističkoj sceni bivše Jugoslavije. No, ne i na Visu, koji je tada bio vojni otok.

Marko Gabije Apicije, slavni rimski gurman u svojem djelu "O kuharskom umijeću carskog Rima", još u 1. stoljeću govori o jastozima

August Escoffier, jedan od najznačajnijih svjetskih kuhara tvrdio je da su jastozi iz Mediterana bolji, ukusniji i podatniji

ŽIVOT NA MORSKOM DNU Jastog (lat. Palinurus elephas) je vrlo osebujna životinjica koja za život traži čisto, duboko, bistro i slanije more. Može narasti do impresivne veličine od 60-tak centimetara i težine do 5 kilograma skrivene u čvrstom i bodljikavom oklopu koji završava repom lepezastog oblika. Za razliku od hlapa koji ima velika, troma kliješta, jastog ima mala kliješta, sličnijima onima kakve nalazimo u škampa, a služe mu za prikupljanje hrane.

Jastog u Jadranu obitava od sjevera do juga, no najčešći je ipak na jugu, dok je sjever više stanište hlapa. Kako će reći komiški ribar Pavao Zanki, najbolje su pošte jastoga na Palagruži, Brusniku, Svetom Andriji i Jabuci, te u moru oko Visa. No, jastoga ima i oko Lastova, Korčule, Žirja i oko Kornata.

Ovdje se on skriva u kamentim procjepima na dubini od 5 do gotovo 150 metara, gdje tijekom dana čuva svoju intimu a preko noći izlazi u potrazi za hranom - morskim algama, crvima, drugim vrstama rakova. Mnogi će pomisliti kako su i ljeto 2013.

Turizam Info 63

Gastronomija More oko otoka Visa poznato je po izvrsnim jastozima, pa je tako još 1883. godine ovdje nastala prva jastožera koju je izgradio talijanski carinik Balico, sa željom da uzgaja jastoge.

No, jastozi se ovdje nisu nikada umjetno uzgajali, a jastožera je služila kao otkupna stanica za žive jastoge sve do 1962. godine

jastog i hlap strvinari morskog dna, poput škampa, no, prava je istina da su oni lovci, posebice jastog koji je jedan od najboljih i najupornijih lovaca na žive školjke.

Damir Tomljanović, chef zadarskoga restorana Foša odličan je poznavatelj jastoga. Elokventan, radoznao, sa zadivljujuće velikim poštovanjem prema namirnici, Damir potvrđuje kako je jastog zanimljivo biće i specifičan, perfidan i savršen lovac.

- Jastog je jako teritorijalan, brani svoj prostor pa će se rijetko desiti da uđe na teritorij drugoga, no u tom slučaju vlada zakon jačega, kaže Damir, pojašnjavajući kako je poseban specijalitet jastogu Jakobova kapica ili kapesanta, koju lovi dugo i strpljivo, po nekoliko dana, čekajući da udahne zrak kako bi joj otvorio oklop i u nesmiljenoj borbi u konačnici prerezao mišić i time je onesposobio.

Ribu jastog lovi tako da joj oštrim ticalima smještenima na glavi, kojima inače prima informacije iz okoline, kratkim pokretom prereže trbuh.

No, i sam je jastog ranjivo biće.

Posebno su mu osjetljive oči. Ako dobije udarac po njima, ugiba gotovo istovremeno, kao i ukoliko mu se prerežu ticala. Kada se u borbi nađe dvoje jednakih, jastog i hlap, jastog će hlapa tući repom po očima, dok će hlap jastogu pokušati na svaki način odsjeći kliješta. U pravilu, jedan će se drugoga ipak kloniti.

64 Turizam Info ljeto 2013.

Jastog je osim po dugom životnom vijeku u kojem neki primjerci dožive impresivnih 50 godina, specifičan i po svome oklopu. Čvrst i crven, oklop se ne može širiti, no kada jastog raste, mijenja oklop, povlačeći se u mirnu rupu kako bi se zaštitio od neprijatelja od kojh su najžešći hobotnice i predatorska riba kostorog.

Dok mijenja oklop, meso jastoga nije ukusno, može širiti i neugodan miris.

Muški će jastog nakon što dosegne dužinu od 22 centimetra i spolnu zrelost godišnje narasti dva puta po 1,5 centimetar i dva puta mijenjati oklop, dok ženka to čini samo jednom.

Tek kada mu potpuno očvrsne oklop, jastog se može pariti. Spolnu zrelost jastozi dostižu između četvrte i pete godine života, a ženke su u pravilu veće od mužjaka. Mrijeste se tijekom zimskih mjeseci a broj jajašaca koje će proizvesti ovisi prvenstveno o veličini jastoga a potom i o temperaturi okoliša. Vrijeme inkubacije jajašaca koja se cijelo vrijeme nalaze na tijelu ženke traje od 3 do 9 mjeseci nakon čega se mladunci izvaljuju nekoliko dana. Ličinka jastoga ima 10 različitih stadija života. Kao ličinka živi oko pola godine, a posljednji stadij razvoja je poprimanje oblika odraslog raka.

LOV NA JASTOGA U jadranskom se moru jastog može loviti od 15. svibnja pa do 10. rujna, a tijekom ostatka godine traje lovostaj. Ova izuzetna poslastica jedna

Jastog se lovi na Kornatima, te oko Visa, Jabuke, Svetog Andrije i Palagruže, iako ga ima i na drugim poštama

Razlika jastoga i hlapa

O

sim osnovne razlika je što hlap ima kliješta a jastog ne, hlap je crne boje često prekrivene sa puno plavih i crvenih mrlja. Ponekad može biti u potpunosti plav ili crven.

Rasprostranjen je diljem obala Jadrana ali s obzirom da podnose puno niže temperature od jastoga puno su brojniji u sjevernom dijelu Jadrana, pogotovo uz obale Istre u području Rovinja.

Hlapovi su izrazito teritorijalni rakovi koji za razliku od jastoga brane svoje obitavalište (rupe i procijepi). Najčešće žive ispod kamenja ispod kojeg iskopaju rupu na pjeskovitom i muljevitom dnu na dubini do 150 m, ali najčešće između 10 i 40 m dubine. Kao i jastozi, hlapovi noću za punog mjeseca, izlaze iz svojih rupa i kreću se po morskom dnu. Obitavalište mijenjaju kad im dotadašnje postane pretijesno. Pred kraj ljeta hlapovi u potrazi za partnericama kreću u veće migracije.

Jast og

Hlap

Jastog se najčešće lovi vršama, a meso jastoga ulovljenog na taj način je najkvalitetnije. Lov je inače za ovo biće izraziti stres Nautičari grumani uvijek će vam rado priznati da Kornati nisu omiljeno odredište samo radi svoje ljepote. Desetak restorana od Opata na jugu (na slici uvala Opat), preko Sandre i Fešte na Žutu, konobe Ante i ostalih uvijek su rado posjećena gurmanska odredišta za ljubitelje jastoga.

ljeto 2013.

Turizam Info 65

Gastronomija je od najcjenjenijih vrsta raka, pa time i najizlovljenija, no nekada, prisjeća se naš sugovornik Pavao Zanki, u vrijeme bivše Jugoslavije, jastog se lovio zimi, dok je lovostaj bio ljeti.

Ribari u lov na jastoga odlaze najčešće noću, koristeći vrše ili mreže, dok su drugi načini lova zabranjeni.

Od načina ulova, ovisi i kvaliteta mesa jastoga, pa će tako najbolji biti upravo jastog iz vrše.

U trenutku pisanja ovoga teksta, prvi su viški ribari nakon duge zime krenuli u lov na jastoga. Pavao kaže kako se on u početku lovi u plićemu moru, do 60 metara dubine, a nakon mjesec dana ide se na dubinu od 110115 metara. Jastoga ima i u većim dubinama, no prevelika razlika tlaka prilikom izvlačenja s morskoga dna uzrokuje otpadanje njegovih malih nogu i u konačnici ugibanje.

Lov je za jastoga izraziti stres.

Nakon što je izvučen iz mreže, obično se zamata u vrećicu od krumpira i stavlja na temperaturu od 12 stupnjeva u hladnjaču, jer je to temperatura koja mu odgovara i na kojoj inače živi. Ako je temperatura manja, jastog se umrtvi, hibernira, čemu će također pribjeći neki ribari, kako bi mu smanjili stres. U hladnjači jastog može stajati najviše tri dana. U našem slučaju, Pavao Zanki ga odmah predaje u ribarsku zadrugu u Komiži gdje u bazenu jastog čeka prodaju, i kreće dalje do restorana. U stiroporu se transportira na 13 stupnjeva, i upravo je temperatura kod jastoga presudna. Živi jastozi u restoranu bi se trebali staviti u bazen. No, sve to treba raditi polagano, i dati jastogu nekoliko minuta vremena da se privikne na drugačiju vodu pa ga tek onda spustiti. Jastog u bazenu profunkcionira tek nakon nekoliko minuta, kada ovo simpatično biće počne polako puštati mjehuriće zraka kojega je do tada zadržavalo.

No, bez obzira na pažnju koju mu posvećujemo, jastog će gotovo tri tjedna nakon što je ulovljen biti 66 Turizam Info ljeto 2013.

u stanju šoka. Tada ne konzumira nikakvu hranu, jede sam sebe a što je jastog veći, više gubi na masi. Kako kaže chef Damir Tomljanović, jastog gubi tada gubi minimalno 10-15 posto svoje mase, pa ako se tada otvori, ne treba začuditi činjenica ako oklop bude poluprazan.

JASTOG U GASTRONOMIJI Jastog je već stoljećima u gastronomiji na pijedestalu s kojega će ga teško skinuti neka druga namirnica. U gastronomiji Hrvatske, on je pomalo kontradiktoran, no zasigurno adut zbog kojega mnogi odlaze u restoran i naručuju upravo - jastoga.

Iako će mnogi gurmani i znalci, pa tako i naš sugovornik Damir reći kako su kvarnerski škamp ili rakovica puno atraktivniji od jastoga i kako je ukus jastoga neutralan, pa time u kuhinji možda manje izazovan, tradicionalni načini pripreme izvući će iz njega ono najbolje.

- Jastog se zbog te neutralnosti okusa često kombinira s drugim namirnicama, a najbolji je u izvornom receptu na gradelama kada se on peče sam u sebi. Osobno uz to volim gostima preporučiti kombinaciju i igranje s hrvatskim maslinovim uljima, koja su po kvaliteti jedna od najboljih u svijetu - ističe chef zadarske Foše u koju će mnogi ruski ili britanski gosti doći upravo radi jastoga.

Još jedan tradicionalni recept koji Damir rado spominje je i jastog, na paštu gdje bi se također trebao osjetiti jastog, a ne pomidor kako je to često slučaj.

- Ispravno bi bilo skuhati jastoga, odkostiti a kosti osušiti i samljeti, i to bi se trebalo sve koristiti u pašti kako bi to bio izvorni okus koji bismo trebali prodavati i cijeniti, naglašava Damir.

Jastog se poslužuje i na brodet s palentom, ali ono što je kod jastoga najvažnije jest ne uništavati namirnicu koja je kvalitetna i skupa, i to je onaj put kojim bi hrvatska gastronomija

Damir Tomljanović chef zadarskog restorana Foša, smatra da jastog može biti razlog dolaska gostiju, no da bi to zaživjelo, trebalo bi svi zajedno puno više raditi na tome

trebala ići. Zaleđivanje ni ovdje, kao ni kod škampa nije opcija, jer kristali leda komadaju nježno i podatno meso koje više nije kompaktno i razlika je u kvaliteti evidentna.

