Zdrave vijesti br63

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATAN PRIMJERAK ● BROJ 63 LIPANJ 2015.

LI L IPA ANJ 2 015. ● GO 01 GODINA GODI DINA DI NA V VII. I. II

ZDRAVA STOPALA Siguran i ugodan korak VOLIM V OL LIM IM MS SVOJ VOJ POZIV

Mimi M imi Vurdelja, m ag. pharm. mag.

N ajveća mi je Najveća n agrad da ako svojim nagrada znanjem unaprijedim unaprijedim nečije zdravlje SUSTAV ZA KRETANJE

TEST

Muči li vas tjeskoba?

Burzitis PSIHA I TIJELO

PREVENCIJA

Predvidjeti i pobijediti rak NA DRUGI NAČIN

Zašto Z ašto ssee bojimo bojimo starenja starenja

Spuštena maternica, inkontinencija... Kako prevladati tegobe?

sadržaj

30 Volim svoj poziv

Mimi Vurdelja, mag. pharm.

Najveća mi je nagrada ako svojim znanjem unaprijedim nečije zdravlje 34 Na drugi način

Spuštena maternica, inkontinencija...

Kako prevladati tegobe?

36 Psiha i tijelo

Zašto se bojimo starenja 38 Test

Muči li vas tjeskoba?

42 Izgled 4 Aktualno

Pet godina Centra za psihološku pomoć udruge SVE za NJU! 6 Prevencija

Predvidjeti i pobijediti rak 10 Jeste li znali

Male tajne vašeg tijela

12 Navike

6 krirtičnih točaka i kako ih njegovati

Spavate na boku, na trbuhu, na leđima? Doznajte zašto 48 Osjetilo okusa Zašto volimo slatko, 14 „Specijalna bolnica Sveta a ne volimo gorko Katarina“ Ortopedija i rehabilitacija „a la carte“ 18 Sezonske opasnosti

Komarci, naši (ne)izbježni pratitelji 20 Savjeti

zdrave vijesti IZDAVAČ: KiM Team j.d.o.o.

Klanjčić 39, 10 000 Zagreb zdravevijesti@zdravevijesti.com DIREKTORICA: Kristina Vujičić kristina@zdravevijesti.com GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković mirna@zdravevijesti.com LEKTURA: Ksenija Ćosović MARKETING: marketing@zdravevijesti.com 0998862576 FOTOGRAFIJA: Shutterstock i arhiva KiM Team GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Kim Team studio TISAK: Radin print d.o.o.

Kako prehranom ne pokvariti ljeto 23 Zdrava stopala

Siguran i ugodan korak 26 Sustav za kretanje

Burzitis I još…

• 8 ZV info • 40 Ljepota • 44 Prehrana • 46 vitamini.hr • 50 Humor Zdrave vijesti u elektro obliku potražite ničkom na www.issuu.co m/zdrave_vije sti

Oglasi u ovom broju nalaze se na stranicama: 2, 9, 11, 13, 14, 15, 16, 17, 19, 21, 22, 25, 28, 29, 33, 37, 39, 41, 45, 51, 52.

Zdrave vijesti

3

aktualno

Pet godina Centra za psihološku pomoć udruge SVE za NJU Tisuće poziva, odgovora na bezbroj pitanja, pomoć u rješavanju problema vezanih uz tešku bolest... ali više od svega razumijevanje, topla i stručna podrška i pomoć u svakom trenutku.

Tako bi ukratko glasio pregled rada Centra za psihološku pomoć udruge SVE za NJU koji je nedavno obilježio prvih pet godina postojanja

Članice upravnog odbora

D

obar dan, nedavno mi je dijagnosticiran rak! To je najčešća rečenica koju čujemo kad dignemo slušalicu, a nakon nje slijedi puno pitanja i uvijek posebna životna priča žene koja se suočila s rakom. I tako punih pet godina.

Centar je otvoren 21. svibnja 2010. i otad su vrata Udruge SVE za NJU širom otvorena svim ženama oboljelim od raka i njihovim obiteljima. Iza nas je na tisuće poziva, informativnih i savjetodavnih razgovora, na tisuće psiholoških tretmana, edukacija, lijepih i teških trenutaka. Proteklih godina Centar i Udruga SVE za NJU bili su posvećeni ženama oboljelima od raka i nekako je bilo prirodno da se Udruga početkom godine tako i preregistrira. Nastavljamo

Gospodin Berislav Andrijević, otac osnivačice i prve predsjednice Udruge Vesne Andrijević Matovac, i sadašnja predsjednica udruge SVE za NJU Almenka Balenović, dr. med.

