Zdrave vijesti br54 by Zdrave vijesti

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATAN PRIMJERAK ● BROJ 54 SRPANJ/KOLOVOZ 2014. S SR RPA PANJ ANJ/K NJJ/K N //KOL KOL OLOV O OL LOV OVOZ OZ 2 201 014. 0 01 14 4.. ● G GODINA GO O ODI DINA D DI NA V NA VI. I I.

POVIŠENA RAZINA KOLESTEROLA

Znakovi i simptomi

LJETNA DEPRESIJA? Prepoznajte i prevladajte TESTOVI

Provjerite što znate o cjepivima, cistitisu, prehrani OČI

Kad alergeni zamute vid

Komarci Svjetski putnici i mikroteroristi KOLIKO SU OPASNI?

RAZGOVOR S POVO POVODOM: Prof. dr. sc. Mirna Šitum

Moj cilj je graditi novi i bolji svijet

sadržaj 24 Oči

Kad alergeni zamute vid 26 Provjerite

Što znate o cjepivima 28 Točno i netočno

Cistitis 29 U čemu griješite

Jeste li odabrali pravu dijetu? 31 Dječje zdravlje

Sunce (ne)prijatelj djece 32 Selektivni mutizam

Pomozite mi, šutnja nije moj izbor! 38 Problematična koža

Akne i masna koža ne vole ljeto 40 Dobar izgled

S.O.S. kritične točke 46 Znate li

Nazdraviti pivom? 48 Ljekovita priroda

Cimet za okus i zdravlje 12 Sezonske tegobe 4 Aktualno

Ususret ljetu po mojoj mjeri 8 Razgovor s povodom

Prof. dr. sc. Mirna Šitum: Moj cilj je graditi novi i bolji svijet

Ljetna depresija? Prepoznajte i prevladajte

49 Što i zašto jesti

Jela začinite zdravljem

14 Tegobe i rješenja

Pokret bez bola 17 Sustav za kretanje

Važnost preventivnog pregleda dječjeg ortopeda 18 Komarci

zdrave vijesti IZDAVAČ: Intermedia komunikacije d.o.o., Amruševa 15, Zagreb, tel. 01 4812 848; fax: 01 4812 849; imk@imk.hr; DIREKTOR: Krešimir Buljan; GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković, mirna.ljubkovic@imk.hr; LEKTURA: Ksenija Ćosović; MARKETING: Kristina Vujičić, tel. 099 7040 915, kristina.vujicic@imk.hr; FOTOGRAFIJA: shutterstock; TISAK: GZH d.o.o

Svjetski putnici i mikroteroristi, koliko su opasni? 21 Povišena razina kolesterola

Znakovi, simptomi, kada liječiti 22 Funkcije tijela

Znojenje, sve što je korisno znati I još… • 6 ZV info • 30 Djeca • 34 Naše tijelo • 36 Ljepota • 42 Prehrana • 44 vitamini.hr • 50 Humor Oglasi u ovom broju nalaze se na stranicama: 2, 7, 13, 15, 39, 43, 51, 52. Zdrave vijesti

aktualno

USUSRET LJETU PO Kako planirati odmor i izbjeći zamku preplaniranja, da u to ograničeno vrijeme ne ubacimo sve ono što smo željeli, a preko godine nismo stigli, kako izbjeći da nam odmor ne bude više gnjavaža i prisila, nego stvarni odmor? Piše Ljiljana Vukota, mag. psih. Dopredsjednica Udruge „SVE za NJU!“ Voditeljica Centra za psihološku pomoć

druga „SVE za NJU!“ primarno se brine o ženama oboljelim i liječenim od raka, no to je vrlo raznolika skupina. Žene se razlikuju po mnogo čemu: vrsti karcinoma, fazi liječenja, vremenu proteklom od dijagnoze, dobi, obrazovanju, ﬁnancijskom i obiteljskom statusu, a da ne govorimo o razlikama u željama, očekivanjima, predodžbi ljetnog odmora… Ipak, zajednička im je želja za odmorom, promjenom ambijenta i dnevne rutine. Možemo na godišnji po sistemu grlom u jagode, ali većina ima potrebu planirati ljetni odmor koji željno iščekuje. Kako ne postaviti previsoke ciljeve i ostati razočaran?

Što očekujete od odmora?

Radionice u Centru za psihološku pomoć udruge „SVE za NJU!“ dale su odgovore na niz pitanja i dilema

Zapitajmo se što nam je cilj odmora – pregršt dinamičnih aktivnosti, susreta i putovanja, bijeg od takve dinamike u mirnu luku ili nešto između? Vodimo li računa samo o željama, a manje o potrebama? Što nam zaista treba? Analizirajte neke ranije godišnje odmore i pogledajte što je bilo izvorište zadovoljstva, čime ste napunili baterije, jeste li se vratili odmorni ili vam je trebao predah i odmor prije povratka u svakodnevnu rutinu ili na posao. Je li odmor ispunio vaša očekivanja? Jeste li svoja očekivanja i plan postavili realistično? Jeste li ipak ostavili nešto trenutačnim okolnostima, raspoloženju i inspiraciji? Valja ostati otvoren jer postoji dosta nepredvidivih stvari koje ne ovise o vama (kao primjerice vrijeme), osim toga do-

pustite da nešto ostane i neplanirano, kad se dogodi, lakše ćete to prihvatiti. Neka stoga vaš plan bude otporan na vremenske prilike, pa će vam i ljetna kiša donijeti trenutak osvježenja i priliku da radite nešto što ne biste po sunčanom vremenu. Za svako pitanje pravi odgovor ovisi samo o vama i vašoj situaciji. Nema univerzalne preporuke osim – neka ovaj odmor bude po vašoj mjeri. Naravno, ako odmor ne provodite sami, morate uzeti u obzir potrebe i želje onih s kojima ga provodite. Recept je u kompromisu i pronalasku nečega što je zajedničko svima, ali pri tome ostavite slobodu drugima i uzmite slobodu da dio vremena prilagodite sebi.

Radionice Centra za psihološku pomoć U Centru za psihološku pomoć Udruge provedena su dva ciklusa radionica u programu Kako se brinuti o sebi autorica psihologinja Dušanke Kosanović i Ane Švagelj, koji su polaznice vrlo visoko ocijenile u smislu korisnosti za implementaciju u svakodnevni život. Radionice obuhvaćaju nekoliko temeljnih tema koje se tiču opuštanja, tijela i stresa, odnosa s partnerima, djecom, obiteljima i drugim važnim osobama, emocija, komunikacije i asertivnosti. Opći cilj programa jest osnažiti kapacitete polaznica te ih potaknuti na promišljanje o vlastitim obrascima na planu mišljenja, doživljavanja i ponašanja te time omogućiti stjecanje novih znanja, alata i uvida koji će im pomoći u promjeni životnih navika. Na tragu ovog programa organizirana je u lipnju radionica pod nazivom Ljeto po mojoj mjeri. Željeli smo odgovoriti na barem neka pitanja s početka teksta, potaknuti razmišljanja i dati nekoliko praktičnih i korisnih savjeta. Realizirale su je psihologinja Dušanka Kosanović, dugogodišnja suradnica u Centru i nutricionistica Udruge Margareta Bolarić. Čulo se tu puno savjeta psihologa o psihološkoj ravnoteži, slušanju drugih, slušanju svojega tijela, ali i savjeta vezanih uz izlaganje suncu i prehranu tijekom ljeta.

Vodič za planiranje odmora Donosimo nekoliko malih mudrosti koje je iznjedrila radionica, podsjetnik koji su strukturirale polaznice i voditeljice.

Zdrave vijesti

MOJOJ MJERI Odgovorite na sljedeća pitanja: ● Imam li plan za godišnji, kamo i s kim idem, što očekujem, s kim se dogovaram, što uvijek planiram, a ne realiziram – zašto? ● Postoji li nešto što uvijek želim, a ne realiziram jer partner/obitelj nema razumijevanja – pregovarat ću o tome prije odlaska na odmor. ● Je li moj plan realističan, postavljam li sebi prevelike ciljeve (smršavjet ću, vježbat ću svaki dan sat vremena, cijela obitelj mora biti na okupu svaki dan…)? ● Kako ću se izboriti za vrijeme za sebe, osobito ako sam na odmoru u staroj ulozi domaćice, kuharice, a trebam odmor od ke juhe i umaci od rajčice) i lubenica sadrže velike takve svakodnevnice? ar i citrusi količine likopena; brokula, crvena paprika, nar ● Što mi je važno: opuštanje, odmaranje, mir i bogati su vitaminom C; orasi i sjemenke vitamiosama, tjelesna aktivnost, druženja s selinama. nom E te esencijalnim masnim kiselinama. prijateljima, obiteljski susreti, izleti? slabljuje Pretjerano izlaganje suncu oslabljuje ● Čime sam bila nezadovoljna na Oprez od imunosni sustav, stoga je bitno da se prošlim odmorima, mogu li botrovanja hranom prehranom unesu selen i cink, koji lje planirati svoje aktivnosti? Ljetne vrućine pogoduju rastu i jačaju imunitet. Jedite morske Donesete li sljedeće razmnožavanju bakterija koje su arice, oraplodove, cjelovite žitarice, odluke, lakše ćete uzročnici trovanja hranom. Hranu spremite šaste plodove, grah i grašak. planirati: u hladnjak 30 minuta nakon kuhanja, ne ežim začiObogatite jela svježim ● Želim nešto prepustiti dulje od 1-2 sata. Dobro je termički obradite, icu u hladnima. Dodajte metvicu prilikama i raspoloženju. pogotovo govedinu, perad i jaja. Ribu i ni zeleni čaj, mahune, juhe, - Slušat ću svoje tijelo i morske plodove pripremajte svježe voćne salate. Bosiljak kombiopuštati se. ulovljene. Provjerite pakiranja jer se nirajte s tofuom, kus-kusom, ● Vježbat ću i graditi vještinu hrana može zagaditi i kroz rajčicom, namazima i tjestenislušanja i vizualizacije – dobro oštećenu ambalažu. nom. Koristite komorač, korijander je za odnose i ostvarivanje balani kurkumu jer hlade organizam. sa, kompromis s potrebama drugih s Dnevno biste trebali unijeti 2-3 litre kojima provodim godišnji odmor. tekućine: vodu, biljne čajeve, hladne povrtne ● Dopustit ću sebi i neke neplanirane događaje, juhe, salate. Izbjegavajte alkohol i kofeinske napitke dat ću oduška avanturistu u sebi, posao ću ostaviti na jer djeluju kao diuretik. ■ poslu najviše što mogu, ostavit ću poruku na mailu da sam na odmoru i usmjeriti poštu na suradnicu ili Cjelovite informacije o Udruzi SVE za NJU i centrima za psihološku pomoć suradnika. mogu se naći na www.svezanju.hr ● Posjetit ću liječnika prije odlaska na odmor kako Svi programi besplatni su za oboljele žene i članove njihovih obitelji. bih imala sve potrebno za nastavak liječenja i zaštitu. U Centru u Zagrebu osiguran je smještaj oboljelim ženama iz udaljenih ● Posvetit ću se više svojoj prehrani. mjesta Hrvatske za vrijeme višednevne dijagnostike ili terapije ● Brinut ću se o sebi da budem dobro.

ŽELIMO VAM LJETNI ODMOR PO VAŠOJ MJERI!

Prehrana tijekom ljeta U jelovnik uključite žuto i narančasto voće i povrće (marelice, breskve, dinja, buča, mrkva, žuta paprika), tamnozeleno lisnato povrće (blitva, špinat, raštika) bogato beta-karotenom i vitaminom E, maline, kupine, borovnice, crni ribiz, crno grožđe. Rajčica (pogotovo

E-mail: info@svezanju.hr Telefon: 01 6418 765 Faks: 01 6418 760 Adresa u Zagrebu: Kneza Mislava 10 Adresa u Osijeku: Šetalište F. K. Šepera 8b

Zdrave vijesti

»INFO

zdrave vijesti

Nova aktivnost Zaklade Ana " Rukavina" ■ Zaklada Ana Rukavina predstavila je početkom srpnja javni natječaj za dodjelu sredstava za stručno usavršavanje jednog liječnika na Georgetown Universityju u Washingtonu. Najboljem kandidatu Zaklada će pokriti sve troškove jednogodišnjeg usavršavanja na prestižnom američkom sveučilištu, a po povratku u matičnu zdravstvenu ustanovu liječnik će stečena znanja primjenjivati u svakodnevnom radu s pacijentima. Medicinski direktor Zaklade prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., ujedno idejni tvorac ove aktivnosti Zaklade, istaknuo je cilj Zaklade - omogućiti oboljelima što bolju zdravstvenu skrb u domovini, te dodao kako je ovaj natječaj još jedan korak bliže ostvarenju tog cilja. Riječima „od projekta do pokreta humanosti“ najbolje je opisao rad i sva postignuća Zaklade. Upraviteljica Zaklade Marija Rukavina pojasnila je kako ovim natječajem Zaklada proširuje spektar svojih aktivnosti i na poticanje izvrsnosti liječnika. Stručno vijeće u sastavu prof. dr. sc. Boris Labar, dr. med., prof. dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Steven Živko Pavletić, dr. med., prof. dr. sc. Srđan Verstovšek, dr. med., te prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. (predsjednik Vijeća), predložit će Upravnom oboru Zaklade najboljeg kandidata za stručno usavršavanje. Tko se može prijaviti? Na natječaj se na internetskoj stranici: http://www.zaklada-

ana-rukavina.hr/content/hr/strucno_usavrsavanje/default.aspx mogu prijaviti svi zainteresirani specijalizanti ili specijalisti internisti hematologije i drugih srodnih specijalizacija mlađi od 35 godina. Svi detalji o uvjetima dostupni su na: http://www.zaklada-ana-rukavina.hr/documents/Dokumentacija_za_prijavu.pdf Tijekom gotovo osam uspješnih godina rada Zaklada je povećala broj potencijalnih darivatelja s početnih 150 na današnjih 44 730 građana, od čega je tipizirano čak 39 259 uzoraka. Iz hrvatskog je Registra izdano ukupno 42 transplantanta za hrvatske i inozemne pacijente.

Prirodna ženska zaštita

Domaći proizvod prvi na tržištu ■ Nakon što je u svibnju predstavljen PharmaS Femipause, inovativni proizvod za ublažavanje tegoba menopauze te ujedno drugi brand razvijen od strane PharmaSovih stručnjaka, u lipnju je taj proizvod preuzeo prvo mjesto u kategoriji proizvoda za ublažavanje menopauze u Hrvatskoj. Tako je u ovoj kategoriji, koja ima veliki potencijal s obzirom na to da tek treba poraditi na osviještenosti žena o važnosti i mogućnosti reguliranja ovih tegoba, Femipause zauzeo više od 27 posto tržišta po broju prodanih kutijica, što je ujedno nešto više od 28 posto ﬁnancijskog volumena.

Zdrave vijesti

■ Svrbež, peckanje i nadraženost mogu se javiti bilo kada, a ljeti često, ponajviše uslijed pojačanog znojenja, putovanja i promjene sredine, morske i bazenske vode, kao reakcija na stres i sl. Stoga je za održanje zdrave mikrobne ﬂore vrlo važno osigurati odgovarajuću vlažnost i kiselost (pH) intimnog područja. U tome veliku pomoć pruža Femigel® – pripravak koji sadrži optimalnu koncentraciju ulja čajevca dokazane protubakterijske, protugljivične i protuvirusne aktivnosti. Femigel®, prirodno rješenje za žensku intimnu njegu i zaštitu, može se nabaviti u bezreceptnoj prodaji u svim ljekarnama, a tijekom srpnja u svim ADIVA ljekarnama i uz promotivni ljetni popust.

razgovor s povodom

Prof. dr. sc. Mirna Šitum:

Moj cilj je graditi novi i bolji svijet Ime prof. dr. sc. Mirne Šitum u Zdravim vijestima do nedavno je bilo povezano uglavnom s kožnim bolestima, prevencijom i liječenjem melanoma i ostalih tumora kože. Danas s prof. Šitum ne razgovaramo u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“, čija je predstojnica od 2000. godine, već u Uredu za zdravstvo Grada Zagreba, čija je pročelnica od 2013. godine Priredila Mirna Ljubković

Vaš rad mediji prate uglavnom otkako ste 2000. godine nastupili na mjesto ? predstojnice Klinike za kožne i spolne bolesti u KBC-u „Sestre milosrdnice“, no to nije jedino vaše radno iskustvo ? - Moje radno iskustvo je raznoliko i, usudila bih se reći, bogato koliko su to i moja, uglavnom speciﬁčna radna mjesta zahtijevala od 1985. godine. Po povratku sa studija iz Zagreba započela sam volonterski liječnički staž u Domovima zdravlja Imotski i Split, potom sam od 1986. do 1991. radila u Stanici za hitnu medicinsku pomoć u Splitu, što je pridonijelo mom formiranju u liječnika spremnog na sve izazove u hitnoj medicini, a što me je dodatno ohrabrilo Prof. dr. sc. Mirna Šitum, primarijus, dr. med., pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“, prvi je dermatovenerolog u RH koja je završila užu specijalizaciju iz dermatološke onkologije, a od tada do danas prvo je ime i u pokretanju te provođenju vrijednih projekata i aktivnosti u medicini, znanosti i zdravstvu

Zdrave vijesti

da se kao liječnik dragovoljac angažiram i u Domovinskom ratu, u profesionalnoj hrvatskoj vojsci, u IV. gardijsku splitsku brigadu. Dugogodišnji rad na hitnoj pomoći bio je iskustvo koje mi je na prvoj crti bojišnice davalo sigurnost kao i mojim suborcima. Krajem 1993. godine sam se vratila u Zagreb na specijalizaciju iz dermatologije i venerologije u Kliniku za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje sam radila do 2000. godine. Klinika na „Šalati“ je moj prvi dermatološki dom gdje sam upoznala struku u najzahtjevnijoj dimenziji, ali i dermatološku znanost u koju sam se, nakon duljeg vremena izbivanja i teške medicine, vratila. Tamo sam magistrirala i doktorirala te habilitirana na mjesto docenta sa nastavnom fakultetskom bazom na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Moj mentor i veliki učitelj g. prof. dr. sc. Ivan Dobrić (koji je i danas moja moralna i stručna „vertikala“) tada je bio predstojnik Klinike na „Šalati“ koji je iznimno poticao razvoj mojih prethodno stečenih iskustava i pružio mi je priliku da učim dio dermatologije prema kojem većina dermatologa nije imala aﬁniteta, tako sam osim dijagnostike tumora kože započela raditi i terapiju istih pomoću malih kirurških zahvata, naravno, uz kontinuiranu edukaciju u području plastične kirurgije i dermatološke kirurgije u inozemstvu. S vremenom sam se isproﬁlirala prema dermatološkoj onkologiji, a nekoliko godina nakon završetka specijalizacije, kao prvi dermatovenerolog u RH, završila sam i užu specijalizaciju iz dermatološke onkologije. 2000. godine mi je ponuđeno mjesto predstojnice Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“, funkcija koju i danas obnašam, ali primarno vodim ambulantu za dermatoonkologiju i Referentni centar za melanom MZ RH. Vašim dolaskom struktura Klinike za kožne i spolne bolesti znatno se promijenila, utječe li na rad Klinike dužnost pročelnice Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, koju obnašate gotovo godinu dana? - Odjel za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“ radom je započeo 1. rujna 1894. godine, dakle prije 120 godina. Ta najstarija te dermatovenerološkom tradicijom najbogatija ustanova na našim zemljopisnim prostorima proglašena je Klinikom 1971. godine i kroz niz godina ima svoj stručni, znanstveni i nastavni napredak

koji se od 2000. godine značajno ubrzao i danas je ukorak sa svim svjetskim trendovima u struci. Bilo bi preskromno zatajiti moju posvećenost tom cilju izvrsnosti. Iza mene su godine u kojima smo se razvijali i napredovali bez stajanja, godine u kojima nisam imala radnog vremena, godine u kojima je moj posao postao moj hobi, moji pacijenti moja inspiracija, a „stvaranje“ kvalitetnih mladih obrazovanih stručnjaka moja opsesija. Danas u Klinici radi 12 specijalista dermatologa i tri specijalizanta od kojih su dva sveučilišna profesora, a jedan u izboru za docenta, šest specijalista s doktoratom znanosti i sedam mladih kolega u tijeku doktorskog studija. Zajedno smo osnivali nove uže specijalističke ambulante i druge djelatnosti među kojima se ističu Ambulanta za dermatokirurgiju (prva takve vrste u nas), Ambulanta za dermatološku onkologiju, Ambulanta za telemedicinu i Ambulanta za psihodermatologiju. Otvorene su i druge ambulante, npr. Ambulanta za pedijatrijsku dermatovenerologiju i Ambulanta za lasersku kirurgiju. Unutar Klinike djeluju dva referentna centra: Referentni centar za melanom i Referentni centar za kronične rane Ministarstva zdravlja RH. U Klinici djeluje i Centar za teledermatologiju Ministarstva zdravlja RH. Klinika je prepoznata po nizu preventivnih javnozdravstvenih programa i projekata namijenjenih pučanstvu, a već šest godina je i adresa na kojoj je Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a, kojemu sam predsjednica. Naša Klinika je jedina dermatološka Klinika u RH koja zadovoljava uvjete ISO 9001 standarda te je

prošle godine dobila recertiﬁkaciju. Iz svega je vidljivo da je Klinika stasala u respektabilnu instituciju prepunu sjajnih ljudi i stručnjaka, kojoj mojim preuzimanjem nove dužnosti neće zaprijetiti ugroza. Naprosto, Klinika ide dalje punim jedrima. Naravno, ja se nisam odrekla mojeg rada u Klinici. I dalje sam prisutna i više od pola radnog vremena, moderiram uigrani tim i nalazim vremena i za moje pacijente, ali ne u intenzitetu kao prije godinu dana. Što je bio razlog ili motiv da dio svoje radne energije, a zacijelo i ? velik dio svog slobodnog vremena, odvojite (ili žrtvujete) za ovaj oblik društvenog rada? - Kada se poslože okolnosti u kojima se prethodno radno iskustvo i ne manje važno životno isprepletu, kada postanete prepoznatljivi po marljivosti, obrazovanju i rezultatima, i to ne samo u vlastitoj zemlji, dotaknete i ljude koji imaju širu društvenu viziju pa vas naprosto pozovu da s njima gradite novi, bolji svijet. Naravno da to iziskuje gotovo potpuno predanje poslu, ali ni prije nisam imala radno vrijeme, pa se to ni sada ne očekuje. Ne osjećam to kao žrtvu. Pa ako i jest, do sada sam više puta životom svjedočila da se bez žrtve ne može pomoći ni vlastitoj obitelji, ni voljenoj domovini, pa ni dragom gradu u kojem živite i u kojem ste sve postigli. Netko je stvoren i spreman za žrtvu, a netko nikada ne izađe iz svog uskogrudnog svijeta učmalosti i prosjeka jer se za „ništa ne isplati truditi, i sav trud je badava, jer se ionako ništa ne može promijeniti…“. No svačiji životni izbor treba cijeniti i ne komentirati ga. ➜

U Zagrebu prvi mjerači UV indeksa u Europi! Projekt „Djeluj sada!“ kontinuirano se unapređuje dodatnim aktivnostima. Stoga je, u cilju daljnjeg preventivnog djelovanja, u lipnju ove godine predstavljena projektna aktivnost „Uređaj mjerač UV indeksa na odabranim lokacijama u gradu Zagrebu“, a u suradnji Gradskog ureda za zdravstvo i Udruge za prevenciju tumora kože „Zdravi pod suncem“. Postavljeno je osam uređaja za mjerenje UV indeksa na području Grada Zagreba, i to na Športsko rekreacijskom centru Jarun, jezeru Bundek, Savskom nasipu uz Boćarski dom te na izlozima Gradskih ljekarni Zagreb na pet lokacija. Sustav u realnom vremenu daje podatke o razini UV zračenja (UV indeks) te, u ovisnosti o izmjerenom UV indeksu, prikazuje podatak o preporučenoj razini zaštite, odnosno preporučenom faktoru zaštite. Ovaj sustav će dovesti do značajnih pomaka u osvješćivanju građana o štetnom utjecaju sunčevog zračenja na zdravlje te o potrebi primjerene zaštite.