Najkvalitetniji su veliki jastozi, što je on veći, to je meso putenije, slađe i podatnije. Najbolji je dio mesa jastoga sam dio repa koji ulazi u trup, to je

mnogi kuhari ne vole. Puno jastoga ugiba u transportu, i sve je više ribara koji zbog niske otkupne cijene, ali i činjenice da je u Jadranu jastoga sve manje odustaju od njih i okreću se nekom drugome izvoru prihoda.

Pavao Zanki kaže kako jastoga ima, no od velikog broja ribara koji su prije nekolikogodina odlazili u lov

Ruski gosti imaju nešto drugačije navike za stolom, ne vole sljedove i Od jastoga žele nekoliKO jela kako bi probali različito anu Cijena jastoga u restor

najslađi dio, a prema kraju repa se pretvara u mišić i meso je tvrđe i žilavije.

Kako ga pripremiti ovisi u krajnjem slučaju i o umješnosti pojedinoga kuhara. Nije pogodan za kombinacije sa sirovim mesom jer je previše želatinozan, s druge strane odličan je u kombinacijama sa salatama.

No u svakom slučaju, jastoga je najbitnije naplatiti, a upravo je tu i najveći problem. Za razliku od restorana iste razine u susjednim zemljama, kod nas je jastog još uvijek puno niže cijene. S druge strane, namirnica je to relativno male iskoristivosti u granicama prihvatljive cijene, pa je upravo to razlog zašto ga

na jastoga, sada je u Komiži ostalo tek njih sedam.

Na kraju se postavlja pitanje, da li jastog ipak ima budućnost ako ga na nacionalnoj razini i od nadležnih institucija prepoznamo kao namirnicu koja ima priču i potencijal i kao takvu je predstavimo turistima kojima ona može biti razlogom dolaska u Hrvatsku. Damir vjeruje da može... u kombinaciji s drugim namirnicama koje imamo kao nitko drugi, trebali bismo se željeti i moći pozicionirati kao gourmet destinacija. Držimo palčeve za jastoga, i puno Britanaca, Rusa i Talijana koji će doći u Hrvatsku baš i samo zbog njega.

Komiža, uvala i grad sa vanjske strane otoka Visa oduvijek je bila jedna od najjačih ribarskih luka iz koje se isplovljavalo u lov na jastoge.

Hrvatska - od 650 kn/kg g (2.100-2.700 Kn) Italija - 280 - 350 eura/k ti / kg (1.300-2.000 Kn) Britanija - 130 - 200 fun (250Kn) Amerika - cca 40 USD/kg

JASTOG I VINO

K

ao i sve druge morske delicije, i jastog jednostavno “pita” uz sebe i čašu dobroga vina. No, kako je meso jastoga malo “monotono”, najbolje se slaže s jačim vinima. U varijanti s paštom jastog dobiva kiselinu iz rajčice, dok će najbolje njegov okus doći do izražaja ako je pripremljen na gradele.

U obje varijante uz njega će dobro ići Pošip, primjerice Korta Katarina koji je nešto bujnijega okusa. Dobra je varijanta i Pošip Intrada, te Chardonnay Tomac ili Korak.

Uz jastog može i malvazija, no ne svježa, već one nešto jače i korpulentnije tipa Kozlovićeve Santa Lucie.

ljeto 2013.

Turizam Info 67

JASTOG U KUHINJI

SALATA OD JASTOGA

Za 4 osobe 1.2 kg svježega Jadranskog jastoga 1 kom naranče 1 kom limuna 0,1 l maslinovog ulja 20 dag korijena celera 5 dag đumbira 2 dag svježe rikola salate ikra od Pastrve, začinsko bilje

Jastoga kuhamo u zasoljenoj vodi 40-tak minuta. Za to vrijeme skuhamo celer korijen i đumbir, ohladimo ih i protisnemo kroz sito zajedno s malo rikola salate. Napravimo emulziju od maslinovog ulja, naranče i limunovog soka. Serviramo po želji i ukrasimo s začinskim biljem, ikrom od pastrve i svježim toplim tostom.

Restoran

FOŠA Zadar

chef Damir Tomljanović

Foto: Adriano Požarić

JASTOG NA SKUTI

JASTOG U KUHINJI

Za 4 osobe 1.4 Kg svježeg jadranskog jastoga razno začinsko bilje (ružmarin, timjan, peršin... ) 5 dag paškg sira 1 dl maslinovog ulja 10 dag paške skute šalša od pomidora Jastoga skuhamo u zasoljenoj vodi i odvojimo meso od ljuske.

Napravimo smjesu od začinskog bilja, maslinovog ulja i paškoga sira. Rasporedimo smjesu po skuti i na vrh stavimo očišćene komade jastoga. Pečemo u pećnici na 200 stupnjeva 10 – tak minuta.

Restoran

FOŠA

Zadar

Foto: Adriano Požarić

chef Damir Tomljanović

INSIDER

OPREMA

SITNI INVENTAR

GASTRONOMIJA

TEHNIKA

Kit za bazene

Sušilo za kosu Maldive

600 Kn + PDV Gra-teh j.d.o.o.

Tel: 099 203 41 40

zidno sušilo 1.200 W, 3 stupnja temperature, utičnica za brijaći aparat Cijena 450 Kn + Pdv Commo d.o.o. Pula Tel: 052 544-088 www.commo.hr

RUČNIK 70X140 420 gr hotelski bijeli mediteran Cijena 40 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr

Sentencia omekšivač vode Model Budget+ 15

5.900 Kn -20% = 4.720 Kn + PDV

Model Budget+ 26

6.600 Kn -20% = 5.280 Kn + PDV Voda i zrak d.o.o. Rijeka Tel 051 403-202 www.aquapur.hr

POSTELJINA PAMUK

ŠTEP DEKA Mini bar

Cijena 1.300 + PDV Saniteh d.o.o. Zagreb Tel: 01/3818 139 www.saniteh.hr

70 Turizam Info ljeto 2013.

Mikrofibra Mediteran 90x200cm 200 gr Cijena 70 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr

Cijene opreme u Insideru su informativne. Za sve detalje i konkretne ponude, molimo kontaktirati dobavljače.

Nautika nova 140x200 its Kolekcija "Nautika - Mare nostrum Croaticum", sastav: 100% pamuk Cijena 140 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr

Pravilan odabir

vodokotlića

za savršenu higijenu svake kupaonice

L

jetno razdoblje koje je pred nama možda je idealno za preinake u kupaonici, a posebno na području odabira pravih sanitarnih proizvoda. Uslijedit će nekoliko savjeta stručnjaka iz Geberita, vodećeg proizvođača sanitarnih proizvoda.

Korisni savjeti iz Geberita olakšat će odabir vodokotlića, u skladu s potrebama i željama svakog pojedinca.

za priključak za AquaClean tuš WC, i to u varijanti ako se odabere tuš WC koji pruža maksimalnu higijenu i proizvodnu kvalitetu.

Ugradbeni vodokotlići donose pregršt prednosti, dobiva se na prostoru, vizualno su neprimjetni, i uz to pružaju višegodišnje jamstvo. Druga varijanta vodokotlića je ona zidna, klasična i mnogima poznata varijanta koja prije svega pruža sigurnost i jednostavnost, a što je još važnije, daleko je dostupnija i lakša za instalaciju, iako se malo gubi na prostoru. Stoga je možda ipak prikladnija za neke jednostavnije prostore.

Prednost ugradbenih sistema je činjenica da su higijenski prikladniji i vizualno mogu dodatno podići razinu preglednosti i dizajna u kupaonici, i to raznovrsnim tipkama za aktiviranje koje se mogu birati u nekoliko boja i motiva koji će dodatno proljepšati prostor.

Potrebno je oživjeti kupaonicu, maknuti se od spartanskog izgleda i usredotočiti se na vesele i jednostavne tipke za aktiviranje, dok će se kvaliteta i visoka razina higijene osigurati ugradbenim sanitarnim sistemima koji će ostati neprimjetni, ali će odraditi savršen posao u pozadini.www.geberit.hr

Prednosti sistema Odabir savršenog vodokotlića može biti samo jedna u nizu rutinskih kupovina, ali za neke se ipak može pretvoriti i u važan odabir kvalitete, dizajna i higijene koji će jamčiti višegodišnju sigurnost u kupaonici. Manje kupaonice iziskuju veće izmjene, ali to ne mora biti pravilo. Geberit Know-How sistem pruža instalaterima i profesionalcima koju ugrađuju vodokotliće lakši pristup samoj instalaciji. Preporučuje se instalacija ugradbenog sistema koji je skriven u zidu i time pruža više prostora u samoj kupaonici. Svi Geberit ugradbeni elementi za WC školjke opremljeni su novim ugradbenim vodokotlićem UP320, tako da imaju i cijev potrebnu ljeto 2013.

Turizam Info 71

Od usta do usta

dođi, vidi, pojedi Za one kojima je ljeto osim za kupanje predodređeno i za lagano uživanje u gastronomiji, pronašli smo nekoliko odličnih, drugačijih manifestacija, prije svega posvećenih autohtonim namirnicama

Benkovac Benkovac oduševio s velikim brojem ljetnih priredbi na kojima mogu pozavidjeti i puno veće destinacije. Za one gastronomske definitivno palac gore, pa ako se ovoga ljeta zateknete u samom Benkovcu ili okolici, ovo su manifestacije koje možete posjetiti.

29.06.

Puževim korakom Puževi će se te večeri pripremati po raznim recepturama, pod pekom, na lešo, na gradele i ostale načine, a u njihovoj pripremi sudjelovat će 25 ekipa. U sklopu manifestacije održat će se i Drugo otvoreno prvenstvo Hrvatske u utrci puževa s tim da svaka ekipa sa sobom mora donijeti svog puža kojega će prijaviti za utrku.

27.07.

Benkovački prisnac Benkovački prisnac je autohtona delicija Bukovice i Ravnih kotara, jednostavno jelo koje se u ovim krajevima priprema već stoljećima a ovom se prilikom između ostalog bira i nagrađuje najbolji.

05.08.

Beeenkovac - jela od janjetine i jaretine Mnogi na putu prema Dalmaciji teško odlijevaju benkovačkoj janjetini, pa evo prilike da se proba ono najbolje u tradicionalnim receptima.

06.07 Festival malina Skrad Za one koji žele pobjeći u hlad, u Gorskome se Kotaru održava festival posvećen malinama koji uključuje prodaju svježih malina, kolača, slastica od bobičastog voća, suvenira Gorskog kotara a završava rezanjem 30-metarske štrudle od malina.

www.tz-skrad.hr

23.06.

more na stolu Fažana Srdela je simbol Fažane, pa se tako njoj u čast održava Ribarska fešta, tečajevi Male ribarske akademije Sardela: živi svijet fažanskog plićaka, prikaz alata i pribora za ribolov, stare barke fažanske luke gastro ponuda: sardele s gradela, marinirane, savor, slane, paštete od sardela, rižoto od sardela ...

www.infofazana.hr

17.-23.06.

Dani loparskog krumpira Lopar, Rab Loparski krumpir ima specifičan slatkasti okus i iznimne je kvalitete, a jedinstvenost mu daju netipično tlo koje je iznimno bogato vodom, odlična mikroklima te natprosječna izloženost morskim kapljicama koje podiže bura s Velebita. Na Danima loparskog krumpira svi zainteresirani mgu u odabranim ugostiteljskim objektima, kušati autohtona jela s domaćim krumpirom.

www.lopar.com 72 Turizam Info ljeto 2013.

04.-08.09.