4

Zdrave vijesti

se profilirati kao udruga žena oboljelih i liječenih od raka bez obzira na vrstu bolesti.

Stvorili smo mjesto u kome vlada ugodno ozračje, empatija, razumijevanje, povjerenje i optimizam, a ipak prožeto stručnom podrškom. Kroz godine stekli smo povjerenje bolesnica i njihovih obitelji, ali i stručnjaka koji znaju da će bolesnice koje upute u Centar dobiti stručnu psihološku pomoć.

Udruga SVE za NJU je 28. svibnja 2015. u svojim prostorijama na adresi Kneza Mislava 10 u Zagrebu obilježila sedam godina od osnivanja i pet godina rada Centra za psihološku pomoć ženama oboljelima od raka i njihovim obiteljima. Proslava je organizirana u sklopu Dana otvorenih vrata udruga, na poziv Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, kojom prilikom su se svi posjetitelji mogli upoznati s radom Udruge i Centra.

Prigodnim videom podsjetili smo na otvaranje Centra i iskazali homage jednoj od osnivačica i svojoj prvoj predsjednici Udruge

Zdrave vijesti

5

Snimio Ognjen Karabegović

Vesni Andrijević Matovac.

Vesna je zajedno s Almenkom Balenović, dr. med., i Bojanom Benović osnovala SVE za NJU 21. ožujka 2008. i od tada cijeli tim neumorno radi na unaprjeđivanju Udruge i ostvarivanju njezinih ciljeva.

Kratkim pregledom rada predsjednica Udruge Almenka Balenović i voditeljica Centra Ljiljana Vukota istakle su uspješan rad Udruge i Centra.

Među brojnim čestitkama našle su se i čestitke predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović i bivšeg predsjednika prof. Ive Josipovića, liječnika i drugih stručnjaka, prijatelja, korisnica. U udruzi SVE za NJU podrška i pomoć oboljelima i njihovim obiteljima pruža se na opušten i ugodan način, Najbrojnije među gostima bile a peta godišnjica uspješnog rada Centra za psihološku pomoć bila je povod slavlju su članice Udruge, korisnice Centra i članovi njihovih obitelji. Među Udruzi pružaju od osnivanja. Uz prigodan brojni stručnjaci različitih specijalnosti, a uzvanicima bili su i predstavnici mnogih indomjenak, dar Podravke, te delicije za naročito naši psiholozi, vanjski suradnici. stitucija – Sabora RH, Ministarstva zdravkoje su se pobrinule korisnice, bila je to Njih četvero – Ljerka Zorić, Dušanka lja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prava rođendanska proslava. Uz opušteno Kosanović, Ida Šamanović i Ana MajHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguradruženje u vrtu gosti su uživali uz izvrsno dančić – slavile su zajedno s nama jer su nje, Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija pogođenu glazbu dvojca Branko Mlakar i od početka otvaranja Centra savjetnice i Štampar“ , Grada Zagreba, Hrvatske psiho- Krešo Ban. Slavlju su se pridružili i susjedi. terapeutkinje oboljelim ženama. loške komore, mnogih poslovnih partnera, Bila je to slika zajednice u malom.

Da sve svakodnevno funkcionira, brinu predstavnici udruga i drugi – s kojima Naš je najveći uspjeh to što smo opstali, se zaposlenice Jana Dusper, Gordana Udruga surađuje i koji su uz čestitke izrazili a najveća nagrada osmijeh žena kojima Heidler i Margareta Bolarić, a upravni daljnju podršku radu Udruge. Posebno tosmo pomogli da se lakše i hrabrije nose odbor na čelu s predsjednicom Balenović pla bila je čestitka Gordane Sobol, Željke sa svime što ih čeka od dijagnoze, tijekom složan je tim koji, kako se kaže, kuću gradi.

Antunović i Lane Jurčević koje podršku liječenja i oporavka. U tome nam pomažu I uvijek, povratak na izvor naše snage i inspiracije, našu Vesnu Andrijević Matovac.