Zdrave vijesti

razgovor s povodom Postoji li u vašoj profesionalnoj ? djelatnosti dio koji biste izdvojili kao najvažniji, ili vama najdraži? - Razdoblje Domovinskog rata je obilježilo moj život. Ono je najpotresnije i najljepše razdoblje mog profesionalnog, a usudila bih se reći, i osobnog života. Ono je nesagledivo iskustvo i životna poruka. Sav moj razvoj u struci, znanosti, pa i životu nakon tog vremena je tekao potpuno drugačije. Naprosto drugim očima gledate svijet, prioritete slažete prema istinskoj vrijednosti, nakon svega što ste preživjeli i proživjeli ništa vam nije teško jer vam je pružena nova šansa na kojoj ste zahvalni… I, u konačnici, nema situacije kojom ne možete vladati ni zadatka koji vam je nedostižan ili težak. Velik dio vaših pacijenata boluje ? od neizlječive bolesti. Kako se vi osobno s tim nosite? - Tijekom rada stječete različite vještine, pa i onu kako savladati dio stresa koju stvara odnos s pacijentom, ali i spoznaja da možda zadnji puta vidite pacijenta. Učite o ljudima, pokušavate što prije prepoznati koliko istine tko može podnijeti i naizgled ostajete mirni, sabrani i dalje zračite vedrinom, a istovremenom ozbiljnošću koja daje pacijentu sigurnost do zadnjeg daha. Potpuno se predate svojim znanjem, zalažete se kao da vam je najmiliji, ali sve što je današnja znanost napravila za čovjeka ima svoja ograničenja. Smrt je nezaobilazna činjenica koja nas sve očekuje. Završetak života vaših najbližih svakome je najteži trenutak, a ako je smrt dio vaše svakodnevne profesionalne stvarnosti, kad-tad morate na to početi gledati drugačije i vratiti se na početak. Umiranje je dio životne stvarnosti. Melanom još uvijek, i po učestalosti ? i po smrtnosti, zauzima visoko mjesto među zloćudnim bolestima. Je li se nešto ipak promijenilo u posljednjim desetljećima, bilo da je riječ o dijagnostici bilo da je riječ o liječenju, daju li javnozdravstvene akcije rezultate? - U posljednja četiri desetljeća, kontinuiran porast incidencije melanoma na godišnjoj razini bilježi se gotovo u čitavom svijetu. U Hrvatskoj se od 1968. do 1995. godine učestalost melanoma povećala za 309 posto, a mortalitet za 310 posto. Prema zadnjim dostupnim podatcima Registra za rak RH, u Hrvatskoj je u 2011. godine zabilježeno 527 novooboljelih od melanoma, a stopa incidencije iste godine bila je ukupno

10 Zdrave vijesti

12,3/100 000, odnosno 13,2/100 000 za muškarce i 11,5/100 000 za žene. Melanom je prema učestalosti pojavljivanja, među malignim tumorima na 11. mjestu te predstavlja oko tri posto svih malignoma kod žena i dva posto svih malignoma kod muškaraca u Hrvatskoj. Prosječna životna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je 5060 godina. Posljednjih desetljeća melanom se sve češće dijagnosticira u mlađih osoba u dobi od 25 do 40 godina, a rijetko u djetinjstvu. S druge strane, produljeno preživljenje bolesnika s melanomom u zapadnoeuropskim zemljama posljednjih godina pripisuje se ranom prepoznavanju melanoma. U Hrvatskoj je, u odnosu na te zemlje, mortalitet viši iako je incidencija jednaka ili niža nego u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama. Od 2008. godine pridruženi smo član Euromelanoma Day organizacije Europske akademije za dermatologiju i venerologiju te redovito velik broj dermatovenerologa u cijeloj Republici Hrvatskoj sudjeluje u edukativnoj kampanji uz besplatne preglede na dan obilježavanja Euromelanoma dana. Zatim, u sklopu projekta „Djeluj sada“, koji provode Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba, Ministarstvo zdravlja RH i Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba, provedene su brojne edukacije medicinskih djelatnika i odgajatelja u dječjim vrtićima. U planu je edukacija u nižim i višim razredima osnovne škole, a upravo je u tijeku postavljanje UV mjerača na frekventnim područjima u Gradu Zagrebu koji pokazuju vrijednost UV indeksa u realnom vremenu i preporučeni faktor zaštitnog sredstva s obzirom na vrijednost istog. U projektu je surađivala i udruga „Zdravi pod suncem“ koja je nedavno osnovana od strane zdravstvenih djelatnika dermatologa, a sve u svrhu promicanja odgovornog ponašanja na suncu i prevencije tumora kože. poduzima Gradski ured za ?Što zdravstvo? - Projekt edukacije o zaštiti od sunca od najranije dobi „Djeluj sada“ provodi Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo već sedam godina, a u suradnji s Klinikom za tumore i Klinikom za kožne i spolne bolesti Kliničkoga bolničkoga centra „Sestre milosrdnice”, Referentnim centrom za melanom MZ RH, Zagrebačkom ligom protiv raka, Klinikom za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a uz potporu Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici

Hrvatskoj. Po prvi puta ove godine akciju su podržali i gradski domovi zdravlja (Istok – Zapad - Centar). O značaju projekta „Djeluj sada!“ za građane grada Zagreba govori činjenica da je Hrvatsko društvo za sigurnost pacijenata dodijelilo u prosincu 2013. godine prvu Godišnju nagradu za 2013. godinu za uspješnu provedbu projekta „Djeluj sada!“. U okviru projekta do sada je izravno obuhvaćeno preko 30 000 korisnika uz šire djelovanje prema općoj populaciji informacijskom kampanjom te organiziranim preventivnim pregledima madeža za ciljnu skupinu (šira zajednica s posebnim naglaskom na vulnerabilne skupine građana; starije osobe, kronični bolesnici, trudnice i djeca). Tako smo tijekom 2013. godine proveli edukaciju zdravstvenih voditelja (60) u dječjim vrtićima na području grada Zagreba, kako bi oni mogli neposredno prenositi svoja znanja djeci, roditeljima i odgajateljima u cilju zaštite i očuvanja zdravlja djece od prekomjerne izloženosti štetnim sunčanim zrakama. U svibnju 2014. realizirali smo drugu fazu projekta „Djeluj sada!“ te proveli edukaciju 600 odgajatelja o zaštiti djece od sunca od najranije dobi u svim vrtićima na području grada Zagreba. Osim spomenute edukacije, provodimo i aktivnosti informiranja putem edukativno-informativnih materijala te aktivnost prevencije. U okviru aktivnosti informiranja u sve vrtiće na području grada Zagreba, na 400 oglasnih površina, postavljen je edukativni poster. Izrađena je i edukativna brošura „Savjetnik o suncu“ za odgajatelje i roditelje te zabavno – edukativna bojanka za djecu. Kako bi cijela akcija imala poveznicu, organizirali smo svakoj vrtićkoj grupi donatore proizvoda prilagođenih dječjoj koži za zaštitu od sunca s odgovarajućim zaštitnim faktorom SPF 50+ te nekoliko primjeraka uzoraka dječjeg proizvoda za zaštitu od sunca SPF 50+, čime bismo osigurali sigurnu svakodnevnicu za vrijeme boravka djece u vrtiću na otvorenom prostoru. Ove godine smo obuhvatili 219 dječjih vrtića, 35.404 djece odnosno 1477 vrtićkih skupina. Intencija je postići nužnu razinu svjesnosti o pravilnom ponašanju na suncu. U okviru projekta „Djeluj sada“ provodimo najposjećeniju javnozdravstvenu preventivnu kampanju Grada Zagreba „Organizirani besplatni pregledi madeža - bez uputnice uz prethodnu najavu“, a za koju smo zbog velikog odaziva građana od ove godine prvi puta angažirali i dermatologe Gradskih domova zdravlja. Pregle-

dima smo obuhvatili 650 građana, dok je obuhvat u posljednjih sedam godina bio 3100 građana. Dodatna vrijednost cjelokupnog programa je i edukativna kampanja koja se provodi kontinuirano putem informativnoedukativnih plakata. Plakati su postavljeni ispod uređaja za mjerenje UV indeksa u svim zdravstvenim ustanovama na području grada, vozilima javnog prijevoza te u privatnim i gradskim ljekarnama, što čini približno tisuću lokacija tijekom ljetnog razdoblja. Posebno je važan zdravstveni, društveni i ekonomski aspekt ove akcije koju Grad Zagreb provodi kao prvi (i zasad jedini) u Hrvatskoj, na korist svih svojih građana, ali i turista. Unatoč teškoj ﬁnancijskoj situaciji u Hrvatskoj Grad Zagreb ? pronalazi sredstva i način za brojne javnozdravstvene akcije, prepoznaju li građani odazivom i reakcijama napore koji se ulažu u te akcije? - Grad Zagreb ulaže iznimne napore kako bi se osigurale dodatne usluge građanima sukladno potrebama zajednice. Vodi se računa o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje ljudi, ali i utjecaju drugih socijalnih odrednica

koje djeluju na zdravlje. Sve akcije usmjerili smo na smanjenje vodećih javnozdravstvenih prioriteta. Zdravstvene potrebe građana od posebnoga interesa za Grad Zagreb su promicanje zdravlja, prevencija bolesti, rano otkrivanje bolesti, dijagnostika, liječenje i rehabilitacija kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, bolesti dišnog sustava, zloćudne novotvorine, šećerna bolest, ozljede i trovanja, mentalno zdravlje, zaštita i očuvanje oralnog zdravlja, pretilost), suzbijanje i sprječavanje zaraznih bolesti, cijepljenje i osiguranje zdravog okoliša. Mislimo da i ranije spomenuti veliki odaziv na akcije govori da su građani prepoznali napore koje ulažemo. Čak možemo reći da smo građane malo i razmazili jer se često događa da ne žele otići po uputnicu da bi obavili redoviti preventivni pregled, nego čekaju pojedine godišnje akcije Grada Zagreba kao što su pregledi madeža, spirometrija, denzitometrija. Nakon Centra za preventivnu medicinu slijedi Centar za zdravlje ? mladih i još...? - Niz programa/projekta osigurali smo kao nadstandard iz Proračuna Grada Zagreba. Ako govorimo o dostupnosti preventiv-

U Hrvatskoj se još uvijek melanom često dijagnosticira u uznapredovanom stadiju. Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora zajedno s Referentnim centrom za melanom MZ-a RH posljednjih deset godina organizira brojne javnozdravstvene projekte koji uključuju besplatne dermatološke preglede.

nih usluga široj skupini građana, važno je istaknuti projekt „Centar za preventivnu medicinu“ NZZJZ-a „Andrija Štampar“. Kontinuirano se unapređuje dostupnost usluga mladima te vjerujemo da će i osnivanje ustanove „Centar za zdravlje mladih“ značajno doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju mladih o zdravim načinima života, zdravstvenoj zaštiti i reproduktivnom zdravlju, prevenciji nasilja i drugim suvremenim problemima ovisnosti (psihoaktivne tvari, alkohol, kocka, internet). Kroz Centar ćemo nastojati pridonijeti smanjenju rizičnih ponašanja, nastojati utjecati na predrasude, društvene norme, znanje i stavove, poticanje asertivnosti i poštivanje prava svake osobe, a i sama lokacija Centra bit će dostupna mladima. Vrlo je važno ugodno okruženje, u kojemu će se mladi osjećati sigurno, a koje će im biti prijateljski nastrojeno, dostupno i privlačno, što će i biti jedan od osnovnih obilježja Centra, dok će usluge svih djelatnosti Centra biti u potpunosti besplatne uz poštivanje prava svake osobe. U suradnji sa Savjetom mladih Grada Zagreba, koje je savjetodavno tijelo Gradske skupštine Grada Zagreba, trenutno radimo na pripremi „Info-vodiča za mlade“. Info-vodičem objedinit ćemo sve programske aktivnosti o zdravstvenim uslugama koje provodi i sufinancira Gradski ured za zdravstvo za ciljnu skupinu mladih osoba (15 - 30 godina). Početkom jeseni planiramo najaviti te započeti provedbu programa „Kontinuirana edukacija o epilepsiji za nastavno osoblje osnovnih i srednjih škola te edukacija zdravstvenih voditelja u odgojno-obrazovnim ustanovama na području grada Zagreba“ te programa „Kontinuirana edukacija o epilepsiji za učenike osnovnih škola na području grada Zagreba“. Javni natječaj za sufinanciranje programa promicanja zdravlja koje provode udruge i druge pravne osobe raspisat ćemo u zadnjem kvartalu 2014. Godišnje sufinanciramo preko 150 najkvalitetnijih programa/ projekata. Važno je istaknuti da smo aktivni i u korištenju EU bespovratnih sredstava te prijavi na otvorene EU natječaje. Trenutno čekamo rezultate za dva prijavljena EU projekta u kojima Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, sudjeluje kao glavni partner. Projekti su također od posebnog značaja za unapređenje dostupnosti usluga romskoj populaciji na području grada te za poboljšanje dostupnosti usluga osobama s ■ duševnim smetnjama. Zdrave vijesti 11

sezonske tegobe

Ljetna depresija? Prepoznajte i prevladajte Mršavite, nemate apetita, nemirni ste, izdaje vas i raspoloženje? Možda je riječ o ljetnoj depresiji – znate li uopće da postoji?

jeskobu i depresiju najčešće povezujemo s jeseni i zimom, odnosno nedostatkom prirodnog svjetla. Istina, tada se smetnje javljaju češće, ali postoji i ljetna tjeskoba i depresija. Osjećate da vam nedostaje energije, nemirni ste, skloni ste tmurnim raspoloženjima, spavate dovoljno, no ipak ustajete umorni, ne uživate u hrani koju inače volite...? Tipično zimsko raspoloženje – rekli bi oni koji zanemaruju činjenicu da postoji i ljetna tjeskoba i depresija. Po simptomima se zimska i ljetna depresija podosta razlikuju, a razlikuju se i po poznavanju i znanstvenom tumačenju tegoba kojima je praćena. Dok se o zimskoj depresiji poprilično zna, ljetna depresija nije proučena, a mnogi i negiraju njeno postojanje. Prema mišljenju dr. Normana Rosenthala, autora knjige „Žeđ za svjetlom“, čak svaka dvadeseta osoba boluje od ljetne depresije, a energiju i životni elan pronalazi tek s dolaskom jeseni. Uglavnom je riječ o stanovnicima zemalja s dosta sunca, mediteranskih i južnih zemalja, a ne o stanovnicima Sjeverne Europe ili SAD-a.

Kako se očituje Smetnje ljetne depresije razlikuju se od smetnji zimske depresije. Osobe koje pate od ljetne depresije gube apetit, manje jedu i mršave u ljetnim mjesecima. To je velika razlika u odnosu na zimsku depresiju koja otvara apetit i

Nije samo zima za gunđanje. Možda ste i vi među onima koji se zimi osjećaju bolje nego ljeti? Potražite pomoć! 12 Zd 12 Zdrave Z dra rave ve vvij vijesti ijesti ijijes essttii

povećava tjelesnu težinu. Sljedeća razlika je nemir, osoba koja pati od ljetne depresije uzbuđena je i nemirna, dok je simptom zimske depresije obamrlost i utučenost. I suicidne misli češće su u ljetnoj nego u zimskoj depresiji. Najteži dani u ljetnoj depresiji su dani velikih vrućina i žarkog sunca, dok su u zimskoj depresiji najgori tmurni dani bez sunčeva svjetla.

Kada i koga pogađa Ljetna depresija (engl. summer blues) javlja se već u svibnju, kad prijatelji odlaze na putovanja, planiraju i odlaze na godišnje odmore, trgovine mijenjaju radno vrijeme, manje je kulturnih događanja, mijenja se uobičajeni ritam života koji kao da se usporava, da bi ponovno „oživio“ u jesen. Javlja se strah od praznine, osjećaj usamljenosti, napuštenosti. Ljetna depresija najviše pogađa žene starije od 35 – 40 godina. Poput zimske depresije i ostalih sezonskih promjena raspoloženja, i ljetnoj depresiji uzrok su klimatske promjene. U ovom slučaju (pre)više prirodnog svjetla i sunca, visoke temperature i vlažnost zraka. Posebno značajan čimbenik je sunčevo svjetlo,

odnosno dugi dani i intenzivno svjetlo. Stručnjaci to objašnjavaju povezanošću očiju s centrima u mozgu koji, na osnovi podražaja koje primaju, proizvode melatonin, hormon koji izlučuje epiﬁza. Pretpostavlja se da u osoba koje pate od ljetne depresije postoji poremećaj funkcija mrežnice oka, zbog čega dolazi do neželjene reakcije na svjetlo, a slijedom toga i do neželjenih promjena raspoloženja poput napadaja panike koji se javljaju nekoliko dana prije ili na sam dan odlaska na godišnji odmor.

Da lakše podnesete ljeto Najbrže rješenje su antidepresivi koje propisuje liječnik nakon opsežnog razgovora i pregleda. No postoje i mali trikovi koji mogu olakšati stanje: - boravite u rashlađenom prostoru (ali pazite da ne bude prevelika razlika u temperaturi zraka u prostoriji u kojoj boravite i vanjskog zraka) - tuširajte se mlakom (prohladnom) vodom - ljeto, ako možete, provodite u planinama ili kontinentalnom dijelu, u zelenilu, okruže■ ni svježinom.

podsjetnik

Minerali koji i zašto nam trebaju Sadrže ih namirnice, ali najčešće ne u količinama koje su organizmu potrebne. Podsjećamo vas na to koji su nam minerali i zašto potrebni

oput vitamina, nužni su za vitalne procese metabolizma, a naš ih organizam ne proizvodi. Osjećaj umora, nedostatak snage ili loše raspoloženje samo su blaži simptomi nedostatka nekih minerala. Posebno su važni ljeti jer ih tijelo znojenjem znatno gubi. Selen. Snažan je antioksidans, važan za vitalne funkcije organizma. Ima višestruko djelovanje, a posebno je koristan u usporavanju procesa starenja. Prema nekim istraživanjima povećava stvaranje enzima glutationa koji uništava slobodne radikale, stoga je i dobio naziv minerala mladosti. Kalij. Važan je za razvoj, mišićne funkcije i za održavanje pravilne pH vrijednosti tjelesnih tekućina. U spoju s natrijem odgovoran je za eliminaciju iskorištenih tvari i stanica. Stimulira enzime koji su važni za procese metabolizma. Cink. Stimulira funkcije proteina u procesima cijeljenja tkiva, a sudjeluje u najmanje 150 enzimskih funkcija, vrlo je bitan za pravilne funkcije staničnih membrana. Magnezij. Sudjeluje u svim biokemijskim procesima, a posebno je važan za sintezu proteina i nukleinskih kiselina. Štiti stanice od slobodnih radikala te time usporava procese starenja. Željezo. Esencijalna je komponenta hemoglobina koji provodi kisik u sva tkiva. Natrij. Posrednik je u enzimskim procesima, važan je za pravilno funkcioniranje živčanog sustava, regulira razinu tekućina u organizmu. Kalcij. Najzastupljeniji je među mineralima koji se nalaze u ljudskom organizmu. Važan je za stvaranje i čvrstoću koštane mase, za pravilan rad mišića i srca. ■ Zdrave vijesti 13

tegobe i rješenja

Pokret

bez bola Želite aktivno provesti ljeto. Što poduzeti da vas mišići i zglobovi ne iznenade neugodnim bolovima? etnja, hodanje, plivanje, bavljenje sportom i putovanja... ljeto je vrijeme veće aktivnosti, ali i opuštenosti. Veća aktivnost i manji oprez povećavaju opasnost od ozljede. Ali i bez ozljede, mišići i zglobovi nenavikli na kretanje mogu nas iznenaditi neugodnim bolom koji je rezultat prekomjerna opterećenja. Tegobe mišića i zglobova poznaju najbolje oni koji tijekom godine većinu dana provode sjedeći i željno očekujući dane odmora, te zaboravljaju da je za svaku aktivnost, a posebno sportsku, potrebna priprema. Želja za gibanjem na otvorenom zraku za svaku je pohvalu, ali izostane li priprema, naše tijelo postaje laka meta za uganuća zglobova, upale mišića, istegnuća mišića i tetiva… Takve tegobe i ozljede moguće su cijele godine, no ljeti smo im svi izloženi više. Osim što je važno čim prije reagirati na svaki osjećaj bola i nelagode, jer pravilno zbrinjavanje ozljede u prvih nekoliko sati uvelike skraćuje duljinu oporavka, tegobe s mišićima, tetivama i zglobovima moguće je i spriječiti. Akutne ozljede treba hladiti, posebno one popraćene oteklinom. Hladnoća smanjuje osjet bola i ograničava cirkulaciju krvi na ozlijeđenom mjestu te time pomaže smanjiti oteklinu.