Film Food Festival Kinookus Ston Festival predstavlja spoj hrane i filma, potičući edukaciju, istančavanje osjetila za zaboravljene okuse, one kojima prijeti nestanak, buđenje osjetila za rjeđe i probranije okuse i na kraju razvijanje estetskog ukusa za filmsku umjetnost, za lijepo i dobro. Dobrodošli su svi vrhunski znalci i sladokusaca, head-onisti i filmofili tako i od proizvođači hrane i pića, baštinici starih običaja i zanata, ugostitelji, ljubitelji prirode, avanturisti, te običnih ljudi željnih autentičnog kulturnog događaja.

Osim filmskog dijela na programu su predavanje i susreti, edukacijske radionice, placa lokalnih, tradicijskih i eko proizvoda, agroarheološke biciklističke ture.

www.kinookus.com.hr

01.08.

Fešta od pomidora Dan rajčica

Umag

Početak glavne berbe rajčica u Istri početkom kolovoza, u Umagu se već tradicionalno označava Danom rajčica. Uz zabavne programe, može probati šalša, popularni umak od rajčice, s raznim vrstama tjestenine a uz guštanje u hrani, posjetitelji imaju priliku vidjeti razne sorte rajčica, saznati nešto više o njima a Umažani uz Dan rajčice organiziraju izbor za najbolju sortu, ali i za najveću miss rajčica.

Poluotok ZA PALAČU

N

ajbolji agenti za nekretnine tvrde da su tri stvari bitne za njezinu vrijednost. Lokacija, lokacija, lokacija. Sve ostalo možete srušiti i graditi iznova, ali lokaciju ne možete mijenjati. Upravo s ovim vrijednostima na umu, riječki je poduzetnik Zoran Maržić prije nešto manje od deset godina iznenadio hotelijere i ugostitelje kada je za restoran Bevandu koji se nalazi na najistaknutijoj točki Opatijske Rivijere izdvojio nekoliko milijuna eura.

U tim trenucima vrlo je mala skupina ljudi prepoznala i komentirala kako je ovo zasigurno jedna od najvažnijih investicija u turizmu Opatije, a možda i na području cijelog Kvarnera i Istre.

Ukoliko bolje pogledate, primjetiti ćete da isturenost lokacije Bevande odudara od konfiguracije terena, i da se ništa slično ne pokazuje na cijeloj obali Istre. Istina je da je cijeli poluotok na kojem se nalazi Ljetna pozornica i sam restoran Bevanda umjetno nasipan teren.

Davne 1911. godine u zamahu razvoja Opatije kao inačice današnjega Las Vegasa za Austro-ugarski

imperij, tvorci opatijskoga turističkog buma raspisali su natječaj za projekt izgradnje velike višenamjenske lječilišne palače koja je trebala zamijeniti već tada premalu Kristalnu dvoranu hotela Quarnero (danas hotel Kvarner).

Jedni od ponajboljih europskih arhitekata toga vremena Marcel Kammerer, Otto Schönthal i Emil Hoppe kreirali su nacrt palače s dvoranama za ples i koncerte, bazenom s umjetnim valovima, trgovinama i kavanama. U radove kreću u proljeće 1912. godine. Samo nasipavanje radi se u kombinaciji s 800 potpornih drvenih stupova duboko zabijenih u dno, koje na lokaciji doseže i do 11 metara dubine. Građevinski materijal korišten je iz kamenoloma na Preluci a na isti je način Austro-ugarsko carstvo nekoliko godina ranije nasipavalo riječku luku. I dok su radovi 1914. već daleko odmakli i počeli se raditi temelji velebne palače, u Sarajevu Gavrilo Princip atentatom mijenja svjetsku povijest, a radovi u Opatiji staju i palača tone u zaborav.

Završetkom rata cijela Istra s Opatijom prema Rapalskom

Arhitekti koji su projektirali velebnu lječilišnu palaču danas su u povijesti arhitekture, dizajna namještaja i interijera priznati kao nositelji Bečkog stila s početka 20. stoljeća - Viennese style.

Iain Boyd Whyte 1989. godine izdao je monografiju njihovog rada sa crtežima i skicama među kojima se nalaze i neke skice interijera nesuđene opatijske palače

ugovoru pada pod talijansku vlast i gubi na svojoj atraktivnosti i posjećenosti. Tadašnja talijanska vlast na nasipanom poluotoku izvodi samo mali paviljon sa terasom i tenis terene.

Nakon Drugog svjetskog rata, arhitekt Neven Šegvić projektira nastavak parka i veliki amfiteatar, Ljetnu pozornicu za operne i druge predstave. Posljednjih godina Opatija bilježi nekoliko pokušaja rekonstrukcije i natkrivanja same Ljetne pozornice, no lokacija restorana Bevanda koji stoji na samom vrhu poluotoka ukopan u moru na 800 stupova, ostaje netaknuta.

Nedavno započeta investicija kompletne adaptacije restorana s nadogradnjom u kojoj dobiva 10 ekskluzivnih soba, ovaj novi/stari turistički objekt čini u samom početku posebnim. Vodeći se onom uzrečicom s početka ovog teksta da vrijednost nekretnine čine tri stvari a to su lokacija, lokacija i lokacija, vjerujemo kako će ova ekskluzivna adaptacija i nadogradnja njezinu vrijednost još više istaknuti. Jedva čekamo otvorenje. ljeto 2013.

Turizam Info 73

Pripremio: Adriano Požarić

Pažljivi promatrač uočit će malu nepravilnost obale na Opatijskoj Rivijeri, gdje je sve po nekim pravilima osim jednog malog poluotoka koji se ispred Opatije posebno ističe. Ljetna pozornica i restoran Bevanda.

74 Turizam Info ljeto 2013.

Iz povijesti

CASINO TURIZAM Prve kockarske igre pa i prvi casini nastali su u Italiji, i preko Francuske stigli do Amerike gdje je Las Vegas postavio nove standarde ne samo kocke, već i turizma

Pripremila: Jelena Androić

L

egenda kaže kako je slavni ruski pisac Fjodor Dostojevski svoje remek-djelo "Zločin i kazna" žurio završiti kako bi od izdavača dobio avans da može vratiti kockarske dugove, a da je Marija Antoaneta svoje bračne i ine obaveze u potpunosti zapostavljala radi karata pa ju nije teško zamisliti kako grozničavo na stol spušta dečka herc i, dok ne odiže glavu od karata, ljutita što ju se baš sad pita kako da se nahrani gladni narod, odgovara: "nek' jedu kolače".

Menadžeri casina u Hrvatskoj kroz medijske napise kažu da se još uvijek bore s predrasudama, bilo s onima da je kocka za izuzetno bogate, bilo da ona kvari kao svaki drugi porok. S obje te predrasude na pameti i potpisnica ovih redova krenula je pisati o povijesti casina, no moram priznati da su neki povijesni fakti na koje sam na putu nailazila morali smekšati moju u startu krutu poziciju. Kocka, i karte, toliko su ljudima kroz povijest bili važni da je u neku ruku i američka Deklaracija o nezavisnosti bila produkt nezadovoljstva

američkog građanstva što se na karte uvodi poseban porez. U svojoj bližoj okolini imam ljude kojima je poker toliko važno homogeno sredstvo da, kroz igru u privatnim domovima, sklapaju prijateljstva koja možda inače ne bi sklopili, a ne mogu obezvrijediti ni činjenicu da su moji talijanski gosti prečesto pitali ima li kakav casino u blizini, za razonodu, a da u tome ne bih prepoznala njima važnu stvar.

Dakle, kocka je ljudima važna i na osobnoj razini, a kao industrija je pak prevažna i

se Europljani nekako posebno zaljubili u kocku, a još više u lutriju na kojoj su pored ostalog izgrađene mnoge crkve, od Francuske do Nizozemske i Belgije. No, posebno strastveni kockari bili su stanovnici Venecije.

KOCKANJE IZMISLILI TALIJANI Upravo su oni prvi kocku počeli "eksploatirati" i za zaradu, ne samo zabavu, a kako bi kockali, počeli su se okupljati u kućama znanim kao ridotti gdje su se

Casino turizam danas u Macau i Las Vegasu generira profit kao i klasican turizam u svim svjetskim ekonomijama zajedno generira prevelike količine novca da bismo sve to samo "pomeli pod tepih".

Svoje ću talijanske prijatelje na ovom mjestu iskoristiti kao most prema priči o povijesti casina. Nisu spomenuti slučajno, ti Talijani, jer osim što je opće poznato da posebno vole kocku, casino je uostalom njihova riječ, prva kuća kocke otvorena je upravo u Italiji.

Kockalo se, dakako, i van Italije, pogotovo tijekom 17. stoljeća kad su

igre igrale za privatnu publiku, kao što je uostalom upućivala i sama riječ "ridotti" (riddure - privatno). Sve je to i moralo biti tajno, jer su gradski oci branili klađenja na ulicama Venecije.

No, venecijanski su gradski oci brzo uočili novi trend i pomamu, te su i sami odlučili iskoristiti mogućnost za zaradu.

Počeli su kovati vlastite planove stavljajući na tombolu ne samo gradske nekretnine već i službene poslove i provizije. ljeto 2013.

Turizam Info 75

Potom su pak krenuli regulirati ono što je nudila njihova "konkurencija", postepeno dovodeći sve gradske igre na sreću pod svoju kontrolu.

Tvrdili su da je tako dobro za ljude, jer da postotak od igara na sreću prosljeđuju siromašnima i za otkupljivanje zarobljenika.

Plan međutim nije funkcionirao.

U "ridottima" su se podjednako skupljali i aristokrati i siromasi (naravno, ne na istim mjestima jer ulozi su bili prerazličiti), pa su se kontrola i regulacija pokazale nedostatnim mjerama. Ovog su puta oci imali rješenje mudrije od zabrane – udariti na neprijatelja njegovim vlastitim oružjem. Tako su na proljetni festival 1638. jedan dio palače San Moisé otvorili za legalno kockanje. Nazvali su ga upravo Il Ridotto - prvi svjetski casino s državnom dozvolom.

Formalno, "Il Ridotto" je bio otvoren za svu javnost. No, zbog visokih uloga i dress koda dakako da se znalo tko je prava klijentela.

Jedan je od dress kodova bio trorogi

šešir i maska, budući da je casino otvoren za vrijeme festivala. Pića su se debelo naplaćivala, a oni koji nisu sudjelovali u igri već su ju samo željeli gledati, također su morali platiti.

Igrale su se pak igre biribi i basetta.

Biribi je takva igra u kojoj se igrači klade na jedan od 70 mogućih ishoda.

"Banker" potom izvlači broj iz torbe, a pobjeđuju svi koji su se kladili na izvučeni broj. Popularnija je međutim bila igra basetta - mješavina blackjacka, pokera i remija.

Reputacija "Il Ridotta" brzo se proširila Europom pa su mnogi poznati igrači stizali u Veneciju.

Među njima i Jean-Jacques Rousseau, legendarni ljubavnik Giacomo Casanova, ili Mozartov libretist Lorenzo da Ponte. No, mjesto je privlačilo i kamatare, prostitutke i druge moralno nepoćudne goste. Svejedno, do 1768. ovaj je, kako ga službeno nazvaše "prvi svjetski casino s državnom dozvolom", postao nedvojbenom venecijanskom institucijom koja je potakla i otvaranje drugog casina u gradu, u kazalištu San Cassian. Prevrtljive gradske glave već šest godina

kasnije, nakon što su proslavile sjaj "Il Ridotta", zaključuju da je previše osiromašio lokalno plemstvo, pa ga se 1774. zatvorilo. Predložio je to venecijanski reformator Giorgio Pisani, kako bi se "sačuvala pobožnost, disciplina i umjerenost".

