ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO
Broj 55 • jesen 2013. • Cijena 34 Kn
HRVATSKI DVORCI IZLETI JESENI
ČOKOLADA
OD ASTEKA DO DANAS
BUČA
VESELA HRANJIVA I ZDRAVA
KNJIGE JESENI BOJE U HOTELU MALA KNJIGA O TARTUFIMA ODRASTI DIGITALNO
BEVANDA POGLED U NAJNOVIJI RESTAURANT & HOTEL
ISSN 1847-4780
ISSN 1847-4780
UKROĆENI CAR
55 55
9 771847 478000
>
9 771847 478000
>
Turizam Info 55 9-2013.indd 1
TERAN
NAJNOVIJI EUROPSKI HOTELI • SEZONA SAJMOVA • VINSKE BOCE • PRVI HRVATSKI HOTEL MUZEJ • KUPI MI PRIJATELJA 9.10.2013. 03:30
1
9
7
2
5
0
Turizam Info 55 9-2013.indd 2
9.10.2013. 03:30
SADRŽAJ BROJ 55 7 Uvodnik Hladan tuš
8 Svega pomalo Što je nova u Kutjevu, Savudriji, Zagrebu, Istri
9 Njegovo veličanstvo Tartuf Prva mala knjiga o tartufu
12 Barbie Dreamhouse Putujuća izložba za djecu
14 Jesen s tartufom Manifestacije i događaji
22 Kupi mi prijatelja Kako se kupuje online popularnost
24 Najnoviji europski hoteli
44 Boje u hotelu Kako kombinacijom boja i materijala povećati udobnost
46 Sajmovi Počinju prvi sajmovi i prodaja kapaciteta za sezonu 2014.
48 Mala priča vinske boce
Izumiteljica stroja za pranje suđa
56 Prvi hrvatski hotel-muzej Otvoren hotel Puntijar u Zagrebu
60 Literatura Knjiga za jesen
27 Damirka Pongračić
Stazama Lipicanca i kune
Jadranska lignja
31 Branko Muždeka Beaujolais
32 Dani mladog maslinovog ulja Sve ono što niste znali o maslinovom ulju
34 Udruženo oglašavanje 5 modela za sezonu 2014.
36 Nova Bevanda Zavirite u novi restoran i hotel
38 Vrijeme za saunu Kako pravilno koristiti saunu
69
52 Josephine Cochrane
61 Novi turistički proizvod u Slavoniji
29 Dragan Jurdana
36
Od Rimljana pa do modernih vremena
5 novih malih hotela Halo! To se plaća!
75
62 Weekend Media Festival Post festum najvećeg regionalnog festivala oglašavanja
40
65 Buča Kraljica jeseni
74 Mobilne aplikacije Putovanje i gastronomija online
75 Božanstvena čokolada Sve o najdražoj slastici
81 City break Od Zagreba do Beča
83 Teran Ukroćeni car
90 Homo Turisticus
65
Kolumna Edvin Jurin
40 Hrvatski dvorci Jesen je vrijeme za izlete, i posjet najljepšim dvorcima 100 95 75
52
32
25 5 0
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 3
83
Turizam Info 3
9.10.2013. 03:30
Turizam Info 55 9-2013.indd 4
9.10.2013. 03:30
future hotel software HOTEL & RESTAURANT Upravljate li boutique hotelom ili hotelskim lancem MICROS nudi rješenje prilagođeno vašim potrebama Front office, back office, CRM, rezervacijski sustav & prodaja catering, restoran, revenue management i još puno više www.micros-fidelio.hr
Turizam Info 55 9-2013.indd 5
9.10.2013. 03:30
m mjestu
jedno a n u m z i r u eot
sv
godina X - broj 55 - jesen 2013. Naslovnica: Dvorac Trakošćan Foto: Arhiva Dvor Trakošćan
UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr Grafička priprema Sara Marjanović Suradnici Jelena Androić, Dragan Jurdana Sara Morgan, Branko Muždeka, Damirka Pongračić, Ranko Puž Fotografije Adriano Požarić, Rino Gropuzzo, Petar Kürschner, Shutterstock, arhiva Turizam info Izdavač
Godišnja pretplata 4 broja = 125 Kn
Info Lab Mediji d.o.o. A. Štangera 32, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr Marketing i oglašavanje tel: 051/ 718 351, mob: 091/ 200 9001 marketing@turizaminfo.hr
INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr
www.turizaminfo.hr
PRETPLATA pretplata@turizaminfo.hr 051/ 271 190 Pretplata (4 broja) Hrvatska: 125 Kn / Inozemstvo: 39 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb
Ime i prezime: Tvrtka:
OIB:
Ulica i broj: Poštanski broj i mjesto:
Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. www.turizaminfo.hr
Država: Telefon:
Fax: ISSN 1847-4780
E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail
Potpis:
VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 125 Kuna (4 broja) • PRIMATELJ: Info lab mediji d.o.o., A. Štangera 32, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2360000-1102276993 Zagrebačka banka
Turizam Info 55 9-2013.indd 6
9 771847 478000
55
>
Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax
051/ 718 351 9.10.2013. 03:30
hladan tus
Najbolje se osjećam kad uletim u hotel i saznam da u 17 sati nema tople vode jer tko se upravo tad namjerava tuširati. Savršeno upoznavanje hotelske ponude.
K
ad se za neki hotel kaže da je poslovni ili kongresni onda imate onu neku sigurnost da će usluga biti na nivou. Očekujete nešto višu cijenu koju ste spremni i platiti. Kad se on još nalazi u centru grada, i ako je ispred njega i taksi spreman da Vas prebaci onda je to onaj osjećaj sigurnosti. Ne mislim na osjećaj super komfora, rasipništva i plaćanja nepotrebnih dodataka i usluga. Čista i mirisna soba s kupaonicom iz koje možete izaći spremni za slijedeći satanak ili poslovnu večeru. Check-in brz i pristojan uz iskreni osmjeh simpatične recepcionerke. Sve čisto, lift čeka otvoren, ogledalo u liftu bez otiska prstiju i s dovoljno svjetla da se prilikom izlaska iz sobe još jednom mogu pogledati jesam li primjereno sređen za javnost. Ocjena 5. Vidi se da se hotel bavi kongresnim turizmom. Uđem u sobu i bacam oko na kupaonicu da vidim jel ok. Čista, iako malo slabo osvjetljena, ali uredna. Hotel nije baš najnoviji ali se vidi da je uvijek temeljito čišćen tako da su slavine, špine, miješalice za vodu istrugane do mesinga. A od sjaja kroma više se sjaji sama izgrebana površina. Otvaram vodu i uredno se poprskan jer voda izlazi kao da netko očekuje da mi treba pritisak mini-washa za oprati auto. Perlator, ona mala mrežica na izlazu iz špine zadnji put je promjenjena u tvornici i toliko je zapunjen kamencem da me mlaz vode više podsjeća na prskanje stare vrtne prskalice polomljenih djelova. Smanjujem mlaz što i nije lako jer se radi o modelu ručne mješalice stare koliko i sam hotel koja poznaje dva osnovna moda uključi i isključi s 0,5 mm među faze koje je nemoguće pogoditi. Strahujem da je ista situacija i s temperaturom i očekujem da će u svakom trenutku poteći vruća voda za čaj s puno pare. Oprezno guram prste pod mlaz očekujući vruću vodu. Aha, moš si misliti... Valjda sam sam na katu pa moram sačekati da se popne malo tople vode. Čekam, još ništa. Znam da nisam sam u hotelu, bio sam u liftu s nekolicinom japanaca koji su nastavili dva kata iznad mene. Koliko će samo oni čekati toplu vodu kad su tako visoko? Sačekat ću još malo. Počinjem posakivati s noge na nogu. Ništa, možda nešto nije u redu s umivaonikom. Otvaram vodu u kadi. Idem do sobe po toaletni pribor. Ma nek ide sve kvragu, idem odmah pod tuš. Malo sam na knap s vremenom. Na brzinu ću se istuširati i idem na večeru. Voda i dalje teče. Okrenem mješalicu na jednu stranu pa pustim par minuta, pa onda na drugu stranu par minuta. A sve sama hladna voda. Ne znam na koju stranu trebam okrenuti jer one oznake crveno-plavo, toplo-hladno, nema više. Izribana je da više ne vidim ni di je nekad oznaka bila. Sve pokušavam a temperatura vode sve niža i niža. Pobogu, što je sad? Ne kužim, poslovni hotel u centru grada. I onda mi sine ideja.
Štednja. Uprava hotela se odlučila malo uštedjeti i ne griju vodu u poslijepodnevnim satima. Pogledam na sat i shvatim da se u 17 sati vjerojatno samo ja želim istuširati. Genijalna ideja.!? Stisnem zube, zatvorim oči i pokušavam ne vriskati koliko je voda hladna jer će me čuti japanci dva kata iznad mene koji se sigurno sad ne žele tuširati. Na kraju tuširanja uz drhtavicu hvatam ručnik i praktički se u njega omotavam. Ok, veliki, debeli, čisti ručnik. Zagrijavam se trljanjem. Mjenjam ručnik. Uzimam onaj suši, topliji. Dolazim sebi i bacam pogled na rub kade i razmišljam o kojem se soju gljivica radi u ovom slučaju. Možda je prije mene u ovoj sobi bio neki talijan pa je uzgajao gorgonzolu uz rub kade. Pogledam vrata od kupaonice i skužim kako se s vrata kupaonice ne vidi rub kade. Ionako onaj koji kontrolira rad domaćice ne ulazi u kupaonicu detaljnije pregledati. Pa zašto i bi? Moja je preporuka da direktor jednom mjesečno odspava u sobi hotela. Svaki put u drugoj, nasumice odabranoj. Obrijem se u hladnoj vodi. Još par minuta s rukom prolazim po bradi i na osjećaj opipavam gdje se nisam dobro obrijao jer ne vidim u polumraku. Baš bi lijepo bilo vidjeti direktora na jutarnjem sastanku personala gdje dolazi poluobrijan i rezrezan s flasterima po vratu i ispod nosa i pogledom prelazi preko personala neznajući kome da se obrati i da ga zamoli za maaaalo jaču rasvjetu u kupaonici. Večera je bila odlična, druženje još bolje. Vrijeme je povratka u hotel. Razmišljam samo o jednome. Ima li u hotelu tople vode i kao što sam pretpostavio da se radilo samo o štednji ili im je možda cijeli sustav za grijanje pokvaren pa se opet moram tuširati u hladnoj vodi. Dok liftom putujem prema sobi kroz glavu mi prolazi pomisao nisu li mogli štedjeti negdje drugdje. Boljom i modernijom opremom. Kvalitetnijim održavanjem. Većom brigom. Ovako su samo više potrošili na pranje dva ručnika (i tri jer sam jedan suhi stavio na pod da se ne smrznem), pustio sam deset puta više vode nego što mi treba. Mlaz je presnažan, sva svjetla u sobi gore jer pokušavam bar još malo bolje vidjeti krv kako šiklja ako se porežem dok se brijem... Ulazim u sobu i direktno u kupaonicu. Puštam vodu na lavandinu odmaknut koliko god duge ruke imam da me nebi pošpricalo i gle čuda, od prve sekunde vruća voda uz paru izlazi i mami mi osmjeh na licu. Super, idem se istuširati pod toplom vodom. Samo da sutra bude sunčan dan pa da se obrijem uz hotelski prozor i malo ručno ogledalo.
ADRIANO POŽARIĆ urednik
Turizam Info 55 9-2013.indd 7
9.10.2013. 03:30
Svega pomalo Što je novo u Kutjevu • Savudriji • Zagrebu • Istri
Dvorac Kutjevo
Dolazi nam Sveti Martin
Za Martinje planinari kreću na tradicionalni pohod po šumama i vinogradima koji završava posjetom podrumima
Kutjevo 10. XI. 2013.
U
Hrvatskoj kao vinskoj zemlji dobro se zna da se Martinje slavi 11. studenog što je, povijesno gledano, tri dana nakon smrti sveca zaštitnika mladog vina. Danu kada se mlado vino odnosno mošt "krsti", u našoj su zemlji posvećene brojne manifestacije, u svim vinogradarskim krajevima. Ni Kutjevčani tako ne propuštaju priliku da se u predzadnjem mjesecu u godini opuste i razvesele na račun tradicije. U posljednje vrijeme oni Martinje spajaju s posjetom "Marije Terezije" i "Baruna Trenka" Kutjevu, čime prizivaju vremena kad su ove slavne povijesne ličnosti koracale prostorom koji danas nazivamo Trgom graševine, i navodno gajile veliku tajnu ljubav. Prije nego li će se na Trgu graševine svaki slobodni komadić ispuniti štandovi s domaćim proizvodima i slavnim kutjevačkim vinima, a dakako i publikom koja će sve to popratiti, Kutjevo jutro posvećuje planinarima. U ovim je naime krajevima postao tradicionalan
planinarski pohod po šumama i vinogradima. Na putu izletnike i planinare dočekuju i iznenađenja u obliku rashlađene graševine. Nakon što završi planinarenje, i tisuće planinara se okupe na Trgu graševine, slijedi susret s barunom Trenkom koji će Kutjevčani slaviti mimohodom sudionika manifestacije kroz grad, organizacijom povijesnog obrtničkog sajma koji grad prenosi u 18. stoljeće, te kroz krštenje mošta. Istovremeno, dakako, predstavljaju slavna vina kutjevačkih podruma, a na stol se iznose sva dobro znana slavonska jela da bi se za "kapljicu" stvorili dobri "temelji". Ove godine 9. i 10. studenog kutjevačke će podrume ispuniti tisuće i tisuće gostiju, a stari cistercitski podrum izgrađen davne 1232. godine, simbol stoljetne hrvatske vinske kulture u kojem dan-danas živi legenda o "stolu ljubavnih želja" i burnoj ljubavi carice Marije Terezije i baruna Trenka, prima nove i nove goste u potrazi za vinskom pustolovinom. (J.A.)
Carica Marija Terezija navodno je upravo u Kutjevu ljubovala s barunom Trenkom
Sveti Martin zaštitnik je Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izliječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, mnogih mjesta u Europi, uključujući Beli Manastir, Dugo Selo i Virje u Hrvatskoj
8 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 8
9.10.2013. 03:30
Njegovo veličanstvo Tartuf
PRVA MALA KNJIGA O TARTUFU Prva mala knjiga reći će vam baš sve o tartufima, od toga kako su od vražjeg krumpira postali kraljevi gastronomije i svemu onome što nas čini sretnima dok uživamo u njima u svim mogućim kombinacijama
P
o prvi je puta u Hrvatskoj, u izdanju časopisa Turizam info, objavljena džepna knjižica o jednoj od najvećih gastronomskih delicija svijeta, i što je najvažnije, jednome od najvećih gastro blaga Istre. Bogata, intrigantna i edukativna priča o neuglednome gomolju koji predstavlja vrhunac gastronomije, lagano je i zabavno štivo koje daje niz zanimljivosti kroz povijesni pregled i biološki aspekt, završavajući gastronomijom i turizmom.
Glavna je tema dragulj Istre - crni i bijeli tartuf, i sve ono što čini ovu podzemnu gljivu posebnom i drugačijom. Navedene su sve vrste tartufa koje uspjevaju u Istri s njihovim posebnim obilježjima, periodima kada se love i koriste u gastronomiji, najboljim nalazištima i najvećem pronađenom tartufu. Dolazimo i do prvih Istrijana koji su mislili da je tartuf vražji krumpir, uzgoja tartufa pa sve redom do najboljih recepata, najboljih konoba i manifestacija na kojima se može probati i
U Istri uspijeva najcjenjeniji bijeli tartuf, te tri vrste crnih tartufa
Louis XIV, francuski Kralj Sunce pokušao je uzgojiti tartufe kako bi mu bili stalno dostupni Sama priča o tartufu kreće iz Antike, kroz legende i priče o nastanku tartufa kao posljedice bijesa bogova, a nastavlja se crticama iz srednjeg vijeka preko kontroverznog francuskog kralja Louisa XIV koji je toliko bio oduševljen tartufima da ih je čak pokušao i umjetno uzgajati, pa sve do prvih znanstvenih otkrića vezanih uz tartufe i njihova svojstva.
uživati jedan i jedinstveni tartuf iz Istre. Mala knjiga o tartufu objavljena je na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i ruskom jeziku. Namijenjena je svima koji žele znati nešto novo o tartufu, te turistima, gastronomima, restoraterima, odnosno svima koji vole tartufe ili žele originalan suvenir i poklon za gosta.
Knjiga Njegovo veličanstvo tartuf izdana je na 5 jezika: hrvatskom, njemačkom, engleskom, talijanskom, i ruskom Informacije na info@turizaminfo.hr, tel: 051/ 271 190
Tartufi se love uz pomoć posebno dresiranih pasa
Za popularnost tartufa u svijetu najviše je učinio Giaccomo Morra, hotelijer iz talijanskoga grada Alba. Morra je osmislio sajam na kojem se birao najveći tartuf kojega je poklanjao slavnim osobama jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 9
Turizam Info 9
9.10.2013. 03:31
Svega pomalo NOVI DIREKTOR HOTELA KEMPINSKI ADRIATIC Peter Knoll pripadnik je četvrte generacije hotelijera u svojoj obitelji, a tijekom karijere bio je manager od hotela sa 30 pa sve do hotela sa 700 soba u cijelom svijetu SAVUDRIJA
P
očetkom kolovoza Kempinski Hotel Adriatic dobio je novog generalnog direktora, Petera Knolla. Peter Knoll svoje je prve korake u branši napravio još kao dječak u obiteljskom hotelu u njemačkom Schwarzwaldu, koji njegova obitelji vodi već kroz četiri generacije. Karijeru je započeo s kuhačom u ruci, i to vrlo uspješno. Tako je između ostalog radio i kao osobni kuhar njemačkoga ministra obrane, ali je na kraju ipak odlučio krenuti u managerske vode. Godine 1986., po završetku petogodišnjeg programa managerskog osposobljavanja, Peter Knoll napušta rodnu Njemačku te stječe iskustvo u recepcijskom poslovanju u londonskom Britannia InterContinental Hotelu, nakon čega iz Londona seli na godinu dana u Bahrain, pa onda u Kinu na poziciju voditelja recepcije hotela Forum u Shenzenu. Devet godina kasnije pridružuje se timu Kempinski Hotela Corvinus u Budimpešti kao Rooms Division Manager. Nakon nekoliko godina stjecanja iskustva u ostalim lancima i hotelima, Knoll se 2007. ponovno pridružuje Kempinski Hotelima, te provodi tri godine u Kempinski Hotel Corvinus kao Resident Manager. Godine 2010. odlazi u Češku na poziciju generalnog direktora hotela Kempinski Hybernská u Pragu gdje postaje jedan od najuglednijih i najuspješnijih hotelijera „zlatnoga grada“. Tijekom dosadašnje bogate karijere, Knoll se okušao u vođenju hotela različitih veličina, od malih boutique hotela s tridesetak soba do onih čiji smještajni kapacitet premašuje brojku 700. Londonski boutique hotel The Hempel, u kojemu su se snimale i neke od scena iz poznatog filma Notting Hill, luksuzni Grand Hotel Europe u St. Petersburgu, te dva manja hotela u Estoniji, samo su neki od hotela koje je vodio. Peter Knoll zamijenio je prijašnjeg direktora Konstantina Zeukea koji je imenovan direktorom Kempinski Hotel Mall of the Emirates u Dubaiju
Yoga na krovu
S
pektakularan pogled, mir i tišina bili su dovoljni da u New Yorku započne novi trend - yoga na krovu hotela. Fenomenalne mogućnosti koje ima veliki broj hotela u Hrvatskoj za upravo ovaj oblik rekreacije, bile su dovoljan razlog da pokažemo ukratko o čemu se radi. Dakle, newyorški hotel St. James je za svoje gošće, ali i sve ostale, ponudio novitet - yogu na koju mogu doći samo žene, i to dva puta tjedno u 8 sati ujutro i vježbati power yogu, meditirati, družiti se ili opustiti u nešto drugačijem okruženju, koje definitivno podiže adrenalin. Cilj je bio ponuditi nešto novo, ali i dati ženama mogućnost da vježbaju u vlastitom, bliskom okruženju.
NOVA PONUDA ZAGREBAČKOGA HOTELA
PressReader hot zone u Esplanadi
P
rateći najnovije svjetske trendove u pružanju luksuznih usluga, Esplanade Zagreb Hotel u svoju ponudu uveo je uslugu PressReader Hot Zone kojom gostima tijekom njihova boravka sobi, health clubu, za vrijeme ručka, dok ispijaju kavu ili pak održavaju sastanak i konferenciju, pruža mogućnost da uživaju u više od 2.300 domaćih i inozemnih dnevnih novina i časopisa iz više od 100 zemalja na 56 jezika – dostupnih besplatno za listanje na vlastitom pametnom telefonu ili tabletu. Svaki gost koji ima vlastiti pametni telefon ili tablet uređaj besplatno se spoji na hotelski super brzi bežični Internet, potom preuzima PressReader aplikaciju na svoj uređaj na www.pressreader.com ili putem App Store-a. Ako gost nema vlastiti tablet, osoblje u Esplanade baru ustupit će hotelski tablet uređaj na korištenje. PressReader aplikacija inače je online servis kompanije Newspapers Direct, a svakodnevno distribuira tisuće dnevnih novina i časopisa milijunima čitatelja diljem svijeta. Za razliku od drugih aplikacija, PressReader predstavlja kompletna izdanja u supervisokoj rezoluciji poput tiskanih uz mogućnost zumiranja i čitanja dok je uređaj van mreže.
10 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 10
9.10.2013. 03:31
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 11
Turizam Info 11
9.10.2013. 03:31
na proputovanju Europom
B
arbiena kuća iz snova u prirodnoj veličini, sa interaktivnom izložbom gdje su mali i veliki fanovi mogli uživo vidjeti i probati sve ono što čini Barbie, zatvorena je nedavno u Berlinu i krenuti će na svoj put po Europi. Ova najveća svjetska prenosiva izložba prostire se na 2.500 metara kvadratnih gdje se može po prvi puta zaviriti u interaktivni Barbie svijet i vidjeti sve ono što ga čini - peći virtualne muffine u Barbie kuhinji, vidjeti spavaću sobu i ogromni ormar s više
od 100 kompleta odjeće. Narukvice s RFID i LED tehnologijom omogućuju isprobavanje Barbiene odjeće, sviranje na ružičastom klaviru. Ulaznica košta 15 eura za djecu i 19 eura za odrasle, ovdje se mogu slaviti rođendani, a posebni VIP paket uključuje pjevački nastup i hod po manekenskoj pisti. Nešto manja varijanta europske Barbie kuće otvorena je ovoga proljeća i na Floridi, a prvu prenosivu Barbie izložbu uskoro možda možemo očekivati i negdje u blizini Hrvatske. www.barbiedreamhouse.com
12 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 12
9.10.2013. 03:31
Aquapu
Znate li da tvrda voda uzrokuje više od 70% kvarova na uređajima i instalacijama koje koriste tekuću vodu?* *Proizvođači ugostiteljske opreme iz EU pod garancijom ne priznaju kvarove nastale korištenjem vode tvrdoće veće od 4°d. Provjerite tvrdoću vaše vode! Omekšivači vode • Otklanjaju kamenac u cijelom sustavu • Štede i do 30% struje ili plina za grijanje • Štede na sapunu i deterdžentu • Produljuju trajnost uređaja i sanitarija
Voda i zrak d.o.o. Mihanovićeva 16 • Rijeka T: 051/ 403 202 • F: 051/ 217 415 AquapurInfo oglas 54 6-2013.indd Turizam 55TI 9-2013.indd 13 1
WWW.AQUAPUR.HR 10.6.2013. 03:31 23:49 9.10.2013.
Svega pomalo
Jesen s tartufima
Cooking show i gastro radionice nastavljaju se predavanjima o tartufu
Vikend tartufa 2. - 3. XI. 2013.
Buzet
P
rije više od deset godina Turistička zajednica Grada Buzeta po prvi je puta organizirala prodajnu izložbu tartufa, koja je do danas prerasla u jednu od najzanimljivijih priredbi vezanih za tartufe, posebnu zanimljivu i zbog činjenice da se održava u Gradu Tartufa, gdje je gotovo sve posvećeno ovoj neobičnoj gljivi. Osim prodajne izložbe na kojoj posjetitelji mogu vidjeti, pomirisati i kupiti sve vrste tartufa koje uspijevaju u Istri, mogu se probati i ostali autohtoni proizvodi, a održava se i trekking utrka pod nazivom Lov na tartuf, smotra i revija pasa od lovačkih, tartufara pa do kućnih ljubimaca te neizostavno pokazno traženje tartufa na samoj lokaciji manifestacije. Neizostavan je i cooking show, a posjetitelji mogu sudjelovati u raznim gastro radionicama tipa pripreme domaće tjestenine ili maloj školi kuhanja. U Buzetu možete probati i jela s tartufima u gotovo u svim objektima na buzetskom području po promotivnim cijenama, od kojih većina nosi oznaku Tartufo vero, koja potvrđuje da se prema tartufu odnose s posebnom pažnjom. www.tz-buzet.hr
Trekking utrka Lov na tartuf i biciklistička utrka održavaju se 2. studenog
Izložba i prodajni sajam tartufa i ostalih autohtonih proizvoda
Restorani Buzeta i okolice nude razne menije na bazi tartufa
14 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 14
9.10.2013. 03:31
Dani Zigante tartufa 22. IX. - 3. XI. 2013.
ŠTO? KADA? GDJE?
Livade
T
ijekom sedam tjedana u centru svijeta tartufa - malom istarskom mjestu Livade, traju Dani Zigante tartufa, manifestacija na kojoj se može vidjeti gotovo sve ono što čini ovu gljivu toliko zanimljivom i intrigantnom. Nagrađuju se najveći tartufi, licitiraju osebujni primjerci, pa svatko tko se uputi u Livade može osjetiti dašak uzbuđenja koji donosi kupnja najboljeg i najvećeg tartufa. Osim toga, gostuju poznati kuhari koji pripremaju jela od tartufa i drugih delicija, sommelieri će pokazati kako najbolje sljubiti jela od tartufa s vinom, promovirati će se i neke druga vina osim istarskih, primjerice ona iz Plešivičkog vinogorja, a održati će se i brojne radionice o tome kako pravilno tretirati i spremati tartufe. Posebno je zanimljiv pokazni lov na tartufe gdje mnogi mogu po prvi puta vidjeti kako se točno love tartufi i osjetiti adrenalinsko uzbuđenje lova i nagrade - crnog ili bijelog tartufa. www.sajamtartufa.com
• Alpe – Dunav – Jadran Wine - izložba i degustacija vina iz regije (Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija) • Cooking show sa internacionalnim kuharom • Pokazno traženje tartufa • Licitacija bijelog tartufa • Defile oldtimera Oldtimer kluba www.sajamtartufa.com
• Izložba, degustacija i prodaja tartufa te ostalih domaćih proizvoda
Alba, italia
Alba se nalazi u pokrajini Piemonte, nedaleko od Torina, i najpoznatija je po bijelom tartufu
• Istarske delicije na tanjuru - promocija i promotivna prodaja
• Lov na tartufa - orjentacijsko trčanje i biciklistička utrka
6. X. - 18. XI. 2013.
Z
• Izložba bijelog tartufa
Vikend tartufa Buzet Subota 2. XI. i nedjelja 3. XI.