Što nakon ozljede Nakon ozljeđivanja potrebno je bolno mjesto hladiti, odmarati i osloboditi opterećenja. Odmor i rasterećenje potrebni su kako se ozljeda ne bi zakomplicirala i pogoršala te kako bi se tijelo oporavilo i lakše prevladalo ozljedu i oporavilo se. Hlađenje ublažava bol, ali led nikad ne

14 Zdrave vijesti

stavljajte izravno na kožu. Ledeni oblog stavite na gazu ili presavijenu platnenu krpu i nikad ga ne držite dulje od 20 minuta. Umjesto hlađenja ledom i ledenim oblogom znatno je bolje i praktičnije rješenje sredstvo koje sadrži rashlađujući mentol. Bol ublažava i bandažiranje – kompresija koja smanjuje rast otekline, no kompresija ne smije biti prejaka. Previše stegnut zavoj onemogućit će cirkulaciju i stvoriti nove probleme. Ozlijeđeno mjesto rasteretit ćete i tako

da ozlijeđeni dio tijela postavite u povišen položaj, idealno bi bilo ozlijeđeni dio tijela postaviti tako da bude iznad razine srca.

Ne žurite Za potpuno ozdravljenje treba vremena. Već nakon dva dana, ako su pravilno zbrinuti, otekline, uganuća i hematomi počinu cijeliti, a taj se napredak i osjeti i vidi. Ipak, strpljenje je nužno jer za potpuno izlječenje treba vremena. Izlječenje nakon splašnjavanja otekline

uvelike ovisi o pravilnoj cirkulaciji. Cijeljenje nije moguće požuriti, ali ga je moguće usporiti i zakomplicirati ako prerano opteretite ozlijeđeni dio tijela. Sve dok osjećate bol i u stanju mirovanja, dok se odmarate, ne vraćajte se sportskim aktivnostima. Tek kada bol potpuno nestane, možete početi vježbati ili raditi samo manje zahtjevne vježbe, one koje ne opterećuju ozlijeđeni dio tijela. Osjetite li bol pri vježbanju, prekinite i odmorite se. Intenzitet vježbanja pojačavajte postupno, tek kad više ne osjećate bol.

Koliko vremena treba Vrijeme cijeljenja neke ozljede ovisi o vrsti i intenzitetu ozljede, stanju organizma, životnoj dobi, tjelesnoj težini i pokretljivosti, eventualnim bolestima te o tretmanu ozljede. Ipak, postoji općenita procjena prema kojoj je za osobu prosječne tjelesne visine i težine potrebno: ● srednje jako nagnječenje: pet dana ● istegnuće mišića: od pet dana do nekoliko tjedana, ovisno o težini ozljede i dijelu tijela koji je ozlijeđen ● uganuće gležnja: od tri do šest tjedana ● iščašenje ramena (srednje jako): od sedam do četrnaest dana ● prijelom prsta ili palca: od tri do pet tjedana. Sportašima i tjelesno aktivnim osobama ozljede brže prolaze, a razlog tome je bolja cirkulacija krvi. Ozljede sporije prolaze u kroničnih bolesnika, osoba koje veći dio dana provode sjedeći te u pušača. ■

Spriječite ozljede Neke mjere opreza pomoći će vam da smanjite mogućnost ozljeđivanja: » Prije svake aktivnosti (vježbanja, duljeg plivanja, planinarenja i dr.) zagrijte se brzim hodanjem, jednostavnim vježbama, laganim trčanjem ili vježbama istezanja, ali i masažom mišića specijalnim, za tu svrhu namijenjenim sredstvom. » Intenzitet vježbanja postupno povećavajte, počnite s laganim vježbama, ne više od tri puta tjedno po 20 minuta. » Prije vježbanja nemojte obilno jesti, ali nemojte ni gladovati. Dva sata prije treninga pojedite malo voća ili jogurt. » Ako za vrijeme vježbanja osjetite slabost, bol ili vrtoglavicu, odmah prekinite s vježbanjem. U tim stanjima izlažete se povećanoj opasnosti od ozljeđivanja. Zdrave vijesti 15

»INFO

zdrave vijesti

Kad sport postaje štetan

■ Redovita i umjerena tjelesna aktivnost i sport neosporno su saveznici dobrog zdravlja, a posebice zdravlja srca. Ipak, previše sporta može oštetiti srčani mišić, objavljuje časopis Heart pozivajući se na rezultate nekoliko istraživanja. Prema tim istraživanjima prekomjerna sportska aktivnost može potaknuti ﬁbrilaciju atrija, jedan od čimbenika rizika infarkta srca te povećati rizik od infarkta srca. Istraživanja na koja se poziva časopis Heart provedena su u Švicarskoj i Njemačkoj.

Svjetski dan moždanog udara ■ Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara (HDPMU) u suradnji sa Zagrebačkom zakladom za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, Zagrebačkim institutom za kulturu zdravlja, Udrugom narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Udrugom za neuropsihijatriju, Hrvatskim društvom mladih liječnika Hrvatskoga liječničkog zbora te Studentskim zborom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 27. srpnja 2014. obilježilo je Svjetski dan mozga (22. srpnja). Cilj javne akcije je utjecati na trenutačni način razmišljanja o mozgu i samu percepciju njegova djelovanja te uputiti na činjenicu da su najčešće bolesti mozga preventabilne. Građani su imali priliku izmjeriti čimbenike rizika od moždanog udara kao što su krvni tlak i šećer u krvi. U svijetu, poglavito u Europi, bolesti mozga tumače se kao ozbiljna prijetnja javnom zdravstvu, pa se tako procjenjuje da oko 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja za društvo uzrokuju upravo bolesti mozga u odnosu na sve druge bolesti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2012. godine u Hrvatskoj je skupina cirkulacijskih bolesti prvi uzrok smrtnosti, od njih je 2011. godine umrlo 25 631 osoba od ukupno 51 019 umrlih. U gradu Zagrebu je iste te godine umrlo 8396 osoba, od čega je od bolesti cirkulacijskog sustava umrlo njih 4125, a od toga je 1015 osoba umrlo od moždanog udara. Moždani udar je drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, a prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije. Stoga možemo reći da moždani udar nije samo medicinski, već i veliki socioekonomski problem.

Zašto pamtimo lijepe stvari ■ Neugodni događaji i iskustva blijede iz našeg sjećanja, a ona lijepa traju desetljećima, neka čak i cijeli život. Ljudski mozak tako je programiran, zadržava lijepe uspomene, a one ružne nastoji izbrisati. To je rezultat istraživanja koje je provela međunarodna skupina istraživača koju je predvodio prof. Timothy Ritchie s Univerziteta Limerick u Irskoj. Mozak na taj način nastoji zadržati ugodno i lijepo, što mu pomaže da lakše podnese neugodne događaje. Taj fenomen, nazvan FAB (Fading Affect Bias), bio je poznat i ranije, no većina istraživanja koja su ga dokazivala bila su provedena u SAD-u te nije bilo jasno odnosi li se i na druge kulture i društva. Rezultati novog istraživanja pokazali su da je fenomen FAB-a jednako prisutan u cijelom svijetu.

16 Zdrave vijesti

Za bolju kvalitetu života bolesnika s upalnim reumatskim bolestima ■ Kako bi osvijestila javnost o izazovima i mogućnostima s kojima se susreću oboljeli od upalnih reumatskih bolesti, te kako bi se osiguralo pravovremeno i pravilno liječenje bolesnika, Udruga Remisija pokrenula je akciju „Vraćen život“. Reumatske bolesti najčešći su uzrok kroničnog invaliditeta u Hrvatskoj, a među njima posebno mjesto zauzimaju upalne reumatske bolesti. Akcijom „Vraćen život“ želi se povećati broj pacijenata koji primaju prijeko potrebnu biološku terapiju kojom ponovno postaju aktivni članovi društva, a koju u Hrvatskoj prima značajno niži broj pacijenata u usporedbi s drugim zemljama Europe. Primjerice, u ovom

se trenutku u susjednoj Sloveniji za liječenje pacijenata izdvaja čak pet puta više sredstava nego u Hrvatskoj. „Uvjete za biološku terapiju u Hrvatskoj ispunjava 7780 oboljelih, no zbog ﬁnancijskih ograničenja unutar bolničkih sustava biološku terapiju prima samo njih tisuću“, istaknuo je Nenad Horvat, osnivač i predsjednik Udruge Remisija. Oboljeli, među kojima je sve više mlađe populacije, ne mogu normalno obavljati svakodnevne ﬁzičke aktivnosti, dok njih polovina u roku od deset godina postaje nesposobna za rad. Biološkom terapijom zaustavljaju se strukturna oštećenja zgloba, poboljšava funkcionalna sposobnost bolesnika, a time i radna produktivnost. Oboljeli se mogu vratiti na posao i normalan život: ne osjećaju više da su na teret svojim obiteljima i društvu. Iako predstavlja značajni neposredni trošak za zdravstveni sustav, uvođenje biološke terapije u konačnici kompenzira troškove za društvo jer smanjuje broj izostanaka s posla zbog bolovanja i broj odlazaka u prijevremenu mirovinu, a značajno snižava i korištenje sredstava sustava zdravstva.

sustav za kretanje

Važnost preventivnog pregleda dječjeg ortopeda Razvojni poremećaji lokomotornog sustava vrlo su česti, stoga je pravodoban pregled vrlo važna mjera prevencije. Kada i gdje se provodi?

Piše prim. dr. sc. Mladen Miškulin, spec. ortopedije i traumatologije

očuvanja i unapređenja zdravlja djece vrlo važno napraviti kvalitetan pregled kod specijalista dječje ortopedije.

Etela Medical Center Palmotićeva 22, Zagreb Tel:+385 1 4921100

Kada na pregled

oliko je važno preventivno djelovati, odnosno određenu deformaciju otkriti već u najranijoj fazi, danas je svima dobro poznato. Međutim, nekima nije poznato da je neke lokomotorne bolesti ili deformacije moguće uspješno liječiti samo ako se otkriju u ranoj, odnosno početnoj fazi, dok još ireverzibilne promjene nisu nastupile. Među te deformacije svakako spadaju poremećaji u razvoju lokomotornog sustava (iščašenje kuka, skolioza, lordoza, kifoza, deformacija stopala te nepravilno držanje). Te promjene mogu se uspješno prevenirati samo ako se otkriju na vrijeme, u djetinjstvu, što omogućava pravovremen početak primjerene terapije. Stoga je u cilju

Pregled specijalista dječjeg ortopeda ne oduzima mnogo vremena, jednostavan je i bezbolan, a izuzetno je važan dio prevencije koja omogućava normalan rast i razvoj djeteta. Klinički i ultrazvučni pregled preporučuju se svakom djetetu u dobi od šest do osam tjedana, to je najpouzdaniji način da je na vrijeme otkriju eventualni razvojni poremećaji.

Nekoliko je problema koji se u djece češće pojavljuju u prvih 12 mjeseci života. Ako se ti poremećaji ne prepoznaju na vrijeme, mogu bitno utjecati na zdravlje djeteta tijekom daljnjeg života. Razvojni poremećaji lokomotornog sustava vrlo su česta pojava u našoj populaciji. U tijelu novorođenčeta svi su zglobovi, pa tako i kuk, u fazi intenzivnog razvoja. Ako se ultrazvučnim pregledom na vrijeme uoči preplitka čašica, ortoped će pomoću ortoze (ortopedskog pomagala), koristeći prirođeni potencijal razvoja, bez operacijskog zahvata potaknuti formiranje normalnog, zdravog kuka. ■

U Etela medical centru možete obaviti specijalistički pregled kod dječjeg ortopeda, napraviti ultrazvuk i dobiti pravovaljanu dijagnozu, kako bi se što prije započelo sa liječenjem. Obratite se s povjerenjem. Etela Medical Center, Palmotićeva 22, Zagreb Tel:+385 1 4921100 www.etela.hr

Zdrave vijesti 17

komarci

Svjetski putnici i mikrot e ? I N S A P O U KOLIKO S Ubod komarca? Ništa neobično i svima dobro n poznato, kao i neugodan svrbež, ali kad se pojavi veća alergijska reakcija, bolovi i povišena temperatura, tada je vrijeme za odlazak liječniku. Komarci su, naime, potencijalni e prijenosnici infekcija koje u kroničnih bolesnika starije dobi, male djece i trudnica mogu uzrokovati akutne, pa i kronične i po život opasne bolesti Piše Anka Dorić, dr. med. spec. transf. medicine

bog neugodnog zujanja i uboda koji izaziva svrbež i oteklinu kože nazivamo ih „dosadnim ljetnim krvopijama“. No posljednjih godina tom nazivu za komarce treba dodati i „svjetski putnici“ jer oni su to doista i postali zahvaljujući globalnom transportu ljudi i roba (osobito vole putovati u rabljenim automobilskim gumama i bambusu). Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja postali su i potencijalno opasni „mikroteroristi“ jer od bolesti čije uzročnike nose, osobito malarije i sličnih groznica, prema statistikama godišnje umire više od 700 000 ljudi.

18 Zdrave vijesti

t eroristi Neugodan ubod koji uuz zr uzrokuju ponekad višednevni n e nesnosni svrbež, rjeđe i prave ozbiljne alergijske reakcije, osobito u male djece i osoba sklonih atopiji, nije jedini razlog zbog kojeg se valja zaštititi od komaraca. Oni mogu biti prijenosnici brojnih uzročnika zaraznih bolesti, među kojima su uzročnici malarije i arbovirusa (koje osim komaraca prenose i krpelji, sstjenice, buhe i drugi insekti kkoji bodu i grizu ), uuzročnici raznih vrsta ggroznica i viroza, ood kojih su mnoge p potencijalno opasne n neuroinvazivne bolesti. Alergeno djelovanje po pojedinih sastojaka ko komarčeve sline sastoji se u izaziv zivanju svrbeža, bolnog otoka i crv crvenila, te blažih lokalnih alergijsk skih reakcija. No komarci postaju sve agresivniji i opasniji zbog evo evolucijskih i mutacijskih preuredbi ggenoma, sve češćih klimatskih pro promjena koje za posljedicu imaju seo seobu tropskih vrsta komaraca u kon kontinentalne krajeve gdje ih nije bilo bilo, kao što nije bilo ni virusa koji

parazitiraju u njima. Od tih virusa neki su potencijalno opasni zbog emergentnih i reemergirajućih opasnih infekcija poput malarije, žute groznice, viroze Zapadnog Nila viroze, denge, i chikungunya groznice, ﬁlarije i drugih.

Domaći i useljeni U Hrvatskoj je danas poznato 50-ak vrsta komaraca, većinom iz vrsta Anopheles, Aedes i Culex. U novije vrijeme i u Europi su otkrivene četiri nove „neeuropske“ vrste komaraca: A. aegypti, A. japonicus, A. koreicus i A. atropalpus. Njihovo naseljavanje zajedno s njihovim skrivenim podstanarima donijelo je, smatraju stručnjaci koji prate klimatske promjene, i pojavu novih vrsta člankonožaca, te bi moglo imati, ako se na vrijeme ne spremimo za njih, moguće opasne posljedice nastave li se neometano skupa s nametnicima razmnožavati u novim domovinama gdje neki od njih već potiskuju domaće vrste komaraca. U posljednjih desetak godina u području Europe i Sredozemlja, pa i naše zemlje, uselili su se tzv. tigrasti komarci, nove agresivnije vrste od naših „domaćih“ komaraca. Za tigraste komarce dokazano je da su prijenosnici arbovirusnih zaraza, među kojima su trenutačno najznačajnije: denga, zapadnonilska groznica i chikungunya.

OKO 20 % LJUDI OSOBITO SU UKUSNI KOMARCIMA, GRIZU IH ČEŠĆE NEGO OSTALE

Što ih privlači - Vaša Va genetika, odnosno vaša krvna grupa. Najviše vole krvnu grupu „0“ zbog već veće količine bjelančevina koje komarci obožavaju. Kako znaju? Oko 85 posto ljudi kroz kožu izlučuje kemijske signale koji upućuju na krvnu grupu. U 15 posto ljud ljudi to nije slučaj, pa komarci „idu na sigurno“, na onih 85 posto koji otkrivaju svoju krvnu grupu. - Ugljični dioksid koji izlučujemo pri svakom izdahu. - Tamna odjeća koja vas pretvara u velikog toplokrvnog sisavca kakvi su komarcima neodoljivi. - Jaki mirisi, ugodni i neugodni. - Tjelesna temperatura, ako je povišena (primjerice zbog konzumiranja alkohola), ni u najcrnjem mraku nećete se moći skriti od napasnika. Samo jedna mala boca piva može vas učiniti privlačnim komarcima. - Pojačano znojenje jer znoj sadrži ugljični dioksid i mliječnu kiselinu. - Visoka razina kolesterola koji djeluje kao pojačivač mirisa. - Tru Trudnoća zbog aktivnije cirkulacije krvi, više tjelesne temperature, povišene razine ugljičnog dioksida.

Komarci u brojkama 2,5 mg težak komarac može posisati i više od 5 mg krvi. ▼ 150 vrsta u 14 raznih rodova, to je broj na svijetu poznatih komaraca. ▼ 80 milijuna godina star je komad jantara u kojem je pronađen najstariji poznati predak komarca. ▼ Posljednja 3 tisućljeća, s padom razine kisika u atmosferi smanjila se i veličina komaraca, te znanstvenici smatraju kako su oni danas tri puta manji nego prije milijun godina. ▼ Prema podacima SZO-a iz 2012. godine denga je najvažniji humani arbovirus, koji je 30 puta učestaliji posljednje desetljeće, bilježi se 50-100 milijuna slučajeva obolijevanja godišnje. ▼ 2010. godine 294 milijuna ljudi je imalo blaže denga simptome, a 96 milijuna je izostalo iz škole i bilo na bolovanju.

Upravo zbog toga ubod tih kukaca, osim kao neugodu, treba shvatiti i kao opasnost jer prenose nametnike na koje nismo imuni. To posebno vrijedi za djecu, osobe oslabljena imuniteta i starije osobe. Sustavne, planirane akcije iskorjenjivanja kako odraslih komaraca, a još bolje svih njihovih razvojnih oblika, danas je postalo nužnost želi li se smanjiti kožne i alergijske, sekundarne bakterijske infekcije kože, ali i opasne infekcije.

Što sve mogu prenijeti Jedna od prvih arbovirusnih bolesti s kojom smo se susreli još prije deset godina i na području Hrvatske jest denga. Premda je u svijetu poznata još od 18. stoljeća, visoku stopu porasta bilježi od 1960-ih, a način prijenosa i uzročnik otkriveni su početkom 20-og stoljeća. Godišnje od nje oboli 50 -100 milijuna ljudi u svijetu, te se pojavljuje kao endemska bolest u više od 110 zemalja. ➜ Zdrave vijesti 19

komarci Glavni prijenosnici ove zaraze su tzv. tigrasti azijski komarac inﬁciran denga virusima iz roda Flaviviridae. Ta je vrsta komaraca otkrivena u okolici Zagreba 2004. godine, te je ubrzo agresivno potisnula domaće vrste komaraca i proširila se čitavom jadranskom obalom od Istre do Dubrovnika. Šest godina kasnije, u blizini Orebića na otoku Pelješcu, registrirani su i prvi autohtoni slučajevi denge. Srećom se naša zemlja inače ne nalazi u dijelu svijeta u kojem su bolesti poput denge česte. Denga je naime groznica slična malariji, a danas je među globalno najvažnijim emergentnim bolestima među putnicima u svijetu. Denga ili kostolomna groznica zarazna je tropska bolest koju uzrokuje istoimeni virus kojeg prenose komarci roda Ae-des, najčešće Aedes aegypti – azijski tigrasti komarac. Denga je i najčešća virusna bolest koju prenose člankonošci i druga n najvažnija tropska bolest nakon malarije. Svjetska zdravstvena organizacija ubraja dengu među 16 najzanemarenijih tropskih bolesti. Groznica Zapadnog Nila (West Nile groznica) je virusna bolest uzrokovana istoimenim virusima iz porodice Flaviviridae. Njegovi su glavni domaćini divlje ptice, a prenosi ih 70-ak vrsta komaraca, među kojima su glavni oni iz rodova Culex (pipiens) te Aedes i Anopheles. Čovjek, konji i drugi sisavci zaraze se ubodom komaraca, dok prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka i životinje na čovjeka još nije opisan. Osim u SAD-u zadnjih su 20-ak godina zabilježene i epidemije ove bolesti u Italiji, Rumunjskoj, Grčkoj i Srbiji, prije dvije godine i prvi slučajevi pobola od viroze Zapadnog Nila zabilježeni su u tri županije kontinentalne Hrvatske, a 2013. godine prvi slučaj bolesti kod ljudi u Međimurskoj županiji. Prema podacima HZJZ-a i rezultatima Nacionalnog i referentnog laboratorija za arboviruse i rikecije u našoj je zemlji do kraja 2013. godine registrirano 24-ero bolesnika sa sumnjom na infek-

20 Zdrave vijesti

Kada i kako se zaštititi Od komaraca se najbolje čuvati prevencijom pomoću raznih repelenata, od onih u spreju do onih od kojih se rade narukvice, ogrlice, svijeće, a djeluju na sličan način, otpuštanjem mirisnih tvari koje odbijaju komarce. Najbolje je štititi se 24 sata jer neki komarci ubadaju danju, drugi samo noću, a neki neprestano. Neki više vole toplu klimu i toplo godišnje doba, a neki su aktivni i u hladnijim klimama. Biolozi se nedavno otkrili vrstu koja živi u arktičkoj tundri gdje se može pariti kad temperatura vode prelazi 10 °C. Enzimi iz sline koju luče naše pljuvačne žlijezde mogu blagotvorno djelovati na mjesto uboda ublažavajući bol i svrbež nakon uboda.

cij ciju virusom Zapadnog Nila. U 80 posto slučajeva, slično ka kao i kod denge, zaraza ovim vi virusima prođe bez simptoma, n neopažena, dok se u 20 posto zzaraženih nakon inkubacije od 3 - 15 dana razviju simptomi n nalik gripi, a manje od jedan p posto zaraženih ima nesreću d da će razviti teški neuroinvazzivni oblik bolesti središnjega žživčanog sustava (upalu m mozga i moždanih ovojnica). Uz to su značajni simptomi: visoka temperatura, zakočenost šije, dezorijentacija, glavobolja i poremećaj svijesti, a rizik od težih oblika bolesti raste s dobi oboljele osobe, u kroničnih bolesnika, transplantiranih i osoba oslabljenog imuniteta. Chikungunya virus koji uzrokuje istoimenu groznicu brodovima je i zrakoplovima prenesen iz domovine Afrike u Sjevernu i Južnu Ameriku, Europu i Aziju. Simptomi z zaraze su jaka glavobolja, m mučnina, nesanica, osip i temperatura viša od 40 °C. Slično kao i denga, i chikungunya je poznata po simptomima jakih bolova u zglobovima koji se mogu zadržati nakon akutne faze bolesti i dulje od godinu dana. Premda se za bolest u Africi zna već od 1952. godine, kada je prvi puta prepoznata u Tanzaniji, poznate su velike epidemije ove bolesti u istočnoj Africi 2004. i jugoistočnoj Aziji uzrokujući zarazu od više milijuna stanovnika te u Europi kada je 2007. godine chikungunya virus unesen u Italiju i Francusku i uzrokovao epidemije s više od 200 zaraženih osoba. Nedavne su epidemije zabilježene i u zemljama na otocima Indijskog i Tihog oceana, a 2013. godine pojavila se veća lokalna epidemija na otoku St. Maarten (u Karipskom arhipelagu), te epidemije na Haitiju. Svi oboljeli virus su pobrali tijekom posjeta Karibima, što ne znači da valja zaboraviti na odmor u tropima, već da je važno i potrebno 24 sata koristiti sredstva zaštitu protiv komaraca, osobito ako se odlučite za egzotične nepoznate tropske destinacije. ■

povišena razina kolesterola Pitali ste „Poštovani, U vašem časopisu više ste puta upozoravali na opasnosti od povišene razine kolesterola, i niste jedini koji pišete o važnosti liječenja i prevencije. Uputa kako držati kolesterol pod nadzorom je podosta, no nema dovoljno napisa o simptomima porasta kolesterola, odnosno o znakovima koji bi nas upozorili da moramo liječniku.