Za vladavine Louisa XIV kockanje i kartanje postali su sastavni dio dvorskoga života, između ostaloga Versailles je bio jedno od prvih mjesta gdje se je zavrtio rulet

Prvi casino na svijetu otvoren je u Veneciji 1638. godine kada je dio palače San Moise prenamijenjen za legalno kockanje

76 Turizam Info ljeto 2013.

OD EUROPE DO AMERIKE Između 1650. i 1800. talijanska kockarska groznica prelila se u susjednu Francusku. Tamo je pak kralj Luj XIV igre na sreću učinio sastavnim djelom dvorskoga života, a tijekom perioda u Parizu su smišljene nove igre kao što su rulet, ili vingt-et-Un. Prije Francuske revolucije, u ovoj su zemlji zabilježeni brojni pokušaji kontrole kockarskog života. Jedna od mjera, već poznata iz talijanskoga primjera, bilo je staviti ilegalne kockarnice pod državnu kontrolu, što je pokušao učiniti Louis Philippe Joseph d'Orléans koji je odlučio dopustiti voditeljima casina da društvene klubove otvaraju u podrumima. Mislio je kako će ih tako držati "na lancu" i od njih istovremeno ubirati novac, no stvari su izmakle kontroli. Uskoro je broj takvih podruma u Parizu brojao preko stotinu, i dakako da ih nije bilo moguće baš sve kontrolirati i u svima ubrati porez.

Francuzi, Talijani i Španjolci nosili su karte, kocke i igre na sreću i u novu postojbinu, preko Atlantika, ni se sluteći da će se na ovom tlu one tako dobro uhvatiti da će iz njih izrasti najveći centar zabave na svijetu, Las Vegas. Nije dugo trebalo da su utrke konja, borbe pijetlova i lutrije koje su sponzorirale američke oblasti otvorile masovni apetit za klađenje i kockanje. Lutrije su dapače bile toliko popularne da su od njihovog doprinosa lokalne vlasti gradile koledže i sveučilišta - Harvard, Yale, Dartmouth,

Princeton, Columbiu. Čak su se i George Washington ili Benjamin Franklin našli među velikim sponzorima igara na sreću.

Začetci "pravih" kuća kocke u Americi pak kreću iz famoznih salona, i tu u četiri velika grada: New Orleansu, St. Louisu, Chicagu i San Franciscu. U salonima su, najčešće putnici, pronalazili sugovornike, piće, i kockastu zabavu. Tako se početkom 19. stoljeća kocka ugodno ugnijezdila na riječne brodove dulj Mississippija i rijeke Ohio.

Na drugom dijelu zemlje, posebno u urbanim područjima kao što je bio New York ili Chicago, kockarske hale počele su primati istančanu klijentelu. Najčešće članove višeg društva koji su mogli mnogo gubiti. Tako je bilo većim dijelom 19. stoljeća: bogati i siromašni, mladi i stari, svi su dijelili isti interes. Bogati su birali rulet ili utrke konja, siromašni igre s tri karte (three card monte), gold rush i poker. Do 1850. New York je bio jedan od kockarskih centara u zemlji, s oko 6 tisuća kockarnica, a slijedio je San Francisco s tisućicom. Moralnost i legalnost uopće se nisu preispitivali. No, nije dugo trebalo čekati na popratne efekte.

Igre na sreću doskora su toliko postale zamućene prljavom vodom političke korupcije i lošeg upravljanja, da vlasti iz njih više nisu mogle "piti". U igri je bio sve veći broj vrhunskih prevaranata, a kako se u "biznisu" vrtio sve veći novac, igrači su jedni druge počeli sve učestalije slati u "vječna lovišta".

Nije dugo trebalo da se na asocijativni niz na termin "kocka" nastave i "prostitucija" i "ubojstvo". Akcija koja je uslijedila bila je čisto građanska, pa su sredinom stoljeća grupe organiziranih dušebrižnika izgurale kockare iz južnjačkih gradova.

Koje desetljeće kasnije na pomolu je već bila druga kockarska groznica, ona kalifornijska, koja je popratila kalifornijsku zlatnu groznicu. Sa zlatom je Kaliforniju preplavilo i mnoštvo onih s novcem

U Ameriku su kockanje donijeli Talijani, Španjolci i Francuzi. Klađenje, kocka i igre na sreću naišli su na plodno tlo, pa su kockarnice, legalno i ilegalno nicale kao gljive poslije kiše.

Zanimljivo je da su od doprinosa ostvarenih od lutrije, izgrađeni prestižni koledži poput Yalea ili pak Harvarda

Jedan od "ovisnika" o kocki bio je francuski filozof i književnik Jean-Jacques Rousseau, koji je radi kockanja putovao u Veneciju, kao i Giacomo Casanova i Mozartov libretist Lorenzo da Ponte

koji se može umnogostručiti u kockarnicama. San Francisco je zamijenio New Orleans, a u ovim su novim okolnostima na kockanje bili pozvani svi - žene, crnci, Kinezi.

Međutim nije dugo trebalo da se i na zapadu kockanje počne proglašavati amoralnom aktivnošću koja šteti ekonomskom rastu. Po drugi put u američkoj povijesti, ali sada značajno dramatičnije, kockanje se preselilo u podzemlje. Sljubilo se s organiziranim kriminalom koji je, prohibiciji usprkos, zarađivao golem novac na švercu alkohola. Alkohol se točio uz kocku i žene, a prolijevao se zajedno s rijekama krvi koje su mafijaške ruke puštale po američkom tlu.

Kockanje je u podzemlju boravilo sve do Velike depresije krajem 1920. i početkom 1930. kad se priča još jednom u potpunosti zarotirala, a kocka je ponovno izvučena iz džepa kao spasiteljica američke ekonomije. Zajedno s kockom, iz "ormara" se izvlače, i od prašine brišu i bingo, i utrke konja, i karte, no sad se pokušalo svemu pristupiti kako treba – zakonski.

I po drugi put u američkoj povijesti, "malj" zakona je organizirani kriminal protjerao na zapad, ovaj put u Nevadu. Nevada je naime do 1931. legalizirala gotovo sve oblike kockanja, s motivacijom da se kockom razbudi i turizam. S kockom je u Nevadu selila i mafija, koju će se u narednim desetljećima usko vezivati

Rulet Legenda kaže da je rulet, jednu od najpopularnijih casino igara, Blaise Pascal koristio kao metodu određivanja vjerojatnosti. Sama se igra prvi puta spominje 1796. godine u Parizu te je nastala kao fuzija engleske igre Roly-Poly, reinera, i još nekih igara poput talijanskih hoca i biribija. Ruleti koji su se koristili u casinima Pariza tog vremena imali su crveno polje s jednostrukom nulu i crno za polje s dvostrukom nulu. Zelena boja je za polje s nulom uvedena 1880ih, a kako igrači ne bi bili previše zbunjeni sa svim tim nulama, igra s jednom nulom uvedena je sredinom 19. stoljeća u njemačkom casinu Bad Homburg.

Casino Bad Homburg

ljeto 2013.

Turizam Info 77

uz kockarnice, da bi potkraj stoljeća bila donekle protjerana iz kockarnica i stavljena u muzej, kakav je primjerice Muzej mafije u Las Vegasu, otvoren prošle godine.

Welcome to fabulous Las Vegas Legenda kaže da je ideja o prvom resortu na Las Vegas Stripu nastala kad se pokvario auto Tommyja Hulla, taman negdje na granicama grada, u pustinji, 1938. godine. Bilo je pakleno vruće i, dok

Bugsy Siegel kriminalac ili turisticki vizionar?

U

Za nastanak Las Vegasa "kriv" je Tommy Hull, hotelijer koji je ovdje otvorio prvi hotel Rancho Las Vegas. Slijedi Casino Flamingo, nastaje famozna ulica casina Las Vegas Strip u kojoj se nalazi i jedno od najimpresivnijih hotelskih zadnja na svijetu, Cesars Palace

ˇ

legendarnom Vegas nizu otvorio se i hotel casino Flamingo, vjerojatno jedan od najpoznatijih. Njega je 1947. sagradio i pokrenuo mafijaš Benjamin Bugsy Siegel koji je dozvolu za rad hotela-casina dobio bez obzira na svoj, tad već podeblji, kriminalni dosje. No Siegelu se mora priznati i vizionarstvo, jer iako je prvotno bilo zamišljeno da hotel košta milijun, u konačnici je koštao šest milijuna dolara (što je Siegela stajalo i glave), izgradio je hotel koji je postavio prave vegaške standarde pretjerivanja u luksuzu. Ostali su morali slijediti taj obrazac pa je svaki naredni hotel bio veća ludost od prethodnog. Par godina nakon Flaminga otvorio se Sahara Hotel& Casino, u povijesti zapamćen po spektakularnoj noći otvorenja u kojoj su nastupali razni zabavljači a novac se slijevao u blagajnu.

Tema hotela bila je sjeverna Sjeverna Afrika, s plastičnim devama i prostorom za odmor u arapskom stilu. Sedam godina nakon otvorenja, 1959., Sahara je imala i toranj s 14 katova, što je naznačilo trend rasta Vegasa u visinu.

78 Turizam Info ljeto 2013.

je čekao pomoć, Hullu je na pamet palo ono što bi palo na pamet svakom normalnom čovjeku na njegovom mjestu - "eh, da mi je sada ovdje jedan bazen". Hull je bio hotelski biznismen koji je već posjedovao osam hotela. Njegova je želja bila da sve luksuzne resorte pretvori u motele, te je svoje posjede počeo nazivati "El Rancho". Nastali su El Rancho Fresno, El Rancho Sacramento, a u travnju 1941. i El Rancho Vegas.

Kad je otvoren, El Rancho Vegas za reklamu je imao jednostavan

Cesars Palace, Las Vegas odborom "popadali" silni mafijaši koji su pod konačnim pritiskom svoje dionice prodali u "pravedne ruke".

Jedne od takvih bile su primjerice ruke Howarda Hughesa, industrijalca i filmskog producenta, koji je kupio nekoliko vegaških hotela. Čisto od mafije, Vegas se mogao ponovno roditi, i to, tek sada, onakav kakvog ga poznajemo – veliki šareni diznijevski cirkus za zabavu svih vrsta gdje turizam traje 24 sati baš svaki dana u tjednu,

U Las Vegasu godisnje boravi vise od 39 milijuna turista koji trose 9,4 milijarde dolara. Zauzetost hotela vikendom je 90,8 posto, uz prosjecnu cijenu sobe od 108 dolara znak postavljen na kamene stupove, i neonsku vjetrenjaču na vrhu casina. Jedan od prvih slogana bio im je stoga "Stanite kod znaka vjetrenjače". Da ljudi zaista i stanu, Hull je izgradio benzinsku pumpu.

Nažalost, El Rancho je poživio tek dvadesetak godina budući da ga je 1960. progutao plamen.

Godine 1946. otvoren je i Thunderbird, odnosno "velika ptica" koja je po legendi Navaho Indijanaca značila "svetog donositelja neograničene sreće". Otvoren je i Desert Inn čija je popularnost kroz medije toliko planula da su se za igraćim stolovima odmah našle stotine VIP gostiju s kreditima od 10 tisuća dolara. I tako je rastao Las Vegas Strip: Riviera, Hacienda, Tropicana, Royal Nevada.

S mafijom se Amerika u međuvremenu već nekako obračunala pa su pred slavnim Kefauverovim

i ako imaš novac, možeš imati baš sve. Kada je prvi casino hotel u Las Vegasu ponudio prostrane hale za kockanje i luksuznu hotelsku sobu, sljedeći je već nudio spa, golf terene i trgovački centar. Konkurencija je, korak po korak, do danas u Vegasu izgradila oko 150 tisuća hotelskih soba.