Najveći sajam tartufa na svijetu
a one koji žele vidjeti najveći sajma tartufa na svijetu, on se svakog vikenda tijekom više od mjesec dana održava u talijanskoj pokrajini Piemonte, odnosno u gradu Alba. Sajam je pred više od 70 godina osnovao restorater Giacomo Morra kako bi u svijetu popularizirao tartufe iz Albe. Na sajmu se bira najveći i najbolji tartuf koji se poklanja nekoj slavnoj osobi, glumcu, pjevaču ili čak predsjedniku, pa ga je tako između ostalih dobio Barack
Dani Zigante tartufa Livade Svaka subota i nedjelja od 22. IX. do 3. XI.
• Smotra i revija pasa • Radionica izrade domaće tjestenine Obama. Ovo je prilika za degustiranje vrhunskih talijanskih vina, uz jednu drugačiju gastro priču, baziranu na vrhunskoj gastronomiji i tartufu kao vrhunskoj namirnici, no pripremljenom malo drugačije nego što je to običaj kod nas. www.fieradelatartufo.org
• Buzet na pjatu – predstavljanje buzetskih ugostitelja • Mala škola kuhanja sa Srđanom Jevtić iz Masterchef-a • Pokazno traženje tartufa • Predavanja i edukacije vezane za tartuf www.tz-buzet.hr
Za one koji žele znati više o tartufima Prvu malu knjigu o tartufu možete naručiti na: info@turizaminfo.hr ili na tel: 051/ 271 190
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 15
Turizam Info 15
9.10.2013. 03:31
Pentawards natjecanje u dizajnu ambalaže
EKSKLUZIVNI KAMP NA RABU
Vinar Ernest Tolj osvojio svjetsko zlato
O
Vodeće svjetsko natjecanje u dizajnu ambalaže dodijelilo je vinariji Saint Hills nagradu za pakiranje ograničene serije vina s položaja Dingač
voga ljeta u Hrvatskoj je otvoreno nekoliko malih objekata visoke kategorije što potvrđuje činjenicu da Hrvatska svoje sadržaje sve više prilagođava zahtjevnijoj klijenteli. U prilog tome ide i otvorenje ekskluzivnoga kampa na Rabu, pod imenom Lando resort. Supružnici Ivana i Tomislav Hrastovčak, vlasnici tvrtke Starturist željeli su kroz ovo ulaganje ponuditi jedno drugo viđenje kampa bazirano na vrhunskom smještaju i usluzi. Kamp tako raspolaže s 11 luksuzno uređenih mobilnih kućica veličine 50-tak metara četvornih koje su obučene u kamen s natkrivenom terasom i pomno uređenim interijerom. Za one koji preferiraju smještaj u šatoru ili kamp kućici na raspolaganju je 36 parcela, pa je ukupan kapacitet kampa 130 osoba. Iako je smješten uz veliku kamporsku plažu Mel, u kampu se nalaze i dva grijana bazena, dječje igralište, beach bar a besplatni je internet uračunat u cijenu. Za slijedeću sezonu najavljene su i nove investicije kako bi razina usluge bila još viša, a svakako valja napomenti da je već u prvoj sezoni poslovanja kamp popunjen gotovo do studenog. U Hrvatskoj je registrirano 508 kampova koji su u 2012. godini ostvarili 16.236.829 noćenja što čini 25% ukupno ostvarenih noćenja
O
graničena serija Saints Hills vina nazvana Ernest Tolj osvojila je zlatnu medalju na Pentawardsu, vodećem međunarodnom natjecanju u dizajnu ambalaže. Održan krajem rujna u Barceloni, Pentawards je privukao niz prijava dizajnerskih kuća iz cijelog svijeta u šest kategorija. Ernest Tolj je nagradu osvojio u kategoriji luksuznih proizvoda. Rješenje londonske dizajnerske kuće Lewis Moberly odlikuje jednostavnost i pažnja dana detaljima. Vino dobiveno od selektiranog grožđa s položaja Dingač bit će punjeno u ograničenoj seriji. Butelja neće biti puštena u komercijalnu prodaju, no njen dizajn će se moći razgledati u trgovini Bonkulović u zagrebačkom Kaptol Centru. Pentawards je prvo i jedino svjetsko natjecanje isključivo usmjereno na dizajn ambalaže. Prije sedam godina pokrenuli su ga dizajneri Jean J. Evrard i Brigitte Evrard, kako bi na taj način promovirali medij koji najviše vole - ambalažu. Natjecanje je internacionalno, otvoreno svima koji se bave dizajnom. Najbolji u šest kategorija (piće, hrana, kozmetika, ostalo, luksuzna roba, ekološki koncept) nagrađuju se brončanim, zlatnim ili srebrnim Pentawardsom. Na natjecanju sudjeluju najpoznatiji svjetski brendovi i dizajneri ambalaže. www.pentawards.org
16 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 16
9.10.2013. 03:32
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 17
Turizam Info 17
9.10.2013. 03:32
Novi hoteli
Hotel 9 Zagreb
Novi je zagrebački hotel namijenjen poslovnim ljudima a raspolaže sa 20 soba, raspoređenih na bijelom, srebrnom i zlatnom katu. Tu je i wi-fi uključen u cijenu i podzemna garaža
H
otel zanimljiva imena koje nosi prema kućnom broju, otvoren je u Zagrebu krajem kolovoza kako bi prije svega poslovnim ljudima ali i svima ostalima ponudio luksuzan smještaj i vrhunsku uslugu, no u formi malog i intimnog objekta. Hotel 9 raspolaže s 20 soba veličine 30 metara kvadratnih i jednim apartmanom, a tvorac idejnoga rješenja je arhitekt Ante Vrban, koji je minimalističkim eksterijerom udahnuo novi život vizuri zagrebačke Vetranićeve ulice, smještene neposredno kraj autobusne i željezničke stanice. U interijeru su korišteni
ekskluzivni materijali te individualan, topli pristup pa tako nalazimo bijeli, srebrni i zlatni kat s pripadajućim detaljima u kojima je svaka soba posebno iskustvo. Kako navodi menadžer hotela Anton Glumac, pazilo se na udobnost gosta pa su sve sobe opremljene king size krevetom, tu je i ljetna aperitiv terasa i ono što je poslovnim gostima naročito važno, kvalitetna besplatna internet veza te garaža za 10 vozila do koje se dolazi liftom. Ukupna investicija iznosila je četiri milijuna eura, a cijene soba nakon početnog perioda kretati će se u visini od oko 120 eura. www.hotel9.hr
18 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 18
9.10.2013. 03:32
Nova generacija INTERAKTIVNE TV Sada svaki hotel i apartman neovisno o veličini i broju soba može imati interaktivnu TV u HD rezoluciji i po prvi puta bez izmjene instalacija i na postojećim TV uređajima!
WiFi bežični internet • Hotelske informacije • WEB novosti Internet radio • Interaktivne igre • Filmovi Facebook • YouTube • Skype
www.cronex.hr info@cronex.hr • Tel: 052 635-655 Interaktivna TV je napredni sustav u hotelu koji omogućava prikaz ponude, usluga i raznih informacija, komunikaciju sa gostima, pristup Internetu, društvenim mrežama i mnogim aplikacijama a sve putem TV uređaja u sobama.
Turizam Info 55 9-2013.indd 19
9.10.2013. 03:32
Trendovi
BUNGALOVI Marina di Venezia, Italija
LOW COST SMJEŠTAJ I VRHUNSKA ARHITEKTURA vinarija longen, Mosel, njemačka
Talijanski arhitekt Matteo Thun dokazao je da se i prosječan smještajni objekt može arhitektonski odlično osmisliti i izgraditi po umjerenoj cijeni
V
ećina arhitekata voli raditi velike, razvikane turističke projekte, iza kojih stoje moćni investititori, no da raditi male projekte koji nemaju wow efekt može biti itekako izazovno, pokazao je talijanski arhitekt Matteo Thun. Njegova su dva posljednja projekta, kamp u Marini di Venezia i smještajni objekti uz vinariju u njemačkoj dolini Mosel, izgrađena ograničenim sredstvima i nude tkz. low budget smještaj. - Oba su objekta jednostavna i jeftina, ona vrsta projekata koji se ne objavljuju u magazinima i upravo su suprotni od projekata na koje ćete reći wow, objašnjava Thun, koji je inače rođen u Bolzanu a slovi za jednostavnu i prizemljenu osobu. No ipak, oba su projekta uspjela zaintrigirati jednostavnim, uparenim, elegantnim dizajnom u čijoj su gradnji korišteni lokalni građevinski materijali, što je i inače odlika Thunova održiva pristupa arhitekturi. Kamp, u kojem se umjesto klasičnih šatora ili mobilnih kućica nalaze 32 bungalova izgrađena od blokova cementa, na kojima se nalazi obloga od ariša, zamišljen je kako bi istovremeno spasio okolnu borovu šumu i profitirao od nje. Bungalovi su izgrađeni 20 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 20
oko i između stabala bora, pa tako gosti uživaju u prirodnoj hladovini i privatnosti dok se odmaraju u bungalovu s dvije sobe i jednom kupaonicom. Gradnja u skladu s postojećim okolišem bila je ključna i kod vinarije Longen Schloder, gdje je Thun dizajnirao 20 kućica za goste površine 20 kvadratnih metara izgrađenih od lokalnoga kamena, smještenih unutar starog voćnjaka u kojem se još uvijek uzgajaju jabuke, orasi, limun i kesten. Svaka kućica ima malu drvenu terasu i privatni vrt. I talijanski kamp i njemačke kućice su kompaktni i lišeni nepotrebnih detalja a najveća vrijednost dolazi upravo iz sklada s prirodom. Čisti su, harmonični, i što je najbolje od svega, dostupni. Najam bungalova kreće od 67,30 eura za noć, dok je smještaj u vinariji dostupan od 70 eura za noć. - Trenutno je u arhitekturi aktualno tkz. stanje pripravnosti kaže Thun, koji je radio kao uspješan arhitekt, dizajner namještaja i industrijski dizajner gotovo tri desetljeća. Svi govore o štednji, i o tome kako nisu povoljna vremena za investiranje. No ova dva projekta dokaz su kako se može napraviti nešto kvalitetno a da se s druge strane ne potroši previše novca.
Matteo Thun
9.10.2013. 03:32
Tehnologija
130 godina madraca s oprugama Kvalitetno, udobno i mirno spavanje jak je argument za postizanje zadovoljstva hotelskog gosta. Slatkiši na jastuku su lijepa gesta, no oni dobivaju svoj pravi smisao tek kada smo sigurni da je kvalitetno i ono što se nalazi ispod jastuka, a to je udoban madrac
S
ve do prije 130 godina cijelo je čovječanstvo spavalo na slami, kukuruznim listovima ili konjskoj dlaci, osim Perzijanaca koji su još 3.600 godina prije Krista punili ovčje kože vodom i spavali na vodenim krevetima. Daleke 1883. godine u američkoj državi Missouri, J. P. Leggett i C. B. Pratt konstruirali su drveni okvir na koji su pričvrstili konusno uvijene spirale (opruge). Na ovako sačinjenu konstrukciju polegli su klasični pamučni madrac, iznimno popularan u to doba, i dobili ono što danas poznajemo kao madrac s oprugama.
Nekoliko godina kasnije, 1885. ova je konstrukcija patentirana i partneri otvaraju tvrtku pod nazivom Leggett & Platt bedspring. Kako bi popularizirali novi izum za ugodnije spavanje, prvih nekoliko godina madrac su prevozili u kočiji po okolnim mjestima, promovirali ga i na taj način prodavali. Danas, 130 godina kasnije, kvalitetni madrac na opruge nezaobilazan je u hotelima koji drže do svojih gostiju. Postoji više modela madraca na opruge od kojih je nakvalitetniji onaj na individualne opruge u košuljici. Uzmete li u
Danas tvrtka Hespo proizvodi posebnu seriju madraca na opruge pod nazivom LUXURY koji osim visokokvalitetnih individualnih opruga u košuljici ima i duplo pojačane bočnice s obzirom da se na madracima u hotelima češće sjedi nego prilikom uobičajne kućne upotrebe
obzir da na madracu provedete trećinu svog života, a i trećinu svog vremena na godišnjem odmoru, sigurno vodite računa na kakvom će to madracu biti.
Innovative Hygiene.
SAVRŠENO PRILAGOĐEN SVAKOJ KUPAONICI Idealan dizajn za individualne zahtjeve XIBU dekori sa svijetlim srednjim dijelom
steel
white
tech w
XIBU dekori sa tamnim srednjim dijelom
carbon
tech
black
wood
HAGLEITNER HYGIENE HRVATSKA d.o.o. · Tel. +385 (0)1 6272619 · jastrebarsko@hagleitner.hr · www.hagleitner.com
XIBU-Inserat-188x128mm-4c-2013_CRO.indd 1
Turizam Info 55 9-2013.indd 21
jesen 2013.
Turizam Info 21
28.08.2013 13:58:46
9.10.2013. 03:33
Online
KUPI MI PRIJATELJA Bez obzira koju društvenu mrežu koristili, surova je stvarnost da se popularnost na gotovo svakoj od njih danas može kupiti Facebook
T
ko god rekao da se prijatelji ne mogu kupiti novcem, čini se da je ipak bio jako u krivu. Malo detaljnijom pretragom društvenih mreža otkriti ćete da postoje na deseci firmi koje će nesigurnim ljudima, ili s druge strane marketinškim stručnjacima pomoći da za novac kupe ono što najviše trebaju - popularnost na društvenim mrežama. Kako bi zavarale sistem, ove kompanije stvaraju lažne profile ili pak plaćaju stvarnim osobama koje već posjeduju
profile na društvenim mrežama kako bi nekoga slijedili na Twitteru ili lajkali na Facebooku. Kao posljedica toga, sve su velike društvene mreže stalno prisiljene unaprijeđivati vlastite algoritme kako bi na vrijeme uočile prevare ovoga tipa. Facebook je tako uveo sistem autodetekcije koji je rezultirao činjenicom da su pojedini računi izgubili na tisuće lajkova. Evo malog vodiča o tome kako prepoznati prevaru u svijetu kriminala na društvenim mrežama.
Na Socialyup.com možete kupiti 500 lajkova za 30 dolara, ili 20.000 lajkova za 699 dolara. Uočite prevaru Pratite profile s puno lajkova a malo zamjetne aktivnosti korisnika. Stranica s nekoliko desetina tisuća fanova i nekoliko rijetkih komentara i nikakvom aktivnosi pod "Talking About This" prva je na koju treba posumnjati. Nekoliko je studija pokazalo i da se 97 posto lažnih profila identificira kao ženska osoba.
Pinterest Tvrtka Pinfol će vam osigurati 100 followera za 15 dolara, i 5.000 followera za 95 dolara Uočite prevaru Pregledajte sljedbenike pojedinog korisnika i obratite pažnju na broj profila bez biografskih podataka ili fotografije.
Twitter Paketi tvrtke FanMeNow startaju od 10 dolara za 1.000 followera, a ako se odlučite izdvojiti 1,750 dolara dosegnuti će brojku od čak milijun followera Uočite prevaru Promotivni tweetovi ili reklamne slike u avataru prvi su znakovi lažnih računa. Fake Follower Check je besplatni web alat koji mjeri broj sljedbenika pojedinog korisnika i uspoređuje s tipičnim karakteristikama lažnih računa.
YouTube
10 za iznose od a tvrtki koje in lic ili e ko er ne w i oj llo lajkove, fo Danas post ra pribavljaju la do 0 00 1. pa do be uratke uvid u You Tu
500views.com osigurava 30.000 pregleda za 100 dolara. Za 3,100 dolara vaš će video postati popularan s više od milijun pregleda. Uočite prevaru Budite svjesni generičkih komentara. Jedan video koji smo pregledali ima na stotine tisuća pregleda, samo s jednim komentarom: Ovo je sjajan video.
22 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 22
9.10.2013. 03:33
Nova PT serija perilica
Vrhunska izvedba
Generalni uvoznik i distributer TEHNOINVEST ZAGREB d.o.o. www.winterhalter.hr
Turizam Info 55 9-2013.indd 23
Vrhunska izvedba: sjajna, brza, ucinkovita
9.10.2013. 03:33
Investicije
2
Hotel Adler Innsbruck (A)
Aman Canal Grande Venecija (I)
1
3
Chateu Le Thil Bordeaux (F) The London Edition Hotel Felicien
Chateu Le Thil
Bevanda (str. 17)
Hotel Adler
Aman Canal Grande Hotel 9 (str 18)
Castell son Claret
6
24 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 24
9.10.2013. 03:33
Hotel Felicien Pariz (F)
4
The London Edition
Majorca (S)
5
Castell son Claret
London (UK)
najnoviji
europski hoteli Poduži period stagnacije investicija u hotele konačno je iza nas. U Europi je u prvih devet mjeseci ove godine otvoreno 70-tak novih hotela. Izdvajamo nekoliko... 1 Hotel Adler Innsbruck Otvoren je od kraja lipnja, a smješten je u samom centru grada kao manja, dizajnerska nadopuna hotela Schwarzer Adler. Od šestog do 13 kata hotel se uzdiže iznad ostalih zgrada u Innsbrucku, pa je tako najviši gradski hotel s impresivnim pogledom na okolne planine. Raspolaže sa 75 soba i suiteva u čijem se uređenju korišteni isključivo autohtoni materijali te spa centrom i restoranom s terasom na 12 katu. Cijena sobe: od 142 eura www.deradler.com
4 Hotel Felicien Pariz Hotel smješten u 16 okrugu Pariza, ponudio je nešto što začudo niti jedan pariški hotel dosad nije - spoj mode, trgovine i hotela. Hotel je u cijelosti osmislio modni dizajner Olivier Lapidus, kojemu je ovo prvi izlet u dizajn interijera. Sve u hotelu dizajnirano je isključivo za tu priliku, nema nikakvih industrijskih ili konvencionalnih komada namještaja, a ako se gostima neki komad svidi, na raspolaganju im je za kupnju. Cijena sobe: od 250 eura www.hotelfelicienparis.com
2 Aman Canal Grande Venecija Ova četvrta po redu akvizicija Aman Resorta na Mediteranu (uz Aman Sveti Stefan, Amanzoe i Amanruyu u Turskoj) smještena je direktno na kanalu Grande, sadrži 24 suitea unutar prostora bogato dekoriranog freskama i reljefima čiji dio datira iz 16. stoljeća. Cijena sobe: od 1.000 do 3.500 eura www.amanresort.com
5 Castell son Claret Mallorca Romantično imanje smješteno je na sjeverozapadnom dijelu Mallorce, a raspolaže s 38 soba od kojih svaka ima privatnu terasu ili vrt, raspolaže i vlastitom pekarom, spa centrom te cocktail barom oblika pećine. Osvježenje je moguće u otvorenom bazenu, a restoran Zaranda posjeduje jednu Michelinovu zvjezdicu. Cijena sobe: 236 eura www. castellsonclaret.com
3 The London Edition London Sredinom listopada otvoren je i jedan od iščekivanijih hotela u Londonu - the London Edition. Hotel je to poznatog hotelijera Iana Schragera, koji prvi put ulaže u londonsku hotelsku scenu nakon što je prije 15 godina otvorio hotele Sanderson i St. Martin's Lane. Za novi je hotel u partnerstvu s Marriotom, a najavljen je kao predvodnik novog dizajna, pa su i očekivanja bila velika, i naravno ispunjena. Raspolaže sa 173 sobe, restoranom Berners Taverna te barom s hrastovim oplatama pod imenom Punch bar. Cijena sobe: 360 eura www.edition-hotels.marriott.com
6 Chateu Le Thil Bordeaux Neposredno izvan Bordeauxa otvoren je mali hotel s devet soba, a zgrada je inače izgrađena 1855. godine kao ljetna rezidencija gradonačelnika. Okružena je vinogradima koje se može istraživati pješice ili biciklom, raspolaže grijanim vanjskim bazenom, svaka od 40 soba drugačije je uređena i nosi posebno ime a veličine su od 25 do 30 metara kvadratnih. Cijena sobe: od 277 eura po osobi www.sources-caudalie.com
U prvih devet mjeseci u nove je hotele u Europi uloženo 50,5 milijardi eura, što je 38% više nego jesen2012. 2013. godine Turizam Info 25
Turizam Info 55 9-2013.indd 25
9.10.2013. 03:33
Turizam Info 55 9-2013.indd 26
9.10.2013. 03:33
Untitled-1 1
26.9.2013. 19:46
3. 19:46
Kolumne Damirka Pongračić SAVJETNICA ZA KONTAKTNE CENTRE RADILICA D.O.O.
HALO!!! TO SE PLAĆA! Poznate su vam situacije da ste baš spremni potrošiti novac, ali oni koji bi vam trebali prodati izlet, wellness paket ili najskuplji desert jednostavno nisu zainteresirani?
P
rva jutarnja kava u lokalnom kafiću nakon povratka s ljetovanja, neprocjenjivo. Ulaziš na vrata, konobar klimne, ti mu klimneš nazad, bez puno riječi sjedneš, uzmeš novine, nisi još došao ni do kraja prve stranice, već stiže tvoja omiljena kava, baš onakva kakvu piješ. Može li bolje započeti dan? Koliko god svi volimo putovati, istraživati nove destinacije, kulture i gastronomske užitke, ipak negdje u dubini želimo imati taj osjećaj doma, osjećaj poznatog. Nerealno bi bilo očekivati da baš svaki konobar na svijetu zna kakvu kavu pijemo, i da li uz nju želimo sok, mineralnu ili običnu vodu, ali da pokaže interes, da neki svoj prijedlog i uz to nas zapamti, to je ono što očekujemo. U konačnici upravo to čini razliku između dobre i loše usluge. Proljetos sam nekoliko dana provela u jednom hotelu na našoj obali. Predsezona, srednja popunjenost gostima, laganini. Prvo jutro dolazimo na doručak, konobar već kao na traci "Kava ili čaj?", nisam još do kraja niti izgovorila "Molim Vas kavu s mlijekom i ..." već sam mu na pola vidjela leđa "... cijeđeni sok od naranče". Okrenuo se k'o munja "Ali, gospođo to se plaća!!". Kao što je meni, jel' ja znam da se to plaća?! Po tonu i izrazu njegovog lica, reklo bi se popriličnu svotu novaca. Sljedeća četiri jutra, isti konobar, isti scenarij. Ja se nasmijem, on se nasmije i vrlo ljubazno u jednom dahu nudi "Kava ili čaj?" Čim sam toj narudžbi pridodala i sok, vrlo jasno sam opet dobila uputu da se to plaća. Jer, lijepo je on mene pitao želim li kavu ili čaj, sok nitko nije spominjao :). Jasno mi je da je njegov zadatak napomenuti mi da sok nije u cijeni doručka, i da ne može znati navike baš svakog gosta.
Sigurna sam da postoji bezbroj načina na koje možemo gostu dati do znanja da se nešto ekstra naplaćuje, a istovremeno napraviti teren na kojem se gost osjeća ugodno, dobrodošlo. Ako već imamo gosta koji je pokazao interes za cijeđeni sok ili bilo koji drugi proizvod ili uslugu koji se dodatno naplaćuju, dovoljno je pitati ga želi li da mu iznos računa stavimo na sobu, ili želi odmah platiti. Jednim udarcem dvije muhe. Rekli smo mu da se nešto dodatno naplaćuje, a pri tom smo tu za njega, bitna nam je njegova komocija. Već sljedeće jutro, pitajmo gosta želi li 2 ili 3 dcl cijeđenog soka. Na taj način, uz zadovoljnog gosta, dobit ćemo i gosta koji je spreman više potrošiti. Pitanjima i aktivnim slušanjem ostavljamo dojam brige za gosta i njegove potrebe te radimo dobar teren za up-selling. Gostu zainteresiranom za rezervaciju sobe u hotelu, ponudimo i balkon. Ukoliko se već u startu odlučio za sobu s balkonom, ponudimo mu puni pansion ili dodatne sadržaje poput wellness paketa ili izleta. Uz to što uvećavamo vrijednost gosta organizaciji u kojoj radimo, podižemo razinu pružene usluge i u konačnici, uvećavamo gostovo zadovoljstvo korištenjem naših usluga. Kao što će nam konobar u lokalnom kafiću uljepšati dan time što nenametljivo posluži kavu, baš onakvu kakvu mi želimo, tako će i svaki pružatelj usluge koji u pravom trenutku postavi prava pitanja imati zadovoljne goste i još zadovoljnije trljati ruke :) Ja vjerujem da mi plaću daje zadovoljan kupac, a ne poslodavac, a vi? jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 27
Turizam Info 27
9.10.2013. 03:33
Obična lignja lat. Loligo Vulgaris
Lignje na šporko Svježim lignjama izvadimo kost iz tijela i očistimo samu glavu. Kratko ispečemo lignju na ravnoj ploči ili skuhamo na pari, svega 4-5 minuta. Nakon pripreme stavimo lignje na tanjur i izrežemo tijelo uzdužno kako bi iscurilo crnilo. Lagano začinimo svježim maslinovim uljem, crvenim paprom, grubom soli i laganim začinskim biljem. Foto: Adriano Požarić ∞ Turizam Info Restaurant Johnson - Mošćenička Draga
Turizam Info 55 9-2013.indd 28
9.10.2013. 03:33
Kolumne Dragan Jurdana RESTAURANT JOHNSON
jadranskA lignjA Vjesnik jeseni i početka zime. Fina i mekana, lignja je upravo onakva kakvo je i more u jesen, mirno i mirisno. Ljubitelji dobre hrane znaju da je baš sada vrijeme za najbolje lignje
N
a Mediteranu poznatija i kao Europska ili obična (lat. Loligo vulgaris), lignja obitava u cijelome Sredozemlju, preko istočnoga Atlantika pa sve do Sjevernoga mora. Ova naša, jadranska, osim što boravi u toplijem i plićem moru, hrani se drugačije nego ona s otvorenoga i hladnog Sjevernog mora. Krajem jeseni lignje intenzivnije počinju s parenjem i povlače se u plićake, kada započinje sezona lova i gastronomskog uživanja u ovoj poslastici koju nažalost često neopravdano prati glas drugorazredne namirnice. Jadranska lignja može narasti preko tridesetak centimetara, ali su nam najdraže one od deset do dvadeset centimetara dužine. Karakterističnoga oblika tijela, lignja izgleda kao vrećica s bočnim perajama duž cijelog tijela, s malom glavom s osam manjih krakova i dva jako duga lovna kraka. Za razliku od lignje, njezin manje ukusan srodnik lignjun ili totanj ima puno manje srcolike peraje na kraju tijela, veću glavu i duplo manje lovne krakove. Nakon mrijesta lignja se hrani planktonima, a kasnije lovi manje ribe i rakove. Poprilično je brza i agresivna, i često krene u lov na plijen veći i od nje same. Kako je predator i lovac, poprilično je izbirljiva i neće pojesti bilo što, pa je i samim time njezino meso izuzetne kvalitete. Lignje će svoj gastronomski vrhunac dati kao svježe, a takve ćete na ribarnici prepoznati kada dodirnete njihovu
kromatoformnu kožu koja će lagano promijeniti boju, dok će joj krakovi i bijeli dijelovi tijela biti gotovo prozirni. Meso lignje je jedno od najhranjivijih i najzdravijih. Bogato je bjelančevina koje se odlikuju lakšom probavljivošću, povoljnijim aminokiselinskim sastavom uz nizak postotak zasićenih masnih kiselina, ali i nešto viši udio kolesterola. Lignje su i odličan izvor fosfora i jedan od najvrijednijih izvora selena koji je jedan od najvažnijih prirodnih antioksidansa. Budući da se svježa jadranska lignja slobodno može konzumirati i potpuno sirova ili lagano marinirana, preporuka je lignju samo lagano termički obrađivati. Idealan je obrok nakon lagane bijele ribe ili kao glavni obrok, no trebalo bi je izbjegavati kao predjelo nakon kojeg želite poslužiti još slijedova delikatnog okusa. Pravi gastronomi upravo će njezinu punoću okusa i mirisa prepoznati kao sretan završetak objeda prije samog deserta. Ukoliko se odlučimo lignju koristiti kao osnovu za dobar rižoto, slobodno je možemo i duže termički obrađivati, kada će ona u kombinaciji s laganim začinima postati dio kompleksnog jela, te dati rižotu punoću i snagu. Uz lignju se slaže odležalo bijelo vino punog tijela kao što su Tomac Amfora ili Roxanich Antica koje će u potpunosti zaokružiti cijeli doživljaj jadranskog mora u kasnu jesen. jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 29
Turizam Info 29
9.10.2013. 03:34
Turizam Info 55 9-2013.indd 30
9.10.2013. 03:34
Kolumne Branko Muždeka RESTAURANT BEVANDA
BEAUJOLAIS Trećeg četvrtka u studenome, točno u ponoć, Beaujolais Nouveau izlazi iz podruma u svijet. Iz istoimene pokrajine, otprema se u pospani Pariz i odatle kreće na putovanje diljem zemljine kugle, no Beaujolais je i puno više od tek mladog vina
B
eaujolais je vino koje spada u kategoriju najpopularnijih i najznačajnijih francuskih vina. Poteklo iz istoimene regije u Burgundiji (Burgogne) krajem 19. stoljeća, ime je dobilo po Beaujenu, glavnom gradu pokrajine Lyonnais. Beaujolais se dobiva isključivo od crne sorte Gamay. Berba započinje u kolovozu kada je grožđe zdravo s optimalnom količinom kiselina i šećera, obavlja se ručno u što kraćem roku. Postupak proizvodnje ovog mladog vina naziva se „karbonska maceracija“, a označava fermentaciju u tankovima u uvjetima ugljičnog dioksida. Takav postupak za posljedicu ima svježe, prozračno, aromama i voćnim okusom bogato vino, gotovo bez tanina.