Zanima me postoje li uopće upozoravajući simptomi kada bih trebao otići liječniku (imam 47 godina) iako, koliko znam, u mojoj obitelji nije bilo problema s kolesterolom i bolesti povezanih s njegovim štetnim djelovanjem? Kako da otkrijem jesam li u rizičnoj skupini, kako često obavljati kontrole? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Stanislav M.“

Znakovi, simptomi, kada liječiti Piše dr. Dražen Šebetić, spec. internist subspec. kardiolog Poliklinika Šebetić Trg Kralja Petra Krešimira IV., Zagreb Tel. 01 455 30 33 www.poliklinika-sebetic.hr

značenju kolesterola često čitamo i u svijesti nam je da je kolesterol nešto loše te da je njegova povišena razina povezana s učestalošću kardiovaskularnih bolesti, ponajprije s dva najteža i potencijalno smrtonosna oblika, a to su srčani odnosno moždani udar. No u stvarnosti su kolesterol i trigliceridi dvije osnovne skupine tjelesnih masnoća ili lipida. Oni imaju važnu ulogu u izgradnji i održavanju našeg organizma. Kolesterol je nezamjenjiv dio u izgradnji staničnih membrana, pa tako i kože, zatim najvažniji dio tzv. steroidnih hormona koji su nužni za život, ponajprije kortizola, zatim spolnog hormona testosterona, estrogena i sl., a važan je i sastojak žučnih kiselina koje su sastavni dio probavnog sustava. Trigliceridi su važni kao skladište pričuvne energije tijela kada nedostaje ugljikohidrata kao izvora osnovne energije. Također je važno znati da su oni potrebni i za metabolizam vitamina koji su topivi u mastima – vitamini A, D, E i K.

Kada postaju štetni Mnogobrojne studije dokazale su da je povišena razina ukupnog kolesterola i povišena razina LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće) povezana s ubrzanom pojavom tzv.

aterogeneze, odnosno s pojavom stvaranja nakupina masti i upalnih stanica u stijenci arterija koje dovode do suženja arterija i otežanog protoka ili potpunog zaustavljanja protoka krvi kroz arterije i tako onemogućuju normalan dotok kisika tkivima koje te arterije opskrbljuju. Takve nakupine kolesterola i upalnih stanica nazivamo aterosklerotski plak. Najpoznatije bolesti koje nastaju zbog ubrzane aterogeneze su koronarna bolest (srčani udar, angina pektoris), cerebrovaskularna bolest (moždani udar), periferna vaskularna bolest (gangrena nogu). Kada govorimo o povišenoj razini masnoća, onda zbog epidemijskog značaja mislimo na gore navedene bolesti kao najznačajniju manifestaciju povišene razine kolesterola i triglicerida. Liječenje povišene razine kolesterola i triglicerida sastavni je dio liječenja tih bolesti i taj oblik liječenja nazivamo sekundarna prevencija jer sprječavamo ponovni nastanak iste bolesti svjesni da je ona već nastala. Značajnija od sekundarne prevencije je primarna prevencija jer ona sprječava nastanak bolesti prije nego što je uopće nastala. Da bi osoba znala je li kod nje indicirano liječenje povišene razine masnoća u svrhu primarne prevencije, potrebno je s pravilno izvađenim nalazom masnoća u krvi, koji uključuje ukupni kolesterol, LDL (loš) i HDL (dobar) kolesterol te trigliceride nakon 12-satne dijete bez masnoća (gladovanja), posjetiti svog kardiologa kako bi izračunao tzv. Heart score ili rizik da će osoba u sljedećih deset godina dobiti težak ili fatalan srčani ili moždani udar. Prema tom izračunu postoji nizak, srednji, visok ili vrlo visok rizik, a koristi se u smjer-

nicama prema kojima se određuje treba li osoba uzimati lijekove za sniženje masnoća u svrhu primarne prevencije.

Kako prepoznati poremećaj Najveći broj osoba ima povišenu razinu masnoća zbog sekundarnih uzroka, a to su nepravilna ishrana, debljina oko struka, sjedilački način života i nedovoljno kretanja, snižena razina hormona štitnjače, šećerna bolest i sl. Manji broj osoba ima nasljedne poremećaje razine masnoća koje mogu uključivati i određene pojave, odnosno znakove koji nas mogu upućivati na to da postoji nasljedna bolest. Kod bolesti koje uključuju povišene razine kolesterola to su sljedeći znakovi: žuti krug oko šarenice oka na rožnici, okrugle nakupine masti kao kvržice u tetivama poput Ahilove tetive i tetiva vanjske strane lakta koje nazivamo ksantomima i pločaste nakupine masnoća oko očiju na vjeđama koje nazivamo ksanetlazmama. U nekim oblicima nasljednih bolesti, koje uključuju povišenu razinu triglicerida natašte preko 10 mmol/l, prvi znak je upala gušterače. Najznačajniji znak koji upućuje na nasljedni poremećaj razine masnoća, osobito o poremećaju koji uključuje nasljedno povišenu razinu kolesterola, jest pojava teške koronarne ili cerebrovaskularne bolesti već u trećoj odnosno četvrtoj dekadi života. Najčešće se upravo kod rane pojave srčanog ili moždanog udara otkrije da se radi o nasljednoj bolesti metabolizma masnoća. Preventivni pregledi i edukacija o ovim pojavama najbolji su način da se na vrijeme otkriju pojedinci kod kojih je indicirano rano liječenje ■ povišenih razina masnoća u krvi. Zdrave vijesti 21

funkcije tijela Od ljetnih vrućina branimo se osvježenjem vodom, ali i mirisom. Okruženi osvježavajućim mirisom, osjećamo se bolje. Provjerite koliko znate o znoju i znojenju, treba li odabrati dezodorans ili antiperspirant

Znojenje sve što je korisno znati

mivanje lica, tuširanje ili samo vlaženje dijela tijela ili ruku za ljetnih vrućina donose ugodno osvježenje. Prislonimo li na lice maramicu ili ručnik namočen svježom vodom, osjećat ćemo ugodno osvježenje neko vrijeme. Upravo na tom principu funkcionira naš prirodni mehanizam „rashlađivanja“. Među brojnim funkcijama ljudskog tijela jest i funkcija „samovlaženja“ kože kojom tijelo crpi vodu iz „unutarnjih“ zaliha i dovodi je na površinu kože. Riječ je o znoju, tekućini koju na površinu kože izlučuje otprilike tri milijuna sitnih znojnih žlijezda koje su raspoređene po gotovo cijelom tijelu i dnevno mogu proizvesti od pola litre do deset litara znoja, ovisno o tjelesnoj aktivnosti, klimi u kojoj se nalazimo, ali i ovisno o genetskim predispozicijama pojedinca. Kad bi ukupna količina znoja koji žlijezde izluče ostala na površini kože, stalno bismo osjećali neugodnu

22 Zdrave vijesti

vlažnost, a osim kože i odjeća bi bila vlažna. No znoj s površine kože isparava, a brzina i količina isparavanja mijenjaju se, jednako kao i količina proizvodnje znoja, ovisno o vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Pri isparavanju s kože ne nestaje cijela količina izlučenog znoja, nestaje samo njegov površinski sloj, a na koži ostaje tanak sloj znoja pomiješanog sa sebumom, to je zaštitni hidrolipidni sloj. Taj složeni sustav proizvodnje i isparavanja znoja dio je važne tjelesne funkcije – termoregulacije, proizvodnjom znoja tijelo se rashlađuje i smanjuje se, odnosno održava se stalna tjelesna temperatura. U normalnim klimatskim uvjetima i kad smo zdravi, funkciju termoregulacije ne opažamo. No ako imamo povišenu tjelesnu temperaturu, naše tijelo se pojačano znoji nastojeći je smanjiti. Također, kad se nalazimo u toplom i vlažnom okruženju, osjećamo neugodnu vlažnost kože jer, zbog velike koncentracije vlage u zraku,

znoj s kože ne može ishlapjeti. Različito je na vjetru ili u blizini ventilatora kad struja zraka potiče ishlapljivanje, tada, iako je količina znoja nepromijenjena, on ne ostaje na koži, već brže isparava, naše tijelo se hladi, osjećamo ugodnu rashlađenost.

Voda i još... Znoj, zapravo tekućina koja na površinu kože dospijeva putem sitnih izvodnih kanalića znojnih žlijezda, u stvari je vodena otopina s vrlo niskom koncentracijom minerala. Ta vodena otopina pomiješana je sa sebumom – lojem koji, također putem sitnih izvodnih kanala, na površinu kože izlučuju žlijezde lojnice. Od minerala u sastavu znoja nalaze se ioni natrija, kalija i klora, i to u vrlo niskoj koncentraciji – otprilike 110 milimola u jednoj litri. Ako usporedimo koncentraciju minerala u znoju i koncentraciju primjerice natrijeva klorida u nekoj ﬁziološkoj otopini, gdje iznosi devet grama u jednoj litri, bolje ćemo shvatiti složenost te tjelesne funkcije – tijelo, naime, štedljivo izlučuje minerale jer su mu potrebni. Najviše znoja izlučuje se na dlanovi-

ma, na stopalima, ispod pazuha te oko tjelesnih otvora – na licu, te analnog i genitalnog otvora. Na tim dijelovima tijela smješten je najveći broj znojnih žlijezda. Znoj proizvode svi: djeca, odrasli, starije osobe. Prirodno, to je prozirna tekućina bez mirisa jer većina sastojaka znoja nema mirisa ili ima tek vrlo slab miris, osim toga u vrlo su malim koncentracijama, tako da njihov miris razrijeđen u vodi ne možemo osjetiti.

Od bezmirisne do mirisne tekućine Do sada je u ljudskom znoju otkriveno više od 200 sastojaka. Kad je o mirisu riječ, posebno su „kritični“ neki od tih sastojaka koji imaju intenzivan i ne baš ugodan miris, koji postaje još gori kad se na koži spoji s nekim bakterijama i izazove njihovu fermentaciju. Tako nastali mirisi još su neugodniji i intenzivniji u „mikroprostoru“ bez dovoljne količine kisika. To se događa sa znojem na stopalima koja su stisnuta u čarapama ili cipelama koje ne propuštaju zrak, ili pod pazuhom ispod odjeće od sintetičkog materijala koji ne propušta zrak. Ljudski osjet mirisa ima tu sposobnost da reagira na sasvim male koncentracije tih mirisa, opaža koncentraciju od deset mirisnih čestica na milijun.

Zamaskirati, prikriti, promijeniti Neugodan miris znoja javlja se nakon pojačana znojenja, odnosno nakon povećane tjelesne aktivnosti, ali i pri povišenoj tjelesnoj temperaturi. Nestaje pranjem i tuširanjem, no to nismo uvijek u mogućnosti. Zato posežemo za preventivnim rješenjima. Prikriti, ublažiti, zamaskirati. To je ono što očekujemo od raznih dezodoransa. Njihova uloga je spriječiti fermentiranje bakterija i zamaskirati neugodan miris. Osim dezodoransa tu su i antiperspiranti, koji imaju posve drugačije djelovanje. Ti proizvodi ne maskiraju miris, već sprječavaju izlučivanje znoja na površinu kože tako što stežu i zatvaraju izvodne kanaliće znojnih žlijezda. Većina tih proizvoda sadrži derivate soli aluminija koji imaju kiseli sastav, a time i bakteriostatsko djelovanje, kao i adstringentno djelovanje (stežu i zatvaraju izvodni kanal znojne žlijezde). Takav učinak imaju još neki sastojci kozmetičkih preparata, primjerice talk i silicijev dioksid. ■

Dezodorans ili antiperspirant? Koji proizvod odabrati pitanje je koje si često postavljamo u sezoni pojačana znojenja kad želimo spriječiti neugodne mirise, ugodno se osjećati, okružiti se ugodnim, osvježavajućim mirisom. Uza sve to tražimo i da sredstvo koje koristimo traje što dulje – po mogućnosti cijeli dan. Logično bi bilo odabrati antiperspirant. No je li to pravi izbor? Odgovor, ili barem pomoć u traženju odgovora, može ponuditi klasifikacija Američke agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Administration – FDA) prema kojoj su dezodoransi svrstani u kategoriju kozmetičkih preparata, dok se antiperspiranti svrstavaju u medicinske proizvode. Ta razlika ne vidi se u trenutačnom stanju na tržištu i načinu reklamiranja dezodoransa i antiperspiranta. No onima koji su u dilemi, pomaže da pronađu odgovor.

Ima i privlačnu stranu! Znoj sadrži i feromone koje nam je priroda podarila kao snažno sredstvo sofisticirane komunikacije s okolinom, miris kojim privlačimo (ili odbijamo) - ne samo suprotni spol. Suvremena civilizacija nalaže nam da taj prirodni miris zamaskiramo, odstranimo s kože i najmanji trag prirodnog tjelesnog mirisa i zamijenimo ga umjetnim mirisom koji (možda) nije u skladu s karakteristikama našeg tijela. O mudroj prirodi i njenim zakonima kad je u pitanju ljudsko tijelo, njegov miris i feromoni, dovoljno govori činjenica da znojne žlijezde feromone počinju izlučivati tek u pubertetu, i to posebno žlijezde koje su smještene ispod pazuha!

Zdrave vijesti 23

oči

Kad

alergeni zamute vid Očne alergije vrlo su česte, a njihovo liječenje sporo. Uzroci i uzročnici nalaze se posvuda u okolišu, zbog čega su recidivi vrlo česti. Iako vrlo neugodne, očne alergije uglavnom su bezopasne

ajučestalija očna alergija, jednako u odraslih i u djece, je alergijski konjunktivitis. Zahvaća spojnicu oka, tanku membranu koja prekriva unutrašnji dio očne vjeđe i bijeli dio oka. Simptomi alergijskog konjunktivitisa su crvenilo oka, svrbež, osjećaj pijeska u očima. Srećom, nije riječ o opasnoj bolesti, ne prenosi se dodirom, a liječi se antialergijskim kapima za oči.

Sezonska pojava Alergijski konjunktivitis ponekad se javlja kao sezonska smetnja koja se, ovisno o alergenu, javlja povremeno u određenim godišnjim dobima. Najčešći uzročnici su pelud i prašina, ali i grinje i mačja dlaka. Sezonski alergijski konjunktivitis ima karakteristične simptome. Čim se osoba nađe u blizini alergena, javlja se crvenilo očiju, oči počinju svrbjeti, vjeđe otiču, a moguće je i oticanje spojnice oka. Intenzitet i učestalost simptoma ovisi o količini peludi stabala i trava kojega u pojedinim dijelovima godine ima više. Uz te simptome vrlo lako se može javiti i rinitis.

Cjelogodišnja tegoba Kad su u pitanju grinje, tada godišnje

24 Zdrave vijesti

doba ne igra nikakvu ulogu. U osoba koje pate od alergije na grinje simptomi alergijskog konjunktivitisa slabije su izraženi nego u osoba koje pate od sezonskog alergijskog konjunktivitisa, no smetnje imaju cijele godine. To je zbog toga što su najčešći uzročnici tog oblika alergijskog konjunktivitisa grinje i kućna prašina, ali i mačja dlaka.

Gigantopapilarni konjunktivitis Postoji još jedna vrsta konjunktivitisa, ne tako učestalog kao što je alergijski, tj. sezonski, a to je gigantopapilarni konjunktivitis, koji se javlja u osoba koje nose kontaktne leće. Može ga izazvati i šav na rožnici oka koji ostane nakon klasične operacije katarakte. Razlog nastanka ovog oblika konjunktivitisa je stalna iritacija spojnice oka. Više je stadija gigantopapilarnog konjunktivitisa, najbezopasniji je onaj u kojem se na spojnici stvaraju sitne kvržice, no znatno je teži stadij u kojem te kvržice dosežu promjer od jednog milimetra ili više. Prestankom nošenja kontaktnih leća i odstranjivanjem šava koji je izazvao nadražaj nestaju i smetnje.

Alergijski blefaritis Riječ je o upalnoj bolesti koja zahvaća očne vjeđe. Javlja se rjeđe od alergijskog konjunktivitisa, no vrlo se često zamjenjuje s alergijskom reakcijom kože vjeđa. Važno je istaknuti da svaki blefaritis nije alergijskog porijekla. Alergijski blefaritis očituje se crvenilom vjeđa, poremećajem lipidnog sastava vjeđa i suhim očima, što za posljedicu ima oticanje oka i /ili infekciju vjeđa. U slučaju alergijskog blefaritisa javlja se i ljuskanje rubova vjeđa, vrlo često popraćeno poremećajem suzenja očiju i upalom žlijezda koje su smještene pri korijenu trepavica (meibomianitis). Liječenje alergijskog blefaritisa ne daje uvijek željene rezultate, a simptomi mogu poprimiti kroničan oblik. Temeljito i pažljivo čišćenje vjeđa znatno će poboljšati stanje. Preporučuje se vjeđe svakog jutra prati kompresama namočenim u mlaku vodu i nježno masirati vanjski rub vjeđe.

Egzem vjeđa Također je alergijskog porijekla, a naziva se urtikarija. Može se javiti kao dio lokalne ili opće urtikarije. Pravi uzrok ponekad je teško utvrditi, no najčešće su to alergeni iz

okoliša ili šminka, nakit koji je u kontaktu s kožom (piercing), ali i neke kapi za oči. Simptomi su oticanje vjeđa, ljuskanje, nadraženost oka i pojačano suzenje. Riječ je o dermatološkoj, a ne oftalmološkoj bolesti. Simptomi nestaju čim prestane kontakt s alergenom.

Keratokonjunktivitis i keratitis Nazivom keratitis opisuje se više upala kože koje zahvaćaju rožnicu oka. Alergijski keratitis najčešći je i naziva se keratokonjunktivitis, riječ je o upali rožnice i spojnice oka. Vrlo se često javlja u djece od četvrte do 12. godine života. Može se javiti u bilo koje doba godine, a simptomi se u proljeće i ljeto mogu pojačati zbog utjecaja čimbenika iz okoliša. Najčešći su simptomi upala vjeđe i spojnice, nepodnošenje svjetla, suzenje, bol u oku. Keratokonjunktivitis je vrlo neugodan i otežava obavljanje uobičajenih aktivnosti, posebno u djece koja zbog nelagode izbjegavaju društvo i povlače se u osamu. Može uzrokovati oštećenja vida s obzirom na to da može oštetiti rožnicu oka. Bolest zahtijeva dugotrajno liječenje i najčešće je kroničnog oblika. Liječi se antialergijskim kapima, a u nekim slučajevima propisuju se i kortizonski pripravci. Srećom, keratokonjunktivitis koji se javi u djetinjstvu povlači se u razdoblju adolescencije, a u odraslih se javlja vrlo rijetko. ■

ZAPAMTITE ● Prevencija očnih alergija podrazumijeva izbjegavanje alergena (grinja, prašine, šminke i dr.). ● Dijagnosticiranje i liječenje treba povjeriti oftalmologu i alergologu, ali i liječniku obiteljske medicine te pedijatru. ● Malobrojni teži oblici, kao što je keratokonjunktivitis, mogu utjecati na kvalitetu života, a posebno u djece otežati socijalne kontakte i uzrokovati tjeskobu.

Brže i lakše do dopunskog i dodatnog osiguranja N

ove internetske stranice CROATIA zdravstvenog osiguranja nastale su kao odgovor na zanimanje i potrebe osiguranika koji traže informacije o ponudama dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Jednostavne i pregledne, ove stranice na pristupačan i brz način daju informacije o dopunskom i dodatnom osiguranju te o podršci Croatia zdravstvenog osiguranja. No osim svih potrebnih informacija ove stranice omogućavaju i ugovaranje police. U vrijeme kad vam to najbolje odgovara, s bilo kojeg mjesta na kojem se nalazite, za svoje zdravlje možete učiniti najbolje. CROATIA zdravstveno osiguranje u svojoj ponudi ima šest osnovnih programa dodatnog zdravstvenog osiguranja za osobe bilo koje životne dobi, koji su predstavljeni u jednostavnom izborniku. Na svaki izabrani program osiguranik može dodati neki od sedam ponuđenih dodatnih programa, šireći opseg željenih usluga koje se mogu koristiti po polici. Najtraženiji dodatni programi odnose se na pokriće dentalnih usluga, pokriće troškova liječenja u inozemstvu i dopunsko osiguranje. Kako bi e što više približilo osiguranicima i na najbrži mogući način pružile potrebne informacije i pomoć, tu je kategorija Podrška. U ovoj kategoriji nalazi se adresar ugovornih ustanova Croatia zdravstvenog osiguranja koje se odmah prikazuju na karti kako bi ih osiguranici što lakše locirali. Osiguranici usluge mogu obaviti u više od 500 ordinacija i zdravstvenih ustanova diljem Hrvatske, što predstavlja jednu od najvećih mreža zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Osim po lokaciji, korisnik može odabrati ustanovu i po usluzi koju ona pruža, odnosno ovisno o tome želi li koristiti usluge poliklinika CROATIA zdravstvenog osiguranja, dodatnog zdravstvenog osiguranja, usluge dentalne medicine ili pak antistresne programe. Nakon što odaberete željeni program dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja, unoseći datum rođenja i željeni početak osiguranja, pri čemu se deﬁnira iznos godišnje premije, unosite potrebne osobne podatke, odabirete način plaćanja, potvrđujete unesene podatke i provodite plaćanje. Ugovaranje polica dodatnog ili dopunskog osiguranja na taj način postalo je jednostavno i brzo, u samo tri koraka! ■ Zdrave vijesti 25

P R O VJ E R I T E

O cijepljenju i cjepivima

10 Cijepljenje protiv HPV-a

Tvorac prvog cjepiva bio je čuveni francuski kemičar i biolog Louis Pasteur, a bilo je to daleke 1885. godine. Njegovo otkriće bilo je ogroman napredak za medicinu i omogućilo razvoj novih cjepiva koja su proteklih stoljeća iskorijenila neke bolesti i spasila mnoge ljudske živote. Provjerite što znate o cjepivima

1. d Riječ vakcina porijeklo vuče od virusa kravljih boginja koji se upotrebljava u cijepljenju protiv boginja (latinski vaccinus: kravlji; vacca = krava; variola vaccina = kravlje boginje), odnosno pripravka umrtvljenih mikroorganizama (uzročnika bolesti) koji se koriste za pripremanje cjepiva (vakcine) koje stvara otpornost na bolest. Krajem 18. stoljeća britanski liječnik Edward Jenner otkrio je da farmeri, unatoč činjenici da su u stalnom kontaktu s kravljim boginjama, od te bolesti ne obolijevaju. To otkriće potaknulo je dr. Jennera na eksperiment kojim je 1796. dokazao da kravlje boginje unesene u ljudski organizam kratkim rezom kože donose otpornost na tu bolest. Time je postupku cijepljenja otvoren put.