FILMSKI MONTE CARLO Ako netko samo kaže da ide u Monte Carlo, već mu zavidimo. U svijesti je Monte Carlo više neko imaginarno, izmišljeno, fantastično mjesto iz filmova o Jamesu Bondu (Never say never Again i Golden Eye), nego stvarnost. Kad sletiš u Nicu, jer u Monte Carlu nema aerodroma, transfer u Monaco najčešće će biti helikopterom, čija je cijena relativno niska. I već je to dio Monte Carlo iskustva i glamura.

MACAU KOCKARSKI RAJ NA ZEMLJI

Casino u Monte Carlo izgrađen je 1863. godine, kako bi spasio kneževsku obitelj od bankrota koji im je prijetio poput Demoklova mača

No, Monako, u kojem se Monte Carlo nalazi, nije oduvijek bio tako bogat. Dapače, jedan je veliki dio svoje prošlosti bio izuzetno siromašan. Obitelj Grimaldi, osnivači i danas vladajuće dinastije, bili su najobičniji pirati koji su rt Monako osvojili u 13. stoljeću, da bi se u 17. stoljeću proglasili prinčevima, iako ih ostatak Europe nije ozbiljno doživljavao. Bankrotirali su 1850., i tada je stvari u ruke preuzela kneginja od Monaka, Karolina, supruge princa Florestana I. Ona je zamislila da bi se prihodom od kockanja mogla namiriti sredstva za spašavanje Kuće Grimaldijevih od bankrota koji im je prijetio kao Demoklov mač, pogotovo nakon što su izgubili poreze od dvaju gradova, Mentona i Roquebrunea, koji su proglasili neovisnost od Monaka 1848., i slijedom te neovisnosti nisu više htjeli plaćati porez na ulje i voće.

Godine 1854. Carlo, Florestanov i Karolinin sin i budući knez od Monaka, sastavio je tim od dvojice Francuza, pisca Alberta Auberta i biznismena Napoleona Langloisa, koji su trebali osmisliti plan kako u Monako privući 4 milijuna franaka potrebnih da bi se sagradile toplice, i casino po uzoru na Bad Homburg i vile u engleskom stilu.

Naime, mnogi su mali gradovi Europe tog vremena prosperitet ostvarili otvaranjem odmarališta i lječilišta uz koja su nudila i kockanje. Langlois i Aubert uistinu su otvorili casino u dijelu Monaca zvanom La Condamine. Sljedećih nekoliko godina on se selio s jednog mjesta na drugo da bi na kraju završio u dijelu zvanom Les Spelugues (špilje).

Izgradnja tog prvog casina bila je završena 1863. No, trebalo je dosta vremena, i dosta raznih ruku, da casino počne raditi kako je to zamislila princeza Karolina. Sve dok posao upravitelja nije 1863. dobio François Blanc. Na njegovo inzistiranje, područje Speluge s kockarskim kompleksom bilo je preimenovano i nakon

Kada je 1949. Monte Carlo preuzeo princ Rainer, kockanje je već bilo legalno u ostatku Europe. Kompanija SBM koja je držala Monte Carlo bila je u gubicima a turisti su prestali masovno dolaziti. Stvar je tada spašavao grčki tajkun Aristotel Onasssis, koji je Raineru predložio da oženi neku američku glumicu kako bi Monaco ponovno stavio na jet set mapu svijeta, i tako je tada jedna od najpopularnijih glumica Grace Kelly postala monegaška princeza

T

ipičan je petak navečer u Macau - tri pjevačice na pozornici Las Vegas Sands Casina, pjevaju pred publikom od nekoliko tisuća ljudi. No nitko ih ne sluša, jer svi su gosti negdje za oko 800 stolova, fokusirani na karte, kolo ruleta, kockice. Ovaj je casino otvoren 2004., sa "samo" 360 stolova.

Nekoliko godina kasnije već ih je 800, a praznih mjesta nedostaje. I to je samo jedan od mnogih novih casina u Macauu. Klijentela, uglavnom iz Kine ali i Hong Konga i jugoistočne Azije, voli da se u prostorima ne puši, voli igrati a ne samo gledati, voli kupovati u brojnim shopping centrima, i dobro jesti.

Macau je u 2012. zaradio 38 milijardi dolara te mu se u ovoj godini predviđa porast od 13 posto. Čini se da je s prijestolja izgurao Vegas, a predviđaju mu samo još veći rast. I tako je negdje od 1999. kad je vraćen Kini.

U ovoj je bivšoj portugalskoj koloniji kockanje legalizirano još 1850. godine kad su portugalske vlasti prihod od kocke namijenile svojoj kasi.

Do kraja 19. stoljeća uvele su i sustav izdavanja dozvola za kineske kockarnice - takozvane fantane - kojih je doskora registrirano 200-tinjak.

Krajem 1930-ih kockarski je monopol preuzela kompanija Tai Heng, da bi 30-ak godina kasnije doživjela financijski slom pa vlada sva prava na sve oblike klađenja daje sindikatu kojeg su sačinjavali hongkonški i makauški biznismeni.

Oni pak uvode kockanje "na zapadnjački način", moderniziraju pomorski transport između Macaua i Hong Konga i godišnje iz Hong Konga dovode milijune kockara. I tu zapravo počinje priča o svjetskom kockarskom instant čudu.

Kad je prije par mjeseci Galaxy Entertainment Group Ltd., vlasnik casina u Macauu, obznanio da će kupiti casino hotel na sve popularnijem Cotai Stripu (kao i Las Vegas, i Macau ima svoj Strip), dionice su im skočile u nebo. I burza dakle upire oči u Aziju, pa već postoji uzrečica da se, kad se kladiš na Macau - kladiš se na dobitak. A u azijskoj kockarskoj Meki likuju, "Zbogom Vegas, mi ćemo preuzeti odavde". ljeto 2013.

Turizam Info 79

susjedski casino turizam

K

ako po pitanju kocke stoji naše susjedstvo? U Mađarsku primjerice uskoro stiže Eurovegas, kompleks kockarnica koji će se smjestiti u Bezenye na zapadu zemlje. Po najavama, trebao bi biti najveća investicija u turizam u srednjoj Europi. Nju će izvršiti austrijska grupacija Asamer, trgovac nekretninama Alfred Aupersberger i tvrtka Hard-Rock-International, a trebala bi vrijediti više od 300 milijuna eura. Prve kockarnice trebale bi početi raditi 2014. a zamišljeno je da bi Mađarska od cijelog projekta trebala ubirati oko 70 milijuna eura poreza godišnje.

Ni susjedi Slovenci ne stoje loše. U posljednjem su desetljeću u tu zemlju ulagale velike casino franšize koje su prepoznale da blizina Italije u Sloveniju može dovesti talijanske vikend-kockare. Pogotovo je tako u Novoj Gorici i Portorožu koje Talijani preko vikenda posjećuju brojeno u tisućama.

Koncept koji nude tamošnja casina jest koncept sveobuhvatne zabave na jednom mjestu koja je prilagođena i za potrošače plićeg džepa. Ljudi koji ih posjećuju ne troše dakle basnoslovne iznose, riječ je o možda stotinu eura po večeri, no kad su na svom vikend odmoru odlaze i na wellness, organizirane izlete, disco zabavu, i obavezan show program. U hotel casinu Perla u Novoj Gorici takav jedan paket - noćenje za dvije osobe s doručkom - košta 170 eura.

Casino Perla, Portoroz

80 Turizam Info ljeto 2013.

Glavni državni prihod Monaca je turizam nastao na kocki, koji donosi godišnji prihod od 6,5 milijardi dolara

nekoliko sugestija, odabrano je ime Monte Carlo, u čast kneza Carla.

Kad je još 1868. otvorena željeznička pruga, drastično se povećao broj posjetitelja. Zarada od casina je toliko narasla da je knez mogao građane svoje zemlje osloboditi plaćanja poreza.

Do kraja 19. stoljeća, broj hotela u Monaku narastao je na njih 48, a godišnje je u kneževinu stizalo oko milijun turista. Monte Carlo je postao omiljeno odredište za bogataše, aristokraciju i članove kraljevskih obitelji.

Danas je Monako porezna oaza pa na oko 7 i pol tisuća stanovnika dolazi još 30 tisuća onih koji zapravo žive u Italiji ili Francuskoj. S pet postojećih casina - osim starog Casina de Monte Carlo, tu su još Casino Café de Paris, Sun Casino, Monte-Carlo Bay Casino i Summer Casino - još uvijek upravlja Société des bains de mer de Monaco, javna kompanija u kojem vlada Monaka i vladajuća obitelj imaju najveće udjele.

TRENDOVI Posljednja dva desetljeća u planetarnom je zamahu trend legalizacije kockanja i klađenja, u kojima su vlade prepoznale učinkovit i legitiman način punjenja državnih proračuna. Tako je 2005. u Velikoj Britaniji donesen i novi "Gambling Act", zakon koji je pored ostalog preporučio izgradnju 16 novih

casina diljem zemlje - osam velikih i osam malih - s namjerom da potaknu regeneraciju turizma.

No kako stvari trenutno stoje, Europa nije Amerika. U zapadnoeuropskim državama ponajviše se igra lutrija dok casino u prosjeku pokriva tek oko 15 posto godišnje dobiti. Amerika je i dalje najveći potrošač igara u casinima.

Slijede ju Azija i Pacifik, u čijim smjerovima upravo idu i najave trendova za kockarsko-turističku 2013. Osim Macaua koji bi po nekim projekcijama u 2013. mogao zaraditi oko 40 milijardi, kocka će biti popularna i u Singapuru, Južnoj Koreji, na Filipinima, u Vijetnamu, Laosu i Kambođi, ali i Japanu u kojem su casina napokon postala legalna. Izvan azijskog područja, analitičari ne najavljuju veća uzbuđenja, osim iznimke ruske zone Primorye, novog centra koji se nalazi na istočnom dijelu Vladivostoka, no i za njega se kaže da je više azijsko nego europsko ili američko kockarsko čvorište.

Budućnost kocke i kockarskog turizma? Očito osigurana, stoljećima nadograđivana da bi danas dosegla upravo nevjerojatne razmjere. Biti će zanimljivo ponovno se vratiti ovim projekcijama, jer strast za kockom očito nikada neće prestati biti zamašnjakom turizma, i budućnost će bit zanimljivo pratiti.

Opatija 60-tih godina kada je bila prva dama turizma zahvaljujući između ostalog i casinima

SLAVNA PROŠLOST, NE TAKO BLISTAVA BUDUĆNOST

HRVATSKA CASINA Hoćemo li u našim casinima ponovno brojati slavne goste i napojnice od 2 tisuće dolara kakvu je Saddam Husein ostavio u Haludovu, hoćemo li ponovno biti uz korak europskih trendova kao davne 1884. kad je u Opatiji u poznatoj vili Amalija otvoren jedan od prvih ovdašnjih casina?

O

povijesti casina na prostorima bivše Jugoslavije, i Hrvatske, mogu se pročitati dosta kontradiktorni podaci. Po nekima, prvi casino na našim područjima nije otvoren sve do 1911. kad je proradio onaj u opatijskoj Vili Amalija, međutim lakše se prikloniti podacima koje je kao osobno iskustvo zabilježio Antun Nemčić godine 1845. a po kojima je jedno od prvih mjesta s organiziranim kockanjem na našim prostorima zapravo – Rijeka.