TRI VRSTE BEAUJOLAISA Većina ljudi poznaje i kušala je samo onu najjednostavniju varijantu Beaujolaisa, ali važno je reći da se zakonski ovo vino djeli u tri kvalitativne i cjenovne kategorije. Beaujolais je najjednostavnije vino i dolazi uglavnom s juga regije koja je ravnija i plodnija, pa su i vina laganija i s manje voćnih aroma. Beaujolais Villages je srednja kategorija i podrazumjeva vina iz 39 sela smještenih u srednjem, brdovitijem dijelu regije. Ova su vina kompleksnija i bogatija aromama i najčešće predstavljaju blend iz jednog ili više sela. Beaujolais Cru predstavlja najvišu kvalitetu i odnosi se na vina iz 10 sela na sjeveru pokrajine, i vinograde smještene na strmim padinama granitnih brda. Osim malih i srednjih proizvođača važnu, gotovu presudnu ulogu u pozicioniranju Beaujolaisa na svjetsku vinsku scenu imaju takozvani „negociants“ odnosno fizičke i pravne osobe koje kupuju vino od različitih
proizvođača, sami ih blendiraju, flaširaju i plasiraju na tržište. Zahvaljujući svojim osobinama i brzoj spremnosti za konzumaciju nakon berbe (do 10 tjedana), Beaujolais je postao omiljeno vino ljudima u regiji, a kad je došao i do Pariza, započeo je njegov uspon „ka zvjezdama“.
KAKO JE SVIJET UPOZNAO BEAUJOLAIS Iako tradicija Beaujolaisa u Francuskoj traje stoljećima, 1951. je godina prekretnica kada skupina vještih marketinških stručnjaka uspjeva plasirati priču na globalnoj razini i tako „zaraziti“ čitav svijet potrebom konzumiranja ovog mladog vina. Kako je zakonski prodaja Beaujolaisa bila zabranjena do 15.11., mnogi dostavljači su se natjecali tko će i na koji način najbrže dostaviti novi Beaujolais. Izvozom u Ameriku dodatno je potaknut marketinški nastup, i naravno povećana potražnja i potrošnja. Upravo zbog marketinških razloga i globalne potrošnje ovog vina, a u konačnosti i financijskih razloga, datum 15.11. promjenjen je u svaki treći četvrtak u studenom točno u podne, kada službeno započinje prodaja novog Beaujolaisa. Tako se već godinama širom svijeta toga četvrtka u čast novog Beaujolaisa organiziraju zabave i domjenci. Vinski znalci ponekad osporavaju vrijednost i zamjeraju preveliku komercijalizaciju Beaujolais Nouveaua i smatraju ga obezvrijeđivanjem standardnog Beaujolaisa. Međutim, možda je upravo jednostavnost i nepretencioznost Beaujolaisa njegov adut i snaga kojom osvaja tržište. Točno je da Beaujolais nije za velike vinske priče, degustacije i filozofije, ali je sigurno primjeren za neobavezna druženja, veselje i čašu više. jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 31
Turizam Info 31
9.10.2013. 03:34
Kako se ocjenjuje maslinovo ulje ?
Mirisna analiza se radi tako da se 20 ml ulja natoči u degustacijsku čašu na 28 stupnjeva. Čaša se zagrije rukama a onda se duboko, s obje nosnice upije miris ulja. Miris sa sobom odmah donosi pozitivne ili negativne senzacije, koje se još jednom provjeravaju, a onda potvrđuju ostalim analizama.
Analiza okusa obavlja se tako da se uzme gutljaj ulja bez gutanja, polako premeće po ustima uz sve energičnije pokrete. Tako okus ulja obuzima cijelu usnu šuplinu kao i jezik kao receptor podražaja. Ovaj “touch” okusa prepoznaje se kao sladak, gorak, i slično.
Dani mladog maslinovog ulja
VODIČ MASLINOVOG ULJA
15. XI. - 17. XI. 2013.
Vodnjan
O
no što možda najviše određuje Mediteran je maslina. Maslina ljudima koji ovdje žive već stoljećima daje sve, od ogrijeva, hrane, pa do onoga najvažnijeg i najpoznatijeg - ulja. Za restoratere, ugostitelje, gurmane, sve one koji vole i cijene maslinovo ulje, u Vodnjanu se svake godine održavaju Dani mladog maslinog ulja. Ove godine datum koji treba rezervirati jest vikend od 15. do 17. studenog. Jedinstvena je to prilika da se na jednom mjestu uživa u najboljim maslinovim ulja koja se trenutno mogu naći na tržištu. Bogat program traje tri dana, a nastupa gotovo više od 80 izlagača koji će prezentirati preko
Vizualna analiza donosi ocjenu boje ulja, od žute do tamno zelene, koja ovisi od sorte i stupnja sazrijevanja masline. Ujedno se ocjenjuje i je li ulje bistro ili mutno, odnosno gusto ili rijetko.
250 maslinovih ulja. Biti će tu najboljih ulja iz Istre, Dalmacije, ali i Slovenije, Italije pa čak i Crne Gore. Održavati će se vođene degustacije kroz Oil bar gdje će stručnjaci objasniti što čini dobro maslinovo ulje te kako se pravilno degustira, koje bi okuse, boje i mirise vrhunsko ulje trebalo imati. Osim samih maslinovih ulja, velik je dio manifestacije posvećen i gastronomiji kroz cooking show, radionice o maslinovu ulju i njegovu sljubljivanju s hranom, biti će prezentirani i stari recepti, te radionice i igraonice za djecu, naravno s temom maslinovog ulja. Ulaz na manifestaciju je besplatan. www.dmmu.info
K
ao i u svijetu vinarstva, ocjenjivanje je važno i u svijetu maslinovih ulja. Do danas je jedini i najvažniji vodič koji ocjenjuje extra djevičanska maslinova ulja Flos Olei, koji u svojem izdanju za 2013. donosi čak 56 uzoraka iz Istre od ukupno 580 ulja iz cijeloga svijeta koja se pojavljuju u vodiču. Od 56 uzoraka u 20 najboljih maslinovih ulja svijeta ušlo je miješano maslinovo ulje Tonin iz Višnjana. Vodič je po cijeni od 30 eura dostupan na www.marco-oreggia.com
32 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 32
9.10.2013. 03:34
8. MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA I KULINARSTVA 29. - 30. XI. 2013. zagreb
N
akon Martinja, a prije božićnih blagdana, u Zagrebu se održava manifestacija za ljubitelje dobrog vina i autohtone hrane. Osmi po redu Festival vina i kulinarstva ove će godine okupiti više od 250 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, prije svega vinare te proizvođače pršuta, sira, kulena, maslinova ulja, čokolade i drugih delicija. Osim što će se prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za sommeliere, ugostitelje, novinare posebno su najavljene i radionice koje će pridonijeti promociji autohtonih proizvoda, vina te u konačnici turizma. www.vino.com.hr.
Turizam Info 55 9-2013.indd 33
Svega pomalo Ivanečki rudarski dani 4. XII. .2013. IVANec
I
vanečki kraj kraj Varaždina stoljećima je bio centar rudarstva. Ovdje se vadio cink, ugljen, lignit, limonit, manganova rudača koje su vadili njemački rudari, a kasnije i rudari iz Francuske. Već sedam godina zaredom, početkom prosinca Ivanec kroz Ivanečke rudarske dane upoznaje turiste sa svojom povijesti, ove godine manifestacija se održava 4. prosinca, gdje će se na izložbi moći pogledati rudarski eksponati i fotografije, a sve to popraćeno zabavnim programom i degustacijom jela i pića rudara - rudarskog čaj čija je receptura tajna, domaćih jela kao što su rudarska gera, štrukli, zlijevke i gibanice. www.ivanec-turizam.hr
9.10.2013. 03:34
Od usta do usta ModelII se odnosi na oglašavanje nositelja Model smještajne ponude privatnog sektora uz sudjelovanje sustava turističkih zajednica. U sredstvima za oglašavanje po Modelu I HTZ sudjeluje s 25 posto, a sustav turističkih zajednica i/ili nositelj smještajne ponude sa 75 posto.
Meri Matešić dužnost direktorice je preuzela pred godinu dana i ovo je njen prvi budžet udruženog oglašavanja
HTZ objavila modele udruženog oglašavanja
Počele pripreme
za sezonu 2014. S ciljem što kvalitetnije pripreme privatnog i javnog sektora za turističku 2014. godinu Hrvatska turistička zajednica definirala je modele udruženog oglašavanja s javnim i privatnim turističkim sektorom već u kolovozu, što je najranije u odnosu na sve protekle godine
S
a željom pojednostavljenja procedura i unapređenja sustava smanjen je broj modela udruženog oglašavanja na 5 modela, u kojima se pojednostavljuje dokazna dokumentacija, te se prilikom raspodjele sredstava uvažava značaj pojedine županije mjeren brojem ostvarenih noćenja u 2012. godini. Sukladno strateškom marketinš-
svrhu. Bitno je naglasiti da je Hrvatska turistička zajednica definirala nove poboljšane modele udruženog oglašavanja nakon provedenih konzultacija sa svim relevantnim nacionalnim strukovnim udrugama i sustavom turističkih zajednica. Direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić je izjavila kako su novi modeli rezultat uloženog truda svih
Godišnje oglašavanje HTZ-a pokriva ukupno 18 tržišta kom cilju HTZ-a, povećanje dolazaka u pred i posezoni, 70 posto sredstava će biti uloženo u aktivnosti za pred i posezonu, dok će se 30 posto odnositi na glavnu sezonu. Budući da je drugi strateški marketinški cilj HTZ-a povećanje broja dolazaka u kontinentalnoj Hrvatskoj, sredstva će se kontinuirano tijekom cijele godine raspoređivati u tu
uključenih u njihovu izradu te je ovo prvi put da se u pripremu sljedeće sezone kreće ovako rano. S obzirom da je ovogodišnji pristup njihovoj izradi potpuno nov, sveobuhvatan, te potpuno usklađen s ciljevima i zadaćama, s pravom se očekuju pozitivne koristi od novih poboljšanih i pojednostavljenih modela u 2014. godini.
Model ModelIIII se odnosi na opće oglašavanje ponude destinacije (opće/imidž oglašavanje koje provodi sustav turističkih zajednica i nacionalne strukovne udruge u turizmu za svoje članice). U sredstvima za oglašavanje po Modelu II HTZ sudjeluje s 50 posto, a sustav turističkih zajednica s 50 posto. ModelIII III se odnosi na oglašavanje organiziModel ranih programa putovanja tour operatora i turističkih agencija, konsolidatora u zračnom charter prijevozu i konsolidatora programa organiziranih putovanja. U odnosu na 2013. godinu, novost je što se partneri razvrstavaju prema značaju pojedinog partnera za hrvatski turizam, koji će se utvrđivati prema vrsti, karakteristikama, razdoblju i dinamici ostvarivanja te planiranom obujmu programa za Hrvatsku za naredne tri godine (2014., 2015. i 2016.). Udjel HTZ-a u oglašavanju po Modelu III može iznositi najviše do 50 posto. Model ModelIV IV se odnosi na oglašavanje posebnih programa od interesa za pojedine destinacije, a može obuhvaćati: oglašavanje programa zračnog, trajektnog/brodskog, željezničkog i autobusnog prijevoza od interesa za turizam destinacije, oglašavanje organiziranih zimskih i drugih programa tour operatora/turističkih agencija od posebnog interesa za turizam destinacije, oglašavanje ostalih programa od interesa za turizam destinacije. Udjel HTZ-a u oglašavanju po Modelu IV može iznositi najviše do 50 posto. ModelVV se odnosi na oglašavanje ponude Model kontinenta, osim Grada Zagreba (oglašavanje komercijalnih programa privatnog sektora, opće/imidž oglašavanje te oglašavanje organiziranih putovanja s najmanje jednim noćenjem). Za oglašavanje komercijalnih programa privatnog sektora i opće/imidž oglašavanje, uvjeti će biti isti kao i za ostale županije, ali će udjel sredstava HTZ-a biti veći i iznosit će do 80 posto. www.htz.hr
Godišnji buždet HTZ-a za oglašavanje iznosi 15 milijuna eura (115 milijuna kuna)
Turizam Info 55 9-2013.indd 34
9.10.2013. 03:34
Svega pomalo Nove mogućnosti edukacije
Falkensteinerov studij hotelijerstva U suradnji sa sveučilištima Freie Universität Bozen te Cornell School of Hotel Administration, pokreće se specijalizirani poslijediplomski studij upravljanja u hotelijerstvu od ljetnog semestra slijedeće godine
D
vije i pol godine nakon otvaranja vlastite Akademije Falkensteiner, i godinu dana nakon uspješnog pokretanja internog programa obuke vježbenika tvrtka će nastaviti s ulaganjem u kvalitetne edukativne programe za svoje djelatnike, ali i druge zainteresirane za dodatno obrazovanje u području hotelijerstva. Riječ je o jedinstvenoj suradnji u međunarodnim okvirima, a prvi studijski program bit će pokrenut u ljetnom semestru sljedeće godine. Predavanja na tri raspoloživa jezika – engleskom, njemačkom i talijanskom – održavat će se na u prostorijama Sveučilišta Freie Universität Bozen, u gradu Brunicu. Tvrtka Falkensteiner Michaeler Tourism Group AG omogućit će studentima kvalitetnu praktičnu nastavu u 32 Falkensteiner hotela i rezidencije, u svih šest zemalja
u kojima posluje, pa tako i u Hrvatskoj. Posebnost ove inicijative leži u tome što će se na studij moći upisati i osobe koje nisu završile diplomski studij te si tako osigurati sveučilišni certifikat za upravljanje u hotelijerstvu priznat diljem zemalja Europske unije. Kandidati koji već imaju diplomu određenog diplomskog studija zaradit će pritom diplomu magistarskog studija. Studij će se temeljiti na četiri glavna područja: upravljanje organizacijom i ljudskim resursima, upravljanje strategijom i marketingom, upravljanje financijama te upravljanje donošenjem odluka, rizikom i operacijama. Po akademskoj godini predviđeno je školovanje ukupno 25 studenata, njih 9 za djelatnike grupacije, dok je 16 mjesta osigurano za ostale zainteresirane kandidate koji će biti izabrani putem selekcijskog procesa. jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 35
Turizam Info 35
9.10.2013. 03:34
Novi hoteli
The
Bevanda OPATIJA
Zavirite u jedan od najluksuznijih malih hotela & restorana na Mediteranu
O
Zoran Maržić, riječki poduzetnik Bevandu je kupio 2007. godine od tadašnjega vlasnika i legende hrvatskog ugostiteljstva Branka Bevande. Novu Bevandu Maržić je od početka vidio u vrhu europske i mediteranske restoransko-hotelske scene
d 2007. godine Bevanda je u vlasništvu riječkog poduzetnika Zorana Maržića, koji je u posljednjih nekoliko godina restoranu udahnuo novi život, a sada kreće i korak dalje. Bevanda je tako unatoč proljetnim kišama rekonstruirana u samo četiri mjeseca, ukupno je investirano 3 milijuna eura, a raspolaže s deset luksuznih soba koje nose ime po slavnim osobama koje su nekada posjećivale Opatiju - Isadora Duncan, Albert Einstein, Gustav Mahler, Sergej Jesenjin, Giacomo Puccini, James Joyce. Sobe su impresivno opremljene, veličine oko 60-tak kvadrata, a gostu su na raspolaganju sve blagodati moderne tehnologije. Minimalistički dizajn
nadopunjuje impresivni jacuzzi koji po želji gosta može biti u kupaonskom dijelu, ili otvaranjem staklene površine na terasi, s pogledom na Kvarner te otoke Krk i Cres. Sve je to smješteno iznad ekskluzivnog restorana s vinskim podrumom naravno uz podršku vrhunske usluge koja je uvijek i bila točka na i Bevande. Cijene su kako je najavio Zoran Maržić na razini onih koje drže trenutno najatraktivnije hrvatske destinacije Dubrovnik i Hvar, a što se tiče restorana isti se može pohvaliti najvećim vinskim podrumom u Hrvatskoj te najvećom kolekcijom "single malt" whiskeya, a kuhinja je ostala tradicionalna s modernim pristupom. www.bevanda.hr
Branko Muždeka, voditelj i sommelier restorana od početka je u priči o Bevandi, osoba koja se brine za onaj osjećaj više
S otvaranjem, u Bevandu se vratio jedan od najznačajnih hrvatskih kuhara. Mrvicu hrabriji, drskiji i otvoreniji, Andrej Barbieri je zaslužan za sve ona iznenađenja na tanjuru koja vas čekaju
36 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 36
9.10.2013. 03:34
Sve sobe nose imena po slavnim osobama koje su nekada posjećivale Opatiju
VeliÄ?ina soba je 60-tak metara kvadratnih a za goste su osim visokog luksuza, tu i sve blagodati moderne tehnologije
Kuhinja u Bevandi se oslanja na tradicionalne namirnice, s modernim pristupom
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 37
Turizam Info 37
9.10.2013. 03:34
9 pravila
korištenja saune 1) Ne ostajte u sauni predugo. 15 do 20 minuta smatra se optimalnim vremenom, dok neki zagovornici tvrde da se to može produžiti i do 30 minuta. Dužina boravka u sauni koju tijelo može prihvatiti ovisi od osobe do osobe, ako imate osjetljivo srce, u sauni boravite kraće. 2) Odmarajte najmanje 10 minuta nakon saune, neka se tijelo oporavi. 3) Pijte puno vode prije ulaska i nakon izlaska iz saune. Ako se puno znojite, vjerojatno ćete nakon saune poželjeti pojesti nešto slano.
Za one koji vole vruće
SIGURNI U SAUNI
4) Idite u saunu s prijateljem ili članom obitelji. U tom slučaju ako se nešto i desi imati ćete nekoga kraj sebe. Na kraju krajeva, sauna i jest možda prilika za druženje.
Kada se radi o sauni, većina će ljudi pomisliti što toplije, to bolje. No, visoke su temperature opasne ukoliko izostane oprez. Morate se zapitati kada je previše i kada više nije sigurno?
G
odinama se je u Finskoj održavalo svjetsko prvenstvo u saunanju. No, tragičan događaj iz 2010. godine kada je ruski finalist Vladimir Ladyzhenskiy preminuo nakon što je šest minuta boravio u sauni na ekstremno visokoj temperaturi, ponovo je stavio naglasak na činjenicu da je pri saunanju prije svega potreban oprez.
Dobrobiti saune Stoljećima ljudi zbog zdravlja koriste saunu, a tradicija znojenja u svrhu wellnessa prisutna je u gotovo svim kulturama. Znojenjem se luče toksini, dok zagrijavanje tkiva pomaža zaliječenju, kao što se tijelo visokom temperaturom bori protiv virusa. Sauna ujedno poboljšava cirkulaciju, opušta mišiće i bol, ali isključivo ukoliko se koristi umjereno i prema pravilima. Prve su poznate saune bile one finske, iskopane na padinama brda, slične
zemunicama, a koristile su se primarno za stanovanje. Kako se tu nalazilo i ognjište u koje se bacalo kamenje kako bi se podigla temperatura, ljudi su na nju dodavali vodu kako bi se podigla vlaga. Malo pomalo kako je rasla temperatura ljudi su u saunama počeli skidati odjeću. S vremenom su vidjeli da im je to zdravo pa je tako nastao suvremeni način saunanja. No, upravo se ovakav način smatra najpravilnijim, iako danas imamo i različite izvedenice. Isto tako, različiti narodi, različiti običaji saunanja. Dok su sjeverenjaci otvoreniji, južnjaci će i danas u saunu često otići u kupaćem kostimu, što je potpuno krivo. No, da biste od saune dobili najviše, potrebno je slijediti pravila.
5) Rashladite se - finska tradicija primjerice nalaže da se nakon saune ide direktno na snijeg. No za manje ekstreman način rashlađivanja, koristite hladan tuš. Na ovaj ćete način skinuti i sve nečistoće koje je tijelo izbacilo i spriječiti da one ponovo uđu u kožu. 6) Toplina saune ubrzava rad srca. Ako imate srčanih problema, izbjegavajte saunu. 7) Nikada ne pijte alkohol tijekom saunanja i ne idite u saunu odmah nakon jela ili naporne vježbe.
Riječ sauna je stara finska riječ, koja označava tradicionalan način kupanja
8) Previše vremena u sauni na previsokoj temperaturi može dovesti do opeklina. Ako vas koža počinje peći, izađite. Prosječna je temperatura u sauni je 85 stupnjeva Celzijusa, ali može varirati od 60 do 110. 9) Ako imate vrtoglavicu, mučninu ili glavobolju, odmah izađite iz saune. Nema smisla da izlažete tijelo ekstremima u svrhu, wellnessa. Ključ je u umjerenosti.
38 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 38
9.10.2013. 03:34
Veliki ili mali ručnik, nije svejedno
Mali ručnik 30 x 30 cm Ukoliko ste neposredno prije odlaska u wellness imali tretman za lice preporučljivo je da imate poseban ručnika samo za lice
Ručnik 40 x 60 i 50 x 100 cm Ručnik u kojeg omotate prednji dio tijela nakon tuširanja ili prilikom izlaska iz bazena i saune
Na recepciji wellnessa uvijek dobijemo bar dva ručnika, a ponekad nas počaste i sa četiri. Svaki različitih dimenzija. Zašto?
Ručnik za tuširanje 70 x 140 cm Ručnik koji koristite nakon tuširanja za brisanje tijela, najčešće na odlasku iz wellnessa
Wellnes maxi 80 x 160 cm Maxi Wellness 100 x 180 cm Veliki ručnici koji služe za prekrivanje ležaljka ili za u saunu kako bi cijelo tijelo bilo na ručniku i ne dodirivalo ležaljku. Veći ručnik se koristi i kao pokrivač nakon tretmana masaže
Ogrtači Ogrtači koji se koriste prilikom prelaska iz jednog djela wellnessa u drugi ili do hotelske sobe danas se najčešće izrađuju u dvije veličine, M/L ili XL/XXL
Jednokratne šlapice Napravljene od pamuka nadomjestak su klasičnim plastičnim šlapama kako ne biste hodali bosi po wellnessu Intertekstil Stanić proizvodi tekstil za wellnesse u svim veličinama i oblicima u bijeloj i bež Indathren boji koja se može prati i iskuhavati na visokim temperaturama bez da gubi intenzitet. www.intertekstil-stanic.hr
Trljačice za tuširanje Nakon pilinga tijela odlično dođu da se dobro istuširamo i sa sebe pod tušom isperemo piling
Nove linije hotelske & SPA kozmetike
I
straživanja u Americi i Europi pokazala su kako gotovo više od 60 posto hotelskih gostiju kao suvenir uzima hotelsku kozmetiku. Nema ljepšega nego uzeti mali šampončić, losion za tijelo ili neku treću sitnicu. Tim više ako je to
nešto lijepo i ekskluzivno. Kvalitetna kozmetika ona je sitnica koja čini razliku od hotela do hotela, ono nešto što izmami osmijeh na licu. Za hotele koji svojim gostima žele ponuditi ekskluzivnu kozmetiku, pulska je tvrtka Commo kao novost ponudila liniju kozmetike Trussardi koja osim gela za tuširanje sadrži losion za tijelo i šampon. Osim ove kolekcije koja je namijenjena za najkvalitetnije hotele ili za one koji svojim gostima nude poseban tretman, Commo je u suradnji s njemačkom tvrtkom ADA Cosmetics pripremio i kolekciju pod imenom Pure Herbs. Kolekcija je dostupna u velikom broju pakiranja za hotelske sobe i wellness, a sadrži prirodne sastojke poput ružmarina, timijana i melise uz minimalno korištenje štetnih sastojaka i bez parabena i silikonskih ulja. www.commo.hr jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 39
Turizam Info 39
9.10.2013. 03:34
Izleti JESEN JE VRIJEME ZA IZLETE
Najljepši hrvatski dvorci Pripremila: Barbara Požarić
Hrvatska je zemlja koja se može podičiti sa više od tisuću dvoraca, kaštela i gospodskih kurija. Od toga impresivnog broja, tek ih je mali broj otvoren za javnost. Za one koji će krenuti na nezaboravan izlet, donosimo nekoliko prekrasnih hrvatskih dvoraca
Dvorac Snežnik
Veliki Tabor
Dvorac Trakošćan Dvorac Oršić
Dvorac Odescalchi
Veliki Tabor
J
edan od najljepših i najromantičnijih hrvatskih dvoraca je Veliki Tabor iznad sela Desinić u Hrvatskom Zagorju. Pravi mali grad unutar zidina dvorca, Tabor je prije nekoliko godina detaljno restauriran, pa danas ovdje možete vidjeti način života od srednjeg vijeka do renesanse. Tijekom jeseni tu se održavaju i edukativni programi, radionice ili borbe vitezova. To je ujedno i dvorac uz koji se vežu najmaštovitije priče i legende od kojih je najljepša ona o nesretnoj ljepotici Veroniki Desinićkoj, koja je navodno zbog nesretne ljubavi zazidana u zidovima dvorca. Cijena ulaznice: 20 Kuna www.veliki-tabor.hr
U Velikom Taboru se održava i izložba o nesretnoj sudbini Veronike Desinićke, uz besplatno kostimirano stručno vodstvo svake subote i radionice za djecu 40 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 40
9.10.2013. 03:35
Dvorac Trakošcan
T
rakošćan, smješten u Hrvatskom Zagorju nedaleko Krapine podignut je u 13. stoljeću, a danas se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park šume s jezerom. U izložbenom prostoru većem od 1.200 metara kvadratnih može se vidjeti sve ono što je činilo život nekadašnjega hrvatskoga plemstva. Osim namještaja, tu je zbirka oružja s više od 300 primjeraka, umjetnička zbirka s više od 200 ulja na platnu, većinom portreta koji datiraju od kraja 16. pa do početka 20. stoljeća, te knjižnica s bogatom građom. Posebno je zanimljiva zbirka fotografija, s obzirom da su dva pripadnika obitelji, Juraj VI. Drašković i Karlo Drašković, začetnici fotografije u Hrvatskoj. Cijena ulaznice: 30 Kuna www.trakoscan.hr
Juraj Drašković autor je našeg najranije sačuvanog fotografskog opusa, a njegov pranećak Karlo svojim umjetničkim dometima uzdiže fotografiju na europsku razinu. On se smatra jednim od začetnika umjetničke fotografije u Hrvatskoj i najznačajnijim hrvatskim fotoamaterom 19. stoljeća. Iz razdoblja od 1894. do 1899. godine u trakošćanskoj zbirci sačuvano je oko 700 njegovih snimaka
Dvorac Oršić GORNJA STUBICA
U
18. stoljeću dvorac podiže grof Krsto Oršić i on ostaje rezidencija obitelji do 1924. godine kada ga napuštaju posljednji Oršići. Danas se u njemu nalazi Muzej seljačkih buna sa stalnim postavom gdje se može vidjeti život hrvatskog plemstva i hrvatskog seljaka od feudalizma pa do 19. stoljeća. Dvorac je to koji kao i Veliki Tabor osim povijesnih priča o seljačkoj buni, krije i ljubavne priče i legende o ljubomornim grofovima, nastradalim groficama i jednom drugačijem životu. Cijena ulaznice: 20 Kuna
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 41
Turizam Info 41
9.10.2013. 03:35
Izleti
Dvorac Snežnik KOZARIŠČE, SLOVENIJA
P
ravi dvorac iz bajke u kojem se lako zamišljaju prinčevi i princeze smješten je ispod planine Snežnik, u južnom dijelu Slovenije, nedaleko Postojne. Dvorac je odlično očuvan, a kako su njegovi gospodari, grofovi Schneeberg bili posvećeni lovu u obližnjim šumama, ovdje se mogu vidjeti detalji lova, originalno očuvan stambeni prostor u kojem su boravili prinčevi Ulrik i Herman i princeza Ana. Posebno je vrijedna soba uređena u egipatskom stilu, a tu je i jedan medvjed u prirodnoj veličini. Oko dvorca se nalazi prekrasan uređen park. Cijena ulaznice: 4 eura www.nms.si
Dvorac Odescalchi Ilok
D
vorac sa prekrasnom pričom, originalno je srednjevjekovni a gospodar mu je bio kralj Nikola Iločki. Nakon što je papa Inocent XI Odescalchi pomogao caru Leopoldu u borbi protiv Turaka, u znak zahvalnosti car mu je darovao ovaj dvorac smješten u samom centru stare gradske jezgre. Papini nasljednici, inače kneževska obitelj dvorac su tijekom stoljeća mijenjali i stilski nadograđivali, no najvažnije je da su izgradili za to vrijeme impresivne vinske podrume, kojima su dali vjetar u leđa razvoju vinarstva i vinogradarstva što se je očuvalo do danas. U dvorcu se danas nalazi Muzej grada Iloka sa arheološkim, srednjovjekovnim, etnografskim i galerijskim odjelom, a u podrumima možete probati najbolja vina Iločkih podruma. Cijena ulaznice: 20,00 Kuna www.mgi.hr
42 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 42
9.10.2013. 03:35
KONFERENCIJA O DIGITALNOM TURIZMU ZADAR 14. - 16. XI. 2013.