1 Cjepivo - vakcina, cijepljenje vakcinacija. Odakle potječe riječ vakcinacija? a. Od riječi vacuola b. Od riječi variola c. Od riječi virus d. Od riječi vacca (krava) 2 Koje je prvo cjepivo? a. Protiv bjesnoće b. Protiv hepatitisa B c. Protiv tifusa d. Protiv žute groznice

3 „Slučaj Lübeck“ dogodio se 1929. godine. U malom njemačkom mjestu 71 dijete umrlo je nakon cijepljenja. Koji je veliki znanstvenik prozvan kao dogovoran za ovu tragediju? a. Louis Pasteur b. Albert Calmette c. Max Theiler d. Albert Sabin 4 Zahvaljujući kojem cjepivu

je postao poznat Amerikanac Jonas Salk? a. Protiv tuberkuloze b. Protiv žute groznice c. Protiv tifusa d. Protiv poliomijelitisa (dječje paralize)

5 Cjepivo protiv vodenih kozica

primijenjeno je prvi put 1973. Iz koje je zemlje tvorac tog cjepiva? a. Francuske b. SAD-a c. Švicarske d. Japana

6 Koje godine Svjetska zdravstvena organizacija pokreće kampanju za istrebljenje boginja? a. 1970. 26 Zdrave vijesti

b. 1975. c. 1980. d. 1985.

7 Od koje godine se u Hrvatskoj

omogućava besplatno cijepljenje protiv gripe osobama povećana rizika? a. Od 2002. b. Od 1991. c. Od 1985. d. Od 2005.

8 2004. godine dvije velike

farmaceutske kuće istovremeno su na tržište plasirale cjepivo protiv jedne dječje bolesti. Koje? a. Zaušnjaka b. Rotavirusa c. Rubeole d. Ospica

9 Koja se organizacija, utemeljena 2000. godine, bori protiv nejednakosti u svijetu kad je riječ o dostupnosti cjepiva? a. Cjepiva bez granica b. GAVI savez c. OMNIVAX d. Dostupno cijepljenje

preporučuje se: a. Odraslim spolno aktivnim ženama b. Odraslim spolno aktivnim muškarcima c. Mladim djevojkama d. Djevojkama i dječacima TOČNI ODGOVORI

2. a Najstarije cjepivo je ono protiv bjesnoće, koje je 1885. stvorio Louis Pasteur. Kako je bjesnoća bolest živčanog sustava, Pasteur je pretpostavio da je u bolesnih životinja zahvaćena leđna moždina. Od uginula kunića koji je bolovao od bjesnoće uzeo je i osušio uzorak leđne moždine, čime je oslabio uzročnika bolesti. Cjepivo je prvi put primijenio 6. srpnja 1885. godine na dječaku kojega je ugrizla bijesna životinja. Dječak je primio 13 injekcija pripravka dobivenog iz leđne moždine kunića i uspjeh je postignut. Stručna liječnička komisija potvrdila je djelotvornost cjepiva protiv bjesnoće. 3 3. c Louis Pasteur umro je 30 ggodina prije ove tragedije koja se d dogodila 1929. Za pogibiju djece optužen je Albert Calmette. Nakon više od deset godina istraživanja, koje je prekinuo Prvi svjetski rat, francuski znanstvenici Albert Calmette i Camille Guérin, u Institutu Pasteur u Parizu, stvorili su cjepivo protiv tuberkuloze. Prvo cjepivo BCG (nazvano po „bacilu Calmette i Guérin) primijenjeno je 1921. godine.

Osam godina poslije, u malom njemačkom mjestu Lübeck, 71 dijete umrlo je primivši to cjepivo. Njemačka vlada podnijela je tužbu protiv Instituta Pasteur, odnosno tvorca cjepiva Calmettea. No opsežno istraživanje pokazalo je da uzrok smrti nesretne djece nije bilo originalno BCG cjepivo, već način njegove izrade u jednom njemačkom laboratoriju, gdje je pripravak greškom zaražen. 4. d Pedesetih godina prošlog stoljeća više znanstvenika pokušavalo je pronaći cjepivo protiv poliomijelitisa. Jonas Salk prvi je u tome uspio, 1952. godine. Riječ je o cjepivu koje se daje u obliku injekcija, a dobiva se od umrtvljenih virusa. Nekoliko godina poslije, točnije 1957. godine, Albert Sabin stvara cjepivo za primjenu na usta načinjeno od klica živih virusa. To cjepivo je djelotvornije, a njegova proizvodnja jeftinija. Poliomijelitis i danas predstavlja veliki javnozdravstveni problem u brojnim zemljama Afrike i Azije. 1988. godine Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je projekt kojemu je cilj iskorijeniti ovu tešku bolest do 2005., no kako cilj nije postignut u zadanom roku, vremenska granica je pomaknuta. Rezultati su ipak postignuti. U zemljama u razvoju broj oboljelih sa 350 000 u 1988. pao je, nakon otprilike 15 godina provođenja cijepljenja, na nešto više od 1000 oboljelih. Od 2002. godine europska regija je, prema mišljenju Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, slobodna od poliomijelitisa. U Hrvatskoj se cijepljenje protiv dječje paralize provodi od 1961. godine. 5. d Japanski istraživač dr. Michiaki Takahashi s Univerziteta Osaka je 1973. godine stvorio cjepivo protiv vodenih kozica. Nekoliko godina prije toga, točnije 1966., dr. Takahashi stvorio je i cjepivo protiv zaušnjaka. 6. c 1985. godine inicijativa za iskorjenjivanje boginja kreće iz tadašnjeg

Sovjetskog saveza. U to su vrijeme boginje svake godine odnosile 2 milijuna ljudskih života u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila je prijedlog i pokrenula kampanju istrebljenja te teške bolesti. U početku je cilj bio cijepljenje 80 posto svjetske populacije, no problem u postizanju zacrtanog cilja predstavljala je nedostupnost određenog, velikog dijela populacije nerazvijenih zemalja. 1967. Svjetska zdravstvena organizacija mijenja strategiju i najveće napore ulaže u cije-

bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti i zdravstveni djelatnici svake se godine, u sezoni cijepljenja, mogu besplatno cijepiti kod svog odabranog liječnika obiteljske medicine ili u pripadajućem zavodu za javno zdravstvo. 8. b Rotavirus, uzročnik gastroenteritisa, svake godine u svijetu odnosi 500 tisuća dječjih života. To je najveći uzročnik smrtnosti djece. Cjepivo protiv rotavirusa prvi je put primijenjeno 1983., no pokazalo se nedovoljno učinkovito za istrebljenje tog virusa. Druga verzija cjepiva patentirana je 1991., ali je ubrzo povučena iz uporabe jer je utvrđeno da je uzrokovala smrtonosne crijevne komplikacije. Dva nova cjepiva konačno bi mogla iskorijeniti rotavirus. 9. b GAVI savez, organizacija utemeljena 2000., omogućila je cijepljenje 213 milijuna djece širom svijeta. Glavni cilj te organizacije (Svjetski savez za cijepljenje i cjepiva) jest omogućiti cijepljenje djeci nerazvijenih zemalja. Partneri Saveza jesu vlade industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, fond za djecu Ujedinjenih Naroda (UNICEF), Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska banka, Fondacija Bill i Melinda Gates te proizvođači cjepiva.

pljenje u sredinama koje su predstavljale najveći izvor zaraze, namjeravajući time spriječiti širenje virusa. Međunarodna znanstvena komisija je 1979. godine proglasila boginje iskorijenjenima, a 1980. izjavu je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija. 7. b Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1991. godine besplatno cijepljenje protiv gripe osigurano je svim osobama koje pripadaju rizičnoj skupini, a žele se cijepiti. Sve osobe starije od 65 godina,

10. d Adolescenti, djevojke i dječaci, trebali bi se cijepiti protiv HPV-a. Cjepivo štiti od infekcije dvama najčešćim onkogenim tipovima virusa HPV-a (tipovi 16 i 18), koji su ujedno dva najčešća uzročnika karcinoma vrata maternice. Svake godine u Europi od raka vrata maternice oboli 60 000 žena, a 30 000 ih umire od te bolesti, dok u Hrvatskoj od te bolesti godišnje umire oko 100 žena. Iako je riječ o zloćudnoj bolesti, rak vrata maternice ubraja se u bolesti koje je moguće spriječiti organiziranim programima probira i cijepljenja, ali i osvješćivanjem žena o važnostima prevencije. Prema procjenama stručnjaka, broj oboljenja mogao bi se smanjiti za čak 80 posto, a kao važna mjera prevencije ističe se upravo cijepljenje protiv HPV-a u razdoblju adolescencije. Zdrave vijesti 27

T O Č N O

N E T O Č N O 4 Nakon obavljanja nužde treba se brisati od sprijeda prema natrag. Točno. Na taj način odstranjuju se bakterije iz vagine, a istovremeno sprječava prelazak bakterija iz anusa u vaginu.

5 Bijelo vino treba izbjegavati. Točno. Neke prehrambene navike dobro je promijeniti, a neke namirnice i pića izbjegavati. Među njima je i bijelo vino, šampanjac i jako začinjena jela jer mogu izmijeniti prirodnu pH vrijednost mokraće i na taj način stvoriti uvjete za razmnožavanje mikroorganizama.

Cistitis Cistitis je najčešće bakterijska infekcija mokraćnog mjehura. Počinje naglo, uzrokuje često i bolno mokrenje, neodgodivu potrebu za mokrenjem, a uključuje dizuriju (bolno mokrenje), učestalo mokrenje malih količina mokraće (polakizuriju) i urgenciju mokrenja. Cistitis nastaje kada se normalno sterilan donji dio urinarnog trakta (mokraćna cijev ili uretra i mjehur) inﬁcira bakterijama. Više od 90 posto slučajeva cistitisa uzrokovano je bakterijom Escherichia coli. Provjerite znate li kako spriječiti ovu neugodnu bolest

1 Brusnica sprječava cistitis. Točno. Već dugo je u cijelom svijetu brusnica poznata kao dragocjena pomoć u očuvanju zdravlja urinarnog trakta. Male crvene bobice gorkasta okusa Amerikanci već dugo koriste kao narodni lijek protiv urinarnih infekcija, konzumiraju je u obliku soka i tableta. Brojna istraživanja potvrdila su takav učinak brusnice te je na nekim pripravcima dopušteno navođenje tvrdnje da brusnica pomaže smanjiti zadržavanje i razmnožavanje nekih bakterija poput Echerichia coli na stijenkama urinarnog trakta.

2 Treba izbjegavati unos velike količine tekućine kako bi se spriječilo često mokrenje. 28 Zdrave vijesti

Netočno. Svakako je potrebno u organizam unijeti određenu količinu vode, otprilike 1,5 litru dnevno jer se tako smanjuje koncentracija urina. Time se smanjuje opasnost od infekcija. Tog savjeta posebno je važno pridržavati se ljeti, kad zbog pojačanog znojenja manje mokrimo.

3 Rublje od sintetičkih materijala treba izbjegavati, najbolje je pamučno rublje. Točno. Sintetičko rublje uzrokuje znojenje, zadržavanje topline i vlage, za razliku od pamučne tkanine koja omogućava isparavanje znoja, čime se smanjuje vlažnost i toplina. A upravo su to uvjeti u kojima se mikroorganizmi lakše razmnožavaju.

6 Nakon spolnog odnosa nije poželjno mokriti. Netočno. Upravo se s recidivima cistitisa mnoge žene susreću nakon spolnih odnosa. Spolni odnos može potaknuti pojavu infekcije zbog nadražaja m mokraćne cijevi u koju mogu dospjeti m mikroorganizmi prisutni u vagini i narušiti rravnotežu mikroﬂore urinarnih puteva, kao posljedica te promjene javlja se stres zbog kojega se pojačano izlučuje endorﬁn i dolazi do lokalnog slabljenja imuniteta. Kako bi se to izbjeglo, pomoći će mokrenje nakon spolnog odnosa jer će se s mokraćom iz urinarnog trakta izlučiti i mikroorganizmi. 7 Cistitis pogađa samo žene. Netočno. Točno je da žene češće obolijevaju od cistitisa, no pogađa i muškarce. Infekcija zahvaća uglavnom mokraćnu cijev. Od cistitisa obolijevaju i djeca, kod male djece može čak uzrokovati i malformaciju urinarnih puteva.

8 Uske hlače mogu potaknuti pojavu urinarnih infekcija. Točno. Uske hlače pojačavaju znojenje i stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje štetnih mikroorganizama. Jasno je stoga da mogu potaknuti i pojavu cistitisa.

9 Kupaći kostim treba oprati svaki dan. Točno. Nemojte ostavljati mokri kupaći kostim da se suši na vama. Presvucite se i isperite ga, a na kraju dana operite ga u blagom sredstvu za pranje. 10 Nije potrebno tuširati se nakon

svakog kupanja u moru ili bazenu. Netočno. Zbog istog razloga zbog kojeg se preporučuje ispiranje i pranje kupaćeg kostima, tuširanje nakon svakog plivanja zdrava je navika.

Č E M U

G R I J E Š I T E

Jeste li odabrali pravu dijetu

vitamine te vlakna koja su itekako potrebna za urednu probavu.

Na dijeti ste, ali ne uspijevate smršavjeti? Teško se pridržavate pravila dijete? Nije kriva dijeta, a s vama je sve u redu, jedino što ste možda odabrali pogrešnu dijetu, odnosno način prehrane

6 Svakog dana pojedete veliku količinu voća. Voće je zdravo i treba ga jesti, ali ne valja s njime pretjerivati. Prosječno gledajući, 100 grama voća sadrži 50 kilokalorija, dakle ako ste na dijeti, nastavite jesti voće, ali ne u prevelikim količinama. 7 Svakog dana jedete

1 Zbog dijete koju ste odabrali ne možete objedovati s obitelji i prijateljima. Teško da ćete se moći pridržavati dijete koju ste odabrali. Pripremate li za svoje ukućane obroke koji su različiti od vaših, trebat će vam puno truda da se pridržavate odabrane dijete. Savjet: promijenite dijetu. 2 Navikli ste na jako obilan doručak. Mijenjajte tu naviku. Točno je da je doručak najvažniji obrok dana, ali on ne smije biti previše obilan. Ako se prejedete za doručak, vrlo brzo osjetit ćete umor, a ako je bogat šećerom, sitost koju osjetite nakon doručka ubrzo će proći i posegnut ćete za međuobrokom.

3 Dnevno pojedete najmanje tri mliječna proizvoda. Nastavite tako jer je to najbolji način da organizmu osigurate kalcij i spriječite nedostatak tog važnog minerala. Jogurt, obrano mlijeko, keﬁr, nemasni sir... pomoći će vam da sačuvate kosti zdravima i čvrstima. 4 Tjedno pojedete pet porcija od 100 do 150 grama mesa ili ribe. Povećajte unos ribe, a smanjite unos mesa. I riba i meso vrijedni su izvori proteina, koji su vam itekako potrebni ako ste odlučili smršavjeti.

5 Svježe povrće jedete u velikim količinama. Nastavite tako jer povrće je prijatelj vitkosti. Najbolje je sezonsko, ali i smrznuto i konzervirano povrće nema veliku kalorijsku vrijednost, a sadrži minerale i

škrobne namirnice. Postupate ispravno. Kruh, keksi, žitarice, riža, tjestenina i krumpir sadrže škrob, no određene količine tih namirnica dopuštene su i u niskokaloričnoj dijeti. Škrobne namirnice daju dugotrajan osjećaj sitosti, a uz to sadrže i vlakna koja pomažu održati pravilan ritam probave.

8 Maslac i ulje potpuno ste

izbacili iz prehrane. Griješite. Unos masnoća potrebno je svakako smanjiti, ali organizmu su potrebne masne kiseline i vitamini koji se otapaju u ulju. Dakle, ne izbacujte maslac i ulje (posebno ne maslinovo ulje, ulje sezama i repice), ali ograničite njihov unos.

9 Dok ste na dijeti, kuhate na razne načine, na pari, u mikrovalnoj pećnici, u običnoj pećnici… Nastavite tako. Nemojte se odricati ukusno i zdravo pripremljenih jela. 10 Svakog dana jedete gotovo istu hranu. Mijenjajte tu naviku. Raznovrsna prehrana, bogata mirisima i okusima, najbolji je put ka uspješnom mršavljenju. Ako se odričete namirnica i okusa koje volite, kad-tad ćete pokleknuti i nadoknaditi ono čega ste se odricali, a tada će sav vaš trud oko mršavljenja postati uzaludan. ■ Zdrave vijesti 29

djeca

Aktivna mama – aktivno dijete

Prema pisanju časopisa Pediatrics maj ke koje i nakon poroda pronađu vrijeme za tjelesnu aktivnost ne samo da će poboljšati vlastito zdravstveno stanje već će time utjecati na poboljšanje zdravlja svog djeteta. Tvrdnja proizlaz i iz istraživanja Univerziteta Cambridge i Southampton koje pokazuje da između majčine i djetetove aktivnosti postoji vrlo čvrsta povezanost.

PET

PORUKA

A J N E R B A OHR

Svaka mlada mama bit će vam zahvalna ako je ohrabrite i pokažete da shvaćate njenu zabrinutost i osjećaj odgovornosti za dijete. Evo što će svakoj mami pomoći da se osjeća bolje. „Divim se tvojoj energiji, sve stigneš obaviti kako treba.“ Čak i kad pada od umora, ova će joj rečenica pomoći da lakše prebrodi svakodnevne teškoće. „Znam da je teško.“ Iako neke mame nerado priznaju, uloga roditelja zna biti vrlo teška. Biti mama nije jednostavno, a nije jednostavno ni priznati sebi i drugima osjećaj nesigurnosti, dvojbe, zabrinutosti. „Imaš mrlje na leđima.“ Ako je dijete na maminoj majici ili haljini ostavilo tragove svojih prstića, upozorite je, bit će vam zahvalna. „Reci mi ako se osjećaš loše ili ako te nešto brine.“ Ima teških dana u kojima je teško čak i progovoriti o problemima. Ponudite rame za plakanje. „Dopusti da ti pomognem.“ Nemojte čekati poziv u pomoć, ponudite pomoć.

30 Zdrave vijesti

ČITAJTE IM, UZ PRIČE LAKŠE ODRASTAJU Slušajući priče, djeca uče nove riječi, ali priče pored toga učvršćuju vezu između djeteta i roditelja. Stručnjaci Američke pedijatrijske akademije zato savjetuju pedijatrima da neprestano podsjećaju roditelje na važnost priča primjerenih dječjem uzrastu, na važnost čitanja razumljivim tonom te na važnost opisivanja likova i događaja u pričama. Vladanje sposobnošću čitanja i bogat rječnik vrlo su važni već u najranijem djetinjstvu. Između osme i devete godine može se prema vještini čitanja predvidjeti djetetov uspjeh tijekom daljnjeg školovanja, ali i uspjeh kasnije na poslu. Stoga američki pedijatri podsjećaju na to da djeca kojoj roditelji čitaju od najranijeg djetinjstva u prvi razred osnovne škole dolaze već s određenim predznanjem, spremnija su za učenje i savladavanje novih znanja.

Brza hrana potiče agresivnost Pržena, brza hrana i gazirana pića - „američki“ način prehrane, osim što uzrokuje porast tjelesne težine i povećava opasnost od nekih bolesti, od nedavno se povezuje i s mentalnim zdravljem adolescenata. Taj utjecaj potvrdilo je istraživanje na Institutu za dječje zdravlje Telethon u Australiji, a objavljuje ga časopis Nutrition Metabolism and Cardiovascular Diseases. Promatranjem navika prehrane 1600 četrnaestogodišnjaka znanstvenici su utvrdili da „američki način prehrane“ povećava mogućnost od pojave emocionalnih problema i poremećaja ponašanja. Prehrana bogata masnoćama, ugljikohidratima, crvenim mesom te začinjena kaloričnim začinima, prema tom istraživanju, u adolescenata uzrokuje introvertnost, tjeskobu i agresivnost, povećava predispoziciju za delinkventno ponašanje.

dječje zdravlje

Sunce (ne)prijatelj djece Igre na otvorenom, sportske aktivnosti, plivanje... Sunce je, posebno ljeti, gotovo nemoguće izbjeći. No moguće je zaštiti dijete i od sunca dobiti samo korisne učinke za dječje zdravlje

unce je za život nužno, a posebno je važno za vrijeme rasta i razvoja. Među čimbenicima koji imaju važan utjecaj na pravilan rast i razvoj sunce je posebno važno. Djeluje na pravilan razvoj koštanog sustava u djece, u prvom redu putem vitamina D. No brojna upozorenja o opasnostima sunca i opeklina u djetinjstvu, posebno učestala posljednjih godina, navode roditelje da se zapitaju je li sunce korisno ili štetno, te mogu li i koliko dijete izlagati suncu? Najtočniji odgovor na ta pitanja glasio bi: sunce je i prijatelj i neprijatelj zdravlja i djece i odraslih. Prijatelj je jer ultraljubičaste zrake omogućavaju i pokreću niz procesa u koži kojima se provitamini pretvaraju u određene oblike vitamina D koji se prenose u plazmu i dalje u tjelesne organe i sustave. A posebno važnu ulogu ima u koštanom sustavu gdje omogućava apsorpciju i vezivanje kalcija, odnosno omogućuje pravilnu izgradnju koštane mase. Sunce se zbog toga, kao i vitamin D, smatra prijateljem dječjeg zdravlja. Kako bi se dječjem organizmu osigurala potrebna doza vitamina D, preporučuje se unos određenih doza tog vitamina trudnicama, dojiljama, djeci – posebno do 18. godine. No najprirodnija prevencija je omogućavanje apsorpcije vitamina izlaganjem suncu te, naravno, zdravom prehranom, jer je najvažniji izvor vitamina D proces fotosinteze u ljudskoj koži. Tijekom tri sata izlaganja suncu na

površini od jednog četvornog centimetra stvori se 18 IJ vitamina D, doda li se tome još i unos vitamina D prehranom, tim prirodnim načinima moguće je osigurati prilično veliku količinu vitamina D. Osim toga, a prema istraživanju američkih znanstvenika, sunce se pokazalo korisno i u liječenju hiperaktivnosti. Štetno je u prekomjernim dozama i bez primjerene zaštite. Dokazano je, naime, da opekline od sunca zadobivene u djetinjstvu povećavaju opasnost od obolijevanja od karcinoma kože, u prvom redu melanoma u odrasloj dobi. ■

DOBRO JE ZNATI ● Više od 70 posto UV sunčevog zračenja na površinu zemlje dospijeva između 10 i 16 sati. ● Suncobran ne pruža dovoljnu zaštitu jer se sunčeve zrake odbijaju o površine koje nas okružuju: o površinu mora odbija se 20 posto, o površinu pijeska 6 - 25 posto, o površinu trave 0,5 - 4 posto. ● Odjeća je kvalitetna zaštita, no ona više štiti od UVB nego od UVA zraka. Od 1996. godine uveden je UPF – ultraviolet protection factor – zaštitni UV faktor odjeće (slično kao SPF faktor u zaštitnim proizvodima za sunce) koji ovisi o vrsti i gustoći materijala. Učinkovitom zaštitom smatra se odjeća koja ima UPF 30 ili veći. Za primjer: obična pamučna majica ima UPF između 5 i 9, a ista ta mokra majica ima UPF 3 – 4.