Casino o kojem on piše bio je smješten u tzv. Adamićevo kazalište na čijem je mjestu kasnije izgrađena palača Modello. Mnogi znaju za to kazalište, no ne znaju da je početkom 19. stoljeća ono bilo društveni centar Rijeke te da je 1806. u njemu otvoren i Klub casino u kojem je svaki član plaćao 10 fiorina godišnje za pravo pristupa. Kazalište je imalo kavanu, klub i restoran, neko vrijeme i hotel, sve do rušenja 1883. godine. Casino je imao dugačku prostoriju iz koje se

ulazi u drugu, strop je bio visok oko 6 metara, zidovi dekorirani renesansnom ornamentikom, portretom cara i uglednika, te neizbježnim mramornim kaminom, a stolovi za kockanje prilično popunjeni.

KOCKA UZ PODRŠKU TITA S druge strane, po podacima Borisa Kozjaka iz Hrvatske Lutrije, prvi hrvatski casino otvoren je tek 1884. u spomenutoj Vili Amalija u Opatiji, no autor o njemu ne navodi nikakve dodatne podatke. U povijesti Opatije je pak općim mjestom postao podatak da je prvi casino, u istoj toj Vili Amalija, otvoren tek 1911. godine, no da je ugašen već dvije godine kasnije a njegov je tadašnji vlasnik Locatelli, protjeran. U međuvremenu je casino promijenio tri (francuska) imena, od "Kružoka za strance", ljeto 2013.

Turizam Info 81

Gore: Casino Rosalia u Opatiji trebao bi uskoro ponovno otvoriti svoja vrata Lijevo: Prvi casino na našim prostorima otvoren je u Rijeci, u zgradi nekadašnjeg Adamićevog kazališta, na mjestu gdje se danas nalazi gradska knjižnica u Palači Modello

"Kockarnice za strance" do "Pariške kockarnice". Kasnije je casino iz Amalije preseljen u vilu Slatinu, a Amalija je 1930. proglašena ljetnom rezidencijom obitelji Savoia.

Kako bilo, Opatija definitivno jest važno mjesto u povijesti kockanja, pa je ponovno na "svjetlo pozornice" izašla 1963. kad se otvara casino u vili Rosalia, a dopuštenje za njeno otvaranje izdaje sam Josip Broz. Na opatijskim terasama tada pjeva Ivo Robić, a noćne dame se žale da stranci malo plaćaju. Opatija je "ispod reflektora" i u sedamdesetima, kad živa glazba svira na čak pet različitih mjesta Grand hotela Adriatic, kad se organiziraju gala večere i ponoćno kupanje bez kostima na hotelskoj plaži, a noću rade night club, disco Mala Floramy i Casino.

Na ovom mjestu valja istaknuti sljedeće – to da je u Opatiji noćni život cvjetao uz pomoć casina, bilo je zapravo prilično neobično budući da stanovnicima Jugoslavije sve do raspada ove federacije nije bilo dozvoljeno odlaziti u casino. No, valja imati na umu da se na ovim prostorima u tim socijalističkim desetljećima dešavao jedan specifičan fenomen, za koji su "lakmus papir" bila upravo casina.

Bio je to taj čudnovati jugoslavenski hibrid kapitalizma i socijalizma koji je od "puku" nedopuštenog stvarao "zlatne koke" za strance.

Evo što se, naime, događalo: Strancima je tijekom 1970- ih iz 82 Turizam Info ljeto 2013.

raznih razloga postalo zanimljivo na području Jugoslavije otvarati casina.

I bilo bi to u redu, da je strani kapital uopće smio graditi u socijalističkoj Jugoslaviji, da su casina u tadašnjim zakonima bila tretirana kao ekonomska poduzeća koja su u obvezi plaćanja poreza, i da je samo kockanje uopće u zemlji bilo dopušteno.

Međutim ništa od toga nije bio slučaj, i doskora je zemlja čijim je građanima bilo zabranjeno ući u casino, imala njih 28 (1973.), od čega četiri državna (Portorož, Opatija, Umag i Rabac), a 24 privatna, od kojih 20 na jadranskoj obali. Kako stranci nisu smjeli (samostalno) ulagati u zemlju, casina su za njih otvarali ovdašnji ljudi, uglavnom hotelijeri.

PRVI KASINO RESORT Tako je bilo moguće i da u Hrvatsku, na otok Krk, u Malinsku, 1972. stigne, i u casino uloži, Bob Guccione, osnivač porno časopisa "Penthouse", glavom i bradom. On je u jednom momentu zaključio kako je Jugoslavija, kao nesvrstana zemlja u vrijeme tada još uvijek buktećeg Hladnog rata, idealna "komunikacijska poveznica" između istoka i zapada, u koju se isplati ulagati. Imao je velike planove: prvo uložiti u casino - odabrao je Malinsku i Brodokomercov kompleks Haludovo - a zatim u Haludovu izgraditi i međunarodno važan kongresni centar. Koncern Ford planirao je da će u Haludovu održavati godišnje sastanke svog

Otvaranje casina u Opatiji 1963. godine inicirao je sam Josip Broz Tito

nadzornog odbora, a sastanak svjetski važnih komercijalnih zračnih linija i zrakoplovnih tvrtki najavljen je da će se održati u Krku i da će se na njemu birati najljepša stjuardesa na svijetu.

Međutim sve se to brzo izjalovilo, jer kapitalistički otok u socijalističkom moru naprosto nije bio održiv.

Guccione je u "resort", koji je trebao postati drugi Las Vegas, uložio 45 milijuna dolara, a navodno je i oko pola milijuna potrošio na oglašavanje. Jedan od napisa o Haludovu bio je objavljen i u Guccioneovom Penthouseu, a u njemu se u pomirljivim tonovima razlaže ideja da Jugoslavija, kao nesvrstana zemlja, može poslužiti kao most između Hladnim ratom zavađenih strana.

Dođite u Haludovo i razbijte predrasude o istoku, isto kao što trebate razbiti predrasude o "Penthouseu" kao pornografskom časopisu, tako je nekako pisalo u oglasu.

Kompleks je 1972. izgrađen u stilu koji je miješao socijalistički kič, hladnoću modernizma i pop-art. Bio je to rad Borisa Magaša, autora Poljudovog stadiona i kompleksa hotela Solaris.

Centralna mjesta kompleksa bili su Penthouse Palace Hotel i njegov Club Casino. Oko njih, vrtovi, bazeni, fontane. Boris Magaš je doduše još 1972. kazao kako hotel nije gradio za Guccionea, za kojeg tad nije ni znao. "Kad sam projektirao vrt sa skulpturom Frana Kršinića, nije mi padalo na um da će se tamo nalaziti kasino. Haludovo je zapravo imalo dva

Haludovo je 70-tih godina bio tada najveća turistička investicija ne samo na području Jugoslavije, već i Balkana. Nazvao se Hotelskim gradom Haludovo, jer je to zapravo i bio grad. U svom je sastavu imao sve što je potrebno da gost može ugodno boraviti u jednom hotelu, hotelskom naselju: liječničku službu, saune, masaže, unutarnji i vanjski bazen s toplom morskom vodom, bila je tu i kuglana, 17 tenis terena, minigolf, duty free shop, i naravno Casino u kojemu su boravile Penthouse zečice

otvaranja, naše i Guccionijevo", potvrdio je i nedavno za Jutarnji list.

Novinar Radia Slobodna Europa Slobodan Stanković je u članku iz 1972. pod naslovom "La Dolce Vita: Formula protiv Hladnog rata"opisao hotel: "Arhitektonsko središte naselja je 'Penthouse Palace', graciozna građevina u stupovima i kolonadama u čijem je centru elegantni interijer velebnog Loungea, okruženog visećim vrtovima, bazenima i fontanama. Angloamerički Penthouse Casino smješten u centru Palacea može se usporediti s najfinijim kockarnicama Las Vegasa."

Važan element ponude resorta bila je i mogućnost kockanja na specifičan "jugoslavenski način", kroz takozvani model "najma kockarskog turnira" - poseban charter zrakoplov dolazio bi iz Amerike, Engleske Francuske, ili bi to bio direktni autobus iz Italije i Austrije, te bi dovodili goste čiji je jedini cilj putovanja bilo kockanje. Sve je njihove troškove tijekom boravka u hotelu na sebe preuzimao hotel, a gosti bi "za uzvrat" tijekom par dana uglavnom prokockali sav svoj novac.

Navodno se u hotelu trošilo 100 kilograma jastoga, 5 kilograma kavijara i stotine boca šampanjca dnevno.

Novinar Silvije Tomašević koji je za Večernjak tada pratio otvaranje Haludova, pisao je kako su sa Guccionijem, osim njegovih 12 Penthouse ljubimica (Penthouse Pets) koje su trebale raditi kao krupjei i hostese, na otvorenje stigli i

U Casino resort Haludovo 45 milijuna dolara uložio je osnivač Penthousea Bob Guccione, u želji da na istoku stvori novi Las Vegas

Penthouse je 70-tih godina reklamirao Haludovo kao poveznicu istoka i zapada kroz kockarsku oazu

mnogi Amerikanci, u havajskim košuljama, i žene u elegantnim bijelim haljinama. Točile su se ogromne količine pića a jelo je bilo vrhunsko.

No, vrijedila su i druga neka pravila na koja naša "radna snaga" možda još nije bila navikla. Tako je stanovita Amerikanka u jednoj noći izgubila ogroman novac, te u tuzi i očaju poslala konobara po kavu.

Ovaj se navodno "zablejao" u razgolićene hostese te mu je da donese kavu trebalo preko deset minuta. Sve je to vidio i Guccione, koji je prišao konobaru i - nokautirao ga.

Inače, o ljubimicama - zečicama, koje su navodno nosile karirane opravice, brinula je Penthouse Momma. Koliko su one zarađivale na napojnicama bio je lokalni mit, no zato se za sigurno znalo da će srijedom u Omišalj sletjeti Boeing 737 sa 150 do 170 gostiju. Silni ljudi dolazili su radi kocke. Kockali bi dan i noć, i tako do iduće srijede. Gosti su se množili do brojke od 10 tisuća, bazeni su se punili šampanjcem, a osoblje je radilo kao na traci.

Bilo je, međutim, u Haludovu i gostiju koji nisu bili jet set, što se ubrzo pokazalo kao problem.

Naime, bogataši uistinu jesu u casinu ostavljali ogromne količine novca, no jedan velik dio tog novca su i trošili. Prosječni turisti svojom potrošnjom taj gubitak nisu pokrivali. Dakle, paralelno je Haludovo imalo goste koji

jedni s drugima nisu bili u"balansu", a balončić od sapunice pukao je već 1973. kad je Penthouse resort bankrotirao. No Haludovo je nastavilo živjeti i bez Guccionea, Brodokomerc je stvari snažnije uzeo u ruke a brend Penthouse se dakako više nije koristio.

Na koncu je sve završilo kao prilično tužna hrvatska priča, s demoliranim interijerima i išaranim eksterijerima, a sadašnji vlasnik Haludova, armenski biznismen Ara Abramyan, već deset godina iz raznih pravnih razloga u Haludovo uopće nije mogao ulagati te vodi na desetke sudskih sporova.

Haludovo je dakle bio jugoslavenski Vegas, a onda su se vremena radikalno promijenila te je teško očekivati da ćemo ikad više biti "kockarska oaza" takve vrste. No tome ne treba ni težiti pa veseli najava, koja bi trebala biti i realizirana do izlaska ovog broja, da se u Opatiji nakon više od 10 godina ponovno otvara povijesno važan Casino Rosalia.

Predstavnik vlasnika, tvrtke Globus Exclusive koja slične objekte ima i u susjednim zemljama, najavio je kako im je namjera Casino Rosalia uspostaviti kao VIP casino za srednju i visoku klijentelu susjednih zemalja, te za klijente iz Rusije i Ukrajine.