Kroz 12 predavanja, četiri radionice i dva panela, stručnjaci će predstaviti novitete i mogućnosti za turizam, od digitalnih medija i online marketinga, do inovativnih tehnologija i inspirativnih priča iz svijeta
P
rva hrvatska konferencija o digitalnom turizmu, Zadar DigIT, ove će se godine održati u Zadru, 14. i 15. studenog te će okupiti domaće i strane stručnjake s područja turizma i komunikacije koji će ponuditi odgovor na pitanje možemo li i na koje načine poboljšati svoju turističku ponudu koristeći internet i mogućnosti napredne tehnologije. Klasično poimanje turizma suočeno je s novim izazovima u umreženom i globaliziranom svijetu u kojem danas živimo. Digitalni turizam potpora je i sve nužnija nadopuna uobičajenom turističkom iskustvu. Gdje potražiti gosta, kako mu pristupiti i na koji način ga zainteresirati za posjetu, kako mu iskomunicirati turističke prednosti naše destinacije, i općenito, kako odgovoriti na sve veće „digitalne“ zahtjeve modernog turista, neka su od pitanja na koja će Zadar DigIT ponuditi odgovore. Kroz 12 predavanja, četiri radionice i dva panela, sudionicima na konferenciji svoja će znanja i iskustva prenijeti
Turizam Info 55 9-2013.indd 43
brojni stručnjaci, poput Božene Krce Mimočić sa Sveučilišta u Zadru, Davora Runje iz Drapa, Nikole Jellačića i Ivane Grbavac iz Google Adriaticsa, Damira Krešića s Instituta za turizam, Nikole Vrdoljaka iz Gingerneta, Nebojše Grbačića, Milice Cetinić i Ane Penavić iz agencije Jasno i Glasno, Krešimira Končića i drugih. Konferencija će se održati u suradnji s Gradom Zadar te Sveučilištem u Zadru, a cilj konferencije je, između ostalog, okupiti relevantnu stručnu javnost i poduzetnike, spojiti akademski i poslovni sektor te sinergijskim učinkom unaprijediti znanja i razmijeniti iskustva, kao i stvoriti nova zanimljiva poznanstva putem radionica i druženja. Zadar DigIT konferencija namjenjena je svim turističkim djelatnicima, od vlasnika turističkih agencija, velikih i malih hotelijera, ugostitelja, članova turističkih zajednica, a također i stručnjacima koji se bave bilo kojim aspektom online komuniciranja i online biznisom. digitzadar.com
9.10.2013. 03:35
Trendovi
Boje
u hotelu Puno ste investirali u uređenje objekta, no on je jednostavno uvijek prazan, jer se gosti ne osjećaju ugodno. Jedan od razloga tome može biti jednostavno nesklad boja. Po prvi je puta objavljen antologijski priručnik koji rješava upravo taj problem za hotele, te za restorane i spa centre Pripremila: Sara Morgan
U
modi se boje mijenjaju, no oduvijek stoji da s crnom nećete pogriješiti osim ako je kojim slučajem ne odjenete na vlastitome vjenčanju. Slična je situacija u uređenju interijera u hotelskoj ili restoranskoj branši. S nekim bojama nećete pogriješiti, dok druge mogu izazvati katastrofalne efekte. Mišljenje je to autora knjige Farben der Hotels / Colors for Hotels, jedinstvenoga dvojezičnog izdanja na njemačkom i engleskom jeziku koji pomaže vlasnicima objekata, investitorima i arhitektima u stvaranju ugodnih prostora u kojima ljudi žele boraviti i koji na neki način objedinjavaju različite ukuse i očekivanja.
TIPOVI UREĐENJA Priznati njemački dizajneri Corinna Kretschmar-Joehnk i Peter Joehnk svoje su dvadestogodišnje iskustvo u opremanju interijera hotela ujedinili sa znanjem
profesora Axela Venna, jednoga od najvećih međunarodnih stručnjaka za boje, trendove i estetiku, inače predavača na Fakultetu za primjenjenu umjetnost u Hildesheimu, i dizajnerice Janine Venn-Rosky. Trojac je proveo opsežnu studiju gdje su pokušali povezati boje, jezik i emocije. Od ispitanika različitih dobi i zanimanja, tražili su da povežu određene riječi s bojama, pa su tako pridjevi poput bajkovit, luksuzan, revolucionaran, regenerirajući, zahtjevan, veseo, seoski, multikulturalan, nekonformistički dobili svoje boje. Nakon toga kroz knjigu su povezali sinonime u grupe, primjerice “luksuzanreprezentativan-visoke kvaliteteekskluzivan” te za svaku riječ odredili četiri boje i dobili paletu od 64 tona koja možete koriste u uređenju interijera ukoliko želite da vaš objekt bude upravo ovakav. Knjiga sadrži šest poglavlja
Autori knjige su Corinna KretschmarJoehnk i Peter Joehnk, dizajneri koji su opremili preko 50 njemačkih hotela i Axel Venn profesor dizajna i jedan od najvećih svjetskih autoriteta za kombinacije boja
i ukupno 29 paleta boja za baš svaki tip uređenja koji želite, potkrijepljen stvarnim primjerom koji su dizajneri Kretschmar i Joehnk osmislili i opremili. Primjerice Hilton u Munchenu ćete naći u grupi “bogat, fantastičan, zahtjevan, skup”, pa ćete tako moći vidjeti ne samo generalnu ideju uređenja, već i boju za svaki detalj poput vaza, jastuka, posteljine, tepiha, stolica, pločica a kraj svakog detalja nalazi se definicija boje prema paleti RAL koja je danas standard za boje u Europi. Čak ćete naći i točnu boju dugmeta na jastučnici, i popis materijala i uzoraka koji se preporučaju koristiti za pojedini ugođaj te niz savjeta kako učiniti da se prostor vizualno poveća ili smanji. Lindner Park-Hotel Hagenbeck poslužiti će kao primjer ako želite da vaš objekt ima orijentalan ugođaj, dok je kao oaza vitalnosti dat primjer uređenja hotela Park Inn u
44 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 44
9.10.2013. 03:36
Većinu teza o tome kako treba urediti hotel i kombinirati boje autori su potkrijepili praktičnim primjerima, odnosno fotografijama hotela koje su sami uredili. Na gornjoj slici je Hilton Frankfurt Airport Hotel uređen u stilu koji opisanom kao "udoban, regenerajući". S obzirom da je hotel smješten u prometnom dijelu neposredno uz aerodrom, prioritet je dat činjenici da se gostu osigura mir i odmor u luksuznom okruženju. Na suptilan način gost je okružen mirnim tonovima bež boje, no kako je hotel namijenjen prvenstveno poslovnim ljudima, kroz blago valovit dijazn tepiha i apstraktne motive na slika dat je osjećaj aktivnosti i mobilnosti. Visoko kvalitetni materijali koji su korišteni asociraju na visoku kvalitetu usluge koju gost dobiva u hotelu.
NÜrnbergu. Uz pomoć ove knjige sve možete reći bojom i učiniti da se gosti osjećaju ugodno u bilo kojem djelu hotela od spa centra do kongresne dvorane, samo morate znati želite li da je vaš hotel primjerice “premium - svjetske klase - blistav - uglađen”, ili pak “ugodan - osvježavajući - tih - njegovan”. Knjiga sadrži i šablonu s izrezanim kvadratima koju možete pomicati po kolornoj mapi kako biste jednostavnije vidjeli i osjetili raspon boja za željeni tip uređenja. Ovo
Turizam Info 55 9-2013.indd 45
nikako nemojte shvatiti kao priručnik isključivo za velike hotele, jer ovdje se mogu naći i mali obiteljski hoteli, apartmani i restorani koji žele ponuditi određeni ugođaj i posvetiti uređenju istinsku pažnju.
Farben der Hotels dvojezično izdanje na njemačkom i engleskom jeziku Cijena 79 eura www.amazon.com
9.10.2013. 03:36
Sajmovi PRODAJA KAPACITETA ZA 2014.
Počinje sezona sajmova Prodaja sezone 2014. upravo je počela. Iskoristite priliku za zaključak ove sezone i početak nove, uz stisak ruke i susret s poslovnim partnerom oči u oči, što još uvijek ni jedan internet ne može zamijeniti
Češka
Engleska
Italija
Njemačka
30. - 31. X. 2013. Madi Travel
4. - 7. XI. 2013. WTM London
12. - 13. XI. 2013. BTC
20. - 24. XI. 2013. TC Leipzig
Prag
Firenza
U Pragu se već tradicionalno krajem listopada održava Madi Travel Market, također sajam B2B orijentacije koji se je tijekom godina isprofilirao kao jedan od najboljih načina za sklapanje poslova na tržištu Češke. Ovdje posebno snažan nastup imaju Austrija, Mađarska, Slovačka i druge zemlje okruženja kojima je Češka jedno od glavnih tržišta. Hrvatska u sklopu sajma održava poslovnu radionicu pod nazivom Sell Croatia. Radionica traje od 10 do 13 sati a prima se ukupno 59 sudionika. Kotizacija iznosi 500 Kuna, prijave još uvijek traju, a više informacija potražite na www.croatia.hr pod linkom poslovne radionice.
Sajam koji je uz berlinski ITB jedan od najvećih i najvažnijih turističkih sajmova na svijetu. Ovdje dolaze baš svi koji u turizmu misle ozbiljno, a o kojima brojkama govorimo ilustrirat će činjenica da ukupno 50.000 izlagača i posjetitelja na licu mjesta sklopi poslove u vrijednosti od preko 2 milijarde funti. Ne zaboravimo edukacije gdje se često ima prilike poslušati najveće svjetske stručnjake i ljude koji su se dokazali u poslu, izrazito pozitivnu, motivirajuću atmosferu i priliku za susret s ključnim ljudima bilo da je vaš hotel velik ili mali, isto kao i agencija ili turistička zajednica. Hrvatska turistička zajednica na sajmu ima nacionalnu prezentaciju.
Sajam kampa i karavaninga koji pokriva područje istočne Njemačke. Nastupa oko tisuću izlagača, svi s ponudom neke vrste aktivnog odmora od pješačenja, bicikliranja, ronjenja i slično. Sajam posjećuje oko 70.000 ljudi koji ovdje prikupljaju informacije za predstojeće zimske i ljetne godišnje odmore.
www.madi.cz
www.wtm.com
Specijalizirani sajam kongresne industrije posvećen spajanju ponude i potražnje s poslovnim posjetiteljima kroz sastanke jedan na jedan koji se dogovaraju unaprijed. U sklopu sajma se također održavaju mnoge radionice i edukacije. ww.btc.it
španjolska
29. XI - 1. XII. 2013. EIBTM Barcelona Vodeći B2B sajam za kongresnu industriju, incentive i evente. Na sajmu nastupa više od 3.000 izlagača uz posjet više od 15.000 profesionalaca iz MICE industrije. Odlična prilika za networking i edukacije. www.eibtm.com
www.touristikundcaravaning.de
francuska
2. - 5. XII. 2013. International luxury travel market Cannes Vodeći sajam luksuznoga turizma koji funkcionira po principu ‘by invitation only’ a održava se jednom godišnje u ekskluzivnoj Palais des Festivals et des Congrès u Cannesu. Ovaj događaj namijenjen je u prvom redu globalnoj zajednici koja prodaje samo najbolje a predstavlja odabrane ponuđače usluga ekskluzivnim kupcima kroz unaprijed dogovorene sastanke i networking program. Ovaj sajam svakako vrijedi staviti u plan ukoliko svoje poslovanje želite orijentirati prema ovoj ciljanoj skupini. www.iltm.net WTM London održava se od 4. do 7. studenog i jedan je od sajmova koji daje najpreciznije prognoze budućih turističkih kretanja
46 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 46
9.10.2013. 03:36
1
HOTELIJERSKA I UGOSTITELJSKA OPREMA
Najbolje rješenje za podizanje kvalitete i uštedu! Smanjiti troškove od 20% do 40%, a podignuti nivo kvalitete 100%!
Schott Zwiesel čaše napravljene su od najboljeg kristalnog stakla na svijetu - „tritan“. Najnovijom linijom kristalnih čaša „Ivento“ uštedjet ćete financijska sredstva i podignuti nivo na 5 zvijezdica.
Porculan Rak dizajniran od vodećih svjetskih dizajnera odlučno se popeo na sam vrh i bez premca diktira nove standarde. Svojim minimalističkim šarmom neodoljivo zavodi i na hrvatskom tržištu, stigavši ravno sa vrućeg pustinjskog pijeska.
Perfektan proizvod izuzetnog branda. U hotelima s pet i više zvjezdica najzastupljeniji je upravo porculan Villeroy & Boch.
Vodeći brand u svijetu s tradicijom koja traje više od 150 godina i zadovoljava najzahtjevnije. Proizvodi napravljeni od izuzetno kvalitetnog Cromargan rostfrei-a.
Tvrtka Ozti kao jedan od najvećih proizvođača proizvodi i prodaje više od 2000 različitih visokokvalitetnih proizvoda za profesionalne kuhinje, cafe barove i restorane.
HOTELIJERSKA I UGOSTITELJSKA OPREMA
Turizam Info 55 9-2013.indd 47
Prilaz V. Brajkovića 14 HR - 10 000 Zagreb tel/fax: 01/ 6556-562 www.alexandercommerce.hr
28.9.2013. 16:53
Alexander commerce oglas TI 55 9-2013.indd 1 9.10.2013. 03:36
Mala priča vinske boce Od davne povijesti boca je puno više od načina pakiranja vina. Vino i boca dijele zajedničku povijest, a staklena je boca do danas ostala uz bačvu jedini medij komplementaran vinu, koji ne mijenja njegova svojstva i u kojem vino može stariti Pripremila: Barbara Požarić
G
ledajući elegantnu bocu u ruci konobara kako nenametljivo puni čašu odgovarajućim vinom, dok lagano pijuckamo, uživajući u savršenoj večeri, rijetki će svrnuti i drugi pogled na samu bocu. Zapitati se kako je nastala i koliko je ona sama dio te savršene večere, ugođaja i kvalitete vina.
Prije nego što su Rimljani izmislili puhanje stakla i prvu bocu, vino se stoljećima čuvalo u amforama koje su često imale uklesanu vrstu vina i godište
CRTICA IZ POVIJESTI Arheološki nalazi nam dokazuju da su neku vrstu vina, ili barem pića nastaloga kao produkt fermentacije voća poznavali još špiljski ljudi. No, prvu pravu kulturu vina stvorili su tek nekoliko tisuća godina kasnije narodi Egipta i Mezopotamije, koji su svoja vina čuvali u glinenim amforama. Vino i njegova kvaliteta u njihovim su životima bili važni, pa su sustav doveli do savršenstva - na amforama su bili uklesani vrsta vina
i godište, pa čak i neki drugi detalji, oblici su se mijenjali i dorađivali. Stoljećima su se vina čuvala na ovaj način, dok Rimljani nisu otkrili puhanje stakla. Nezadovoljni trpkim, glinastim okusom koji vino poprima od amfore, izmislili su prve boce. Bile su to boce čudnih, suzolikih oblika koje su se često morale omatati slamom ili prućem kako bi ravno stajale na stolu, no služile su svrsi. Ubrzo se pokazalo kako je staklo odličan medij za čuvanje vina - nije utjecalo na okus, moglo se točno vidjeti što je u boci i koja količina. No, stoljećima nakon rimskog otkrića, problem je predstavljala proizvodnja. Staklo se puhalo isključivo ručno na nižim temperaturama, pa su boce bile različitih oblika i češće sličile božićnim ukrasima nego boci. Kako su bile i različitih veličina, potrošači nikada nisu točno znali koliko je vina u boci, tako da je
48 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 48
9.10.2013. 03:36
Zanimljivosti
Vrste boca godinama bilo zabranjeno prodavanje u staklenoj amabalaži. U vinarijama i trgovinama vino se direktno iz bačve istakalo u posudu koju je donio kupac, pa je jedino tako platio točno ono što je dobio. Vrijeme je prolazilo, industrija napredovala, puno se eksperimentiralo s raznim bojama i debljinama stakla, ali i samim oblikom boce.
8 decilitara, a njihova proizvodnja nije bila toliko komplicirana. Oko 1800. godine u svijet vinskih boca po prvi je puta uveden red. Izrada je standardizirana, pa su tako postojale boce od 700, 750 i 800 mililitara te magnum od 1,5 litre. Pojedine vinske regije poput Bordeauxa, Burgundije, Alsacea, Champagne ili Chiantija osmislile su i poseban oblik
Tek nakon 1970. godine u Europi je kao standard prihvaćena boca od 0,75 litara kakvu koristimo danas Prve su boce koje su koristili vinari oko 1720. godine bile niske, s okruglim i širokim donjim dijelom, jer je takve bilo najlakše izraditi. No uvidjelo se da duga, vretenasta boca s uskim grlom može stajati položena pa tako vino kvalitetnije stari a čep ostaje u doticaju s vinom. Boce su se počele izrađivati od 7 i
boce u kojemu njihova vina najviše dolaze do izražaja. Do prave standardizacije došlo je tek nakon 1970.-te godine kada je kao standardna veličina u Europi prihvaćena boca od 750 mililitara. Različiti su oblici boca ostali do danas, koriste se i razne veličine za one prigode kada vinom želimo reći nešto posebno.
SPLIT 0,187 L
MAGNUM 1,5 L
STANDARD 0,75 L
Turizam Info 55 9-2013.indd 49
DVOSTRUKI MAGNUM 3,0 L
MARIE-JEANNE 2,25 L
Burgundija Dugi vrat se lagano spušta prema bočnim stranama, vina iz ove regije za razliku od Bordeauxa nemaju toliko sedimenta pa nije potreban toliko širok prijelaz od vrata na tijelo boce. Koristi se za crna i za bijela vina. Također postoji u suženoj varijanti
Hock (flute) Izvorno namijenjena za vina iz Rajne i Alsacea. Uska, bez ramenog dijela i bez širine u donjem dijelu preporuča se za bijela vina koja nemaju talog.
Champagne Iz regije Champagne, koriste se svugdje u svijetu za botiljiranje pjenušavih vina. Od tanjeg je stakla i specifičnog gornjeg dijela na kojem se nalazi zaštitna košarica
Veličine boca HALF 0,375 L
Bordeaux šireg gornjeg dijela s užim paralelnim stranama i cilindričnim oblikom, jedna je od najkorištenijih vrsta boca u svijetu. Koristi se i za bijela i za crvena vina, a gornji širi dio služi zadržavanju sedimenta. Postoji i u suženoj varijanti u kojem je gornji dio još širi kako bi još bolje zadržao sediment.
JEROBOAM 5,0 L
IMPERIAL 6,0 L
BALTAZAR 12,0 L SALAMANDER 9,0 L
MELKIOR 18,0 L NABUKODONOZOR 15,0 L
9.10.2013. 03:36
INSIDER
OPREMA
SITNI INVENTAR
GASTRONOMIJA
TEHNIKA
Sušilo za kosu Maldive zidno sušilo 1.200 W, 3 stupnja temperature, utičnica za brijaći aparat Cijena 450 Kn + Pdv Commo d.o.o. Pula Tel: 052 544-088 www.commo.hr
FILTERSKA STANICA AQ-100 Cijena 2.240 Kn +pdv Voda i Zrak d.o.o. Tel: 051/ 403-202 www.aquapur.hr
Stolica VIVA 480 Kn -30% = 336 Kn + PDV KOPIN d.o.o. Tel: 051 264-171 www.kopin.hr
HOTELSKI POPLUN 140X200 Ovitak: 100% pamuk Punilo: 100% poliesterska vlakna Cijena 100 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr
JASTUK LAHOR 60X80 Ovitak: 100% pamuk Punilo: 100% poliesterska vlakna Cijena 24 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr
Čaša Riserva Cabernet AKCIJSKA CIJENA63 Kn + PDV KOPIN d.o.o. Tel: 051 264-171 www.kopin.hr
Turizam Info 55 9-2013.indd 50
Snage 1.100 W, 210 mbar vakuma težina 6 kg, zapremina 14 l, jačina zvuka 62 dB (A) Cijena 1.292 Kn + PDV Matić d.o.o. Velika Gorica Tel: 01/ 2451 804 www.matic.hr
Cijene opreme u Insideru su informativne. Za sve detalje i konkretne ponude, molimo kontaktirati dobavljače.
Usisavač 909 PLUS
9.10.2013. 03:36
Vaše trajno rješenje
Trajno sintetičko
palmino lišće za prirodni izgled vašeg krova
• 20 godina jamstva • bez održavanja • brzo i jednostavno postavljanje
100% reciklirano ekološki osvješteno
CERTIFIKATI UV zaštita vjetronepropusno ne zapaljivo otporno na izbjeljivanje 100% vodootporno ISO 9001 : 2008
made in Canada
tel. +1 450 227 5121
like us on facebook
www.palmex-international.com
Turizam Info 55 9-2013.indd 51
9.10.2013. 03:36
Zanimljivosti
Izumiteljica stroja za pranje suđa Hvala ti, Josephine Cochrane Ako neće nitko drugi izmisliti stroj za pranje suđa, sama ću! Rekla je to Josephine Cochrane ne znajući pritom koliko će na bolje promijeniti ne samo živote mnogih žena, već i ugostitelja, restoratera i hotelijera diljem svijeta Pripremila: Barbara Požarić
J
Dizajn stroja za pranje suđa Josephine Cochran je patentirala 1886. godine i ubrzo nakon toga počela je s velikom oglašivačkom kampanjom u okalnim novinama u Ohiu. Njezini su najveći kupci uskoro postali restorani i hoteli ne samo iz Ohija, nego iz cijele Amerike, što je uvelo pravu malu revoluciju u ugostiteljsku struku
osephine Cochrane rođena je 1839. godine u bogatoj obitelji u Ohiu u Sjedinjenim Američkim Državama. Već je njezin djed bio priznati izumitelj, pa tako iako nije imala formalnu tehničku naobrazbu, vjerojatno je s djedove strane baštinila inžinjerska znanja a perilicu je izumila iz čisto sebičnih razloga. Kako je pripadala krugu ljudi koji su često priređivali raskošne zabave, u kući Cochranovih se stalno pralo velike količine suđa. Josephine je imala preko dvadeset slugu, no nije joj bila namjera da ih riješi muke ručnog pranja suđa, već ju je ljutila činjenica što nepažnjom prilikom pranja oštećuju njezin fini porculan. Probala je prati suđe sama, no to joj je bilo dosadno pa je polako krenula s projektom. Ubrzo joj je preminuo suprug i za sobom ostavio dugove, tako i nije bilo druge nego konkretno preći s riječi na dijela. S namjerom da stvori uređaj koji će u potpunosti prilagoditi korisniku, radila je svakodnevno u velikom spremištu iza kuće. Prvo je izmjerila svo suđe koje je posjedovala. Zatim je konstruirala žičane odjeljke dizajnirane za svaku vrstu suđa posebno - tanjure, čaše, šalice. Odjeljke je smjestila unutar okruglog bubnja položenog u bakreni bojler. Motor je pokretao bubanj a topla voda sa sapunicom štrcala
52 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 52
9.10.2013. 03:36
Još brže, još bolje
N
je iz dna bojlera i polijevala suđe u prvome ikad izrađenom stroju za pranje suđa. 1886. godine Josephine je patentirala svoj dizajn, i počela s proizvodnjom. Najprije je perilice proizvodila za prijatelje. Nazvavši mašinu "Cochranina perilica" počela je oglašavati perilicu u lokalnim novinama u Illinoisu i pokrenula tvrtku Cochran's Crescent Washing Machine Company. No, izum nije bio široko prihvaćen već su uskoro njezini najveći kupci postali restorateri i hotelijeri. Svoj je rad izložila i na Svjetskoj izložbi 1893. godine u Chicagu na kojoj je dobila nagradu za najbolji i najupotrebljiviji dizajn. Gotovo do 50-tih godina prošloga stoljeća perilica suđa se upotrebljavala isključivo u hotelijerstvu i restoraterstvu, a Josephininu je tvrtku kupila korporacija Kitchen Aid koja je danas dio Whirlpoola. Patent je kasnije nadograđivan i usavršen, no Josephine je još uvijek osobno prodavala svoje perilice i u dobi od 73 godine.