Koliko poruka podrške i čestitki je došlo u dane slavlja! Hvala svima koji su nam čestitali i koji na bilo koji način podržavaju rad Udruge i oboljele žene. Jedan od dražih poklona bio nam je 5000-ti lajk na Facebook profilu SVE za NJU – upravo za pet godina rada Centra. Pripremili smo jedno iznenađenje za osobu koja je stisnula 5000-ti lajk. Nadam se da ćemo se upoznati.

Idemo dalje ponosni na naših prvih pet godina i svjesni kako se dobri rezultati Predsjednica Udruge Almenka Obitelj Vesne Andrijević Balenović, dr. med., i Ljiljana Matovac, Nada, Biljana i postižu samo upornim i konVukota, mag. psih., dopredsjedBerislav Andrijević tinuiranim ozbiljnim radom. nica Udruge i voditeljica Centra Samo tako ćemo zadržati za psihološku pomoć stečeno povjerenje.

■

prevencija

Predvidjeti i pobijediti rak Rak dojke koji se otkrije dok je manji od jednog centimetra gotovo se u svim slučajevima može uspješno izliječiti. S rakom jajnika je drugačije, teže ga je otkriti.

Tim su više nužni redoviti pregledi, a nekima se savjetuje i genetičko testiranje Priredila Mirna Ljubković

Č

etiri su zloćudne bolesti od kojih žene najviše strahuju, a strah je opravdan.

To su rak maternice (sa smrtnošću od 25 %), rak dojke (sa smrtnošću nešto manjom od 30 %), rak vrata maternice (sa smrtnošću od otprilike 50 %) i rak jajnika (sa smrtnošću od 60 %). Usprkos mogućnostima i razini dijagnostike koja je posljednjih desetljeća uvelike uznapredovala, unatoč činjenici da je svaki karcinom izlječiv ako se otkrije na vrijeme i ako ga liječi stručni tim, te zloćudne bolesti i dalje odnose previše života.

Po tome su žene Hrvatske gotovo izjednačene sa ženama Europe i ostatka svijeta.

Zašto rak jajnika Od svih ostalih zloćudnih bolesti rak jajnika je najpodmukliji. Ta je zloćudna bolest po mnogočemu specifična. Osim što kreće od organa jajnika, ona zahvaća i jajovode, epitel i peritoneum (pokrov trbušnih organa), a tijek bolesti još uvijek je nepoznat. Bolest se, ne slučajno, najčešće otkriva tek u uznapredovanom stadiju. Prema riječima naših liječnika, u 65 % bolesnica javlja se u trećem stadiju bolesti, a otkrije li se u prvom stadiju, rak jajnika je izlječiva bolest, bolest koja se može držati pod kontrolom. Razloga za kasno otkrivanje ima više, no jedan od važnijih jest i nespecifičnost simptoma bolesti. Prvi i najočitiji simptom je osjećaj nelagode, svojevrsnog pritiska i bola u zdjelici ili abdomenu, a uz to se često javljaju: ● osjećaj napuhnutosti i naticanja trbuha ● probavne tegobe (osjećaj sitosti i manjka apetita) ● konstipacija ● učestalo mokrenje ● bol pri spolnom odnosu ● mučnina ● kratak dah.

Što uzrokuje bolest Točan uzrok nastanka raka jajnika nije poznat, no poznati su neki čimbenici rizika koji se povezuju s nastankom bolesti.

6

Zdrave vijesti

Životna dob. Opasnost od raka jajnika povećava se usporedno s godinama. Bolest se najčešće javlja nakon menopauze, između 60. i 80. godine života, najčešće u 70. godini. Iako, upozoravaju ginekolozi, sve je više i mladih žena s rakom jajnika. Poznato je da se opasnost od pojave epitelnog raka jajnika povećava za otprilike 2 % sa svakom godinom života. Životne navike. Pušenje, prekomjerna tjelesna težina, nedostatak tjelesne aktivnosti i uporaba pudera za intimnu higijenu čimbenici su koji su, procjenjuju stručnjaci, u jedne petine oboljelih žena pridonijeli pojavi bolesti. I konzumiranje masnoća životinjskog porijekla te većih količina laktuloze povezuje se s nastankom bolesti.