Na toj dobroj vijesti valja graditi i optimizam da je Hrvatska povoljna zemlja za ulaganja u ovu vrstu turističke ponude, a ako je koje mjesto posebno dobro za to, a to je povijesno "kocki sklona" Opatija.

J. Androić ljeto 2013.

Turizam Info 83

Svega pomalo PRVI MUZEJ GLJIVA

O

d srpnja u Zagrebu će za javnost biti dostupan nedavno otvoreni Muzej gljiva, prvi takav u Hrvatskoj. Muzej su osnovali Grad Zagreb, Turistička zajednica Grada Zagreba i Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić, a na 180 metara kvadratnih posjetitelji će moći vidjeti liofilizirane – žive gljive, što znači u njihovom izvornom obliku, veličini i boji, te prirodnom staništu. U sklopu Muzeja organizirati će se i edukacije, radionice i izleti.

Zahvaljujući liofilizatoru, gljive izgledaju kao netom ubrane, a u vitrini mogu biti zauvijek.

Prije stavljanja u uređaj, gljiva se zamrzava

cesta plave ribe

P

riča o bogatoj ribarskoj prošlosti Crikvenice započela je davno. Već su u 18. stoljeću crikvenički ribari stekli ugled kao vrsni stručnjaci u lovu plave ribe, a mnogi su od njih postali svjetski priznati ribari i izumitelji ribarskih alata. Upravo na tome počiva novi projekt Turističke zajednica Grada Crikvenice pod nazivom Cesta plave ribe, u sklopu kojega ugostiteljski objekti na području Rivijere Crikvenica nude ukusna, maštovita i raznovrsna jela od plave ribe. Po prvi je puta Cesta plave ribe zaživjela prošle godine, a osim samih jela obuhvaća i izradu tradicionalnog jela - “Crkveniške rupice”, soljenje i filetiranje ribe te prezentaciju ribolovnih alata. Ugostiteljima koji su postali dio projekta “Cesta plave ribe” na početku je sezone svečano uručena i posebno osmišljena markica “Cesta plave ribe”, koju će istaknuti u svojim objektima a koja će označavati da su jela od plave ribe dio njihove stalne ponude. www.rivieracrikvenica.com

84 Turizam Info ljeto 2013.

S Tinom u Vrgorac U

posljednjih 15-tak godina Vrgorac strpljivo grad svoj turistički imidž, ističući ono po čemu su posebni, od jagoda, gangi po do kulturne baštine. Upravo se u tom segmentu, Vrgorac diči činjenicom kako je ovdje rođen jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, Tin Ujević, pa je upravo njemu posvećen i jedan od najvećih hrvatskih festivala poezije. Svake se godine od 30. lipnja do Tinova rođendana, 5. srpnja održava festival pod imenom "S Tinom

u Vrgorac". Tijekom šest dana Vrgorac tako postaje grad poezije, stjecište onih koji vole pjesništvo, kulturu, pisanu riječ.

Održavaju se scenske projekcije, recitali, filmske projekcije, glazbene večeri a sve to na posebno postavljenoj ljetnoj sceni gdje gostuju domaći i strani pisci i pjesnici.

Festival posjećuju ljubitelji kulture iz cijele Hrvatske, kombinirajući to s uživanjem u prirodi Vrgorca, etno selima i gastronomiji, posebno u restoranu Tin koji se nalazi u Tinovoj rodnoj kući.

CaravaggiouZagrebu 5. 6. - 31. 8.

K

ao najvrednije umjetničko djelo ikad izloženo u Hrvatskoj, od 5. lipnja do 31. kolovoza u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) predstavit će se remek-djelo slavnog talijanskog slikara Caravaggia, Večera u Emausu. Caravaggiovo ulje na platnu iz 1606., dimenzija 141x175 cm, inače se čuva u Pinakoteci Brera u Milanu, a Italija ga posuđuje Hrvatskoj

kao znak dobrodošlice povodom ulaska u Europsku uniju.

Rijeke i jezera Nacionalnog parka Sutjeska Orlovačko jezero

kanjon sutjeske GORNJE BARE

ODMOR ZA SRCE I DUŠU Jedan od najljepših nacionalnih parkova na području bivše Jugoslavije kojega pamtimo najčešće po povijesnoj bitci, danas nudi puno više...

O

dmor za srce i dušu! Ovo je najčešća rečenica koju izgovore oni koji su barem jednom osjetili čaroliju prirode u Nacionalnom parku Sutjeska. Kuda god se baci pogled i gdje god se kroči, novi doživljaj.

Tu, u iskonskoj prirodi, svatko može naći ono što traži: uzbuđenje uslijed skoka adrenalina dok se uspinjete na vrh Maglića i zanosno smirenje na kakvom planinskom proplanku, ili kraj bistrog šumskog potoka. Kao rijetko gdje, ovdje se može vidjeti i svim čulima osjetiti ljepota prirode; huk i mistična tišina šume, žubor kristalno bistrih rijeka i potoka, zov divljači i kliktaj orla, čudesna igra sjenki na jezerima Zelengore, ljepotu planinskih pašnjaka. Priroda je zaista bogato obdarila ovaj jedinstveni kutak Balkana.

Park obuhvaća prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, obrubljeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića koji je ujedno i najviši vrh Bosne i Hercegovine, Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera, a ono što također karakterizira ovo područje su duboki kanjoni Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka bogatih potočnom pastrvom.

Rijeka Sutjeska, koja predstavlja glavni sliv u parku, je dugi niz godina usijecala svoj put kroz kanjon i pritiče kroz samo srce ovog nacionalnog parka. Vijuga kroz uski kanjon, lomeći se o njegove kamene litice, tek ponegdje malo odahnuvši u čarobnim modrim limanima, a odmah zatim se nastavlјa pjenušati i hučiti žureći u susret Drini. Na tom kratkom putovanju, pridružuju joj se brojne rječice i potoci, koji se gotovo strmoglavo obrušavaju sa podnožja Maglića, Volujaka i Zelengore.

Osim rijeka i izvora, u prostranim šumskim kotlinama područja Sutjeske, u okviru širih i užih granica Parka, nalazi se osam planinskih jezera koja se zbog svoje izuzetne ljepote često nazivaju "gorske oči", a to su: Crno, Bijelo, Orlovačko,

NACIONALNI PARK “SUTJESKA” • 73311 Tjentište, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina tel: +387(0)58/233-102 • e-mail: info@npsutjeska.net

Donje bare i Gornje bare. Od tri jezera koja se nalaze van Parka dva su prirodna-Štirinsko i Kotlaničko, dok je treće, Borilovačko, umjetno, ali i njima upravnja NP Sutjeska.

Kako bi se upoznale sve ljepote koje nude rijeke i jezera parka, i odmorilo dušu i tijelo, planinske kuće na Zelengori su idealan izbor. Postoje tri planinske kuće (Donje Bare, Gornje Bare i Dobre Vode) koje gosti mogu iznajmiti po principu dnevno-kompletna kuća. Od ostalih smještajnih kapaciteta na području Parka posjetiteljima je na raspolaganju hotel Mladost smješten na Tjentištu, koji raspolaže sa 164 ležaja. Tu su i kampovi na Tjentištu kapaciteta 100 kamp mjesta, zatim na Orlovačkom jezeru sa 130 mjesta i bungalov u sklopu kampa na Tjentištu sa osam ležajeva. Za one koji žele uživati u planinarenju, biciklizmu, prekrasnim vidikovcima na jednoj poznatoj, a opet novoj destinaciji - odličan izbor.

Crno jezero ljeto 2013.

Turizam Info 85

Edukacije

EIAT Beograd 11. - 13. 10. 2013.

T

ijekom posljednjih šest godina EIAT je ljestvicu kvalitete, aktualnosti i aktraktivnosti edukacija u turističkom sektoru podignuo visoko, s uvijek odličnim profesionalcima u turizmu koji ovdje postaju predavači te možda najširim povezivanjem struke na regionalnoj razini. Kada je prvi puta održan 2008. godine, EIAT je imao cilj povezati ambiciozne studente i mlade lidere sa strukom, no prerastao je u jednu od najvažnijih edukacija za profesionalce u turizmu – managere hotela, direktore i voditelje kongresnih ureda, direktore turističkih zajednica, i sve profesionalce u turizmu koji ovdje u ugodnoj opuštenoj atmosferi Beograda mogu sklapati nove poslovne kontakte, razmjenjivati iskustva i učiti od najboljih a sve to u konačnici bi trebalo utjecati i na buduću konkurentnost Balkana kao turističke destinacije. Ove se godine EIAT održava od 11. do 13. listopada u hotelu Hyatt Regency, a predavanja i edukacije podijeljene u pet područja pokrivaju turističke destinacije i hotelijerstvo, održivi razvoj, bioraznolikost i ekologiju, razvoj talenata

86 Turizam Info ljeto 2013.

za budućnost, akademski dio te Forum za studente. I ove godine na EIAT-u kao predavači gostuju neka već poznata imena kao što su primjerice Rob Davidson s Greenwich Universitya u Londonu ili Mady Keup iz poslovne škole SKEMA u Nici. Uz njih tu su još i John Swarbroke profesor marketinga na Manchester Metropolitan University, Jorge Franzer iz Greater Houston Convention Bureau, Marcos Torres direktor marketinga i prodaje MayFair Hotela, Matthias Schultze direktor Njemačkog kongresnog ureda, Joel Fagg direktor The Palace Hotel and Puma Hotels' Collection iz Velike Britanije, Milica Mitrovic potpredsjednica Master Connection iz New Yorka te mnogi drugi.

Osim profesionalcima, EIAT je namijenjen i studentima turizma iz cijele regije, te je odlična prilika za povezivanje akademskog i profesionalnog sektora.

Za sudionike koji se prijave do kraja kolovoza cijena kotizacije koja uključuje i smještaj iznosi 275 eura, za kasnije prijave 333 eura. www.eiat-conference.org

Opasnosti u turizmu

FALSIFIKATI Novac ili bezvrijedni papir

Pripremila: Jelena Androić

P

odatak da se 60 posto prevara u turizmu odnosi na puštanje u opticaj krivotvorenih novčanica nažalost nije senzacionalističko uopćavanje. Podatak stiže iz policijske prakse. Objašnjenje za tako visok postotak prilično je jednostavno.

Turizam, u vrijeme sezone i u turističkim zemljama kakva je Hrvatska, ima neke svoje "brze" kanale po kojima novac klizi, a koje je nemoguće non-stop kontrolirati. Zamislite samo jedno Zrće, na kojem u "špici" kakvog glazbenog programa (partyja) na šank hrli nekoliko tisuća stranaca. To je možda i ekstremniji primjer, no itekako je plastičan.

Prvo što o krivotvorenom novcu treba znati jest da su euri definitivno najpopularniji. Na njihov izgled još nismo u toj mjeri navikli da bismo odmah pod prstima osjetili karakterističnu šuškavost ili uočili nepravilnosti u bojama ili vodenom žigu. Najčešći apoen koji se pušta u opticaj je (krivotvorenih) 50 eura. Kune, među kojima bismo trebali lakše raspoznati "lažnjake", u opticaj se puštaju najčešće u 200-ticama.

Iako su 200-tice najčešće, "igraju" i sitniji apoeni, budući da krupnije novčanice "po defoltu" provjeravamo

s većim oprezom, i opreznije s njima rukujemo. U Europi je, osim eura, za krivotvorenje prilično popularna i novčanica od 100 dolara.