Mašina za pranje suđa se jednostavno povezala s tekućom vodom, motor je pokretao bubanj a topla voda sa sapunicom polijevala je suđe. Pranje je trajalo dva sata, a prvi hotel koji je kupio perilicu bio je Palmer House Hotel u Chicagu
akon 1950. godine izum Josephine Cochran zaživio je u cijelome svijetu i postao standard za kućanstva. No, perilice za ugostiteljstvo su s druge strane oceana doživjele još jednu malu revoluciju. Njemački inžinjer Karl Winterhalter odlučio je nakon II. Svjetskog rata krenuti u privatni posao. Pokrenuo je tako 1947. godine tvrtku Winterhalter Gastronom, a led je probio vlastitim izumom - fritezom, koju su ugostitelji odlično prihvatili. No, nije spavao na lovorikama svog prvog izuma, već je aktivno promatrao što je to što ugostiteljima fali a poboljšalo bi im i ubrzalo poslovanje. Uvidio je da je jako važno da je suđe, a naročito čaše, brzo nakon pranja spremno za uporabu. Iako su specijalizirane perilice već postojale, bile su prespore, pa je Winterhalter 1957. godine konstruirao novu mašinu GS 60 s jednim ciljem, da suđe bude što brže ponovno na raspolaganju. Bio je to super uspješan projekt tvrtke koja je tada brojala tek sedam zaposlenih. Danas je Winterhalter lider upravo na području uređaja za pranje suđa, a tijekom posljednih šezdesetak godina predstavio je brojne revolucionarne ideje. U njihovu se programu danas nalaze perilice samo za čaše i to primjerice za čaše različitih debljina, perilice za bistroe te perilice specijalizirane za jedaći pribor. Kao i u vrijeme Josephine Cochran potpuno su prilagođene korisniku, pa su tako neki od najnovijih proizvoda i tračni strojevi, namijenjeni za velike sustave. U Winterhalteru se posvećuje pažnja i pripremi vode, sredstvima za pranje i ispiranje, ali i posebnoj prilagodbi segmenata poput košara za suđe. www.winterhalter.hr
Svoj je rad Josephine Cochran izložila i na Svjetskoj izložbi 1893. godine u Chicagu na kojoj je dobila nagradu za najbolji i najupotrebljiviji dizajn jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 53
Turizam Info 53
9.10.2013. 03:36
Inovativni proizvodi
za kupaonicu i sanitarne prostorije Sustavi za doziranje sapuna i toaletnog papira dolaze u 7 različitih linija koje upotpunjavaju svaki prostor i dizajn
D
anašnji gost cijeni udobnost i higijenu u toaletu. Kada zrak odiše svježinom, armature se sjaje, a dizajn sustava za doziranje se spaja s opremom, stvara se ugodna atmosfera. Novi Hagleitnerov sustav dozatora pod imenom XIBU djeluje upravo na takav način i pretvara toalet u oazu mira i opuštanja. XIBU se odlikuje jednostavnim rukovanjem i održavanjem. Sedam različitih dekora čine liniju dozatora optički fleksibilnom, a o kvaliteti dovoljno govori činjenica da je riječ i o 10-godišnjem jamstvu. XIBU oduševljava prije svega inteligentnim funkcijama. Primjerice dozator sapuna u pjeni posjeduje rezervni spremnik koji omogućuje da gosti uvijek imaju sapuna na raspolaganju i da ostane dovoljno vremena za zamjenu punjenja. Dozator toaletnog papira XIBU touchTISSUEPAPER i papirnatih ručnika XIBU sense TOWEL/touchTOWEL
izvedeni su tako da druga rola papira automatski pada čim je prva potrošena. Dozator papira XIBU touchTISSUEPAPER ima kapacitet za osam uobičajenih rola toaletnog papira, kod dozatora papirnatih ručnika u roli se nalazi 1085 pojedinačnih listova. Dozator za miris visokog tehnološkog dizajna XIBU senseFRESHAIR brine se za optimalnu klimu u toaletima i može osvježavati prostor mirisom, ovisno o vremenu i učestalosti. Servis dozatora općenito je jednostavan. Dozatori na dodir imaju mehanički, a dozator na osjet elektronički indikator napunjenosti, pa tako inteligentne zalihovne funkcije nude vremenski prostor za nadopunu, a dozatore praktički nikad ne prazne! Osim dozatora Hagleitner u svojoj ponudi ima i senzorske armature koje upotpunjavaju savršen izgled toaleta.
XIBU funkcionira na principu inteligentne zalihovne funkcije s mehaničkim ili elektronskim indikatorom napunjenosti
S automatskim zaustavljanjem ispiranja nakon jedne minute i ograničenjem protoka od 4 litre u minuti uštedi se i do 75 posto vode i energije u odnosu na uobičajene armature. www.hagleitner.com
Nove televizije "u boji"
Z
a one koji žele odmak od klasičnog, žele dati pažnju neobičnim detaljima, od sada to mogu i uz pomoć TV prijemnika. Pazinska tvrtka Cronex, u svojoj ponudi ima TV prijemnike, čiji okvir može biti u različitim bojama, te sa otisnutim logotipom na rubu ekrana. Na raspolaganju je čak 210 boja, pa tako televizor u vašoj sobi ili apartmanu može biti žuti, roza, crveni - vi birate. Sve se odlikuje vrlo visokom kvalitetom izrade i dizajnom, sa mogućnošću spajanja sa modernim INFO i Interaktivnim sustavima u HD kvaliteti, imaju minimalnu potrošnju energije a kućišta su izrađena od negorivih materijala što je postaje uvjet hotela i velikih lanaca. www.cronex.hr 54 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 54
9.10.2013. 03:37
Turizam Info 55 9-2013.indd 55
9.10.2013. 03:37
Prvi hrvatski hotel muzej
Hotel-muzej jedinstven je u Hrvatskoj kao spoj visokokvalitetnog smještaja i ugostiteljske tradicije obitelji Puntijar duge 175 godine
K
ada je 1838. godine Ivan Puntijar otvorio prvu gostionicu i dućan Gračanima, vjerojatno nije niti sanjao da će se njegovi nasljednici i za šest generacija baviti ugostiteljstvom. No, obitelj Puntijar je otvorenjem novoga hotela u Gračanima, u podnožju parka prirode Medvednica, dostojno zahvalila precima na bogatom nasljeđu, kroz jednu drugačiju priču koja je puno više od samo sobe, ili samo restorana.
HRAM HRVATSKE POVIJESTI Zlatko Puntijar, vlasnik restorana Puntijar i danas glava obitelji, mnogima poznat i kao strastveni
Početkom XX. stoljeća obitelj Puntijar otvara lokale po Zagrebu, a Gjuro Puntijar osim ugostiteljstva, širi posao i na graditeljstvo, vlasnik je i većine kamenoloma oko Zagreba te podruma i vinograda
kolekcionar antikviteta i starih kuharica, kroz šalu će reći kako je morao izgraditi hotel da bi imao kamo sa antiknim namještajem, jer mu supruga više ne dopušta da ga unosi u kuću. No, hotel je nastao iz želje da se duga obiteljska tradicija okruni hotelom kao najvišim rangom turističke ponude. Od ideje do realizacije proteklo je desetak godina, a od početka realizacije do otvorenja hotela još sedam, da bi početkom srpnja konačno sve sjelo na svoje mjesto, a jedini hrvatski hotel-muzej primio prve goste. Hotel raspolaže sa 31 sobom veličine od 26 do 32 metra kvadratna i tri apartmana od čega jedan
kraljevski i dva junior. Sav namještaj u hotelu je originalan, antikni, sakupljan po cijeloj Hrvatskoj, te potom restauriran nadopunjen detaljima koje čine preko 700 slika, povijesnih fotografija i novinskih članaka. Svaka soba u hotelu nosi ime i to u prizemlju prema hrvatskim kneževima i kraljevima, te Tuga i Buga prema legendi o nastanku Hrvata. Na prvom katu sobe su nazvane prema djeci, odnosno današnjoj šestoj generaciji obitelji Puntijar - Ana, Petra, Luka i Matea, te prema svecima. Sobe na drugom katu dobile su imena prema precima obitelji Puntijar, pa tako možemo naći sobu Adam koja ime nosi prema Adamu Puntijaru koji je
56 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 56
9.10.2013. 03:37
Turizam Info 55 9-2013.indd 57
9.10.2013. 03:37
U hotelu se nalazi isključivo restauriran stari namještaj, a na tri kata u sobama koje nose imena po članovima obitelji može se upoznati gotovo cijela hrvatska povijest. Obitelj Puntijar danas: Zlatko i Andreja Puntijar s djecom Mateom, Petrom, Anom i Lukom
izlagao vina na 1. Izložbi Hrvatsko dalmatinsko slavonskoj 1868. godine na kojoj je bilo 3.866 izlagača, od čega 716 vinara. Ivan i Katarina nose ime prema precima koji su otvorili prvu gostionu 1838. godine, dok su junior apartmani dobili imena prema baki i djedu, a kraljevski apartman nosi ime Lovro prema prvom Puntijaru koji se spominje u pisanim dokumentima 1581. godine. Veličine soba su između 26 i 32 metra kvadraTna, junior apartmani prostiru se na 45 metara kvadratnih, dok je veličina kraljevskog apartmana oko 53 metra kvadratna. U sklopu hotela nalaze se i kongresna dvorana kapaciteta 60 osoba, kavana, te ordinacija dentalne medicine dr. Andreje Puntijar, a uskoro je u planu i otvaranje fitness centra.
Turizam Info 55 9-2013.indd 58
Još je jedna posebnost hotela i velika zbirka starih kuharica Zlatka Puntijara. Kako kaže dio je naslijedio od obitelji, no osim na kuharice kojih u zbirci ima više od dvije tisuće, svoje je kolekcionarske strasti usmjerio i na sve staro vezano uz gastronomiju i posluživanje jela. Gosti tako imaju jedinstvenu priliku vidjeti i oko pet stotina starih jelovnika i turističkih vodiča. Posebno je zanimljiva najmanja kuharica na svijetu, Bečka kuharica veličine 2 x 2 centimetra sa stotinu recepata iz 1905. godine od kojih navodno postoje samo četiri sačuvane, te najstarija kuharica u kolekciji Leksikon podrumarstva i kuhinje, iz 1743. godine. Prva kuharica na hrvatskom jeziku, Ivana Birlinga iz 1813. „Nova skup složena zagrebečka
kuharska knjiga“ ona je prema čijim se receptima pripremaju mnoga jela koja su u ponudi restorana. Hotel obiteljski tradiciju nastavlja sigurno. Osim Zlatka Puntijara u posao je uključena i najstarija kći Matea te nećakinja Ana Radić. Kako kažu, imaju puno ideja za budućnost, no za sada je najvažnije upoznati tržište sa njihovom specifičnom ponudom. hotelpuntijar.com Impresivna zbirka s više od dvije tisuće kuharica i više od pet stotina turističkih vodiča i starih jelovnika
9.10.2013. 03:37
Knjiga za jesen Don Tapscott
Jorge Bucay
Odrasti digitalno
20 koraka prema naprijed
Generacija između 11 i 30 godina danas bez problema radi barem 5 stvari odjednom - šalju poruke, preuzimaju glazbu, na Facebooku su ili MySpace dok istovremeno gledaju film ili YouTube. S druge strane beskrajni su komentari starije generacije o tome koliko je to loše, pogubno i u kakve će ljude stasati. Kako bi razumjeli način na koji se obratiti mladoj generaciji nekoliko je velikih tvrtki financiralo istraživanje Dona Tapscotta, inače marketinškoga stručnjaka, koji je u ovoj knjizi ta istraživanja i predstavio. Odrasti digitalno otkriva jedno sasvim novo lice generacije koja mijenja svijet, od toga na koji način funkcioniraju, kako ih privući i zadržati na radnome mjestu, daje smjernice za nastavnike i roditelje kako mogu najbolje iskoristiti njihov potencijal. Knjiga otkriva puno pozitivnosti nove generacije, bistru društvenu zajednicu koja razvija revolucionarne nove načine mišljenja, interakcije, rada i druženja.
U 20 koraka Jorge Bucay je jednostavno i lako objasnio sve što život jest i kako ga sami sebi možemo učiniti lakšim. Kroz motivirajući tekst, uči nas da volimo sami sebe jer će nas tada voljeti i drugi, uči nas što je prava, iskrena ljubav prema obitelji, prijateljima i partneru. Kako polako saznajemo tko smo i kamo idemo, počinjemo uživati u smijehu i radosti, učimo bolje slušati sebe i druge, ali i učimo učiti i biti ponizni. Kroz 20 koraka prolazimo učenje, posao, uspjeh i neuspjeh, ponovne početke. Jedostavno, nakon svakog poglavlja malo, pomalo postajemo bolji, razumniji, kreativniji i bez predrasuda. 105 Kn www.fraktura.hr
Sirove slasti
315 Kn www.mate.hr
Emma Sargent, Tim Fearon
Vještina razgovora Ako vam je problem ući u prostoriju punu ljudi, progurati svoje ideje, razgovarati sa šefom ili održati govor, ova vam knjiga može uvelike pomoći. Konkretna je, jasna, pomaže da se detektira problem i daje jasne strategije i upute kako ga riješiti. No najbolje je što nije teorijska, već je čitatelj cijelim dijelom uključen, te je sve motivirajuće i vrlo pozitivno. Dakle naučiti možete popraviti samopouzdanje, vodit razgovore bez straha da sugovorniku nećete biti zanimljiv ali važno je da kroz knjigu učite i slušati, kroz primjere su dana najrazličitije ugodne i neugodne situacije, kako započeti razgovor ili kako skrenuti pažnju na sebe. U svakom slučaju velika pomoć i onima koji zaista imaju problem u komunikaciji i vjerojatno i onima koji misle da nemaju.
Anthony Bourdain
Sue Townsend
Žena koja je legla u krevet na godinu dana Eva Beaver otpratila je svoje pomalo čudne blizance na fakultet i odlučila malo prileći u krevet. No, krevet je bio tako primamljiv, a noge tako teške. Počela je razmišljati, i odlučila jednostavno naraviti ono što svi mi ponekad poželimo - uzeti pauzu od godine dana. Tijekom te godine, na vidjelo pomalo dolazi sva površnost ljudi koji je okružuju od nezahvalne djece, preko sobom opsjednutog preljubničkog supruga, preko svekrve i vlastite majke. Eva postaje ikona mnogih, a u svom tom kaosu uspije i upoznati ljubav. Žena koja je legla u krevet na godinu dana duhovit je i dirljiv roman o tome što se dogodi kad netko prestane biti osoba kakva svi žele da bude..
Novo djelo našeg starog znanca Anthonya Bourdaina ponovo nas vodi u svijet gastronomije kroz osobna iskustva, kritike, stavove i intimne priče kojima kritizira svih, uključujući i sebe samoga. Poznati ritam pripovjedanja, osobna nota i mišljenje, jednostavno "vuku" čitatelja od priče do priče koje su dijelom tužne, dijelom smješne, no pogađaju u žicu, i nikako nisu samo o kuhanju ili gastronomiji, već o životu u cjelini. Pročitat ćete tako Bourdainove doživljaje na St. Barthu, sve o druženju kuhara i zaboravljenim jelima, savjete za mlade kuhare i saznati njegovo mišljenje o hamburgeru ili pak natjecateljima u Top Chefu. No, iza svih priča, oštrog jezika i neumoljive kritike, vidimo Bourdaina kao nepopravljivog romantika kojemu je zaista stalo i koji iznutra poznaje materiju o kojoj piše i time daje težinu. Upravo zato ga je gušt čitati. 149 Kn www.fraktura.hr
99 Kn www.mozaik-knjiga.hr
129 Kn www.veble.hr
Turizam Info 55 9-2013.indd 59
9.10.2013. 03:37
INSIDER
OPREMA
SITNI INVENTAR
GASTRONOMIJA
TEHNIKA
Sušilo za kosu Piccolo 1.200 W, 2 stupnja brzine, kromirani držač Cijena 215 Kn + PDV Commo d.o.o. Pula Tel: 052 544-088 www.commo.hr
ELEKTROMAGNET HYDROFLOW S38 ZA UKLANJANJE KAMENCA U CIJEVIMA Cijena 1.920 Kn +pdv Voda i Zrak d.o.o. Tel: 051/ 403-202 www.aquapur.hr
Topalit ploča za stol AKCIJSKA CIJENA 169 Kn + PDV KOPIN d.o.o. Tel: 051 264-171 www.kopin.hr
PLAHTA PAMUK
Mini bar Cijena 1.626 Kn + PDV Saniteh d.o.o. Zagreb Tel: 01/3818 139 www.saniteh.hr
Čaša Casablanca AKCIJSKA CIJENA 52 Kn + PDV KOPIN d.o.o. Tel: 051 264-171 www.kopin.hr
Cijene opreme u Insideru su informativne. Za sve detalje i konkretne ponude, molimo kontaktirati dobavljače.
Donja ravna 150x240 cm, Sastav: 100% pamuk, 140g/m2 Cijena 34 Kn +pdv Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr
60 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 60
9.10.2013. 03:38
Novi turistički proizvod u Slavoniji Kroz projekt Stazama lipicanca i kune gradovi Pakrac i Lipik obogatili su ponudu šetnicama i biciklističkim stazama koja se protežu na području oba grada u dužini od 98 kilometara u kombinaciji s zdravstvenim turizmom i gastro ponudom
N
a području Lipika i Pakraca uspješno je proveden projekt Stazama lipicanca i kune, jedan od najvećih turističkih projekata u kontinentalnom turizmu, financiran od strane Europske unije kroz program IPA komponenta IIIC, Poslovna infrastruktura. Nositelj projekta je Grad Lipik, s partnerima Gradom Pakracom i Poduzetničkim centrom Pakrac. Ukupna vrijednost projekta je 515.397,53 €, od čega financiranje EU iznosi 386.548,38 € (75%). Projekt je trajao 18 mjeseci, od veljače 2012. do srpnja 2013. godine. Opći cilj bio je osnažiti turističke potencijale na lokalnoj razini kroz razvoj i jačanje javne turističke infrastrukture gradova Lipika i Pakraca. Specifični cilj je razvoj turističke infrastrukture na području Lipika i Pakraca kroz obnovu i izgradnju pet javnih destinacija povezanih obnovljenim i opremljenim stazama za pješake, bicikliste i jahače. Projekt je obuhvatio široku ciljnu skupinu koja prije svega uključuje poduzetnike aktivne u turizmu, obiteljska poljoprivredna gospodarstva smještena uz stazu te sve zainteresirane za aktivno
bavljenje ruralnim turizmom, s posebnim osvrtom na lokalne strukovne i druge udruge. U svakom od područja aktivnosti projekta ispunjeni su svi zadani programski ciljevi, tako da su sve destinacije kao i sama staza opremljeni u potpunosti urbanom opremom i tematskim dječjim igralištima. Provedena je obuka za „Voditelje u ruralnom turizmu“ te obuka za menadžment turističkom infrastrukturom. Izrađen je Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca, a u sklopu promotivnih aktivnosti održane su brojne prezentacije, izrađena je brošura o samoj stazi sa suvremenom kartografijom i tiskan je vodič. Također je snimljen promotivni film o turističkim sadržajima Lipika i Pakraca. Dovršenjem projekta„Stazama lipicanca i kune“ u funkciju turizma stavljeni su prirodni resursi što uključuje vodene površine - tri prekrasna jezera, planinu Psunj, zdravstvenu/wellness ponudu rekreacije i sporta kroz Toplice Lipik i brdsko biciklistički park Psunj. Ono što ovaj projekt čini posebnim je raznovrsnost ponude obiteljskih gospodarstava na stazi i u blizini sa svojim autohtonim proizvodima
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije
kao što su vina, različiti proizvodi od meda i voća te gastronomska ponuda. Dodatnu vrijednost dobila je bogata povijesna i kulturna baština kao i sva događanja i manifestacije koje se već i tradicionalno odvijaju u ovom dijelu Slavonije. Stazom dugom 98 km obići ćete jezero Pjeskara i Raminac na području grada Lipika te jezero Pakurnovac, izletište Omanovac i Kružnu biciklističku stazu„Kuna“ kao dio Biciklističkog parka Psunj na području grada Pakraca. Jezero Pjeskara odlikuje se specifičnošću ponude ribolovnog turizma „uhvati i pusti“. Jezero Raminac u neposrednoj blizini Državne ergele lipicanaca, okruženo biciklističkom stazom, upotpunjuje turističku ponudu sportskim ribolovom. Nastavite stazom do jezera Pakurnovac, sastavnog dijela izletišta Matkovac, koji sadrži i motocross stazu. Izletište Omanovac je nezaobilazna destinacija na stazi gdje ćete uz prekrasan pogled na ravnu Slavoniju uživati u čistom planinskom zraku i rekreirati se na Kružnoj biciklističkoj stazi „Kuna“. Sva su odredišta opremljena mjestima za odmor i druženje koja uključuju natkrivene sjenice i roštilje, a nalaze se u blizini tematskih dječjih igrališta. Detaljne informacije možete dobiti na Internet stranici www.slik-lipa.com jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 61
Turizam Info 61
9.10.2013. 03:38
Post festum
2013
WEEKEND MEDIA FESTIVAL
Na ovogodišnjem izdanju najvećega regionalnog festivala oglašavanja, veliki je akcent stavljen i na turizam. Kamo to hrvatski turizam kreće do 2020. godine pokazao je panel pod imenom If you haven't been to Croatia, you're f.... idiot
Na Weekendu se mogla vidjeti odlična prezentacija radova marketinških agencija, poslušati motivirajuća predavanja poput onoga Nika Korzcaka. Ogroman interes potaknuo je panel If you haven't been to Croatia you're f.... idiot potvrđujući da baš svih zanima kamo to ide hrvatski turizam i kako će u slijedećim godinama izgledati naše strategije i planovi
62 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 62
9.10.2013. 03:38
S
vake godine krajem rujna, uz posezonske goste i zadnje znakove ljeta, Rovinj pohode kreativci, marketingaši i svi oni koji imaju bilo što za reći ili žele saznati nešto novo o velikom, zanimljivom i uvijek promjenjivom i turbulentnom području oglašavanja i medija.
Tom Buday bio je najveća zvijezda Weekenda s predavanjem o digitalnim komunikacijama u Nestleu
KAKO POKRENUTI BIZNIS, KUDA IDU TISKANA IZDANJA? Ove je godine Weekend Media Festival održan od 20. do 22. rujna, a okupio je do sada najveći broj posjetitelja, koji su tijekom tri dana imali prilike poslušati širok raspona panela i predavanja s temema koje su pokrivale televiziju, tiskane i digitalne medije i što je pohvalno, turizam u nešto većoj mjeri nego što je to bilo inače. Prvi je dan 6. Weekend Media Festivala svojim predavanjem otvorio Tom Buday, globalni šef marketinga i komunikacija s potrošačima kompanije Nestlé. Kao što se i očekivalo, interes za najvećom ovogodišnjom zvijezdom i njegovim predavanjem na temu The Nestlé Approach to Consumer Engagement in a Digital World je bio golem. Buday je objasnio globalnu marketinšku i komunikacijsku strategiju kompanije pod nazivom Brand Building the Nestlé Way, koja uključuje šest ključnih stupova, a predstavlja ujedno i strateški temelj za kompletne digitalne komunikacije Nestléa.
Širom svijeta slušamo kako su print izdanja u krizi. Novinama padaju naklade, a mnoge se i zatvaraju, no ako pogledamo priču iz drugog kuta, vidjet ćemo da su novinski brandovi ipak življi nego ikada. Sve što bi novinski brandovi trebali raditi danas, rade bolje nego ikada prije, bio je to ukratko zaključak panela pod imenom Povratak otprintanih. Kako pokrenuti posao i napraviti od toga veliku respektabilnu firmu? Jedan od načina predstavio je u svom predavanju Viktor Marohnić, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Five minutes studio. Tvrtka ima sjedište u Americi, a specijalizirana je za razvoj mobilnih aplikacija. U svom predavanju Marohnić se fokusirao na long tail market pristup koji omogućava dvadesetogodišnjacima, propalim studentima i ostalim totalnim autsajderima da postanu uspješni poslovni ljudi bez kontakata, veza, referenci i velikih klijenata. No, upozorio je da nije lako napraviti skalabilan proizvod koji nije skup i prodaje se u velikim količinama, ali upravo tome software industrija zahvaljuje titulu sexy industrije s kojom svi žele biti u doticaju.
Viktor Marohnić iz američke tvrtke Five Minutes Studio govorio je kako pokrenuti posao i napraviti respektabilnu firmu
Političke kampanje i revija agencija Na Weekendu je bilo riječi o političkim kampanjama, telekomunikacijama, marketinškim
Kakav turizam želimo?
Z
namo kakav turizam želimo: kvalitetan, integriran u hrvatsko gospodarstvo, s nekoliko elitnih punktova, ali još uvijek dovoljno masovan za postojeću infrastrukturu. Treba nam, međutim, više dodatnih proizvoda, jer se bogatiji gosti često žale na manjak izvanpansionske potrošnje, istaknuli su vodeći ljudi hrvatskog turizma na panelu pod imenom If you haven't been to Croatia you're a f.... idiot. Sadašnje brojke o turističkom prometu su dobro prolazno vrijeme s kojim možemo biti zadovoljni, ali imamo problema s promjenom koncepta, jer za to treba vremena, rekao je ministar turizma Darko Lorencin. Direktorica HTZ-a Meri Matešić smatra da je ključna prednost Hrvatske u blizini glavnim tržištima te u brojnim različitostima na malom teritoriju, što nemaju izravni konkurenti poput Grčke ili Španjolske, a s time se slaže i predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović. Posve suprotno, vrlo kritički, o hrvatskom je turizmu govorio Peter Radovich, američki TV producent hrvatskog podrijetla. Ukazao je na nedostatak propagandnih aktivnosti na američkom tržištu, a upitan o osobnim iskustvima, Radovich je rekao da je usluga u turizmu katastrofalna, a konobari uvijek ljuti,. Lorencin je dalje naglasio kako u nautičkom turizmu Hrvatskoj nedostaje 10.000 vezova u moru i 5.000 na suhom, a nužno je i proširenje postojećih marina, jer se prosječna veličina plovila povećala s 30 na 50 i više stopa. Stoga je najavio novi ciklus investicija u ACI-ju, najprije u marine u Slanom i Komolcu. Peter Radovich lošim je ocijenio i službeni hrvatski turistički slogan Mediteran kakav je nekada bio, jer misli da bi trebalo naglašavati Jadran, a ne Mediteran, a nije mu jasno što bi mladim gostima trebalo značiti kakav je Mediteran nekada bio. Lorencin je uzvratio da je slogan bio usmjeren gostima sklonijima romantici, dok je Meri Matešić podsjetila da je slogan proglašen jednim od pet najboljih u svijetu. Ipak, priznala je da se nakon deset godina potrošio, pa će nakon istraživanja tržišta koje je pokrenuto prvi puta od kada HTZ postoji, biti određen novi . Popović također nije presretan sloganom, jer je„od Kaštela do Makarske Mediteran kakav nikada nije bio“. Hrvatska je uzbudljiva i drugačija zemlja, ali problem nam je povijesno nasljeđe strukture smještajnih kapaciteta koju ne možemo brzo promijeniti, zaključio je Popović. jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 63
Turizam Info 63
9.10.2013. 03:38
najbolji INDOOR kreativac
U
sklopu Weekend Media Festivala dodijeljene su nagrade za najbolji plakat u akciji INDOOR Kreativac 2013. gdje je prvu nagradu dobila serija plakata za sezonu koncerata Zagrebačkih solista, rad Studia Grozić. Natječaj INDOOR Kreativac treću godinu zaredom organizira tvrtka B1 plakati, kako bi se odabrao najbolji i najatraktivniji rad u indoor medijima. Od prijavljenih je radova stručni žiri odabrao njih deset koji su ušli u uži izbor, a tijekom Weekend Media Festivala posjetitelji i sudionici festivala bili su ti koji su glasovanjem odabrali najbolji plakat. Kreativni direktor i fotograf na projektu nagrađene serije plakata bio je Romano Grozić, a dizajner Tomislav Leopold.