Neplodnost i lijekovi za poboljšanje plodnosti. Neplodnost je povezana s cijelim nizom čimbenika koji izravno ili neizravno mogu potaknuti nastanak bolesti.

Izostanak trudnoće i rađanja. Ženama koje nisu rađale prijeti veća opasnost od nastanka bolesti.

Rana prva menstruacija i kasna menopauza. Dulje razdoblje plodnosti podrazumijeva i više menstruacijskih ciklusa s ovulacijom, što povećava rizik od nastanka raka jajnika.

Kako otkriti bolest U slučaju raka jajnika nema uspješne metode probira. Redoviti ginekološki pregledi i osluškivanje promjena vlastitog tijela i dalje ostaju zlatna pravila prevencije. Korisno je napomenuti da papa-test ne otkriva rak jajnika te da bi svaki ginekološki pregled trebao, uz ostalo, sadržavati transvaginalni ultrazvuk, a u nekim slučajevima i određivanje markera CA-125 iz uzorka krvi.

Te preporuke vrijede za sve, a posebno za žene u čijoj je obitelji bilo slučajeva obolijevanja od raka, i to ne samo od raka jajnika

Moguće otkriti mutirane gene

I

ako su nasljedne mutacije gena poprilično rijetke – procjenjuje se da do mutacija dolazi u 1 na 300 odnosno u 1 na 800 slučajeva – valja podsjetiti na to da je 10 % svih slučajeva raka jajnika i dojke nasljedno, od toga ih 25 % otpada na osobe s mutacijama gena BRCA1 i BRCA2. U osoba s obiteljskom sklonošću određivanje, tj. otkrivanje mutacije tih dvaju gena itekako upućuje na povećani rizik od nastanka bolesti. O otkrivanju mutacija na BRCA genima i mogućnostima koje nudi to testiranje govori dr. sc. Sonja Levanat, znanstvena savjetnica, predsjednica Hrvatskoga društva za istraživanje raka (HDIR), voditeljica Laboratorija za nasljedni rak Zavoda za molekularnu medicinu Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu.

Od kada se u Hrvatskoj, a od kada u svijetu provodi genetičko testiranje na nasljednu sklonost za tumore dojke i jajnika?

U svijetu se provodi barem 15 godina, a kod nas od 2008. godine.

Kako se provodi testiranje?

Zdravstvena ustanova s kojom imamo ugovor ugovori sastanak s pacijentom, liječnik ili medicinska sestra obave razgovor s pacijentom, ispune upitnik (o anamnezi, osobnoj, privatnoj) i utvrde je li pacijent kandidat za takvo testiranje. Ukoliko se potvrdi da je testiranje potrebno, kandidat potpisuje Pristanak za testiranje. Ako se radi o nasljednoj sklonosti, onda se uzima uzorak krvi, ako se testira tumor, uzima se tkivo (parafinska kocka ili, u dogovoru s kirurgom, svježe tkivo). Kandidat plaća testiranje, uzorak se nosi u Laboratorij za nasljedni rak u Zavodu za molekularnu medicinu Instituta. Kad je nalaz gotov (za 2 – 3 mjeseca), šalje se liječniku, koji ga uručuje pacijentu.

Što se testiranjem doznaje i što učiniti u slučaju pozitivnog rezultata testa?

Testiranjem se doznaje (kada je riječ o nasljednoj predispoziciji) nosi li osoba mutaciju u jednom od gena BRCA1 ili BRCA2. Ako se

već i od raka dojke. Dokazano je, naime, da možemo naslijediti mutacije gena i s majčine i očeve strane. Svaki od roditelja može prenijeti svom potomstvu mutaciju u genima BRCA. Zbog toga je izuzetno važno poznavati cijelu obiteljsku povijest. Ako su majka ili otac nositelji mutacije, vjerojatnost da će dijete naslijediti istu mutaciju procjenjuje se na 50 %. To ne znači da će dijete nužno razviti bolest, već da ima naslijeđen gen s mutacijom, a time i potencijalno veći rizik od nastanka bolesti.

Opasne BRCA mutacije

Iako se najčešće javlja nakon menopauze, od raka jajnika sve češće obolijevaju i mlađe žene u reproduktivnom razdoblju života

testira tumor, onda je pitanje ima li tumor mutacije u tim genima, i daje uputu za ciljanu terapiju.