Nadalje je korisno znati da velik dio novca koji se "utapa" u hrvatskom turizmu stiže iz Italije, kao jednog centra krivotvorenog novca, i Bugarske odnosno Rumunjske kao drugog takvog centra. Zemlje koje

će najlakše prepoznatljiv, i obrnuto, a cijena izvedbe kvalitetne kopije kretat će se i do 70 posto vrijednosti novca.

Tko će novac plasirati u opticaj ovisit će i o njegovoj izvedbi – ukoliko je krivotvorina izvedena savršenije, bit će potrebna i manja lukavstva da bi ju se "utopilo", i obrnuto.

Stereotipni opisi osoba koje nastoje krivotvoreni novac pustiti u

Ovo je tekst radi kojeg ćete se momentalno morati uhvatiti za novčanik, ne da bi platili da ga pročitate, to sigurno ne, nego radi vašeg dobra. Jer upozorenje je sljedeće: više 60 posto svih prijevara u turizmu odnosi se na prevaru krivotvorenim novčanicama!

Dakle, uhvatite se za novčanik, a mi ćemo vam u narednim recima objasniti što točno da u novčaniku provjerite tamošnji krivotvoritelji biraju za "žrtve" najčešće su zemlje "u tranziciji" kakva je Hrvatska, upravo iz razloga što su njihov stanovnici još uvijek relativno nenavikli na eure ispod prstiju. Hrvatska je dakako tim privlačnija što je turistička zemlja koju tijekom sezone "pregaze" čete stranih i domaćih turista.

Ni hrvatski krivotvoritelji navodno nisu loši, pa su nedavno proizvedenih 170 tisuća eura koje su proistekle iz bjelovarske tiskare, stručnjaci proglasili prilično dobrim kopijama. Jer mora se imati na umu i da krivotvoren novac ima svoje kategorije – onaj čija je produkcija najjeftinija bit

opticaj dakako ne postoje, no najtočnije je reći da će se osoba koja ima namjeru učiniti nekakvu "spačku" pokušati što više stopiti s okolišem – bilo odjećom koja neće odudarati (ili će čak bili neuglednija), bilo ponašanjem.

Međutim, stručnjaci su ipak dijelom razvili model koji bi mogao ukazivati da nešto nije u redu: protagonisti tog scenarija su muškarac i mlađa atraktivna djevojka koji se, primjerice u hotelu, upadljivo ogledavaju i raspituju, postavljaj mnoga pitanja, odnosno na taj način skupljaju informacije koga bi bilo najlakše prevariti. Za njih je specifično i da se na jednom području zadržavaj kratko, no u tom ljeto 2013.

Turizam Info 87

su periodu sposobni potrošiti i stotinu tisuća eura, kupujući sve što je dostupno, od bijele tehnike nadalje.

Tako operiraju veći kriminalci, dok oni manji novac (i to manje aopene) troše u kupnji cigareta, za gorivo na benzinskim crpkama i kroz ostale neupadljive kupnje.

Jedna od najboljih preventivnih mjera zaštitite od ove vrste prevara bit će postavljanje sigurnosnih kamera. Na mjestima na kojima one postoje, i jasno su uočljive, već ste spriječili dio kriminalnih aktivnosti. Osim kamera, velika će pomoć – za raspoznavanje krivotvorenih novčanica – biti i uređaj za provjeru ispravnosti novčanica, s UV detekcijom, detekcijom vodenog žiga i detekcijom magnetnog printa, s infracrvenim detektorom, provjerom mikrootiska...

Tržište nudi razne proizvode.

Detektirali ste da je riječ o krivotvorenoj novčanici, pa čak i znate od koje osobe je potekla. Što učiniti? Policija savjetuje da ostanete pribrani i kulturni te da se ne dovodite u opasnost. Savjet je i uključiti videonadzor, obavijestiti mjerodavnu osobu koja će javiti policiji, ne vraćati klijentu sumnjivu novčanicu i pokušati ga zadržati do dolaska policije, ali i ne nastojati onemogućiti odlazak klijenta prije dolaska policije.

Također se savjetuje da prikupite neki podatak o osobi koja vam je podmetnula krivotvoreni novac, poput registarske oznake. No nemojte se junačiti, valja imati na umu da je riječ o kriminalcima koji imaju svoje moduse operiranja.

Ako pak ne znate porijeklo novčanice za koju ste ustanovili da je krivotvorena, jedino što možete učiniti jest predati ju policiji.

Na nesreću, mala je šansa da vam kroz ruke već nije pošla bar jedna kopija (u 2011. godini je broj krivotvorenih novčanica u opticaju porastao za 22 posto), pa je s tim na umu Hrvatska narodna banka izdala i izuzetno korisnu edukativnu brošuru naziva "Naučimo prepoznati sumnjive primjerke novca".

Brošura sadrži opisne i slikovne prikaze zaštitnih obilježja novčanica 88 Turizam Info ljeto 2013.

kuna, postupak provjere autentičnosti sumnjivih primjeraka, primjere krivotvorenja zaštitnih obilježja kao i tumačenje osnovnih pojmova u opisivanju karakteristika novčanica.

Namijenjena je zaposlenicima banaka, zaposlenicima svih institucija kojima je osnovna djelatnost rukovanje gotovim novcem te osobama koje u svom poslovanju svakodnevno rukuju gotovim novcem.

Brošura je besplatna i može se naručiti upućivanjem zahtjeva - koji se nalazi na web stranici HNB-a na e-mail adresu: ncc.hr@hnb.hr.

Prikaz novčanice od 100 Eura pod ultraljubičastim svjetlom

KORACI PROVJERE: Postoji nekoliko elemenata na koje valja obratiti pažnju pri provjeri je li riječ o pravoj ili krivotvorenoj novčanici: provjerit ćete ih osjetom pod prstima, njihovim titranjem, provjerom najvažnijih obilježja te pregledom novčanice u cijelosti.

Pri opipu novčanice valja obratiti pozornost na svojstva papira - njegovu čvrstoću i šuškavost, a pod prstima možete osjetiti i elemente koji su u reljefnom otisku: portret, grb i himnu, oznaku vrijednosti (primjerice 100-tku) i oznaku za slijepe i slabovidne.

Ispupčeni bi trebali biti i ime banke, natpis vrijednosti (sto kuna) i oznaka vrijednosti koja se nalazi na traci.

Pogledom kroz novčanicu valjalo bi uočiti vodeni znak, zaštitnu nit koja se nalazi oko portreta vidljivu kad se kroz novčanicu pogleda prema svjetlu, te providni prozorčić odnosno traku koja prolazi kroz brojčanu oznaku vrijednosti novčanice a na kojoj piše HRK. Također, pri titranju bi na desnoj strani novčanice trebala biti prikrivena slika, natpis KUNA, a na hologramu bi trebala biti slika arhitekturne građevine koja se nalazi na toj novčanici, naziv novčanice i oznaka nominalne vrijednosti. Ako postoji, provjerite i kinegram - izrađen je slično kao i hologram a nalazi se lijevo od portreta. Titrajte novčanicom s jedne strane na drugu i uočite portret na kinegramu, izmjenu položaja portreta, naziv novčane jedinice i oznaku nominalne vrijednosti. Pomicanjem novčanice provjerite i prelijeva li se boja na slici u lijevom donje i gornjem kutu novčanice.

Edward Mueller je jedan od najdugovječnijih krivotvoritelja. Dvadeset godina pomalo je izluđivao američke istražitelje dok ga nisu uhvatili. Njegova specijalnost bilo je krivotvorenje isključivo novčanica od 1 američkog dolara koje je distribuirao u New Yorku i okolici. Njegova priča ekranizirana je 1950. godine u filmu Mister 880

Svatko tko rukuje s novčanicam, posebice eurima, obavezno bi trebao imati ultraljubičasto svjetlo za provjeru ispravnosti novčanica ljeto 2013.

Turizam Info 89

MOBILNE APLIKACIJE Wolfram Sun Exposure World Festival Guide Instagram Džepni vodič kroz cocktaile TripIt

Wolfram Sun Exposure Iako ovo poduže i pomalo neprivlačno ime možda to ne govori, oaplikacija je pravi mali spas za one koji ne žele izgorjeti na suncu tijekom ljetnih vrućina. Predstavlja svojevrstan vodič koji zaštitni faktor kreme koristiti bazirano na indeksu UV zračenja, dobu dana, lokaciji i tipu kože. Tvorci tvrde kako aplikacija točno u minutu predviđa za koliko biste vremena mogli izgorjeti a uz pomoć satelita za vremensku prognozu predviđa razinu UV zračenja za slijedećih pet dana. Bonus ponuda uključuje vrijeme izlaska i zalaska sunca, trenutnu poziciju sunca i vremensku prognozu. iPhone 0,99 USD

Pocket Cocktails Ako na brzinu trebate recept za koktel, ljetno piće ili pripremu mesa na roštilju ova aplikacija može biti od pomoći. Uključuje stotine recepata za klasične koktele, martinije, topla pića i shootere, a poseban je dio posvećen i najpopularnijim ljetnim koktelima.

Svaki je recept popraćen velikom fotografijom gdje možete vidjeti kako bi to što radite trebalo izgledati a kao bonus dodan je i tkz. sommelierski dio s preporukom sljubljivanja vina i hrane. Mala zamjerka činjenici da je su sastojci na jednoj stranici i način pripreme na drugoj. iPhone, iPod touch, iPad 0,99 USD

Instagram

Kada već uživate u svemu što ljeto može ponuditi, uživajte i u dobrim fotkama.

Instragam je na raspolaganju samo za iPhone, a daje mogućnost uljepšavanja slika s jednim od 15 filtera ili okvira, koje onda direktno možete dijeliti putem vaših omiljenih društvenih mreža. Brz je i jednostavan, fotografije koje na ovaj način dobivate su odlične bez da pritom teglite gomile foto opreme i još laptop s Photoshopom. iPhone/Android besplatno

90 Turizam Info ljeto 2013.

World Festival Guide Aplikacija za one koji nemaju određeni plan za ovo ljeto i žele znati što se zanimljivoga događa doslovno diljem zemaljske kugle. Aplikacija sadržava više od 170 festivala, manifestacija, evenata i partya. Pretraživanje je moguće po kontinentu ili kategoriji (umjetnost, film, performansi, muzika, hrana, kultura, utrke, čudno i nepoznato. Ako želite planirati unaprijed možete jednostavno skrolati kroz kalendar i naći event koji vas zanima i vidjeti gdje morate biti i kada. Ukoliko ste nešto što vas je zanimalo propustilo, možete pogledati fotogalerije da vidite kako je bilo. Ako ne znate detalje o eventu, aplikacija nudi direktan opis i cijelu povijest događaja. iPhone, iPad 2,99 USD

TripIt

Vrlo jednostavna aplikacija za organizaciju putovanja. Funkcionira na način da se na aplikaciju proslijede svi mailovi koje korisnik primi glede rezervacije i potvrde leta, rezervacije hotela ili rent-a-cara. TrpIt h obradi i pohrani na jednome mjestu, te uz njih veže i podatke o vremenu u mjestu na koje se putuje, doda mape, događaje te fotografije s Flickra. Cilj je da se više ne moraju printati sve potvrde rezervacija i papiri koje obično putnik nosi sa sobom, već da sve to ima dobro organizirano online. Unutar aplikacije se mogu dodavati i prijatelji (poput facebooka), pa ako zajedno putuju, mogu dijeliti kalendare putovanja ili informacije. Također, automatski šalje na zaslon mobitela podatke o kašnjenju ili otkazivanju letova te ujedno pronalazi alternativne letove.. iPhone,iPad/Android/Blackberry probna verzija na raspolaganju 30 dana, nakon togagodišnja se članarina plaća 49 USD