3. 2012 /201 t sezone ulićeva 6 5. koncer d, Gund eni zavo 20 sati zb gla i 2013., u Hrvatsk travnja
Srijeda
, 17.
telj:
ički vodi
Umjetn
op Marc C
pey, violon
čelo
c gudače aledij a za IvobaM rokna stu nn Mala Schui gumdaače u a-molu, op. 129 rt e b o R t za violončelo er r Konc ruckne Anton B duru i kvintet
Gudačk
u F-
. 2012/2013 poru Sezona se uz pot ostvaruje greba Grada Za
4830 822, b, tel. 01 va 6, Zagre s invaliditetom Gunduliće i osobe zavoda, ovljenici od 30%. glazbenog nti, umir popust ici, stude Hrvatskog HGM-a sti.com pokaza Blagajna 19-20 sati. Učen backi-soli Ulaznice: Kulturnog 10-13 i a vlasnici 787 ili info@zagre danom radnim od 20%, 51 popust tel. 01-48 macije: ostvaruju infor i be olisti.com Predbiljež rebacki-s www.zag
POR
TFO
LIO.
HR
Program
Amerikanac hrvatskog podrijetla Peter Radovich predstavio je svoj prvi hrvatski projekt, dokumentarac o vaterpolo reprezentaciji
agencijama u regiji i problemima s kojima se susreću te mogućnostima njihova udruživanja. Održan je i drugi po redu Balcannes - revija marketinških agencija iz regije koje su u pet minuta predstavljale svoje radove. Odličan način za upoznavanje rada i startegija agencija, naročito za one koji žele marketing prepustiti profesionalcima. Nir Korzack, voditelj sektora izvoza u Google Israel, stigao je u Rovinj na jedno od završnih predavanja. Tajna gospodarskog uspjeha Izraela, koji ima dva puta više stanovnika i četiri puta veći BDP od Hrvatske, leži u poduzetničkim startup projektima i IT sektoru. Izrael ima više tehnoloških poduzeća izlistanih na NASDAQ-u nego EU, Japan, Koreja, Indija i Kina zajedno. Izraelski poduzetnici u samom početku fokusiraju se na globalno tržište, a ne lokalno, što Korzack savjetuje i hrvatskim startupima.
Barakude i SOMO BORAC Peter Radovich predstavio je i dokumentarni film o hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji pod nazivom Barakude, njegov prvi hrvatski projekt. Film će od kraja listopada ili početka studenoga biti prikazan u četiri dijela na Novoj TV. Najveći izazov bila mu je netelevizičnost vaterpola, zbog čega film sadrži mnogo neobičnih kadrova oko bazena, ispod vode, prije i poslije utakmice, iz neočekivanih kutova. Upitan je li nakon ovog iskustva možda zainteresiran za neki novi
projekt u Hrvatskoj, Radovich je u šali odgovorio da bi rado ušao u neki projekt u turizmu, ali mu se čini da ga nakon vrlo kritičkih riječi o stanju u hrvatskom turizmu „neće primiti“. Na 6. Weekend media festivalu dodijeljene su i prve regionalne SoMo Borac nagrade za društvene mreže i mobilne tehnologije, obilježena je 20. obljetnica Presscuta, Dragan Bjelogrlić govorio je o regionalnoj suradnji u filmu, a ljudi iz novih medija o hejtanju na internetu.
Sarajevo 2014. prilika stoljeća
S
lijedeće, 2014. godine, Sarajevo slavi nekoliko obljetnica. Stotinu godina od atentata Gavrila Principa na nadvojvodu Franju Ferdinanda čime je započeo Prvi svjetski rat, trideset je godina od sarajevske Olimpijade i dvadeset godina Sarajevo Film Festivala. Biti će otvorena i nova gradska vijećnica uz koncert Bečke filharmonije, pa je tako sve ovo shvaćeno kao potencijal konkretnijega turističkog brendiranja. Iako još program događanja nije konkretno definiran, bila je ovo i prilika za istraživanje kako stanovnici regije vide Sarajevo, a predstavljena je velika biciklistička utrka Sarajevo Grand Prix koja se održava 22. lipnja 2014. a na kojoj će sudjelovati više od 200 biciklista iz 20 zemalja.
64 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 64
9.10.2013. 03:38
Buča kraljica jeseni Engleski naziv: Gourd, Squash, Pumpkin; Latinski naziv: Cucurbita maxima Duchesne
Nema povrća koje je tako veselo i atraktivno, jednostavno za uzgoj, hranjivo i zdravo, inspiracija za zabavu, ali i za ozbiljne gastronomske delicije Pripremila: Barbara Požarić
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 65
Turizam Info 65
9.10.2013. 03:38
Gastronomija
D
ebela, tanka, zelena, narančasta, žuta... Buča se u Pepeljugi pretvara u kočiju, njome se u jesen ukrašavaju gotovo čitavi gradovi, straši nas za Noć vještica. U svakom slučaju buča je multifunkcionalna, i nitko ne može poreći da ga prije svega veseli. Bilo na tanjuru, bilo u nekoj drugoj prilici.
I OPET OD AMERIKE DO EUROPE Izvorno, buča je kultura nastala iz divlje bundeve koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Prve tikve nisu bile tradicionalnoga okruglog oblika kakav poznajemo danas. Bile su puno manje, oblika kao nešto širi patlidžan, i najveća im je prednost bila da su se mogle dugo čuvati. Arheološka su istraživanja potvrdila da su se
Puno prije dolaska Europljana, Indijancima je buča bila jedna od primarnih vrsta hrane tijekom duge zime. Jeli su je prženu, kuhanu ili sušenu, a u medicini su koristili koštice, dok su se cvjetovi koristili u raznim varivima. Osušenu su buču zakapali u zemlju ili pak stavljali u posude s kukuruznim brašnom. Uz to, buča je bila i jedan od glavnih rekvizita robne razmjene. Prema njoj su se odnosili s takvim poštovanjem, da su je čak pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju. U Europu je bučine sjemenke donio Kolumbo. No, nepovjerljivi Europljani neobičnu su biljku koristili primarno za prehranu stoke, kako samo meso, tako i sjemenke. U gastronomiji su je puno više koristili europski doseljenici na američki kontinent, čak u tolikoj
Buča se može jesti od kolovoza do ožujka, no najbolja je u listopadu i studenom kada je koncentracija hranjivih tvari najviša buče sadile na područjima uz rijeke i potoke skupa sa suncokretom i grahom, prije nego što je grah zamijenio kukuruz.
mjeri da su od nje radili i pivo, a bez njezina hranjiva mesa, mnogi vjerojatno ne bi bili preživjeli prve okrutne američke zime.
S
jemenke buče su najzdravija grickalica. Kao i kod drugih sjemenki, gotovo polovinu sadržaja čine ulja koja u svom sastavu sadrže i omega 3 i omega 6 masne kiseline. Ističu se i relativno visokim udjelom proteina (oko 25 %) te obiljem minerala, osobito fosfora, magnezija i mangana, a nije zanemariv ni udio cinka, željeza i bakra. Od vitamina sjemenke bundeve su dobar izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena. Pomažu kod oboljenja prostate, regulacije visokog krvnog tlaka, napada migrene i upalnih procesa.
Uzgoj buče Indijanci su u svojim selima doveli do savršenstva, sadeći ju uz kukuruz i grah, kako bi jedna kultura podržavala drugu
Nakon Europe, buča se je kao ratarska kultura proširila cijelim svijetom. Raste na svim kontinentima, a danas poznajemo između 750 i 850 različitih vrsta buče. Svjetsku popularnost može zahvaliti Halloweenu, sveprisutnoj noći vještica koja slavi buču u gotovo svim kulturama i korijene vuče iz keltskih i kršćanskih vjerovanja, a današnji su mu zamah dali Irci 1840. u Sjedinjenim Američkim Državama, oživjevši svoj prastari blagdan.
BUČA U HRVATSKOJ U početku se buča uzgajala zbog sjemenki jer je plod imao malo mesa i bio vrlo gorak, za razliku od buče na kakvu smo danas navikli, s obiljem slatka mesa fine teksture. Botanički je buča odnosno tikva iz porodice Cucurbitacea, srodnica je lubenici, dinji i krastavcima i dosad uglavnom manje popularna od tih kultura. Velika je prednost buča brz uzgoj. Uglavnom je jednogodišnja biljka te je prilagodljiva na brze promjene. Odlikuje je brojnost sorta različitih oblika, boje, i namjene, a popularnosti je pridonijela i globalizacija prometa odnosno laka razmjena sjemena i plodova. U Hrvatskoj se buča najprije sa žitom kuhala za stočnu hranu, a kasnije se najčešće pekla, no i danas je u gastronomiji još uvijek premalo zastupljena.
66 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 66
9.10.2013. 03:39
Najukusnija je čvrsta buča, teška u odnosu na veličinu i mat boje kore. Najukusnija ima i najvišu prehrambenu vrijednost. Buče s mekom korom treba izbjegavati jer to može biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oštećena. Iako je buča za konzumaciju dostupna od kolovoza do ožujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kada je koncentracija hranjivih tvari najviša a okus najbolji. U Hrvatskoj uspjeva obična i uljna buča koja se koristi za grickanje i ulje, bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), hokaido bundeva koja je najviše zastupljena u prehrani zapadnoeuropskih zemalja i povrtna tikvica, najviše konzumirana u obliku tzv. bučnice.
zastupljena. Bundeva se može jesti kuhana u raznim juhama i varivima, pečena i to sama ili u kombinacijama te kao dodatak raznim kolačima, pitama, gibanicama, savijačama ili kao "neopasna" grickalica nasjeckana na sitne kockice ili izrezana na tanke štapiće. Može se upotrebljavati i za pripremanje raznih pekmeza, džemova, marmelada. Jela napravljena od buče izvrsno se slažu sa začinskim travama primjerice peršinom, lovorom, majčinom dušicom, kaduljom, muškatnim oraščićem i cimetom. Buča ne zna za granice, može biti gotovo sve, od juhe do deserta, od slanih delicija do kolača.
Buča je najbolja na jesen, kada je i najhranjivija. Danas na svijetu postoji čak 850 različitih vrsta buče, a u Hrvatskoj najčešće možemo naći običnu i uljnu buču, buču za pečenje (turkinju) i hokaido buču
BUČA U GASTRONOMIJI Unatoč poznatoj blagotvornosti i hranjivoj vrijednosti koje bundeve priskrbljuju našem organizmu, i dalje je u svakodnevnoj prehrani premalo
Halloween i legenda o Jacku O'Lanternu
Z
adnjega dana mjeseca listopada, 31.10. diljem svijeta se slavi Halloween ili Noć vještica. Sama riječ Halloween vuče korijene iz Katoličke crkve, iz riječi All-hallows, odnosno svi sveti. Zapravo Halloween seže u puno dalju prošlost i predstavlja keltski blagdan Samahin kojim vještice slave svoja božanstva u vidu božice starice i boga rogatog gospodara smrti. Prema drevnom keltskom vjerovanju u noći 31.10. i dana mrtvih 1.11. granica koja razdvaja svijet živih od svijeta mrtvih je najtanja. Mrtvi se te noći vraćaju posjetiti one koje su voljeli ili vratiti dugove onima koje su za života mrzili.
Najpoznatije manifestacije Ivanić grad 19. - 20. X. 2013. Bučijada Organizirani su razni zabavni sadržaji: vožnja buča-kočijom, ponijima, oldtimer motorima, eko-dvorište s bučama za djecu, igraonice i radionice, kazališne predstave, izložbe, glazbeni sastavi i prikaz tradicijskih običaja. Restorani spremaju razna jela od buča, a bira se najveća, najmanja i najorginalnija buča, najljepše uređeni štand, najbolje slane i slatke bučnice kao i ostala jela od buča. Za posjetitelje iz Zagreba vozi turističko-izletnički vlak Bučko express. www.tzig.hr
VRBOVSKO 12. - 13. X. 2013. Bundevijada Na jednoj od najvećih manifestacija s temom buče, i ove će se godine moći kušati razni specijaliteti, posjetiti prezentacija starih običaja a birati će se najmanja, najteža i najinteresantnija buča. www.tz-vrbovsko.hr
LudwigsburG, Njemačka 3. VIII - 30. XI. 2013. FESTIVAL BUČE
Mnogo je legendi o samom nastanku ovog pomalo čudnog praznika, no jedna od najpoznatijih je ona o Jacku O'Lanternu. Ovaj je Irac navodno bio notorna pijanica, koji se da bi pobjegao pred demonom popeo na drvo i napravivši križ zarobio vraga. No, napravio je pakt s vragom obećavši mu da će ga pustiti ukoliko ga ovaj više ne bude iskušavao. Kada je Jack umro, nije otišao u raj zbog pakta s vragom, no nije otišao ni u pakao. Zbog toga mu je vrag dao žar da mu osvijetli put u vječnom mraku koji je ovaj stavio u izdubljenu buču i tako napravio lampu s kojom i danas traži put u vječna lovišta.
Najveći europski festival buče. Tijekom gotovo svakoga vikenda u gradu se rade ogromne skulpture od različitih vrsta tikve, bira se najveća tikva i održava jedinstvena regata u kojoj se umjesto nekog klasičnog plovila koriste izdubljene buče. www.kuerbisausstellung-ludwigsburg.de
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 67
Turizam Info 67
9.10.2013. 03:39
SALATA OD POPEČENE BUČE
Restoran
MALA HIŽA Mačkovec
chef Branimir Tomašić Foto: Adriano Požarić
50 g svježeg kravljeg sira 1 vrganj 50 g mladog kozjeg i kravljeg sira mala čili papričica 2 lista bosiljka i kadulje, sol, papar maslinovo ulje, bučino ulje mirisni ocat, med, sok limuna
Narežemo vrganje na ploške, prethodno popečenu buču na prutiće, posložimo sireve, dodamo začinsko bilje i ljutu papričicu, te sve začinimo
68 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 68
9.10.2013. 03:39
BUČA U KUHINJI
PUREĆA ROLADICA PUNJENA POPEČENOM BUČOM, BLITVOM I MLADIM KOZJIM SIROM Pureći file stanjimo, začinimo i punimo ga. Napravimo roladicu i ispečemo
pureći file, popečena buča, malo kozjeg sira, list blitve maslac, sol, papar
Restoran
MALA HIŽA
Mačkovec
chef Branimir Tomašić Foto: Adriano Požarić
Turizam Info 55 9-2013.indd 69
9.10.2013. 03:39
BUČA U KUHINJI
NJOKI OD BUČE
500 g buče 300 g krumpira 1 jaje 2 žumanjka 50 g maslaca 150 g brašna Malo parmezana Listić svježe kadulje Bučine sjemenke Sol, papar Muškatni oraščić
Buču narežite na kockice i prokuhajte u slanoj vodi, te propasirajte. Skuhajte krumpir, protisnite kroz prešu i pomiješajte s bučom. Dodajte jaja, žumanjke, sol, papar, muškatni orašćić, maslac Umijesite tijesto i napravite njoke, koje ćete skuhati u slanoj kipućoj vodi. Temeljcu dodajte maslac, zakuhajte i dodajte listiće kadulje, te uvaljajte njoke.
Restoran
MALA HIŽA
Mačkovec
chef Branimir Tomašić Foto: Adriano Požarić
70 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 70
9.10.2013. 03:39
Tehnologija
POGLED IZNUTRA Restoran Geranium u Copenhagenu hrabrim je dizajnom interijera u kojem velika staklena stijena odvaja kuhinju od blagovaone gostima otvorio uvid ne samo u pripremu hrane, već i u higijenu kuhinje
M
alo je mjesta s tako striktnim i visokim zahtjevima higijene kao što je to slučaj s restoranskim kuhinjama. Najčešće su to mjesta koja ostaju zatvorena, i dalje od očiju gosta koji može samo naslućivati što se događa iza zatvorenih vrata. Da bi kuhar dopustio ulazak u svoje carstvo, mora biti siguran da je sve u savršenom redu, ne samo što se tiče same pripreme hrane, već i higijene. Jedan od "hrabrih" restorana, koji je svoje goste pozvao u kuhinjsko carstvo je danski restoran Geranium. Smješten na osmom katu Parken stadiona u Copenhagenu, Geranium slovi kao jedan od najboljih restorana na svijetu. Visoki nivo kuhinje diktira slavni Rasmus Kofoed, pobjednik prestižnoga kuharskog natjecanja Bocuse d'Or 2011. godine. Njegov je suvlasnik Sören Ledet, najbolji je konobar svijeta 2012. godine na natjecanju kup Baptiste. Ovaj nagrađivani dvojac odlučio je prihvatiti savjet dizajnera i u svom restoranu kuhinju i blagovaonicu odvojiti samo velikom staklenom
stijenom. Značilo je to pozvati goste da budu dio kuhinjskoga tima, da vide kako se pripremaju gastro kreacije od početka do kraja, no isto tako i da higijena kuhinje mora biti na savršenom nivou. Odabir arhitekata za projekt napravljen je po ključu da razumiju proces kuhanja i proces čišćenja. Njihov je zadatak bio ne samo osmisliti funkcionalne i atraktivne radne površine, već i odabrati sustave koji će zadovoljiti visoke zahtjeve higijene kuhinje i s druge strane uklopiti se u cjelokupan dizajn prostora. U cijeloj priči odlučili su se za jedan poseban, drugačiji pristup. Obratili su se tvrtki SCA Tork kao jednom od najvećih svjetskih proizvođača držača ručnika i dispenzerima za sapune uz ponudu da im budu partneri. Medijski partneri u promociji održavanja kuhinje čistom. Dizajneri su prostor opremili Tork Elevation držačima ručnika i dispenzerima sapuna koje je kreirao dizajner Thomas Meyerhofer, a linija je nagrađena dvjema nagradama za dizajn - iF i Red dot. www.sca-tork.com www.tork.hr
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 71
Turizam Info 71
9.10.2013. 03:39
MOBILNE APLIKACIJE iPhone
iPhone, Android
iPhone, Android
JetLag Genie
Onavo
WorldMate
Puno se teorija bavi time kako pobijediti jetlag, odnosno desinkronizaciju u organizmu nastalu kao posljedicu letenja zrakoplovom kroz vremenske zone. Naravno, gotovo nijedna nije dala neko prihvatljivo rješenje, no svi se uglavnom slažu kako je dobro prilagoditi naviku spavanja prema zoni u koju letite, i to nekoliko dana prije puta. Upravo u tome pomaže ova aplikacija. Ukucajte datum putovanja, destinaciju i uobičajeno vrijeme spavanja a aplikacija će vam postaviti personalizirane alarme kako se ne biste probudili u utorak misleći da je ponedjeljak. 2,99 USD (cca 18 Kn)
Ako vam se je ikada desilo da ste slučajno u inozemstvu greškom krenuli skidati velike e-mailove a kasnije zažalili zbog naplaćenog prijenosa podataka, ovo bi moglo biti rješenje problema. Jednom kada je instalirate, aplikacija drastično smanjuje količinu podataka potrebnu za svakodnevne stvari poput skidanja e-maila ili postanja na Facebooku. Nismo detaljno proučavali kako radi, no funkcionira, i to je najbitnije. FREE
Ova aplikacija je najbliža onome što bismo mogli nazvati osobnim pomoćnik, no za razliku od njega, ne košta ništn. Jednostavno proslijeđujete e-mailove vezane za rezervacije leta/hotela/rent-a-cara/ restorana na trips@worldmate.com, a aplikacija ih odmah generira i kreira itinerer puta. No, predlažemo da odmah krenete na premium verziju, pa ste tako sigurni da se sve odvija u realnom vremenu, i da ćete informaciju o kašnjenju leta ili promjeni gatea dobiti na vrijeme. FREE
iPhone
iPhone, Android
Windows phone
Tipulator
Hostelworld
Museums Mobile
Ako u nekoj zemlji ostavite napojnicu, uvrijedit ćete konobara. Ako u drugoj ostavite premalu napojnicu, opet ćete uvrijediti konobara. Da ne biste pogriješili, izmišljena je ova aplikacija koja će vam jednostavno matematički izračunati kolika je napojnica primjerena sukladno zemlji u kojoj se nalazite kako ne biste povrijedili društvene norme. 0,99 USD (cca 6 Kn)
Sve je više turista koji za smještaj na putovanju biraju hostele, pa za ljubitelje takvog tipa smještaja ova aplikacija sadrži popis 25,000 hostela diljem svijeta. Osim toga sadrži i više od 3,5 milijuna ocjena i mišljenja korisnika, pa će zasigurno doprinijeti odabiru dobrog, čistog i urednog hostela. FREE
Baza koja sadrži tisuće najvećih svjetskih muzeja s informacijama o stalnim postavama i gostujućim izložbama. No, osim toga, koristeći se GPS lokacijom, također će vas odvesti do muzeja u vašoj blizini ili upozoriti na izložbe koje ne biste trebali propustiti. FREE
72 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 72
9.10.2013. 03:39
Jazz Novi Sad (SRB) 6. - 9. XI. 2013.
Dogadjaji
N
a europskoj festivalskoj sceni Novi Sad čvrsto drži poziciju jednog od onih gradova koji svaki štovatelj glazbenih festivala treba posjetiti. Ne samo radi EXIT festivala, već i radi tradicionalnog JAZZ festivala koji se ove godine održava po petnaesti put od 6. do 9. XI. na više od deset lokacija u gradu Novosadski Jazz festival je priča o skromnom početku koji je prerastao i europske okvire. Uz veliki broj radionica i promocija ovaj je festival jedan od onih koji u napune koncertne dvorane. Na novosadskom festivalu gostuju najveća svjetska imena jazza poput Banny Golson Quarteta, Omara Sosa, Terencea Blancharda i mnogih drugih koji su danas sam vrh Jazz scene u svijetu. www.kcns.org.rs
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 73
Turizam Info 73
9.10.2013. 03:40
NABUR by Mikaela Dorfel
DIZAJNERSKI PORCULAN (VIŠE) NIJE SKUP Novi je proizvođač većini hotelijera i restoratera u Hrvatskoj manje poznat ili potpuno nepoznat, no ovladao je svjetskim tržištem u samo nekoliko godina, angažirajući najbolje svjetske dizajnere i tehnologe uz dostupnost najjeftinijeg energenta u industriji
Z
a proizvodnju dobrog i kvalitetnog komada porculana kojega će s ponosom koristiti najveće hotelske kuće kao Hilton, Marriott, Hyatt ili Kempinski, smatralo se da je potrebno barem stotinu ili više godina tradicije. No, pokazalo se da napredna tehnologija u službi vrhunskog dizajna može promijeniti tradicionalne stavove i dostići tradiciju, na zadovoljstvo restoratera i hotelijera diljem svijeta. Ujedinjeni Arapski Emirati kao jedan od najvećih proizvođača i izvoznika plina i nafte u svijetu, svjesni svojih prednosti u pogledu dostupnih izvora energije, 1991. godine su u pustinji na sjeveru zemlje otvorili jednu od najmodernijih tvornica keramike, RAK Ceramics. U početku su proizvodili isključivo keramičke pločice i sanitarije. Najveća prednost tvornice na golom pustinjskom pijesku bili su upravo izvori energije - nafta i plin, odnosno ono što najviše utječe na cijenu gotovog proizvoda - keramike i porculana. Unazad samo osam godina, vlasnici tvornice su se odlučili za još jedan veliki korak. Angažmanom
najboljih inžinjera iz europskih i svjetskih tvrtki koje proizvode porculan za gastronomiju te nekih od najboljih svjetskih dizajnera, RAK Porcelain je krenuo bez milosti u osvajanje tržišta. U odabiru dizajnera kao i u svemu do tad imali su najviše ciljeve. Angažirali su Finkinju Mikaelu Dörfel koja je od 1988. do 1996. godine bila direktor odjela za dizajn Rosenthala i sve su se kockice posložile. Najmodernija pogonska linija s najvećom plinskom peći za keramiku na svijetu u pogonu je već nekoliko godina bez zaustavljanja. Najbolji svjetski inžinjeri i tehnolozi uz bok najboljim dizajnerima porculana. Na kraju smo dobili jednog novog svjetskog proizvođača, koji zahvaljujući svemu navedenom nudi vrhunsku kvalitetu i moderan dizajn uz ono što danas postaje sve važnije - povoljnu cijenu. Kada se govori o povoljnoj cijeni, onda se upravo tako i misli. I do 50% povoljnije od porculana iste kategorije poznatijih europskih i svjetskih proizvođača.
Mikaela Dörfel NAGRADE 2002 iF Award 2008 Red Dot Award 2013 German Design Award
Rođena Finkinja nakon završenog studija industrijskog dizajna u Hamburgu ostaje raditi za vodećeg svjetskog proizvođača stolnog porculana Rosenthal gdje postaje i glavni voditelj. Od 1997. vodi vlastiti dizajnerski studio u Hamburgu, a od 2005. glavni je dizajner za RAK Porcelain iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za koje kreira i novu seriju NABUR s kojom dobiva najveće svjetske nagrade.
74 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 74
9.10.2013. 03:40
Gastronomija
D
Božanstvena čokolada
Čokolada nas jednostavno usrećuje. Od davnina. Danas u njoj uživamo u bezbrojnim kombinacijama. No, mnogi je najviše vole toplu, kao što ju je volio legendarni astečki vladar Montezuma... Pripremila: Jelena Androić
Turizam Info 55 9-2013.indd 75
ok je nastajao ovaj tekst, autoru se jezik neumoljivo pleo po ustima. Svi ti prizori u glavi – pa tamna, pa mliječna, pa s lješnjakom, pa meka koja se topi u ruci, pa ta hrskava korica i meka unutrašnjost, pa komadići naranče, mmm hladna, rastopljena, rasuta po nepcima... Radi olakšanja, trebalo je otići do dućana i kupiti tu čokoladu, koja od svih namirnica na svijetu vjerojatno najveći broj ljudi „muči“ na jednak način – neodoljiva je. Moglo bi se reći kako čokolada u svoj pravi zenit ulazi tek danas. Nikad kao dosad čokolada (ili njeni „derivati“) nije bila tako jeftina i dostupna, a istovremeno tako skupa da u „pravoj“ mogu uživati tek rijetki. Također, tek se nedavno s nje počela skidati stigma proizvoda koji deblja i kvari zube te izaziva ovisnost. Ne, prave kakao-masnoće su zapravo hranjive, a karijes ionako ne uzrokuje šećer već bakterije. O ovisnosti i čokoladi dalo bi se govoriti, ali ni ta ovisnost nije od onih nepoželjnih vrsta. Znanstvenici dapače sve češće pronalaze argumente u korist čokolade, od antioksidativnih svojstava koja joj se pripisuju (dakako, ako je prava) pa do prirodnog recepta protiv depresije koji sigurno nosi bar jedan od njenih mnogih kemijaklija, serotonin.