ZAPAMTITE ● Zaštitite dijete od izravna sunca. Sklonite dijete sa sunca od 10 do 16 sati. ● Obogatite dječju prehranu vitaminima. ● Koristite zaštitna sredstva s UV ﬁltrom, ali i kape te laganu pamučnu odjeću, posebno ako dijete ima svijetlu kožu (fototip 1 i 2).

Zdrave Z dra rave ve vvijesti 3 31 1

, I M E T I POMOZ B Z I J O M E J I N A J ŠUTN

selektivni mutizam

U nekim situacijama dijete govori, u nekima šuti. Je li riječ o sramežljivosti ili nekom poremećaju? Potražite odgovor i pomozite djetetu

Piše dr. sc. Vesna Ivasović, prof. psih.

Psihološki centar Mentis Palmotićeva 4, Zagreb tel. 098 591814 www.psiholoskicentarmentis.hr

Tvrdoglavost, sramežljivost ili tjeskoba Izostanak verbalne komunikacije dovodi do toga da dijete ne razvija socijalne vještine i zaostaje u usvajanju znanja jer ima manje prilika za učenje, što negativno utječe na razvoj njegovih potencijala. Dijete koje ne

Ne tjerajte dijete da govori, smanjite vlastita očekivanja i pritisak, ne kažnjavajte ga zbog toga što ne govori. Pokažite razumijevanje i suosjećanje. Izbjegavajte govoriti drugima o djetetovu problemu u prisutnosti djeteta – time kao da cementirate djetetovo ponašanje i potičete ga da se ponaša u skladu s „etiketom“.

32 Zdrave vijesti

O M O ĆI DJE T P O E

na pohađa vrtić već dvije godine. U vrtiću uopće ne govori, ne priča čak ni kod kuće kada dođu gosti koje ne viđa često, pred nepoznatim odraslima ili s djecom na igralištu. S roditeljima, bratom te bakama i djedovima je prava brbljavica, glasno govori, viče, pjeva. Međutim, čim se pojavi nepoznata osoba ili za vrijeme boravka u vrtiću, iz njezinih usta ne može se čuti nikakav glas. Roditelji smatraju da je njihova djevojčica sramežljiva, a to često i izgovaraju pred drugima, opravdavajući time njezinu šutnju. O čemu se zaista radi? Je li Ana sramežljiva, prkosna ili ima neki govorni poremećaj? Dijete koje ima selektivni mutizam ne govori u određenim socijalnim situacijama u kojima se to od njega očekuje, dok u drugim situacijama normalno govori, a to značajno utječe na postignuće u vrtiću ili školi te na socijalni razvoj. Da bi se dijagnosticirao selektivni mutizam, izostanak govora u određenim socijalnim situacijama mora trajati najmanje mjesec dana, a ne smije se odnositi na fazu prilagodbe na vrtić ili školu. Naime, mnoga sramežljiva djeca u tom će razdoblju šutjeti. Dijete ne šuti zbog nepoznavanja jezika ili govornih problema, mucanja, komunikacijskih teškoća ili psihičkih poremećaja. Nekada se smatralo da dijete odbija govoriti zbog tvrdoglavosti, manipulacije, prkosna ponašanja. Danas znamo da ta djeca trpe snažan strah, veliku tjeskobu i jednostavno ne mogu govoriti iako bi to željela. Socijalna anksioznost je to što im onemogućuje govorno izražavanje – djeluje paralizirajuće na sposobnost govora. Novija istraživanja pokazuju da se poremećaj javlja kod sedam od tisuću djece, a češći je kod djevojčica nego kod dječaka (oko 1,5 : 1). Mnoga djeca sa selektivnim mutizmom pribjegavaju kompenzatornim ponašanjima – neverbalnim

načinima izražavanja koji uključuju pokazivanje, simboličke geste, pantomimu, pisanje u zraku, bezglasan govor ili šaptanje na uho. Selektivni mutizam može imati blaži oblik, npr. kada dijete razgovara s drugom djecom, a ne razgovara s odgojiteljem ili učiteljem, ili ekstremno težak oblik, kada dijete razgovara samo s najužim članovima obitelji, a s drugima ne komunicira čak ni na neverbalne načine – gestama ili izrazima lica. Dijete koje ima selektivni mutizam pati – ne može biti spontano, opušteno, komunikativno dijete kakvo zaista jest u drugim situacijama. Njegovi „radari“ za opasnost stalno su uključeni i zašuti svaki put kada se nalazi u određenim socijalnim situacijama. Neka djeca sa selektivnim mutizmom izbjegavaju grupne aktivnosti, tjelesni odgoj, odlaske na zahod u vrtiću ili školi te izbjegavaju jesti pred drugima, dok su druga aktivno uključena u sve aktivnosti, ali na neverbalan način.

može reći što želi ili ne želi često će biti uključeno u aktivnosti koje ne voli ili će biti isključeno iz aktivnosti koje voli. Zbog toga postaje frustrirano, a ta nakupljena frustracija često se izbacuje u obitelji gdje se konačno može izraziti. Ako okolina dijete zbog toga što ne govori smatra manje inteligentnim može se dogoditi da se neopravdano uključi u neprimjereni obrazovni program ili čak posebnu ustanovu. Mišljenje da dijete šuti jer je prkosno, pasivno agresivno ili na taj način manipulira okolinom također dovodi do nepoželjnih posljedica jer implicira da dijete namjerno šuti, tj. da je šutnja djetetov svjesni izbor. Budući da se radi o anksioznosti, nije neobično što dijete uporno „odbija“ govoriti, baš kao što primjerice osoba koja ima fobiju od vožnje avionom izbjegava letenje. Odrasli ponekad pribjegavaju zastrašivanju, prijetnjama i kažnjavanju djeteta te nagovaranju da govori, što samo pogoršava stanje i dovodi do još veće anksioznosti. Mnogi roditelji pripisuju šutnju sramežljivosti koju će dijete s vremenom prevladati pa ne traže stručnu pomoć. Selektivni mutizam često je zaista povezan s jakom sramežljivošću, ali predstavlja puno veći i ekstremniji problem. Najčešće se javlja u dobi od tri do šest godina, a roditelji ponekad ne traže pomoć do djetetove šeste ili osme godine. Često i

Z BOR !

sami stručnjaci kažu roditeljima: „Ne brinite se, to je samo faza, proći će samo od sebe“, a nakon nekog vremena roditelji postaju suočeni s činjenicom da se radi o ozbiljnom poremećaju. Roditelji djeteta koje ne govori često i sami postaju vrlo anksiozni, brinu se o djetetovoj budućnosti, a okolina ih može pogrešno doživjeti kao pretjerano zaštitničke prema djetetu te zaključiti da je to uzrok problema, a ne posljedica djetetova selektivnog mutizma. Važno je da roditelji što prije potraže stručnu pomoć. Naime, tretman je puno učinkovitiji ako započne ubrzo nakon pojave selektivnog mutizma. Pokazalo se da bihevioralna terapija, a kod starije djece i kognitivno-bihevioralna terapija, daju najbolje rezultate. Osim uključivanja djeteta u terapiju iznimno je važno i savjetovanje obitelji, vrtića ili škole te usklađeno djelovanje stručnjaka koji provodi terapiju, roditelja, odgojitelja i učitelja.

Potražite stručnu pomoć Pripremite unaprijed dijete na sve promjene, dolazak gostiju, posjete i sl. Ako odlazite u goste, ponesite bojanke, slikovnice ili igračke, tako da se dijete može nečim baviti dok vi razgovarate. Redovito organizirajte igru u svom domu s djetetom s kojim se vaše dijete u vrtiću najčešće igra. Ne krivite sebe. Selektivni mutizam nije uzrokovan roditeljskim odgojnim postupcima. Neka djeca jednostavno su sklonija anksioznosti, što je često nasljedno. Ne dopustite da zbog djetetova slektivnog mutizma i vi postanete anksiozni. Usmjerite svoju energiju na pomaganje djetetu, a ne na očajavanje. Selektivni mutizam je izlječiv! ■

Zdrave vijesti 33

naše tijelo o

KREATIN, može li biti opasan? Francuska je jedina europska zemlja koja ne dopušta prodaju kreatina, tvari koja poboljšava tonus i masu mišića, a time i formu mišića. Zapravo, kampanja protiv kreatina u Francuskoj traje više od deset godina, otkako u stručnjaci Francuske nacionalne agencije za sigurnost hrane i lijekova tu supstanciju optužili da uzrokuje mutacije gena i rak. Optužba se zasniva na istraživanju provedenom na miševima koje je pokazalo da povišene doze kreatina u tijelu potiču stvaranje toksičnih tvari koje oštećuju jetru i bubrege. Ispitivanje se ponovilo i na ljudima koji su dnevno konzumirali 21 gram kreatina tijekom dva tjedna. Analizom krvi i mokraće ispitanika utvrđeno je stvaranje formaldehida i metilamina u tijelu ispitanika. Stoga francuski stručnjaci upozoravaju: oprezno s kreatinom, uzimajte ga u malim, tj. preporučenim dozama, jer samo tako može biti koristan.

ZNATE LI

Koliko kilokalorija dnevno treba ženi prosječne tjelesne građe? Između 1600 i 1800 Između 1800 i 2000 Između 2000 i 2200 Točan odgovor: Ženi koja je umjereno tjelesno aktivna i prosječno je građena potrebno je otprilike 2000 kcal dnevno. Ženama koje sjede potrebno je otprilike 1800 kcal, dok je ženama koje su izuzetno tjelesno aktivne i/ili se bave nekim sportom potrebno 2440 - 2800 odnosno 1800 – 2500 kcal dnevno.

Iskoristite ljeto, osnažite mišiće Opuštanje i odmor, više vremena za sebe. Nije li to ono što većina očekuje (i planira) za vrijeme ljetnog odmora. I doista, to je prilika da se posvetite svom tijelu, nadoknadite propušteno i možda steknete neke zdrave navike.

1.Kvalitetnije hodanje

Hodanje je jedna od najjednostavnijih i najjeftinijih tjelesnih aktivnosti. Ako ljeto provodite na moru ili uz rijeku, dodajte hodanju mali napor, i vaši će mišići brže dobiti bolji tonus. Hodajte u plitkoj vodi koja vam pruža otpor veći od otpora zraka i stoga zahtijeva napor koji će brže oblikovati vaše noge, posebno bedra. Hodate li po pješčanom tlu, tim bolje - mišići potkoljenica brže će dobiti bolji tonus i čvrstoću.

2. Ojačajte nadlaktice Više volite ležati na plaži nego hodati? Ako kožu zaštitite primjerenim UV faktorom, ako više vremena provodite u sjeni nego na suncu – nastavite uživati, ali dodajte tom ljenčarenju i poneku vježbu. Plastične bočice za vodu napunite pijeskom i, dok sjedite od suncobranom, ravnih leđa podižite ih poput utega savijajući samo laktove.

3.Vježbajte neprimjetno

Za snaženje trbušnih mišića nije nužno proliti litre znoja. To možete i neprimjetno dok sjedite ili ležite na suncu ili u hladu. Mijenjajte položaj tijela ne pomažući se rukama. Lezite, podignite se, s leđa se preokrenite na trbuh... Svi ti pokreti potiču rad trbušnih mišića, a ako se ne pomažete rukama, vaši trbušni mišići bit će još više zaposleni.

4.Igre na plaži

Ima barem deset igara koje snaže mišiće. Plivanje je svakako jedna od najdjelotvornijih aktivnosti, ali jednako su djelotvorne i odbojka u pijesku, bacanje frizbija, badminton, preskakanje konopca... Jedino ograničenje može predstavljati vaša mašta!

34 Zdrave vijesti

Toplotni udar! ATI DA AD VLLA EV RE PR ĆI I P IZBJEĆI

Vrućina i sunce ne samo da su opasan spoj već mogu biti i smrtonosni, posebno ne sklonite li se sa sunca u hlad i pripadate li skupini povećana rizika. Važno je čim prije prepoznati simptome: » nagli porast tjelesne temperature » dehidracija popraćena jakim osjećajem žeđi » izostanak znojenja koje ima ulogu regulacije tjelesne temperature » koža je suha, topla, posuta crvenim mrljama i s osjećajem vrućine, posebno u predjelu lica » suhe usne i jezik » mučnina i povraćanje » jaka glavobolja » grčevi i bolovi u mišićima » osjećaj umora i opće slabosti

» ubrzano i plitko disanje » ubrzani srčani ritam » pad krvnog tlaka » osjećaj pritiska » vrtoglavica, šum u ušima » zamagljen vid i nesvjestica. U skupinu povećanog rizika ubrajaju se starije osobe, djeca i sportaši, no toplotni udar prijetnja je za sve koji ne poštuju preporuke o zaštiti od vrućine i sunca. Čim prije: » osobu smjestite u sjenu, na prozračno mjesto » navlažite lice svježom vodom, prskanjem ili vlažnom maramicom » dajte piti vodu u malim gutljajima. Liječničku pomoć potražite bez oklijevanja!

POBRINITE SE ZA SVOJA STOPALA Stopala su oslonac cijelog tijela, stoga pronađite uložak koji savršeno odgovara vašim stopalima pomoću besplatne računalne analize stopala. Bolovi u mišićima i zglobovima u leđima, kukovima, koljenima i gležnjevima česta su posljedica nepravilnog položaja stopala. Rješenje problema koje stvaraju stopala donosi inovacija ﬁnskih ﬁzijatara i ortopeda - FootBalance. Riječ je o jedinstvenoj kombinaciji računalno potpomognute analize stopala i u potpunosti prilagođenih uložaka, osiguravajući na taj način prirodnu potporu i pravilan položaj stopala. FootBalance ulošci pravilno podupiru stopala držeći ih u neutralnom položaju i pomažu postići ravnotežu i pravilno držanje tijela. Ulošci imaju različitu razinu tvrdoće, tako da svatko može pronaći uložak koji mu najviše odgovara u veličinama od 34 do 50. Analiza stopala je besplatna, a cijena po mjeri izrađenih uložaka kreće se od 459,00 do 539,00 kn. Za višeinformacija: Sport Lab, Radnička 40-5, Zagreb; info@sportlab.hr; tel. 01/ 6040-141

Zdrave vijesti 35

ljepota

Posvetite se sebi u SURYA centru Ljeto je idealno vrijeme za pripreme s kojima ćemo spremno dočekati jesen i nove obaveze. Posjetite Surya centar i obnovite svoje tijelo ﬁzički, psihički i duhovno. Tradicija kineske medicine, koju u Surya centru primjenjuju iskusni stručnjaci, duga je više od 5000 godina. Tu ćete pored ostalog pronaći akupunkturu, Tui Na masažu, dijabetologiju prehrane, pulsnu dijagnostiku… Osim terapija kineske medicine u Surya centru pronaći ćete i program po vašoj mjeri poput: women esprit (program za žene svih dobnih skupina, koji opušta stres, povećava samopouzdanje, vraća unutarnji mir), pre work program (vježbanje i relaksacija prije odlaska na posao), slim&ﬁt program (za postizanje i održavanje željene tjelesne težine), spine program (za osobe s bolnom i ukočenom kralježnicom), relax&antistress programi (namijenjeni uvođenju novih, pozitivnih navika te obnovi/ razvoju životne energije i potencijala). Kineska medicina pomaže, brine i razvija se poštujući čovjeka i njegovu prirodu.

Sunčane pjege Mogu se pojaviti na koži djece i odraslih, na svim dijelovima tijela, no najčešće na dijelovima tijela koji su izloženi suncu. Nastaju zbog nanošenja nekih krema ili mirisa, uzimanja nekih lijekova koji povećavaju osjetljivost kože na sunce. Nastaju i zbog hormonskih promjena (u trudnoći, menopauzi...). Jedini način da se spriječi njihov nastanak jest pravilna i redovita UV zaštita, kako na suncu, tako i u hladovini.

S.O.S

PRIŠTIĆ

36 Zdrave vijesti

Izbije iznenada, zbog umora, vrućine ili jednostavno – izbije kad nam najmanje treba. Najveća pogreška je pokušati ga „istisnuti“, posebno ljeti kad je koža izložena suncu i kad takvim nestručnim istiskivanjem možemo izazvati stvaranje ožiljka kojeg se kasnije teško riješiti. Evo što napraviti. Prikrijte prištić tako da najprije nanesete malo tekućeg pudera, a poviše stavite korektor koji mora biti iste nijanse kao puder. Na sve to nanesite malo mineralnog pudera.

Pet namirnica za kožu Neke namirnice isplati se, i zbog zdravlja i zbog ljepote, uvrstiti u jelovnik. Koža posebno voli: Jogurt, bogat proteinima, lako se probavlja, osim što će vam pomoći da održite vitku ﬁguru, poboljšava izlučivanje toksina. Zahvaljujući mliječnim fermentima potiče procese obnavljanja kože. Limun, u obliku osvježavajućeg napitka, ali i kao dodatak maskama za kožu. Rezultate ćete opaziti odmah. Čokolada, i to ona s većim postotkom kakaa, jer je bogata antioksidansima. Osim što pogoduje ljepoti, pomaže i dobrom raspoloženju. Avokado, sadrži mnoštvo antioksidansa koji pomažu usporiti procese starenja kože i nastanak bora. Šumsko voće potiče cirkulaciju, potiče izlučivanje suvišnih tekućina i stvaranje celulita.

Usne na suncu Saveznik ljepote i ugodne svježine Art Deco Cool & Fresh neka vam ovog ljeta uvijek bude pri ruci. Sadrži kompleks minerala cinka, magnezija i bakra, hrani, vlaži i potiče funkcije kože. Protresite i poprskajte po licu, vratu i dekolteu, ugodan miris naranče osvježit će vam kožu i sva osjetila.

Nije dovoljan balzam na bazi kakaova maslaca, dapače mnogi proizvodi čiji je on sastojak sadrže i vazelin, parafin, paraben – sastojke koji donose više štete nego koristi. Prvo i najvažnije, treba piti dovoljno vode kako bi se spriječila suhoća usana i usne šupljine. Potom treba koristiti specijalni stik s UV zaštitom, bezbojan ili u boji, to nije važno, najvažnije je da sadrži visoki zaštitni faktor (najmanje 20 ili 30), da je namijenjen usnama te da se nanosi više puta tijekom dana. Poviše stika možete nanijeti i sjajilo ili ruž. Dakle, ključne riječi su hidratacija i UV zaštita.

Prije nanošenja anticelulitne kreme potrebno je napraviti piling?

Da.

Piling će s površine kože odstraniti odumrle, rožnate stanice i olakšati prodiranje aktivnih sastojaka anticelulitne kreme u dublje slojeve kože. Anticelulitne kreme s kofeinom, primjerice, ili s drugim tvarima koje potiču dreniranje odličan su saveznik protiv celulita. Zdrave vijesti 37

problematična koža

iše je čimbenika koji uzrokuju akne, i unutarnjih i vanjskih, poput nasljednog čimbenika, hormona, povećane tjelesne težine, ali i trudnoće, nepravilne prehrane, pušenja, nekih lijekova i dr. A među tim čimbenicima je i sunce. Liječenje se, ovisno o slučaju, provodi: ● lokalno: vitaminom A, izotretioninom, glikolnom, salicilnom ili azelaičnom kiselinom, lokalnom primjenom antibiotika i/ ili antiseptika... ● sistemski: antibioticima, dodatcima prehrani s cinkom, hormonskom nadomjesnom terapijom, izotretioninom... Bez obzira na uzroke i oblik akni, svima se savjetuje prestanak pušenja, redovna tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana (sa smanjenim unosom šećera i škroba, uz puno povrća, tj. vitamina i minerala). Dok se neki oblici akni uspješno liječe redovnim kozmetičkim tretmanima voćnim kiselinama, supstancijama koje reguliranju izlučivanje sebuma, kozmetičkim protuupalnim tvarima i preparatima za zaštitu od sunca, za teže oblike nužno je dermatološko liječenje. U prvom slučaju važno je otkriti, a potom i eliminirati uzroke, a to može biti nepravilna kozmetička njega, puderi, sredstva koja zatvaraju pore i otežavaju pročišćavanje kože i sl. Izuzetno je važno pravilno čišćenje kože proizvodi-

Akne

i masna koža ne vole ljeto

Akne su bolest kože od koje pate najčešće adolescenti, ali javljaju se i između 35. i 45. godine, najčešće na licu žena. Ljeto i sunce samo prividno i prolazno poboljšavaju stanje 38 Zdrave vijesti

ma antiseptička djelovanja koji ne iritiraju i ne isušuju kožu, te odabrati kremu ili gel za dnevnu i noćnu njegu koja mora biti primjerena tipu kože (ovisno je li koža suha, masna, mješovita). Važno je, naime, istaknuti da se akne mogu javiti i na suhoj koži.