ČOKOLADA KAO NOVAC Čokolada se danas lako može uspoređivati s vinom. Granica između „prave“ i loše počela se sve drastičnije povlačiti, govori se o aromama, o sortama, o važnosti fermentacije i „odležavanja“ zrna kakaa. Kao i kod vina, važnost se počinje davati procesu koji se dešava na samim plantažama biljke a ne kao dosad u fazama obrade. Zemlja, uvjeti u kojima kakaovac raste, postaju bitni kao kad se, govoreći o vinu, govori o vinogradu. Podudarnost „čokoladne revolucije“ i revolucije u proizvodnji vina
9.10.2013. 03:40
Gastronomija je i vremenska – i kod jedne i kod druge namirnice ona se počela dešavati nakon 1970. godine. Kod čokolade je značila uočavanje važnosti odmaka od mliječnih čokolada, odustajanje od dodavanih aroma i potragu za izvornim okusom čokolade. Čak i ako je priča o tome kako su se prva zrna kakaa našla na europskom tlu legenda, ona se toliko dobro ukorijenila da je danas službeno urezana u kolektivno pamćenje. A ide ovako: Kristofor Kolumbo je, ni ne znajući što će učiniti za čovječanstvo, slučajno ta zrna prenio sa svog posljednjeg putovanja iz Amerike u Europu. Prema zapisima njegove posade, čokoladu su upoznali 15. kolovoza 1502. kad su slučajno pristali na obale današnjeg Hondurasa te presreli trgovački kanu Maya pa ga opljačkali a dio posade zadržali kao vodiče. U tom „transferu“, zavukla su se na brod Španjolaca i zrna kakaa koje vjerojatno nitko ne bi ni primijetio - jer ih Europljani nisu ni poznavali a kamo li znali za njenu važnost - da se zrna nisu počela koturati i izazvala pažnju Maya koji su ih mahnito počeli skupljati. Bio je to, naime, njihov novac. No njihovi osvajači a kasnije krvnici, ni s nosom u činjenicama nisu bili svjesni „otkrića“. Trebalo je proći dobrih 20 godina prije nego li je i na Starom kontinentu spoznata vrijednost kakao zrna. Bilo je to nakon što se, također Španjolac, Hernan Cortes, vratio s osvajačkog pohoda u Srednjoj Americi (današnjem Meksiku) i donio škrinju punu sjemenki kakaovca. On ih je pak dobio od Azteka koji su Cortesa, iz čiste zablude, dočekali kao božjega poslanika koji će ispuniti njihovo drevno proročanstvo. Cortesova je posada čokoladni napitak opisivala kao lagano pjenušavu, crvenkastu, aromatičnu ali i gorkastu tekućinu koja dobro prija. Kasnije ju je Cortes uveo kao obavezan obrok
Hernana Cortesa, španjolskog osvajača i konkvistadora Azteci i njhov vladar Montezuma greškom su smatrali svojim božanstvom Quetzalcoatlom. Darivali su ga zlatom, ali i čokoladom koju su pili toplu
Sjemenke kakovca rastu u mahuni iz koje se vade drvenom žlicom. U svakoj mahuni može biti 20 do 60 sjemenki. Svako stablo godišnje daje oko 2.500 mahuna, a za pola kilograma čokolade potrebno je oko 400 zrna kakaovca
za vojnike jer je shvatio da im daje energije za cjelodnevni rad. Nažalost, blaga Azteka, a među ostalima i čudesni kakao, stajala su te domoroce glava. U Španjolsku se, na valovima slave, Cortes vratio s kakaovcem i receptima za njegovu pripremu. Jer aztečki je vladar Montezuma II napitak od zdrobljenog kakao zrna pio spravljen s vodom i paprom, te vjerovao da ima posebnu moć. Prvi je put ova receptura isprobana i na španjolskom dvoru, a potom ju je degustiralo španjolsko plemstvo. Papar su zamijenili muškatni oraščić, med i cimet, a ograničene zalihe kakaa zadržane su na duže vrijeme unutar španjolskih granica.
KAKAOVAC, KAKAO ZRNO... I ČOKOLADA Biljna vrsta iz koje dobivamo kakao zrno zove se kakaovac. Ime je dobila tek 1753., godine kad ju je opisao prirodoslovac Carl von Linne nazvavši vrstu theobroma (hrana bogova). Domovina kakaovca sjeverni je pojas Južne Amerike, iako točna lokacija porijekla nije sigurna. Neki smatraju da je kakaovac nastao prije 10-15 tisuća godina u šumama Amazone, drugi da je nastao na sjeveroistoku Kolumbije, a treći u šumama Meksika. U svakom slučaju, odgovara mu topla tropska klima unutar 20 stupnjeva zemljopisne širine oko ekvatora, temperatura do 26
Ako se čokoladi brzo promijeni temperatura, bilo pothlađivanjem ili zagrijavanjem, čokolada cvate - na površini se njene masnoće orose No vratimo se 17. stoljeću kada tajna čokolade napokon stiže i do zemlje koja će ju kasnije omotati u najluksuznije ambalaže – Francuske. Da bi se dogodilo francusko otkriće čokolade, bilo je potrebno da se kći španjolskog kralja Filipa II, Ana, uda za francuskoga kralja Luja XIII te u miraz francuskome dvoru donese magični napitak. U narednim stoljećima upravo je ovaj narod čokoladu doveo do savršenstva, a praksu je započeo prvi francuski čokoladar u Parizu, David Chaillou koji je 1670. dobio ekskluzivnu povlasticu za proizvodnju, prodaju i distribuciju „određenog proizvoda zvanog čokolada“.
stupnjeva a nikad niža od 15, plodno tlo. Najbolje uspijeva u Brazilu, Ekvadoru, Cejlonu, zapadnoj Africi, sjeveroistočnoj Aziji, Karibima. Drvo je svijetle srebrnkastosive kore, sa svijetlozelenim listovima i crvenim, žućkastim i bijelim cvjetovima koji klijaju samo uz pomoć mušica. Tek se četiri ili pet cvjetova od njih stotinu preobrati u sjajnozelene, ovalne mahune. Unutar ploda debele, vlaknaste ljuske mahune slične lopti za ragbi - nalaze se sjemenke odnosno kakao-zrna, najčešće 20 do 60 sjemenki, obavijene sluzavom kašom. Za vađenje zrna koriste se drvene žlice, nikako metalne, zbog kemijskih reakcija. Iako je poznato čak 20-ak vrsti, od samo tri vrste nastaje 95 posto svjetske proizvodnje kakaa. To su criollo, najcjenjenija vrsta (tek 5 do 8 posto zastupljena u svjetskoj proizvodnji čokolade), forastero odnosno „kišna šuma“ koja ima gorak i kiselkast okus te je najzastupljenija u masovnoj industriji čokolade (70
76 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 76
9.10.2013. 03:40
Van Houten, Nestle, Lindt & Tobler
T
Kakaovac uspjeva na području Ekvatora, točnije u Brazilu, Ekvadoru, Cejlonu, zapadnoj Africi i na Karibima
Kvalitetna čokolada trebala bi se moći prepoznati po oštrom lomu, sjajnom izgledu, boji koja je jaka, s tonovima jantara ili smeđoljubičaste odnosno mahagonija, te po punom, zaokruženom okusu bez pretjerane slatkoće i kiselosti
posto svjetske proizvodnje), te trinitario, hibrid sa sjemenkama ljubičaste boje koji je bogat maslacem i ima jaku aromu. U posljednje vrijeme popisu se pridodaje i četvrta vrsta, nacional, koja se razvila u Ekvadoru i kažu da je kvalitetnija od forastera. Naravno, postoji i čitav niz hibrida, no koliko je izvorno zrno važno, govori činjenica da se u banci gena u Trinidadu čuva gen najstarijih oblika Theobroma kakaa. Nakon berbe, sjemenke prvo moraju proći kroz proces fermentacije, kao i grožđe, tijekom čega se pored ostalog razvijaju arome, te se mijenja i kemijski sastav zrna. Kao i kod vina, fermentacija se odvija uz posebne kvasce. Kakao zrnom bavi se svega pedesetak specijaliziranih
kompanija na svijetu na koje se oslanja većina proizvođača. Dvije najveće burze za zrno nalaze se u Londonu i New Yorku. Najveći prerađivači se pak nalaze u specijaliziranim lukama u koje stiže fermentirano zrno, pa se jedna od najvažnijih proizvodnih zona za preradu kakao zrna nalazi u Nizozemskoj u regiji Zan u blizini Amsterdama, koji je ujedno i jedna od najvećih specijaliziranih luka za kakao zrno. Nizozemska, uz SAD, Brazil i Njemačku, najveći je izvoznik kakao-maslaca i kakao praha. 13. rujna proslavili smo međunarodni dan čokolade. Vjerojatno za taj datum niste ni znali. Vjerojatno niste znali
KAKO NASTAJE ČOKOLADA
K
ako nakon fermentacije kakao zrna sadrže oko 60% vlage, a nju treba smanjiti na 7,5%, prvi korak do čokolade bit će sušenje zrnja na suncu. Osušena zrna stižu u tvornice gdje se čiste i prže, pa hlade i rafiniraju - posebni strojevi mrve ih na sitne kockice i odvajaju ljusku i primjese uz pomoć toplog zraka. Zatim se kakao melje da bi nastala kakao pasta
ri su izuma bila ključna da bi čokolada postala ono što danas o njoj znamo: bio je to izum preše za istiskivanje kakao maslaca iz zrna, zatim povezivanje mlijeka i kakaa u čokoladu, te izum stroja (konče) za dobivanje fino topive čokolade. Preša kao izum pripada Nizozemcu Conradu Johhannesu van Houtenu koji je nakon 13 godina eksperimentiranja napokon 1828. dobio fino pržen i mljeven kakao prah iz kojeg je istisnut kakao maslac. Tako se dobivala „kakao pogača“ i maslac, dvije osnovne komponente za čokoladu. Prva rebrasta čokolada nastala je zahvaljujući engleskoj tvrtki Joseph Storrs Fry & Sons koja je 1849. nadograđujući se na nizozemski metodu dobila kakao prah i pomiješala ga sa šećerom i čokoladom. Prvi je kakao prah s mlijekom pomiješao švicarski izumitelj Daniel Peter, uz pomoć slavnog Henrija Nestlea, 1875. godine. Nestle je bio kemičar, pa je znao kakao prahu, šećeru i maslacu dodati pravilno kondenzirano mlijeko koje je bilo onaj nedostajući sastojak da čokoladu učini proizvodom kakav danas znamo. Nestle pritom uopće nije „otkrivao“ mliječnu čokoladu već je tražio zamjensku hranu za bebe alergične na majčino mlijeko. Treći ključan izum bio je konča za koju je također zaslužan Švicarac, Rudolph Lindt. Konča je španjolska riječ za školjku, na koju je stroj nalikovao, a končanjem se kao mehaničkim postupkom čokolada držala u stalnom pokretu čime se homogenizirala i povezivala u finu konzistentnu masu. Najveću su kreativnost u procesu ipak iskazivali Švicarci, čiju prvu tvornicu čokolade otvara također slavni Jean Tobler po kojem poznajemo Toblerone.
odnosno kakao masa, što je i osnova čokolade. Kakao masa sastoji se od maslaca i suhe tvari, pa je jedno od drugog potrebno odvojiti. Kakao masi se dodaje šećer, kakao maslac, emulgator i najčešće vanilija, zatim se tekuća čokoladna masa podvrgava dehidraciji i oksidaciji, kao rezultat poboljšava se njena konzistencija i aroma, i tako nastaje tamna čokolada. jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 77
Turizam Info 77
9.10.2013. 03:40
ni za milijardu i jedan bizaran podatak vezan za čokoladu, poput čokoladne kuće od nekoliko katova, čokoladne kuglice s gljivama shitake i morskom solju, posebne PMS čokolade u kojoj se čokolada miješa sa čipsom od paprike(!)... Ukratko, nema te ideje koju maštovita grupa ljudi može smisliti, a da ju s čokoladom netko već nije proveo u djelo. Willy Wonka, onaj s tvornicom čokolade koja izbacuje lude proizvode, on zaista postoji. Najčešće živi u bogatim zapadnim zemljama u kojima ima prostora za oživljavanje baš svih dječjih snova koje novac može kupiti. No ono najbitnije se na sreću nije promijenilo kroz stoljeća - dobro staro zrno kakaa još je uvijek na cijeni. I stoga, živjele ludosti koje su nužne da bi nam život bio šareniji, ali jedna je – prava čokolada.
P
ČOKOLADA 21%
KAKAO MASLAC
35% UKUPNA SUHA TVAR KAKAO DIJELOVA
65%
ŠEĆER
ČOKOLADA ZA SREĆU Neki su istraživači došli do zaključka da čokolada na mozak ima utjecaj sličan opijatima – da izaziva osjećaj sreće. Kod žena je popularnija nego kod muškaraca, iako su njena afrodizijačka svojstva u počecima obilatije koristili muškarci. Posebno kad se tek pojavila, pa su ju liječnici preporučivali starijoj i onemoćaloj gospodi, a u javnim je kućama posluživana kao piće za posjetitelje, da ih potakne.
PRALINE I TRUFFLES
osljednjih je godina jednom od najvećih njemačkih atrakcija postao The Chocolate Museum u Kölnu, smješten na Rajni, u trokatnoj futurističkoj zgradi. Posjetiocima nudi povijest čokolade, te poznatu čokoladnu fontanu. Slavan je i Musee les Secrets du Chocolat u francuskom Geispolsheimu koji ima vlastito kazalište, sobu za čaj i radnju u kojoj se izrađuju darovi (uključujući i čokoladno pivo), a visoko je rangiran i Pannys Amazing World of Chocolate, Phillip Island Chocolate Factory u kanadskom Newhavenu na Phillip Islandu, gdje možete vidjeti cijeli jedan grad sagrađen od čokolade. Listi pridodajemo i ChocoStory Chocolate Museum u Brugesu u Belgiji koji na četiri kata posjetiteljima nudi i "čokoladne" filmove u muzejskom kinu, dok Museu de la Xocolata u španjolskoj Barceloni skriva ozbiljne umjetničke radove i skulpture od čokolade.
U muzeju čokolade u Kölnu nalazi se slon izrađen od 13 kilograma čokolade
K
aže se da su proizvodnji čokolade najozbiljnije od svih naroda ipak pristupili Belgijanci, koji se danas ponose dvama proizvodima: pralinama i trufflesima. Otkud praline u Belgiji? Legenda kaže da ih je donio Jean Neuhaus, iz Švicarske, 1857. godine, tako što je otvorio trgovinu u Galerie de la Reine u Bruxellesu. Posao s čokoladom razvijao se unutar obitelji Neuhaus kroz sljedeće generacije, da bi 1912. Jean Neuhaus, praunuk izvornog Neuhausa, došao do fenomenalnog izuma – punjene čokolade koja savršeno stane u usta, praline. Njegova je žena nekoliko godina kasnije praline zapakirala u posebnu kutiju, bulletin, a s njima je u bulletine zapakirala i legendu o belgijskom čokoladnom čudu.
Druga priča kazuje kako je godine 1713. gospodin Pralin, šef kuhinje u Marechal Duc du Plessy, slučajno ispustio pržene orahe u rastopljenu čokoladu. Vojvodi je poslužio novu kreaciju, ljubav je stvorena na prvi pogled, i eto - praline su proslavile 300. rođendan. Čokoladni truffle je pak nastao u Francuskoj, točno se zna i da je to bilo u prosincu 1895., u kuhinji M. Dufoura. Čokoladni zalogajčići koji zbog nepravilnog oblika podsjeća na gljivu odonda su izrasli u mala čoko božanstva. Možda čisto zbog kremaste mješavine čokolade, kreme i maslaca, što čini smjesu u koju se potom mogu dodavati različite arome (likeri, lješnjaci, kava, začini, sušeno voće...), a možda samo zbog - pakiranja.
78 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 78
9.10.2013. 03:40
Jordi Roca jedan od najboljih slastičara svijeta ambasador je Cacao Barrya
ČOKOLADA
ZA MICHELINOVE ZVJEZDICE
D
a će u 21. stoljeću gastronomija i slastičarstvo otići toliko daleko, mogli su predvidjeti samo najveći vizionari. Jedan je od njih bio Charles Barry, Francuz koji se bavio trgovinom čajem i kavom. Barry je stalno imao nove poslovne ideje, no prava mu je strast bila čokolada. Čokolade koje je nalazio u rodnoj Francuskoj ili na svojim poslovnim putovanjima nisu zadovoljavale njegov profinjen i istančan ukus pa se 1842. godine uputio u Afriku, kako bi upravo u domovini kakaovca sam pronašao i odabrao najbolja zrna, koja bi mu omogućila da napravi svoju prvu conoisieruss čokoladu, čokoladu za poznavatelje, za najizbirljivija nepca. Nakon što je Barry vidio da je uspio u nakani da napravi nešto posebno, pokrenuo je tvornicu, i počeo proizvoditi visokokvalitetnu čokoladu kao sirovinu za slastičarnice, restorane i hotele. Za one koji su kao i on, od čokolade željeli nešto više. Tijekom godina tvornica pod imenom Cacao Barry postala je sinonim za visoku kvalitetu gourmet čokolade, no prema viziji njezina stvaratelja, i kotačić koji je slastičarstvo i samu čokoladu podignuo na jednu novu razinu. Kada danas govorimo o čokoladi Cacao Barry govorimo ne samo o najvećem
proizvođaču koji opskrbljuje najbolje restorane, hotele i slastičare. Govorimo i prenošenju znanja i strasti za čokoladom. Govorimo o Akademijama čokolade koje je tvrtka pokrenula diljem svijeta. U Europi se one nalaze u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Rusiji, Švicarskoj i Španjolskoj. Na tečajevima koji traju cijele godine ovdje se uči kako ispravno raditi s čokoladom, kojim novim tehnikama pretočiti desert koji slastičar ima u glavi u pravo malo remek djelo na tanjuru, upoznaju se novi trendovi i najnovija istraživanja. Ako se zapne, tu su demonstracije on line, ali i recepti, upute i posebna podrška HoReCa kanalu, uvijek na razini za one koji žele najbolje. Mnogi su rekli kako su dobre ideje one koja nadžive prostor i vrijeme, one koje vide toliko unaprijed da postaju bezvremenske. Ideja najbolje čokolade i prenošenja znanja koju je prije više od 150 godina imao Charles Barry upravo je najveća u svojoj jednostavnosti - činjenici da svi mi najviše volimo dobru čokoladu, bilo u jednostavnom muffinu ili ekstravagantnoj torti u restoranu s Michelinovim zvjezdicama. U Hrvatskoj je zastupnik i distributer čokolade Cacao Barry tvrtka Higis. www.higis.hr
KLUB AMBASADORA CACAO BARRY Putem Kluba Ambasadora stečena se znanja o čokoladi i njezinoj upotrebi dijele i prenose dalje, kroz treninge, seminare, natjecanja i evente koji se konstantno održavaju diljem svijeta. Njegovi su članovi najznačajnija imena svjetske kulinarske scene poput primjerice braće Roca iz restorana El Celler de Can Roca u španjolskoj Gironi, koji je ove godine u izboru San Pellegrino proglašen najboljim restoranom na svijetu.
Frank Haasnoot izrađuje astečkog ratnika od čokolade
WORLD MASTER CHOCOLATE Natjecanje slastičara i majstora chocolatiera pokrenuo je Cacao Barry 2005., a održava se svake dvije godine. Ove je godine finale natjecanja od 28. do 30.10. u Parizu. Natjecanje je posvećano artističkoj upotrebi čokolade a svake godine ima glavnu temu, sada je to Arhitektura okusa. Svi umjetnici čokolade imaju zadatak proučavati nove dizajne i teksture u kojima čokolada igra glavnu ulogu, kako bi pokazali svoj talent i kreativnost. Često je upravo ovo natjecanje ono koje otvara vrata međunarodnoj karijeri.
Aktualni svjetski prvak u pripremanju čokoladnih slastica je Frank Haasnoot. Titulu na prvenstvu 2011. godine je osvojio za djelo pod imenom Ratnik, koje prikazuje Asteka u potrazi za zrnima kakovca. Skulptura izaziva najveće divljenje s obzirom da je u cijelosti izrađena tijekom samog natjecanja, savršeno izbalansirana i predstavlja vrh koji samo najveći umjetnici koji se bave čokoladom mogu dostići jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 79
Turizam Info 79
9.10.2013. 03:41
ŠTEDLJIVIJA GENERACIJA C
ijene vode i samog grijanja vode svakim danom polako ali sigurno sve više utječu na budžet i ukupne troškove u turizmu. Upravo je ušteda, u instalaciji ali i u potrošnji bila tema nedavnog HANSGROHE VIP Foruma u Zagrebu. Tijekom prezentacije predstavljeno je nekoliko novih proizvoda od kojih su dva posebno interesantna za hotele, vile i apartmane koji planiraju adaptaciju ili proširenje i pritom razmišljaju o uštedi.
BEZ RAZBIJANJA HANSGROHE Raindance Select Showerpipe moguće je direktno priključiti na postojeće priključke i time uštedjeti na dodatnim građevinskim radovima i brzini. Showerpipe dolazi u velikom broju modela i različitih cjenovnih rangova.
ŠTEDLJIVI DIZAJNER Axor Starck Organic Kolekcija dolazi s najnovijom miješalicom za umivaonik koja ima najnižu potrošnju na tržištu, samo 3,5 litre u minuti. Ostale Hansgrohe miješalice imaju potrošnju od 5 litara u minuti dok se danas na tržištu još uvijek susrećemo s jeftinijim neštedljivijim miješalicama koje imaju potrošnju i preko 7 litara u minuti
3,5 L/min
80 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 80
9.10.2013. 03:41
Cit y break
Zagreb 9. XII. 2013. Beč, Austrija
Metropolitan u Lisinskom G. Verdi: Tosca
6. XI. - 18. XI. 2013.
Matisse and the Fauves
M
uzej Albertina predstavlja 160 djela Henria Matissea i fovista a mnoga se od njih sada mogu vidjeti po prvi puta na području Centralne Europe. Henri Matisse bio je predvodnik i glasnogovornik pokreta fovizma, a godine 1905. Matisse i grupa umjetnika izlaže zajedno u "Salon d'Automne". Njihove su slike izražavale emocije često sa disonantnim bojama bez obzira na prirodne boje subjekata i izazvale sablazan. Iako je trajao samo dvije godine, pokret je bio baza modernizma a na izložbi se mogu vidjeti većinom slike upravo iz toga perioda. Osim Matiseovih tu su i djela Andréa Deraina, Mauricea de Vlamincka, Georgesa Braquea i Raoula Dufya. Cijena ulaznice: 11,90 eura Muzej je otvoren svaki dan do 6.30, srijedu do 21 www.albertina.at
L
Beč, Austrija 6. XI. - 18. XI. 2013.
Zagreb
isinski nastavlja s ciklusom Metropolitan gdje će publika moći vidjeti 10 fantastičnih opera u HD-u, zahvaljujući kojem su zagrebačkoj publici dostupne najatraktivnije operne produkcije. Ovoga puta Patricia Racette portretira strastvenu divu Floriju Toscu u Puccinijevoj vječnoj uspješnici koju je režirao Luc Bondy. Roberto Alagna pjeva ulogu Toscina ljubavnika, slikara Cavaradossija, a George Gagnidze je korumpirani i sladostrasni Scarpia. Riccardo Frizza ravnat će tom dramatičnom Puccinijevom pričom o ubojstvu, požudi i poličkoj intrigi. Cijena ulaznice: 100 Kn www.lisinski.hr
Meteor iz Ensisheima
M
26. IX. - 8. XII. 2013.
Alegorija i arkadija
I
zložba prikazuje antičke teme i motive u hrvatskoj umjetnosti 19. stoljeća. Na izložbi se tako mogu vidjeti djela Celestina Medovića, te kao posebna atrakcija Kirka Bele Čikoša Sesije koja se nalazi u fundusu Magyar Nemzeti galerije u Budimpešti. Mađarska ju je vlada otkupila na Milenjskoj izložbi u Budimpešti, davne 1896. za fundus Nacionalne galerije i od tada nije izlagana u Hrvatskoj. Predstavljen je i gotovo nepoznati veliki Bukovčev akt Andromeda iz Narodne galerije u Ljubljani, nekoliko njegovih velikih alegorijske kompozicija te veliki broj djela iz privatnih zbirki. Uz slike su predstavljene i skulpture najznačajnijih hrvatskih kipara Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Ive Kerdića i Ivana Meštrovića. Cijena ulaznice: 50 kn galerijaklovic.hr
eteorit iz Ensisheima spada u najstarije metorite pale na zemlju čiji fragmenti postoje još i danas. Pao je 7.11.1492., a padu je svjedočio samo jedan dječak - Sebastian Brant. On je detaljno opisao pad skoro 130 kilograma teškog meteorita u djelu Oluja iz Ensisheima. Slavni meteorit koji se nalazio u francuskoj pokrajini Alsace došao je vidjeti i sam njemački car prije napada na Francusku, te slavni slikar Albrecht Durer
koji ga je ovjekovječio u djelu Melancolia. Meteor je kao inspiracija poslužio i Goetheu i Julesu Vernu. Tijekom stoljeća razbijen je na manje fragmente, koji se čuvaju u prirodoslovnim muzejima u Parizu, Berlinu, Londonu i Beču, no još se uvijek najveći dio od 58,83 kilograma čuva u Ensisheimu. Upravo će taj kamen biti izložen od 15. do 18.11.2013., dok će pripadajući crteži, slike i manji dijelovi meteorita biti izloženi unutar poznate Dvorane Meteorita bečkog muzeja do 3. veljače 2014. Meteor iz Ensisheimu inače je star 40,6 milijardi godina. Muzej je otvoren sve dane osim utorka Ulaznice za jedan sat 3 eura, svaki sljedeći sat 3 eura www.nhm-wien.ac.at
jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 81
Turizam Info 81
9.10.2013. 03:41
INSIDER
OPREMA
SITNI INVENTAR
GASTRONOMIJA
TEHNIKA
Jastučnica pamuk Sastav: 100% pamuk, 140g/m2 Dimenzija: 60x80 AKCIJSKA CIJENA 13 Kn + PDV Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr
Postolje Menorca AKCIJSKA CIJENA 288 Kn + PDV KOPIN d.o.o. Tel: 051 264-171 www.kopin.hr
RASPOLOŽIVO ODMAH VELEPRODAJNA CIJENA -30% Intertekstil Stanić Tel: 01/ 2481 833 www.intertekstil-stanic.hr
SUŠILO ZA KOSU Cijena 360 Kn + PDV Saniteh d.o.o. Zagreb Tel: 01/3818 139 www.saniteh.hr
Sentencia omekšivač vode Model Budget+ 15 5.900 Kn -20% = 4.720 Kn + PDV
Model Budget+ 26 6.600 Kn -20% = 5.280 Kn + PDV Voda i zrak d.o.o. Rijeka Tel 051 403-202 www.aquapur.hr
Turizam Info 55 9-2013.indd 82
Cijene opreme u Insideru su informativne. Za sve detalje i konkretne ponude, molimo kontaktirati dobavljače.