Prepoznati i suzbiti Ako se na vrijeme prepoznaju promjene i odmah započne s primjerenim tretmanom, akne je moguće držati pod kontrolom, spriječiti pogoršanje stanja i u velikom broju slučajeva ih izliječiti. Akne se javljaju kad se istovremeno jave tri čimbenika: ● hiperkeratinizacija: stanice epidermisa razmnožavaju se bržim ritmom od uobičajenog te na izlazu lojnih žlijezda na površini kože stvaraju čepove sastavljene od rožnatih (odumrlih) stanica, čime se onemogućuje normalno izlučivanje sebuma na površinu kože ● povećano izlučivanje sebuma zbog pojačane aktivnosti žlijezda lojnica. ● razmnožavanje bakterija (poput Propionibacterium acnes ili Staphylococcus epidermis), zbog čega dolazi do upale u kanalu lojne žlijezde i javljaju se papule, pustule i čvorići. Akne se pojavljuju u više oblika: ● mikrociste ili zatvoreni komedoni ● otvoreni komedoni ili miteseri ● papule (izbočine nalik na Savjet više čvoriće, tvrde i crvene) Najbolji savjet o ● pustule (crvene izbočine zaštiti, njezi i liječenju ispunjene gnojem) dobit ćete od dermato● čvorići (bolne i tvrde tvorbe loga. Ne zaboravite: što ispod površine kože). prije počnete s tretmaViše je vanjskih čimbenika nom, lakše ćete se riješiti koji mogu dodatno pogoršati ili akni i spriječiti nastajapotaknuti pojavu akni, a među nje trajnih ožiljaka. njima je svakako sunce. Koža se, naime, od sunca brani zadebljavanjem rožnatog sloja, a stvaranje povećane količine rožnatih stanica onemogućava pravilno izlučivanje sebuma. Unatoč tome još uvijek je vrlo rašireno mišljenje da sunce poboljšava stanje, dapače da sunce liječi akne. Ta zabluda posljedica je činjenice da sunce odista na površini kože isušuje sebum, ali istovremeno pokreće obrambeni proces povećane proizvodnje keratinocita i pojačani rad lojnih žlijezda. Upravo je zabluda da sunce liječi akne najčešći razlog za to što se blaži oblik akni ili djelomično izliječena bolest u jesen vraća u znatno težem obliku. No pod utjecajem sunca neće se pogoršati samo akne. Tvari koje se koriste za liječenje akni (bilo da je riječ o lokalnoj ili sistemskoj terapiji) povećavaju osjetljivost kože na sunce. Stoga se nerijetko javljaju eritemi i alergijske reakcije kože koja je ranije dobro podnosila sunce, a moguća su i trajnija oštećenja kože.

Zaštititi i spriječiti pogoršanje Iako će sunce u početku smiriti upalu, s površine kože otkloniti suvišni sebum i obojati kožu tako da će akne biti manje vidljive – izbjegavajte ga. Izbjegavajate i velike vrućine na kojima se koža pojačano znoji. Iako se ne sunčate, koristite zaštitna sredstva koja moraju biti primjerena tipu vaše kože, ne smiju zatvarati pore i sprječavati normalno izlučivanje sebuma, te imati zaštitni faktor primjeren vašem fototipu. ■ Zdrave vijesti 39

dobar izgled Ruke, noge i stopala, ali i grudi i trbuh, izgledom odaju koliko brige vodite o tijelu. Nadoknadite ono što ste propustili, ispravite greške

uha i hrapava koža bez sjaja, tamne mrlje i pokoja bora na dekolteu, opuštene grudi, trbuh koji ljetna odjeća teško skriva, stopala s kakvima ne možete obuti sandale, koža ruku suha i naborana s ponekom mrljom tamnog pigmenta. Tim i sličnim promjenama vaše tijelo pokazuje da stari, ali pokazuje i nedostatak njege. Poduzmite hitne mjere, odaberite prave proizvode i vaša će koža vrlo brzo

kritične točke zablistati, trbuh i grudi će dobiti željeni oblik i čvrstoću, a ruke će opet biti spremne za milovanje i rukovanje.

POČNITE S PILINGOM Često ga zaboravljamo (ili s njim pretjerujemo), no pravilno odabran i pravilno upotrijebljen piling zapravo je prvi korak pravilne njege. S površine kože piling odstranjuje odumrle stanice kože, čime se ubrzava proces obnavljanja kože, ali i bolje upijanje aktivnih tvari u kožu. Djelovanje krema i losiona, svega što nanosimo na kožu, višestruko je brže i bolje. Osim toga piling omogućava neometano izlučivanje sebuma, a to znači normalno pročišćavanje kože. Ako ga

40 0 Z Zdrave Zd dra ra ave v vvij ve vijesti ijes esti ttii

redovito koristite, poboljšava i zaglađuje strukturu kože, omekšava je i pomaže joj da ostane elastična.

KOJI PILING ODABRATI? S mrvicama koštica, na bazi gline, voćnih kiselina ili enzima koji apsorbiraju sebum i nečistoće? Odabir ovisi o tipu vaše kože i teksturi koja vam je najugodnija. Ako imate normalnu kožu, imate veliku mogućnost izbora. Važno je da piling nije previše agresivan, da kožu ne isušuje i ne nadražuje. Ako imate masnu i/ili mješovitu kožu, isprobajte piling s voćnim kiselinama ili onaj sa sitnim abrazivnim česticama. Važno je da sadrži tvari koje smiruju upale, ne isušuju i ne nadražuju kožu. Ako imate suhu i/ili reaktivnu kožu, pažljivo odaberite speciﬁčne, nježne pilinge koji ujedno smiruju kožu i poboljšavaju njenu otpornost.

POKAŽITE RUKE Izložene su štetnom djelovanju tople i hladne vode, sredstvima za pranje i čišćenje, vjetru i suncu te stoga vrlo lako odaju godine, ali i nedostatak njege. Iako njezi kože lica posvećujete dovoljno pažnje, ruke možda zapostavljate. Redovitim, nježnim pilingom vratit ćete im mekoću i ujednačenu boju. Iako postoje specijalni pilinzi za ruke, piling koji koristite za lice savršeno odgovara strukturi kože ruku. Piling iskoristite za masažu prstiju, potaknite cirkulaciju nježnim, kružnim pokretima od vrha svakog prsta zasebno prema dlanu. Ujedno ćete omekšati kožice oko noktiju, a ako redovito provodite ovu jednostavnu masažu, uskoro vam neće trebati škarice za podrezivanje kožice.

Savjet više! Piling ruku završite masažom ruku i noktiju kriškom limuna. Kiselina limuna vratit će im besprijekornu bjelinu. Taj mali tretman završite maskom ili jed-

nostavno u ruke i nokte umasirajte kremu za njegu ruku i noktiju.

KONAČNO SANDALE Koža stopala deseterostruko je deblja od kože lica, neprestano je izložena pritiscima i trenju, zbog čega se pokreću prirodni obrambeni mehanizmi – koža se zadebljava brže od kože ostalih dijelova tijela. Piling je jedino djelotvorno sredstvo protiv suvišnih slojeva tvrde kože sastavljene od rožnatih, odumrlih stanica. Za piling stopala koristite specijalne piling-kreme koje sadrže abrazivne čestice. Načinite piling prije kupanja ili tuširanja, jednom tjedno ili jednom u dva tjedna, i potaknut ćete cirkulaciju, odstraniti suvišne odumrle stanice i olakšati upijanje hidratantne kreme koja će održati mekoću kože.

Savjet više! Piling stopala iskoristite za opuštajuću masažu. Masirajte stopalo jagodicama palčeva, kružnim pokretima od prstiju prema peti. Kako često? Jednom tjedno tri minute.

GRUDI KAKVE ŽELITE Jednostavna pravila ponašanja i njega pomoći će koži grudi i dekoltea da sačuva mekoću i tonus, a tkivu grudi da se ne opusti, da zadrži oblik. Svakodnevno: ● držite se ravno dok hodate i sjedite

● nosite udoban grudnjak koji ne steže ni grudi ni prsni koš ● tuširanje završite tuširanjem grudi mlazom prohladne vode, potaknut ćete površinsku cirkulaciju, poboljšati međustaničnu izmjenu tvari, pomoći koži da zadrži tonus i čvrstoću koja joj je potrebna da grudi pridržava poput prirodnog grudnjaka; ako dobro podnosite hladnoću, završite tuširanje masiranjem grudi kockicama leda ● ako se bavite nekom tjelesnom aktivnošću ili sportom, nosite specijalni grudnjak sa širokim naramenicama ● redovito koristite piling dekoltea i grudi da potaknete obnavljanje kože i površinsku cirkulaciju. Strogo zabranjeno: ● svi nagli pokreti, veliki napori koji tkivo kože i grudi izlažu velikom naprezanju ● sunčanje bez zaštite ● nošenje teškog tereta ● snažne masaže grudi; za upijanje kreme dovoljna je nježna kružna masaža ● vruća voda, posebno vruće kupke ● nagle promjene tjelesne težine ● prehrana s nedovoljnim unosom bjelančevina.

RAVAN I ČVRST TRBUH Za kožu i oblik trbuha vrijede slična pravila koja vrijede za njegu grudi. Pravilnim, uspravnim držanjem i redovitom njegom (pilinzima, masažama) potrebno je pomoći koži da sačuva tonus i elastičnost. Masažu trbuha izvodite ujutro nakon tuširanja i uvijek kružnim pokretima u smjeru kazaljke na satu. Redovita vježba pomoći će trbušnim mišićima da sačuvaju čvrstoću i oblik te tkivo trbuha drže poput prirodnog korzeta.

Savjet više! Nedostatak vremena za vježbanje nije izgovor. Dovoljno je samo deset minuta jednostavnih vježbi i rezultat neće izostati. A dodate li tome i vježbe dubokog disanja – s kojima napinjete trbušne mišiće, rezultat će biti još bolji. ■ Zdrave vijesti 41

prehrana ALKOHOL LJETI VIŠESTRUKO OPASNIJI

Priprema za sunce: Beta-karoten da ili ne?

Ljeti je više prilika za konzumiranje alkohola, ali više je i nesreća. Jedna čašica alkohola daje osjećaj ugode i osvježenja nakon obroka, u ljetno predvečerje ili ugodnu ljetnu večer. Ali čak i blago bijelo ili roze vino (sa 11 % vol. alkohola) ili pivo, koje također ne sadrži veliki postotak alkohola, velike su zamke upravo stoga što sadrže manju količinu alkohola – skloni smo popiti više. Zapamtite da čaša piva (2,5 dl) sadrži istu količinu alkohola kao čaša viskija (0,3 dl) ili čaša vina (1 dl). Ne zaboravite da vas zakašnjeli i produljeni učinak alkohola izlaže velikoj opasnosti od različitih ozljeda i nesreća – čak 39 posto prometnih nesreća izazovu vozači pod utjecajem alkohola. Ako ste žedni, posegnite za vodom, a ne za čašicom alkohola, alkohol samo trenutačno ublažava žeđ, a istovremeno ubrzava sve funkcije u organizmu i ima diuretski učinak – dakle potiče gubitak vode iz tijela, te zapravo ponovno izaziva osjećaj žeđi.

Višak vitamina A može štetno utjecati na zdravlje, ali to nije slučaj s beta-karotenom, čija pretvorba u vitamin A u ljudskom organizmu prestaje onog trenutka kad je u tijelu već povišena razina tog vitamina. Dakle, uzimanje beta-karotena ne donosi opasnost od predoziranja, a već dvadesetak godina razne studije ističu njegovu korist u prevenciji karcinoma. Je li stoga beta-karoten odlična priprema za sunce koja osigurava brončan ten i smanjuje opasnost od raka? Ne uvijek. Jedno francusko istraživanje upozorava pušače: beta-karoten ima suprotno djelovanje u tijelu osoba koje puše. Utvrđeno je da žene koje puše i uzimaju dodatke prehrani s beta-karotenom (20, 30 ili 50 miligrama dnevno) time povećavaju rizik od raka (pluća, probavnog sustava, štitnjače, jajnika...) proporcionalan količini unesenog beta-karotena. No neka kasnija istraživanja pobijaju takve tvrdnje. Uzimati ili ne dodatke s beta-karotenom ako pušite? Do danas nema dokaza o štetnosti tih suplemenata uzimaju li se u preporučenim dozama. Prema tme, želite li smanjiti rizik od raka, prestanite pušiti, a kad je riječ o beta-karotenu, pridržavajte se preporučenih doza.

Salmonela – sezonska opasnost

O šećeru

Upozorenje su prvi poslali francuski liječnici krajem prošlog mjeseca nakon što je s tržišta povučeno sto tona sira reblošon. To neka nam posluži kao podsjetnik na to da je ljeto sezona zaraze salmonelom. Probavne smetnje popraćene visokom temperaturom javljaju se 48 sati nakon konzumiranja zaražene hrane, a kad se jave, potrebno je čim prije potražiti liječničku pomoć. Posebno oprezni budite sa sladoledom, kremama, jajima, ali i s mesom i sirom, jedite namirnice za koje znate kako su skladištene i čuvane, provjeravajte datume valjanosti na industrijski proizvedenim namirnicama.

Scientiﬁc Advisory Committee on Nutrition Velike Britanije nedavno je prepolovio dnevno dopuštenu dozu šećera sa prijašnjih deset na pet posto. Na izvještaju od 300 stranica (naslova „Carbohydrates and Health”) objašnjava se kako 25 grama šećera dnevno (koliko iznosi 5-6 žličica šećera) zadovoljava dnevnu potrebu za šećerom, a istovremeno se dodaje i upozorenje kako većina Britanaca svakodnevno konzumira veću dozu šećera. Izvještaj je poslan na razmatranje Parlamenta koji će do jeseni odlučiti hoće li ili ne prihvatiti to upozorenje i time skrenuti pozornost na dodane šećere koje sadrže razna osvježavajuća pića i neke gotove namirnice. Stručnjaci svoj izvještaj potkrepljuju dokazima, tj. rezultatima više od 600 istraživanja koja su, pored ostalog, pokazala da dodani šećer i šećer općenito povećava opasnost od karijesa i porasta tjelesne težine, ali i dijabetesa.

Mediteranska dijeta? Ljeto je pravi trenutak Pomaže sniziti i pod nadzorom držati razinu kolesterola, pomaže spriječiti kardiovaskularne bolesti, neke vrste raka, pa čak i Alzheimerovu bolest. Mediteranska prehrana doista ima mnoštvo pozitivnih utjecaja na zdravlje. Ljeto je pravo vrijeme da taj način prehrane usvojite kao trajnu naviku. Obilje voća i povrća, puno integralnih žitarica, mahunarke, maslinovo ulje, riba, jogurt, kozji sir... to su namirnice od kojih se lako pripremaju ljetna jela.

42 Zdrave vijesti

Malo piva pomaže spriječiti bolesti Blago opuštajući i umirujući učinak alkohola porijeklom iz piva pozitivno utječe na razinu stresa i bolesti izazvane stresom. To je jedna od tvrdnji brojnih istraživanja koja su provedena s ciljem otkrivanja utjecaja piva na zdravlje. Nove spoznaje o utjecaju piva na životni vijek objavili su prije nekoliko mjeseci i znanstvenici iz Izraela. U istraživanju na kvascima dokazali su kako male količine piva utječu povoljno na duljinu telomera – dijelova kromosoma čija duljina reﬂektira trajanje životnog vijeka. Ta spoznaja još je jedan dio slagalice o pozitivnim učincima umjerene konzumacije piva primijećenim na razini populacije te u studijama na životinjama i in vitro studijama. No te pozitivne strane manifestiraju se prilikom umjerene konzumacije u zdravih odraslih ljudi, što iznosi 3 – 6 dl piva dnevno za muškarce i do 3 dl dnevno piva za žene. Dakle, ključna riječ je uvijek „umjereno“, jer s prekomjernim unosom alkohol gubi sve svoje dobre strane i postaje razoran neprijatelj psihe i tijela.

Dukatela užitak za nepce i oči! Dukatela mliječni namaz spravljen od najboljeg vrhnja, sada je još kremastiji i maziviji. Poboljšana receptura stiže u novom pakiranju s novim nazivom original, baš kako mu i pristaje. Dukatela mliječni namaz od najﬁnijeg vrhnja prvi je mliječni namaz na našem tržištu. Proizvedena prema originalnoj Dukatovoj recepturi, Dukatela ponosno nosi oznaku „Izvorno hrvatsko“. No Dukatela osvaja potrošače i izvan granice Hrvatske te je 2013. godine Dukatela original nagrađena najvišom ocjenom za kvalitetu i okus na vodećem svjetskom testiranju kvalitete prehrambenih proizvoda koje provode stručnjaci Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu proizvoda (iTQi) u Bruxellesu. Osvježavajući i savršene mazivosti, Dukatela mliječni namazi prirodan su izvor vrijednih nutrijenata, kalcija i bjelančevina, te su stoga nezaobilazan dio pravilne i uravnotežene prehrane.

Zdrave vijesti 43

Prerađeno crveno meso i rizik od zastoja srca Prema studiji objavljenoj u časopisu Circulation: Heart Failure, konzumacija prerađenog crvenog mesa može povećati rizik za zastoj srca s potencijalno smrtnim ishodom. Studija koju su proveli švedski istraživači s Instituta Karolinska prva je studija koja je ispitivala utjecaj kobasica, slanine, krvavica te jetrene paštete na rizik od srčanog zastoja. Analizom podataka dvanaestogodišnje studije utvrđeno je da je kod 2891 muškarca došlo do srčanog zastoja, od toga ih je od istoga umrlo 266. Muškarci koji su konzumirali najviše prerađenog mesa (75 g i više dnevno) imali su 28 posto veću šansu za razvoj srčanog zastoja u odnosu na one koji su konzumirali najmanje (25 g i manje dnevno). Također, muškarci koji su jeli najviše prerađenog mesa imali su dva puta veći rizik od smrti uslijed srčanog zastoja u usporedbi s onima koji su jeli najmanje prerađenog mesa.

Kvalitetan san protiv dječje pretilosti Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u Illinoisu, što više spavaju roditelji, više spavaju i djeca, a rezultat je manji rizik od dječje pretilosti.

Vježbanje za raznolikost crijevne mikroflore

Vježbanje je jedan od najvažnijih aspekata zdravog životnog stila. Sagorijeva kalorije, dobro je za srce te popravlja raspoloženje. Prema novom istraživanju, vježbanje poboljšava raznolikost bakterija probavnog trakta, što dugoročno može imati pozitivan utjecaj na zdravlje. Povećana raznolikost crijevne mikroﬂore povezuje se s povoljnim metaboličkim proﬁlom i odgovorom imunosnog sustava. Pokazala je to studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Gut. obiteljske obroke. Kod djece su promatrani adekvatan san (minimalno deset sati), zajednički obiteljski obroci, ograničavanje provođenja vremena ispred ekrana na manje od dva sata dnevno te izostanak televizora u spavaćoj sobi. Rezultati su pokazali kako je jedini značajni pojedinačni zaštitni čimbenik protiv pretilosti i prekomjerne tjelesne mase djece bio adekvatan san. Izvor: Frontiers in Psychology, 2014

Pravilna prehrana za bolju funkciju pluća

Nasuprot tomu, pokazano je da se majke, očevi te njihova djeca u nedostatku kvalitetnog sna debljaju. U istraživanju je sudjelovalo 337 djece predškolske dobi te njihovi roditelji, a procjenjivane su njihove socio-demografske karakteristike s obzirom na određene preventivne životne navike i učestalost pretilosti te prekomjerne tjelesne mase. Preventivne navike koje su se promatrale kod roditelja uključivale su adekvatan san (više od sedam sati) te zajedničke

44 Zdrave vijesti

Studija provedena na University of Nebraska Medical Center pokazala je izravnu povezanost unosa ribe, voća i mliječnih proizvoda s poboljšanjem plućne funkcije kod osoba s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća (KOBP). Prikupljeni su podaci o prehrani 2167 sudionika koji su, u periodu od tri godine, podatke o prehrambenom unosu dali osam puta. Istraživači su funkciju pluća osoba oboljelih od KOPB-a mjerili 24 sata nakon unosa hrane. Nakon unosa ribe, grejpa, banana ili sira uočeno je poboljšanje plućne funkcije, manje emﬁzema, bolji rezultat šestominutne šetnje te smanjenje određenih upalnih markera povezanih sa slabijom

funkcijom pluća – primjerice bijelih krvnih zrnaca.

Prehrana je ključna za oralno zdravlje Američka Akademija za prehranu i dijetetiku objavila je rad pod nazivom „Oralno zdravlje i prehrana“ u kojem se prehrambeni stručnjaci potiču na edukaciju svojih pacijenata i klijenata o važnosti prehrane za održavanje oralnoga zdravlja. Ističe se važnost nutritivne procjene kako bi se utvrdio prehrambeni unos te nutritivni čimbenici koji mogu utjecati na oralno zdravlje. Neke od preporuka koje bi prehrambeni stručnjaci trebali dati glase: ● Unos svježeg voća i povrća te mliječnih proizvoda poput mlijeka, sira te jogurta bez dodanih šećera pomaže u smanjenju rizika od karijesa. ● Manji unos namirnica bogatih kiselinama – primjerice voćnih sokova, ukiseljene hrane, citrusa i vina – može smanjiti rizik od dentalne erozije te karijesa.

● Manji unos zaslađenih napitaka, sportskih, energetskih i voćnih napitaka također može smanjiti individualni rizik od erozije zuba i karijesa. ● Traženje savjeta od nutricionista i dijetetičara o pravilnom izboru namirnica te redovita higijena usta mogu pomoći u poboljšanju nutritivnog statusa te oralnog zdravlja. Izvor: Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics

Djeca razvedenih roditelja sklonija debljanju? Prema istraživanju objavljenom u časopisu BMJ Open, djeca razvedenih roditelja mogla bi biti sklonija debljanju od djece koja žive s roditeljima u skladnome braku. Istraživači su nastojali utvrditi vezu između obiteljskog statusa i tjelesne mase djece. Analizirani su podatci 3166 djece (1537 djevojčica te 1692 dječaka) kojoj je mjerena visina, masa te obujam struka. Djeca su bila podijeljena u skupine, ovisno o bračnom statusu njihovih roditelja. 19 posto djece bilo je pretilo ili je imalo prekomjernu tjelesnu masu, a 8,9 posto imalo je abdominalnu pretilost. Pri tome je utvrđeno da djeca razvedenih roditelja imaju 54 posto veći rizik za pretilost ili prekomjernu tjelesnu masu te 89 posto veći rizik za abdominalnu pretilost u usporedbi s djecom čiji su roditelji u braku.