Damastni stolnjaci u boji, nastolnjaci i salvete sa lagera
9.10.2013. 03:41
TERAN UKROĆENI CAR Barbara & Adriano Požarić
Turizam Info 55 9-2013.indd 83
9.10.2013. 03:41
Teran Znate li onaj trenutak kada jednostavno osjećate da se u nekoj sitnici krije i nešto više? Kada vidite klinca koji prepun energije trči po parku duplo brže i spretnije od druge djece. Zamišljate kako će možda baš on sutra biti novi svjetski prvak, šampion. Pitanje je da li će u pravom trenutku naići pravi trener koji će mu se posvetiti srcem i dušom, ne propuštajući priliku da od drugačijega klinca napravi nešto posebno. Takav je Teran.
P
oput divljega klinca koji ima snage trčati, no ima snage i odlutati, Teran traži svu pažnju. Od prvoga dana bujanja listova čeka vinogradara da mu podreže krila i pusti da se trs skoncentrira na samoga sebe. Puno više od drugih sorti, traži vrijeme i posvećenost. Traži da se sa škarama u rukama polagano šećemo među trsovima, kao da s njime razgovaramo. Iz dana u dan. U jednom se trenutku okrenete prema stazi između dva reda trsova, i na podu ugledate gomilu odbačenih bobica grožđa i listova koji su se osušili, dok se oko njih lagano probija trava. Bude vam žao svega toga odbačenog. Reduciranog. Pogled vam ide prema onome što je ostalo na trsu i uviđate da će to biti dobra godina i da je to trebalo učiniti.
ZAHTJEVAN I ZAHVALAN Teran voli škrtija i kamenitija tla. Odgovaraju mu i povišeni položaji. Radi visokih polifenola, prirodnih antioksidansa otporniji je na bolesti od drugih sorti. Ali je opet i osjetljiv. U samo par desetaka metara
razlike u vinogradu ponašati će se drugačije. Traži kasnu berbu. Po njega se ide zadnjega u vinograd, ali ako ga malo predugo pustite na kiši odmah će se razboljeti. Ne voli vlagu. Kao da je razmažen. Ili tako, ili nikako. S Teranom se uvijek vozite na rubu. On traži ono još nešto. Traži od vinara da bude još budniji, spremniji. Teran voli dobre trenere, najbolje vinogradare i vinare. I Moreno Coronica voli Teran. Vidite to dok korača kroz vinograd Terana od trsa do trsa. To je neki drugi odnos. Ne žuri mu se. Moreno zna da će Teran vratiti sve to vrijeme tek za par godina. Puno kasnije nego neka druga vina. Malvazija je već slijedeće ljeto spremna, Merlot je isto blizu, sezonu ili dvije kasnije. Moreno će doći do bačve Terana i istočiti malo da proba, da vidi gdje je, i s prikrivenim osmjehom zadovoljno klimnuti kao da će se to nešto desiti sutra a ne tek za koju godinu. Slovenci su osmjeh pokvarili. Zaštitili su ime teran i time onemogućili istarskim vinarima da
Kanonik Petar Stanković iz Barbana, povjesničar koji se bavio poviješću, arheologijom i prirodnim naukama, prvi je opisao istarski teran 1825. godine u djelu Teran iz Barbana
pod tim imenom prodaju u Teran u Europskoj uniji. Znači i u Hrvatskoj. Franc Arman, još jedan od onih najvećih istarskih vinara kojemu je Teran sve, koji živi od Terana i za Teran, pomalo je ljut. Nije ljut na druge skromnije vinare i institucije jer se možda dovoljno ne trude dobiti ovu bitku oko zaštite imena. Oko zaštite identiteta Istre, istarske vinske povijesti. Franc Arman je visok, jak, pomalo i grub. Kao da ga se trebate bojati, ali u njemu iskreno vidite da se ni propisno naljutiti ne zna. On je uz dobroćudan osmjeh ljut na one vinare iz susjedne Slovenije koji od Terana rade svježe vino. Teran to nije. Njemu treba treninga i odležavanje. Njemu treba pažnje. Franc nije u stvari ljut. Razočaran je. Voli pokazati što je Teran njemu uzvratio. Njegovi Terani su ono nešto radi čega se vrijedi boriti. I radi čega će se sigurno boriti mnogi istarski vinari. Ne radi imena, već radi onoga čime vas Teran nagrađuje. Priča o istarskom Teranu nije još jedna politička borba na margini velike europske političke arene
84 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 84
9.10.2013. 03:41
Brisela 21. stoljeća. Borba počinje skoro 800 godina ranije. U Udinama 1390. godine kada vlastelini prilikom posjete važnijih gostiju poklanjaju nekoliko staklenih boca Terana. U skromnim povijesnim spisima Teran u staklenim bocama je skoro jedino vino koje kraški vlastodršci spominju tijekom povijesti. Dominikanski general koji je došao u posjet Udinama 1396. dobio je na poklon 12 staklenih boca Terana. Kao i veliki ambasador austrijskih vojvodstava koji je za svoje zasluge 1411. godine na prijemu među ostalim poklonima dobio i 10 staklenih boca Terana. Teran je u srednjem vijeku bio ono nešto što je Istra dala svijetu. To je bio suvenir srednjeg vijeka. Nekoliko
Vinum Pucinum
P
od imenom Vinum Pucinum krije se najpoznatije vino Rimskoga Carstva, koje u svojoj knjizi Historium Mundi spominje Plinije Stariji (23-79 g.n.e) kao najčuvenije i najljekovitije vino onoga vremena. Ovo je glasovito vino pila carica Livija Drusilla, supruga imperatora Augusta i majka cara Tiberija, koja je upravo vinu Pucinum zahvaljivala na dugovječnosti, vitalnosti i krepkosti. Godinama se smatralo da je upravo teran Vinum Pucinum. Do danas nije znanstveno dokazano što je ustvari vinum Pucinum, no kako je Ptolemej, starogrčki kartograf i geograf opisao, vino je to koje su uzgajalo u zaljevu Jadranskoga mora uz gradić Pucinum koji se nalazio kraj današnjega mjesta Sovinjak u neposrednoj blizini Istarskih toplica. Prema tome, možemo se još uvijek nadati da je upravo teran Vinum Pucinum.
Carica Livija Drusilla
stoljeća kasnije, čak su i iz istraživačke stanice u Poreču 1879. morskim putem otpremili nekoliko sanduka Terana na daleki istok, u Bombaj.
Teran iz Barbana Pred osvit najvećega poljoprivrednog razvoja Istre, barbanski kanonik i povjesničar Petar Stanković 1825. godine u svojoj 54. godini nakon nekoliko godina priprema i proučavanja objavljuje monografiju pod nazivom Teran iz Barbana. Sve ono što je u tadašnje vrijeme bilo važno, poznato i vrijedno skupio je na jednome mjestu. Ovakav pristup i poticaj razvoju Terana tih je godina urodio razvojem Terana kao najvažnije i najvrijednije sorte istarskih vinograda. Istra je 1880. godine imala puno više obrađenih površina, a vinograda je bilo 45.000 hektara. To je deset puta vinograda nego što ih Istra ima danas. Od svih vinograda i sorti, 90% svih nasada činio je Teran. Onakav kakvoga se često sjećamo i iz posljednjih nekoliko desetljeća kada bi obilazili istarske konobe i oštarije. Pomalo trpak i miješan s Borgonjom kako bi mu dala malo svježine i pitkosti i ublažila gorčinu. Često su ondašnji vinari varirali kvalitetom. Na prestižnim vinarskim natjecanjima onoga doba osvajali su nagrade. No ipak su prevladavale loše ocjene, demotivirajuće. Kao i ocjenjivanje u Bolzanu 1886. godine na kojem je Teran proglašen kao trpko vino neodgovarajuće kvalitete. Odabranim su riječima istarskim vinarima dali do znanja - Teran je nepitak! Bile su to i godine filoksere koja je pokosila europske vinograde. Većini vinara bolest i loše ocjene su bile preveliki udarac i razlog za napuštanje ove sorte. Lakši je bio prelazak na neku drugu. Jednostavniju. Tih godina i u Poreču su se počeli ozbiljnije i stručnije baviti poljoprivredom, 1885. godine otvorena je Istraživačka stanica, danas Institut za poljoprivredu i turizam. Loše ocjene i možda obični, priprosti inat okrenuli su priču Terana u drugom smjeru. Tadašnji ravnatelj istraživačkog instituta Carlo Hugues koji proučava teran gotovo više od desetljeća u časopisu La
Bolji teran
O
ko 1850. godine Teranom je bilo zasađeno 90 posto istarskih vinogarada. U tadašnjoj porečkoj Istraživačkoj stanici, današnjem Insitutu za poljoprivredu i turizam sustavno su provođena istraživanja kako poboljšati teran, koji je zbog neznanja kako ga tretirati u vinogradu i podrumu često bivao ocjenjivan kao trpko vino, visokih kiselina. Godine 1894. godine Carlo Hugues, ravnatelj Istraživačke stanice, objavljuje članak o Teranu u Istri u časopisu La provincia dell'Istria pod imenom Comme si possa ingentilire il Terrano (Kako se može oplemeniti teran). U članku savjetuje kako poboljšati kvalitetu terana uzgojnim zahvatima u vinogradu i tehnikama vinifikacije u podrumu na osnovu iskustava dobivenih 12-godišnjim istraživanjem na sorti teran.
provincia dell’Istria objavljuje članak o načinu na koji se treba odnositi prema Teranu u vinogradu i podrumu. Već slijedećih godina zadovoljstvo se malo, pomalo vraća istarskim vinogradarima i štovateljima Terana. I sve se činilo da ide prema boljem. Puno boljem sutra. No, filoksera je pokazala zube. Već pomalo dotučene vinare koji su se polako opravljali od loših godina i loših ocjena bolest vinove loze dotukla je do koljena. Kao i cijelu Europu. Tadašnja vremena i siromaštvo utjecala su na zapostavljanje Terana. Vinogradi su zarasli. Promjenili su u sorte. Niknuli su nasadi Merlota i Caberneta koji su bili jednostavniji, svježiji. Brže su vraćali uloženo. Svako toliko tvrdoglavi istarski seljaci sačuvali su nešto Terana. Kao dijete jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 85
Turizam Info 85
9.10.2013. 03:41
se u vinogradima i podrumima s Merlotom, Cabernet Sauvignonom. No, oni su imali bolji finiš. Teran je skoro uvijek davao više, ali da bi mogao doći na stol uvijek mu je trebala pomoć Borgonje. Bio je pretrpak. Oštar, nepitak. Borgonja mu je dala ono malo energije da ga stavite na stol. Nikad nije više bio na pobjedničkom postolju. Ali još se natjecao.
IGRAČ ZA VELIKU UTAKMICU Sjećate se crnih vina koje ste nekada na stolu lokalne istarske oštarije dobili uz fini istarski pršut. Jednom riječju - nedorečena. Često
pitamo da li možemo kupiti malo vina za ponijeti. Ona ista gospođa u crnini koja nas je dočekala, ili bolje reći nije dočekala, zadovoljno se osmjehnula i dala do znanja da neće moći. To je samo za njih i njihove goste. I iz smješka gospodina na šanku shvatio sam da i on zna da ovo nije još jedan Teran iz kombinata. Ovo je vino plod njihovog rada u vinogradu. Ono nešto po čemu se vidi razlika kod malih ljudi koje vole vino od prvog dana vinograda i kroz sve duge godine podruma. Bile su to već devedesete godine. Godine koje su obilježili famozni vinari Istarske malvazije predvođeni
Već gotovo tisućljeće strpljivo čeka da se pojavi vinar koji ga neće samo posaditi. Koji će ga voljeti. Teran će mu to znati uzvratiti u trenutku kad zasja pod svjetlima najboljih svjetskih restorana i povede igru uz bok najboljim svjetskim vinima koje se samo malo razbolilo. Nadali su se da će brzo proći, Teran će sigurno ponovo jednog dana zasjati. Ratna vremena i talijanska okupacija su najgore što se desilo istarskom težaku. Bila su to vremena u kojima se više prisjećalo na trenutke kad je krumpir bolje rodio nego na vino. Možda je ta neka mirnoća, odmak od svega trebala istarskoj zemlji. Teško je danas kuditi ondašnje ljude s jedne ili druge strane motike. Lakše i ljepše je gledati na to da je Teran ipak spašen. Sreća da je ipak negdje bilo i skromnih seljaka, mudrih ljudi koji su mu se posvetili onako kako je to savjetovao Carlo Hugues pedesetak godina ranije. Vremena koja nakon toga dolaze i koja su nam poznatija pod skupnim nazivom Socijalistička i Federativna donose nam još jedan rast. Hiperprodukciju vina kroz Kombinate. Zaljevaj i beri. Što više to bolje. Kvantiteta a ne kvaliteta. Daj još, više, brže. Kao svaki dobar dečko Teran je dao sve od sebe. Trčao je, rodio je. Puno, i previše. Izmorili su ga. Natjecao
Moreno Coronica jedan je od rijetkih koji je iskreno vjerovao da je teran vino koje ima najveći potencijal od svih hrvatskih crnih sorti. Koliko je Moreno daleko odmakao, dovoljno govori činjenica da ga i sami vinari nazivaju Kraljem terana
vam je znalo biti i neugodno jer niste sve popili do kraja. Bila je tu i jedna oštarija u mjestu Trpan, na cesti od Buja prema Grožnjanu. Jesensko predvečerje i slučajan nailazak na oštariju u uličici iza autobusne stanice, u nadi da ćemo moći se malo zagrijati i počastiti se nečim finim i toplim. Neugledan ulaz i stari socijalistički šank s velikim narančastim krugovima. Domaćica u crnini briše čaše dok “kućni” prijatelj opušteno naslonjen na šank kiselo uživa u čaši crnog vina. Vjerojatno i nesvjestan što uopće pije. Na upit imate li što fino za pojesti uslijedio je prisiljeni odgovor. Pršut i kobasice, s prijekim pogledom u lijevo. Tamo se nalazila prostorija s dva drvena stola crvenim kariranim stolnjacima i istarskim ognjišćem. Lagana vatra. Toplo i mirno. Sve je bilo fino, ali crno vino, jedan kvartin, samo za probati, skoro da se nismo ni usudili okusiti. To je to. Ove je nešto drugo. Nema kiseline. Nije trpko. Ima ono nešto. Kao da ste ugledali nešto što vas je razveselilo. Pri odlasku uz plaćanje računa
trojcem Degrassi-Matošević-Kozović koji su neumorno bili bitku protiv Graševine. I pobjedili. Odnijeli pobjedu na sajamu Vinovita u Zagrebu s famoznom Kozlovićevom Malvazijom iz 1997. Imalo se igrača, išlo se u dobrom smjeru i trebalo je tako i nastaviti. Odluka je bila ispravna. Držimo se Malvazije i zavladajmo vinskom scenom. U toj uspješnoj priči uspješne Malvazije Istarske, Teran je bio igrač na klupi. Još je trebalo čekati i potruditi se. Usavršavati ga. Kao i u priči o uspjehu Malvazije Istarske i ovdje se pojavljuje ekipa. Dečki koji su znali s Malvazijom i u njoj bili odlični, ali ih je Teran ipak više držao budne. Moreno Coronica je već bio poznat i priznat po svojoj svježoj Malvaziji. No Morenu je Teran ipak bio nešto više. Reći će da je Teran u vinogradu nemoguć. Ponaša se poput kontadina, istarskog težaka kojega smo poslali na školovanje u Oxford. Za Morena Coronicu Teran je predmet najdubljeg štovanja i odraz teritorijalne pripadnosti no
86 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 86
9.10.2013. 03:41
s visokom dozom stila i elegancije. Koliko se je Moreno Coronica unio u Teran dovoljno govori da su nam gotovo svi vinari s kojima smo razgovarali dok smo pripremali ovu priču napomenuli da je upravo on Kralj Terana. Uz Morena Coronicu i Franca Armana kao najvećeg borca u borbi za Teran posebno mjesto zauzima i obitelj Bevenuti iz Kaldira nedaleko Motovuna. Otac s dva sina u Teran je unio ono nešto posebno i s ponosom na svakoj Vinistri oko njihovog se štanda stvara neka gužva koja kao da nije od običnih prijatelja, već od onih koji znaju da na kraju kod Benvenutija treba doći probati njegov Teran. Kao i u priči o Istarskoj Malvaziji u kojoj se Malvazija Antica Roxanich u režiji Mladena Rožanića pojavljuje kao jedna druga varijanta koja zorno pokazuje koliko Malvazija može
Franc Arman jedan je od onih vinara koji se je najviše angažirao oko zaštite istarskoga terana. Smatra da je Teran vrijedan borbe. Teran zna uzvratiti svaki uloženi trenutak, svaku neprospavanu noć, svaku ulioženu misao
Budućnost terana
D
a teran nije vino za igru reći će i Mario Staver, enolog i profesor na porečkom studiju vinarstva,no i čovjek koji prije svega iskreno razumije i cijeni sav trud utkan u sve ono što izlazi iz istarskih podruma. Kao i drugi koji poznaju teran, i Staver u njemu vidi budućnost koja bi svoj vrhunac trebala dostići u slijedećih desetak godina. Prvi su veliki terani ugledali svjetlo dana, nekima treba još malo “ušminkavanja”. Kada se još nekolicina vinara odluči ili usudi potruditi oko terana, da to bude značajnija brojka od dosadašnjih petanaestak, trebala bi to biti priča koja će trajati. Kakvi će to biti terani? Doktor Staver kaže kako u teranu mora ostati pomalo divlji okus, no da s druge strane bude užitan i blag i tu je njegova draž. Kada vinar tu uspije, vino je to skladnog okusa uz prepoznatljivu živost koja druga vina nemaju. jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 87
Turizam Info 87
9.10.2013. 03:42
Očuvanje istarskog Terana
P
Mladen Rožanić Teranu se posvećuje u skladu s najboljom tradicijom francuskih podruma i prema Steinbergovim metodama u vinogradu i podrumu. Rezultat - vrhunski teran koji se poslužuje u nekim od najboljih europskih restorana
dobiti potpuno drugačije tijelo u maceriranoj varijanti, tako se Mladen sa svojim dečkima u podrumu okreće i Teranu na drugi način. Vina se ovdje rade u skladu sa Steinerovim metodama u podrumu i vinogradu, s dužom maceracijom, a nakon odležavanja vina se vraćaju u velike drvene badnjeve u kojima se stabiliziraju i pripremaju za punjenje. Mladen će za Teran reći da je to vino koje ti omogućava da si uvijek na rubu. Daje ti adrenalin i vodi te da budeš još pažljiviji. Ako si bio dobar s Teranom u svakom koraku, dat će ti ono pravo. Ono nešto s čime ćeš ga moći ponosno otvoriti i dekantirati na stolu najboljih svjetskih restorana. Upravo to je Mladen učinio uz rame s najboljim vinima i pred najboljim poznavateljima vina svijeta. I Teran ga nikad nije napustio. Teran je postao Ukroćeni Car.
orečki je Institut od svoga osnivanja 1885. godine bio ključna poluga koja je kroz istraživanja i trendove te informacije koje je proslijeđivala vinarima davala veliku podršku razvoju vinarstva. U posljednjih nekoliko godina Istra je sve svoje snage usmjerila na nove tehnologije, stvaranje vrhunskuh vina i tržišno pozicioniranje, u čemu je zanemarena jedna važna komponenta, a to je stvaranje vlastitog sadnog materijala. Do sada su sadnice većinom dolazile iz talijanskoga rasadnika Rauscedo, ali u posljednjih nekoliko godina i na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču radi se na očuvanju autohtonoga istarskog terana. - Trsovi s kojih su uzeti pupovi za razmnožavanje imali su više od 50 godina i nalazili su se u vinogradima uglavnom starijih ljudi, čime je osigurano da se zaista radi o izvornom Teranu koji se već stoljećima uzgaja u Istri, pojašnjava dr. sc. Marijan Bubola, znanstveni novak na porečkom Institutu, inače stručnjak za vinogradarstvo i vinogradarske tehnike. Znanstvenici Instituta proveli su i više istraživanja raznih tehnika uzgoja Terana, kao što su rezidba na različit broj pupova po trsu, prorjeđivanje mladica, prorjeđivanje grozdova, defolijacija. Kao i prije gotovo 120 godina kada je Carl Hugues objavio svoj rad o poboljšanju terana, utvrdili su da teran za razliku od nekih drugih sorata jako reagira na primjenu tih zahvata, odnosno da će mu kvaliteta grožđa i vina znatno porasti, što potvrđuje da uz strpljenje i pažnju u vinogradu, Teran uistinu jest sorta za velike vinske priče.
Vino iz terana intenzivne je bogate tamne rubin-crvene boje s prepoznatljivim iskričavim ljubičastim odsjajem, naglašene gustoće i iznimno bogat ekstraktom. Miris je izražen, sortno prepoznatljiv, s naglašenim voćnim aromama, posebno maline i višnje
88 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 88
9.10.2013. 03:42
KROVOVI OD PALMINA LIŠĆA
S
ezona je gotova, no to samo znači da su pred nama pripreme za novu. Za sve one detalje koji će zadovoljiti gosta, a prostoru će dati onaj tako željeni wow efekt. Tvrtka Palmex upravo je za takve koji o novoj sezoni promišljaju upravi sada predstavila svoj proizvod – palmino lišće za prekrivanje krovova. Palmino je lišće izrađeno od sintetičkih materijala, potpuno prirodnog izgleda s garancijom od 20 godina. Rješenje je to koje primjenu nalazi kod bungalova, sjenica, suncobrana za plažu, terasa, bazena, cocktail barova jednako usmjereno na velike ili male objekte. Lišće je isto tako 100 posto nepropusno, za sistemom UV zaštite koji se pretvara u izvor topline pa se tako tijekom hladnijih dana terase ili objekti samostalno griju. Samo postavljanje palminog lišća može ići na bilo kakav tip krovne konstrukcije, otporno je na vjetar i lako se održava, a tijekom zime se može i po potrebi skinuti i skladištiti. Palmino se lišće proizvodi u Kanadi i može se u cijelosti reciklirati. www.palmex-international.com
Turizam Info 55 9-2013.indd 89
9.10.2013. 03:42
Homo Turisticus Edvin Jurin
managing director Weber Shandwicka grupacije McCann
BESPUĆA I ZABLUDE HRVATSKE TURISTIČKE ZBILJNOSTI Slušajući naše redovite, gotovo ritualne rasprave o turizmu, koje počinju u lipnju a završavaju u rujnu svake godine, često se upitam - znamo li o čemu u stvari razgovaramo? Što je stvarna hrvatska turistička zbiljnost?
Z
ašto? Zato jer je za vrijeme svih ovih silnih godina besplodnih verbalnih nadmudrivanja, domaći turizam doživio promjene poput vode, koja tiho teče i neumitno, milimetar po milimetar, probija tamo gdje se čini da ni najjače svrdlo ne prodire. Prolazeći i šetajući slikovito rečeno s noge na nogu nekim našim obalnim destinacijama, a preporučio bih to i našim dužnosnicima umjesto da se vozaju u skupim automobilima o čijem naručivanju po tako omiljenom modelu leasinga vode neizmjernu brigu, ustanovio sam u tom svom osobnom reality checkup-u u vizurama koje sam otprije poznavao i neke nove nizove što skrivenih, što neskrivenih začuđujuće dobro popunjenih apartmana i urbanih vila. Objekata u kojima je vlasnička čeljad iz urbanih jezgri, Zagreba, Rijeke, Splita i recimo Osijeka, zbog svojih radnih i školskih obveza prepustila svoj privremeni morski lebensraum Slovencima, Austrijancima, Česima, koji pak svaki slobodni trenutak (po modelu petak poslijepodne – ponedjeljak rano ujutro) iskoriste za oporavljajući anti – stress boravak na moru, odnosno u prirodi. Stereotipno, te smještajne jedinice i dalje nazivamo privatnim smještajem podrazumijevajući povijesni Mare & Frane zimmer frei sindrom. Prvo i prije svega – zašto i s kojim pravom koristimo izraz privatni? Zar su primjerice kompanije Valamar, Maistra, Falkensteiner ili Plava laguna u društvenom ili državnom vlasništvu? Ne, primjerenije je govoriti o individualnom smještaju ili iznaći neki drugi prikladniji pojam.
Slava rasprava i mudrovanja o turizmu pripada nadalje po ritualnom defaultu predsjednicima uprava velikih hotelskih sustava ili pak dužnosnicima, koji u otmjenim odijelima i s brižljivo zavezanim kravatama zbore o turizmu, zaboravljajući u stvari da su oni i to trenutačno, samo kvalificirana manjina u odnosu na onu tiha voda brege dere smještajnu većinu. U biti ono na što me dodir s realnošću uvjerio, jest da je Hrvatska silom teže eruptivno izraslog individualnog smještaja postala korak po korak zavidan DIFUZNI HOTELSKI RESORT. Nastao negdje uslijed pohlepe građevinskh i lokalnih lobija, a negdje i uslijed želje pripadnika srednjeg staleža da u vidu sekundarnog izvora prihoda kapitaliziraju svoje nekretnine izvan, ili čak i unutar zone svojih godišnjih odmora. Svaka kuna itekako danas dobro dođe! To nas je i dovelo do toga da nas po kriteriju osobnog vlasništva nekretnina ubrajaju u sam vrh tzv. bogatih zemalja, ma kako to sarkastično u ovoj današnjoj recesiji zazvučalo. Mare & Frane zimmer frei poduzetnici iz početka naše priče odlaze nepobitno u prošlost tipa serije Naše malo misto. Nastupa novo vrijeme i vladavina nove realnosti sve moćnije individualne turističke receptivne strukture. Znamo li što se u stvari događa? Gdje se rasipaju svi ti novci koji se iz tih kretanja generiraju? Vodimo li o tome dovoljno računa kada skribomanski produciramo stotine stranica naših strateških turističkih master i inih planova? Prilagođavamo li tome novu strukturu modela DMO i DMC sustava oliti Hrvatske turističke zajednice na svim razinama – od Glavnog ureda do razine grada i općine? Čisto sumnjam. Razuvjerite me, ako možete!
90 Turizam Info jesen 2013.
Turizam Info 55 9-2013.indd 90
9.10.2013. 03:42
Kopin o
Zamislite ugostiteljstvo beZ stolica i stolova.
Ne morate zamišljati nezamislivo. Mi razmišljamo za Vas i nudimo od ideje do realizacije. Oblikovanje interijera i eksterijera, stolovi, stolice, werzalit ploče, šankovi, sitni inventar, kompletna ugostiteljska oprema. Zametska 100A • 51000 Rijeka TEL: 051 264-171 kopin@kopin.hr www.kopin.hr
Kopin oglas 53 3-2013.indd Turizam InfoTi551/1 9-2013.indd 91 1
10.6.2013. 9.10.2013. 19:19 03:42
Od ideje do pralina
Baze i paste za pripremu sladoleda Dijabetski sladoled Soft-ice
Čokolade za slastičarstvo i praline Kreme, glazure, premazi, želatine i dodaci Smjese za biskvite, kroasane, krafne Kakao u prahu • Biljno i mlječno vrhnje
HIGIS d.o.o. Rupa 22 • 51214 Šapjane Tel 051 732 220 Fax 051 732 233 Email higis@higis.hr
Turizam Info 55 9-2013.indd 92
Čokloade i kreme Čokoladne dekoracije Kalupi za praline i čokolade
www.higis.hr
Strojevi za pasterizaciju i izradu sladoleda Kuhala za kreme Šlagomati
Projektiranje ugostiteljskih objekata Vitrine za sladoled i kolače Šankovi i retropultovi
Split 091 2020 239 Zagreb 091 3184 320 Nova Gradiška 098 340 697
9.10.2013. 03:42