Produljeno gladovanje jača imunosni sustav Prema rezultatima novog istraživanja objavljenog u časopisu Cell Stem Cell, produženi ciklusi gladovanja – od 2 do 4 dana - ne samo da štite od toksičnih nuspojava kemoterapije već mogu djelovati kao okidač za regeneraciju stanica imunosnog sustava te čišćenje starih i oštećenih stanica. Ovo je prva studija koja upućuje na prirodnu intervenciju usmjerenu ka regeneraciji organa ili sustava preko matičnih stanica.

Autori studije vjeruju kako njihove spoznaje mogu koristiti osobama sa oštećenim imunološkim sustavom, primjerice osobama koje primaju kemoterapiju. Također, korist mogu imati i starije osobe čiji imunosni sustav slabi uslijed starenja, čime postaju ranjivije na razvoj raznih bolesti.

Ulje repice i dijabetes? Da je repičino ulje odličan izbor i za oboljele od dijabetesa, pokazala je klinička studija provedena u bolnici St. Michael’s u Torontu. Ispitanici studije bili su oboljeli od dijabetesa tipa 2, a ispitivao se utjecaj dvaju tipova prehrane na razvoj bolesti srca i krvnih žila. Prehrana s hranom niskog glikemijskog indeksa uz koju je svakodnevno bio uključen i kruh s dodatkom repičina ulja uspoređivala se s prehranom na bazi cjelovitih pšeničnih proizvoda, za koje je otprije poznato da smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila. Kod ispitanika kojima je u prehranu bio uključen kruh s dodatkom repičina ulja primijećeno je značajno smanjenje koncentracije LDLkolesterola (tzv. lošeg kolesterola), koje je pratilo i smanjenje razine glukoze u krvi. U ovoj skupini ispitanika najveće pozitivne promjene pokazali su oni pacijenti kojima je to bilo i najpotrebnije – oni kojima je na početku studije razina glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) bila najviša. Osim toga opaženo je poboljšanje protoka krvi kod ispitanika koji su provodili prehranu s cjelovitim pšeničnim proizvodima. Iako važnost tog otkrića nije do kraja jasna, ono upućuje na još jedan od razloga zašto proizvodi s cjelovitom pšenicom u mnogim istraživanjima pokazuju dosljedne rezultate kada je u pitanju smanjivanje rizika pojave kardiovaskularnih bolesti. Izvor: Diabetes Care

Neandertalci ipak nisu jeli samo meso Španjolski neandertalci jeli su više bilja nego što se prvotno mislilo, navodi rad

objavljen u časopisu PLOS ONE. Rekonstrukcija neandertalske prehrane je zahtjevna. Dosadašnje metode analize, koje su se oslanjale na korištenje stabilnih izotopa i proučavanje zubnih naslaga, otvorile su mogućnost da je u uglavnom mesnoj prehrani neandertalaca bilo zastupljeno i bilje, ali dokazi su bili neuvjerljivi pa se neandertalci nisu s čvrstim uvjerenjem mogli nazivati svejedima. Rezultati novog istraživanja potvrdili su da su neandertalci uglavnom konzumirali meso. No nađeni su dokazi i značajnog unosa biljne hrane.

Kako da zavole povrće Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu Leeds, što ranije djeca upoznaju okuse povrća, prihvaćaju ga bolje te ga jedu više nego djeca kojoj je novo povrće uvođeno u prehranu u kasnijoj dobi. Uočeno je također da će čak i vrlo izbirljiva djeca jesti više novog povrća svaki sljedeći put kada joj se ponudi. U istraživanje su uključene bebe i djeca iz Velike Britanije, Francuske i Danske, njih ukupno 332, starosti do 38 mjeseci. Tijekom eksperimenta svakom djetetu je davano između pet i deset serviranja barem sto grama pirea od artičoke pripremljenog na jedan od tri načina: obični pire, pire zaslađen šećerom te pire kojemu je dodano malo ulja. Rezultati su pokazali da nije bilo veće razlike u količini konzumiranog pirea s obzirom na način pripreme, čime je srušen uvriježen mit o tome da je djeci povrće ukusnije ako nečim „zamaskiramo“ njegov okus. Izvor: PLoS ONE

Zdrave vijesti 45

znate li

Nazdraviti pivom? U usporedbi s vinom, pivo sadrži manji postotak alkohola: 2,3 – 7 posto. Znači li to da nije štetno? Dapače, neki tvrde da je zdravo i podsjećaju na to da se od davnina pivo naziva „tekući kruh“!?

edavno završeno Svjetsko prvenstvo u nogometu bilo je, osim nogometa, velika promocija piva. Malo tko je mogao i zamisliti gledanje utakmice bez piva, a prema reklamnim porukama moglo se shvatiti da je, osim za osvježenje i raspoloženje, pivo dobro i za zdravlje. Gdje je istina?

Koliko alkohola i kalorija sadrži Udio alkohola u nekom piću iskazuje se postotkom u ukupnom volumenu (% vol.). Oznaka koju nalazimo na naljepnici boce pića pokazuje koliko mililitara alkohola sadrži jedna litra pića, u svakodnevnom govoru govorimo o „gradima alkohola“.

46 Zdrave vijesti

Kad su u pitanju nutritivne vrijednosti, govorimo o gramima alkohola, odnosno izračunavamo kalorijsku vrijednost nekog alkoholnog pića, a jedan gram alkohola sadrži sedam kilokalorija. No izračun nije jednostavan kako izgleda jer je alkohol lakši od vode, odnosno jedan mililitar alkohola nije težak jedan gram. Kako bi se odredila količina grama alkohola u nekom piću, odnosno volumen alkohola, potrebno je mililitre alkohola pomnožiti sa 0,8. Evo kako to otprilike izgleda za jednu litru piva: ● obično pivo sa 2,3 - 2,6 % vol. = 18,4 - 20,8 g alkohola ● bock pivo sa3,7 - 5 % vol. = 29,6 - 40 g alkohola

● crno pivo s manje od 5,5 % vol. = 44 g alkohola ● bezalkoholno pivo sa 1,2 % vol. = 0,96 g alkohola. Dakle, popijemo li limenku koja sadrži 250 ml piva sa 7 % vol., unijeli smo 13 grama alkohola, odnosno 91 kilokaloriju. Pivo, neko više, neko manje, sadrži i šećer – od 1,5 do 7 posto, ovisno o vrsti, a u svijetu ima više od 4500 vrsta piva. Dakle, kalorijska vrijednost jedne limenke od 250 ml piva iznosi od 80 do 160 kilokalorija. Ukratko, popijete li povremeno jedno pivo, ne morate se brinuti da će ostaviti posljedice na vaše zdravlje (i vitkost), no redovno (svakodnevno) konzumiranje

većih količina piva može biti štetno za zdravlje. To vrijedi i za tzv. „light“ piva jer, iako ne sadrže šećer, sadrže alkohol. No vrste koje ne sadrže ni šećer ni alkohol ne mogu se smatrati jednako štetnima kao piva koja sadrže i šećer i alkohol.

Korisno je za srce? Više istraživanja pokazalo je da jedno pivo dnevno može imati pozitivno djelovanje na kardiovaskularni sustav. Taj učinak pripisuje se alkoholu, koji u malim dozama pomaže povećati razinu „korisnog“ kolesterola i smanjiti opasnost od stvaranja naslaga na stijenkama krvnih žila. Osim toga pivo sadrži i vitamine B skupine koji smanjuju stvaranje homocisteina, aminokiseline koja se smatra čimbenikom rizika za kardiovaskularne bolesti, ali i, prema nekim autorima, čimbenikom rizika za osteoporozu i depresiju.

(Bez) opasno osvježenje? Pivo ili najviše dva piva dnevno najveća je dopuštena doza, ali ne svakodnevno. Dobro rashlađeno pivo itekako je ugodno osvježenje na ljetnim vrućinama i, volite li pivo, nema razloga da ga se odričete. Želite li popiti malo više, odaberite pivo „bez alkohola“. Ipak, to ne vrijedi za sve. Ako dojite, izbjegavajte sve vrste piva, tvrdnja da pivo, posebno ono tamno, pospješuje proizvodnju majčina mlijeka obična je zabluda. Naime, alkohol iz piva (poput svih ostalih vrsta alkohola) dospijeva u mlijeko. A preporuke liječnika za trudnice i dojilje su jasne: ni kap alkohola za vrijeme trudnoće, ni kap alkohola za vrijeme dojenja!

Dobivena smjesa nije se bacila, već se upotrijebila za pripremanje juhe koja je krijepila i popravljala raspoloženje. U Kini nastanak piva objašnjavaju zaboravljenom zdjelicom rižine juhe koju je neki seljak pojeo nakon nekog vremena i odmah osjetio sitost, ali i navalu dobrog

Djeluje umirujuće? Takvu reputaciju pivo ima već stoljećima, zapravo od Srednjeg vijeka, otkako se pivu počeo dodavati hmelj. Cvijet hmelja sadrži lupulin – žuti cvjetni prah koji ima umirujuće i antidepresivno djelovanje, tako barem kažu reklame koje pivopije prikazuju kao sretne i smirene. No nijedno znanstveno istraživanje nije razjasnilo je li riječ o djelovanju hmelja ili alkohola! Nasuprot tome, sindrom pivopija dobro je razjašnjen. Prekomjerno konzumiranje piva uzrokuje zadržavanje viška vode u organizmu i ozbiljno opterećuje bubrege, s krajnjom posljedicom nedostataka natrija. Taj nedostatak dovodi do poremećaja više funkcija u organizmu, što može imati i smrtne posljedice.

Kad i kako je nastalo Pivo je fermentirani napitak na bazi proklijale žitarice koja se najprije suši, potom melje i ostavlja u vodi da fermentira. Upravo se u procesu fermentiranja u pivu stvara alkohol. Datum proizvodnje prvog piva nije poznat, no spominje se dugo kroz prošlost, i to na svim kontinentima. Prema nekim izvorima može se zaključiti da je pivo nastalo slučajno. Nakon branja kiša je namočila žitarice, potom su ostavljene da se osuše na suncu, a onda su sakupljene i samljevene.

Ječam, hmelj i raž osnovni su sastojci, ostale sastojke, omjere sastojaka i postupke proizvodnje znaju samo proizvođači. Oni određuju aromu, boju i okus piva

raspoloženja. Vjerojatno se od tada pivo i naziva „tekućim kruhom“. Najstariji zapis o pivu star je 9000 godina, a pronađen je u tadašnjoj Mezopotamiji (današnjem Iraku), u ostacima Babilona. Pronađeni su i nešto mlađi zapisi u drevnom Egiptu, gdje su faraoni obilno uživali u pivu, a Egipćanke su ga koristile u ritualima uljepšavanja. Putovima svile i mirodija pivo je potom stiglo i u Europu. Gali, Kelti i Saksonci pripravljali su pivo od raži (magični Asterixov napitak!). Taj napitak nije sadržavao hmelj, u 12. stoljeću počeli su ga pivu dodavati bavarski redovnici. Danas se pivo proizvodi od ječma koji se namače u čistoj (najbolje izvorskoj) vodi i ostavlja da fermentira. Potom se ječam suši, zagrijava i melje, čime se dobiva slad. Dobiveni slad miješa se s vodom (i dalje čistom i najbolje izvorskom), potom se zagrijava do vrenja. Dodaju se cvjetovi hmelja, koji pivu daju gorkast okus i aromu, i na kraju gljivice koje fermentiraju. Trajanje i temperatura fermentacije razlikuju se, a ovise o vrsti piva koje se želi dobiti. Procesom kratke fermentacije na niskoj temperaturi (sedam dana na 7 - 8 °C) dobivaju se „obična“ i lagana piva, dok se tzv. visokom fermentacijom (tri dana na 14 – 25 °C) dobivaju aromom bogatija piva. Nakon procesa fermentacije svijetla piva čuvaju se prilično dugo, od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Potom se ﬁltriraju, pakiraju u boce, limenke ili male bačvice, nakon čega se neke vrste pasteriziraju. No svaki proizvođač ima svoj speciﬁčan proces proizvodnje, odatle i velike razlike u boji, gustoći, okusu i aromi piva. ■ Zdrave vijesti 47

ljekovita priroda Zahvaljujući antiseptičkom i stimulativnom djelovanju cimet je koristan lijek za ublažavanje različitih tegoba s kojima se svakodnevno susrećemo. Doznajte kako ga upotrijebiti

CIMET

za okus i zdravlje

alo cimeta poboljšava okus kolača od jabuka, to je dobro poznato. No jeste li znali da je cimet, osim aromom, bogat i ljekovitim sastojcima. Evo kratkog, ali korisnog popisa tegoba s kojima ćete uz pomoć cimeta lakše izići na kraj.

Zagrijava kad smo prehlađeni Poznato je da cimet zagrijava nepce, a „zagrijava“ i tijelo. U slučaju prehlade (i/ ili gripe), čim osjetite prve simptome, posegnite za cimetom jer će zaustaviti napredovanje infekcije. Za bolje i brže rezultate cimetu dodajte đumbir. Kako se koristi » Infuzija ili grog 2 - 3 štapića ili žličicu mljevenog cimeta prelijte sa 2 dl vruće vode. Po želji dodajte malo meda. Dnevno popijte 2 – 3 šalice napitka i već sutradan prehlade neće biti.

48 Zdrave vijesti

» Esencijalno ulje Kora cimeta sadrži esencijalno ulje koje ima antivirusna svojstva. Esencijalno ulje cimeta možete koristiti putem inhalacija (nekoliko kapi esencijalnog ulja u zdjelici tople vode), u aromatskoj lampici. Udisanje para esencijalnog ulja smanjit će otekline sluznice gornjih dišnih puteva i poboljšati njihovu prohodnost. Oprez! Ta svojstva ima esencijalno ulje cimeta s Cejlona – Cinnamomum zeylanicum.

Za bolju probavu Cimet ima tonizirajući učinak, podražava žlijezde slinovnice i sluznicu probavnog sustava, čime pospješuje probavu. Djeluje i kao antispazmolitik – ublažava grčeve i bolove u želucu i crijevima. Stoga je odličan saveznik protiv problema probave, proljeva, mučnine i povraćanja. Osim toga cimet olakšava ispuštanje plinova i ublažava napuhnutost. Kako se koristi » Infuzija Kao u slučaju prehlade. » Esencijalno ulje za masažu Nekoliko kapi esencijalnog ulja cimeta pomiješajte s baznim uljem (badema ili pšenice) i masirajte trbuh u smjeru kazaljke na satu. Esencijalno ulje cimeta možete uzeti i na usta – jednu ili dvije kapi esencijalnog ulja pomiješajte s jednom žlicom meda. Pripravak uzmite najviše 2 – 3 puta dnevno.

Za ublažavanje bolova u mišićima Esencijalno ulje cimeta brzo će ublažiti bolove u mišićima. Upravo se stoga to esencijalno ulje vrlo često dodaje proizvodima za ublažavanje mišićnih bolova. Kako se koristi Nekoliko kapi esencijalnog ulja pomiješajte s baznim uljem i masirajte bolna mjesta.

Mjere opreza Iako koristan i ljekovit, cimet može biti i toksičan ako se uzima u prevelikim količinama, u tom slučaju može oštetiti sluznicu želuca. Trudnicama je zabranjena uporaba cimeta. Esencijalno ulje cimeta ne smije se davati ni djeci mlađoj od šest godina. Esencijalno ulje cimeta vrlo je agresivno za kožu i zbog toga ga je potrebno razrijediti baznim uljem – bademovim ili uljem pšenice. Prije primjene na usta potražite savjet ljekarnika ili liječnika. ■

Ostala svojstva ● Cimet pomaže držati pod nadzorom razinu šećera u krvi. ● Ublažava upalu zubnog mesa, a u vodicama za ispiranje pomaže protiv lošeg zadaha. ● Ublažava svrbež nakon uboda insekata, u tom slučaju nekoliko kapi pomiješajte s baznim uljem i nanesite na mjesto uboda. ● Smanjuje stres i smiruje nervozu ako udišete pare esencijalnog ulja. ● Povećava spolnu želju, ublažava umor i popravlja raspoloženje.

što i zašto jesti

Jela začinite zdravljem Začini su saveznici dobrog okusa, ali i zdravlja, ako ih pravilno odaberemo i upotrebljavamo

omažu spriječiti zdravstvene tegobe, neki pomažu držati pod nadzorom razinu kolesterola i šećera u krvi, jačaju imunosni sustav. Zdrava su zamjena za sol i ostale dodatke jelima koja se preporučuje izbjegavati, a ljeto je upravo idealno doba godine u kojem ih možemo konzumirati u njihovu najboljem obliku – nekuhanom, jer kuhanje smanjuje njihova nutritivna i ljekovita svojstva. Dodajte ih salatama, predjelima sa sirom, osvježavajućim juhama ili desertima.

KURKUMA Porijeklom je s Istoka, gdje se koristi tisućama godina. Nutricionisti našeg doba uvelike hvale njena ljekovita i nutritivna svojstva. Prema novijim istraživanjima, kurkuma pomaže u prevenciji dijabetesa tipa 2 i pomaže spriječiti infekcije. Osim toga kurkuma jača imunosni sustav, ima protuupalno, analgetsko i antioksidacijsko djelovanje. Dodajte je salati ili jednostavno pospite kurkumom kockice kozjeg sira i prije posluživanja rashladite u hladnjaku.

ĐUMBIR Bezbrojna pozitivna svojstva đumbira razlog su da ga dodate kad god za to imate priliku. Potiče probavu i pročišćavanje organizma. Odličan je za pripremanje čaja koji sprječava i liječi grlobolju i prehladu. Novija istraživanja pokazala su da ima i analgetsko djelovanje, posebno u slučaju artritisa. Pored toga pomaže smanjiti celulit, otekline i zadržavanje suvišnih tekućina u organizmu, tako da se osim u ljekovite začine ubraja i u začine protiv suvišnih masnoća.

CRVENA PAPRIČICA Potiče metabolizam i probavu. U prvom redu pročišćava organizam. Malo papričice potiče cirkulaciju krvi, pomaže držati pod nadzorom razinu šećera u krvi. Posebno je zanimljiva vrsta kajenska papričica jer pomaže držati pod nadzorom razinu kolesterola, te zbog njena analgetskog i protuupalnog djelovanja.

MUŠKATNI ORAŠČIĆ Nažalost, to je začin koji mnogo podcjenjuju. No uvelike se koristi u homeopatiji. Vrlo je koristan u liječenju povišenog krvnog tlaka i reumatizma. Pomaže i u liječenju bolesti bronhija, kao i u ublažavanju probavnih tegoba. Svojstva muškatnog oraščića pripisuju se esencijalnim uljima koja sadrži. Upravo ga se zbog toga ne preporučuje konzumirati u prevelikim količinama jer je riječ doslovce o „začinu lijeku“.

KIM U ajurvedskoj medicini kim je jedan od najvažnijih ljekovitih dodataka prehrani. Bogat je željezom, pomaže smanjiti razinu kolesterola i šećera u krvi. Smatra se da poboljšava funkcije imunosnog sustava i ima ulogu u sprječavanju osteoporoze.

KLINČIĆI Prema narodnoj medicini, klinčić ublažava bolove povezane s artritisom. Sadrži tvar koja prekida procese pretvorbe proteina koji se povezuju s upalnim procesima svojstvenim za artritis. Klinčić je prirodni baktericid, a preporučuje se uzimati ga u obliku čaja ili tonika, ali i kao dodatak raznim jelima, slatkim ili s mesom.

KARDAMON Jedna je od tri vrlo rijetke mirodije, nakon šafrana i vanilije. Valja ga stoga štedljivo koristiti, kao da je doista vrlo dragocjen lijek. Može se dodati kavi, pomaže ublažiti kašalj i prehlade, ali odlično potiče mršavljenje. Ubrzava metabolizam. Sjemenke kardamona možete žvakati ili od njih pripremiti napitke.

KARI U sastavu karija vrlo se često nalazi kurkuma. Riječ je o mješavini koju su Indijci koristili kao ljekovit dodatak jelima. Kariju se, osim kurkume, dodaju đumbir i crni papar, dodaci koji potiču ljekovito djelovanje karija. Mješavina može sadržavati još i kim, klinčiće te šafran.

ZVJEZDASTI ANIS Smatra se moćnim prirodnim antibiotikom. Od zvjezdastog anisa dobiva se esencijalno ulje koje se koristi u tradicionalnoj medicini. Ima snažno antioksidacijsko i antimikotsko djelovanje. Pomaže u obrani od virusa i bakterija. Odličan je za pripremu likera i osvježavajućih napitaka, ali i kolača. ■ Zdrave vijesti 49

humor Sjede tri djevojke u kaﬁću i jedna pita konobara: - Koja je šifra za internet? Konobar: - JE*OVASKONOBAR. - Odvojeno? - Ne, nego sve zajedno!

Život žene je nepotpun dok se ne uda. Poslije toga je dokrajčen.

Sin pita oca: - Koliko košta ženidba? Otac: - Ne znam, sine. Još i sad plaćam svoju. Sjedi djevojka u tramvaju, priđe joj bakica i pita: - Djevojko, bismo li se mogli zamijeniti? Djevojka: - Što? Da ja budem baka?

Perica se vraća iz škole i sav nezadovoljan kaže mami kako ga svi u razredu zadirkuju da mu je tata maﬁjaš. Mama mu obeća da će sljedećeg dana otići razgovarati s ravnateljem, a Perica joj na to kaže: - Dobro, samo te molim da ovaj put to izgleda kao nesretan slučaj! Žena budi muža usred noći i kaže mu: - Upravo sam čula miša kako cvili! - I što očekuješ od mene? Da ga ulovim i podmažem?

Kaže pacijent liječniku: - Doktore, ja vidim duplo. - Sjednite na stolicu. - Na lijevu ili na desnu?

Žena i muž razgovaraju. On kaže: - Onaj naš balavac mi je opet krao iz novčanika. Pita ga žena: - Kako znaš da je on? Možda sam bila ja… - Ma, nisi ti – on barem nešto ostavi kad uzima!

Instruktor vožnje pita učenika: - S jedne strane ulice stoji starija žena, a s druge strane iznimno zgodna i seksi djevojka. Što ćeš nagaziti? Učenik odgovara: - Pa naravno da ću babu! Na to će mu instruktor: - Pa valjda ćeš kočnicu, majmune jedan!

50 Zdrave vijesti

Zahvaljujući krizi opet sam na nogama. Banka mi oduzela auto!

Objašnjava starija kolegica mlađoj: - Nisam znala za pravu sreću sve dok se nisam udala. A tada je bilo prekasno. Sin pita oca: - Je li istina da u nekim dijelovima Afrike muškarac ne može upoznati ženu sve dok je ne oženi? Otac odgovara: - Tako ti je, sine moj, u svim zemljama.