Pozitivan test (nađena mutacija) u krvi za osobe koje su u rizičnoj obitelji znači da je osoba naslijedila mutaciju u jednom od tih gena, čak i ako još nije razvila rak dojke ili jajnika, no tada NE ZNAČI NUŽNO DA ĆE RAZVITI RAK, nego da je POD VEĆIM RIZIKOM da bi ga tijekom života mogla dobiti (rizik raste s godinama života, oko 70. godine iznosi oko 80 % za rak dojke i oko 50 % za rak jajnika).

Negativan rezultat ne znači da osoba ne može dobiti tijekom života to oboljenje, ali spada u rizik opće populacije (0,2 %).

Još je jedan važan podatak: samo je trećina svih nasljednih slučajeva raka dojke vezana uz mutacije u genima BRCA1 i BRCA2.

Za ostale slučajeve nema ranih parametara.

Kome se preporučuje testiranje i tko pacijenticu treba uputiti na testiranje?

Kandidati za nasljedni rak dojke ili jajnika su:

- osobe koje imaju dva ili više bliskih srodnika s rakom dojke, majka ili dvije sestre - osobe koje imaju u obitelji rak dojke prije pedesete godine života - osobe koje u obitelji imaju rak dojke u više od jedne generacije - ako je rak u obje dojke u više članova obitelji - ako je česta pojava raka jajnika - ako je jedna ili više osoba u obitelji s mutacijama u BRCA1 i BRCA2 - istočno-europska i centralno-europska populacija Ashkenazi Židova s obiteljskom anamnezom raka dojke ili raka jajnika - osobe (nevezano uz nasljeđe) koje imaju rak jajnika ili trostruko negativni rak dojke.

Pacijenta bi na testiranje trebao uputiti ginekolog ili onkolog.

Kakva su iskustva i što pokazuju rezultati tih testiranja u ostalim zemljama?

Zasad je to jedini test za rano otkrivanje sklonosti ili za drugačije terapije za osobe

Geni BRCA1 i BRCA2, odnosno njihove mutacije izravno su povezane s nastankom bolesti: ● 1,4 % žena oboljet će od karcinoma jajnika ● 39 – 60 % žena s nasljednom mutacijom BRCA1 razvit će karcinom jajnika do 70. godine života ● 10 – 20 % žena s nasljednom mutacijom BRCA2 razvit će karcinom do 70. godine života.

BRCA geni, dok nisu mutirani, sudjeluju u kontroli staničnog rasta i ne stvaraju zdravstvene probleme. No naslijeđenom mutacijom narušava se normalna funkcija gena.

Statistike pokazuju da je 20 – 30 % nasljednih slučajeva povezano s mutacijom ■ gena BRCA1 i BRCA2. koje imaju rak jajnika i trostruko negativni rak dojke. U inozemstvu se testiranje preporučuje, a u nekim zemljama troškovi su pokriveni od javnog zdravstva.

HZZO ne pokriva troškove testiranja, ima li naznaka da će se to promijeniti?

Još uvijek HZZO ne pokriva troškove testiranja. No možda se nešto promijeni, ponovno su počeli pregovori s Ministarstvom zdravlja.

Koja je cijena testiranja? Može li se trošak testiranja usporediti s troškovima liječenja?

Cijena testiranja je oko 9000 kuna. Operacija s kemoterapijama, zračenjem i ostalim što je potrebno košta barem deset puta više.

Naći tumor u ranoj fazi znatno bi smanjilo trošak liječenja, a za rak jajnika to je jedini rani pokazatelj stanja i efikasnog liječenja.

Kod nas ne postoji genetičko savjetovalište. Bi li pomoglo i, ako da, kome?

Pregovori oko genetičkog savjetovališta su pokrenuti. Bit će korisno svima koji pripadaju ■ rizičnoj skupini.

Izvor: edukativna knjižica „Što morate znati o raku jajnika“; Zdrave vijesti 7 Hrvatska liga protiv raka, 2015.

»INFO

zdrave vijesti

Zajedno za mame ■ Savjetovalište za maloljetne i mlade majke otvoreno je krajem svibnja u sklopu Centra za socijalnu skrb u Križevcima, a kao dio projekta Zajedno za mame koji provodi Udruga roditelja Korak po korak u partnerstvu s Udrugom žena Hera iz Križevaca, zagrebačkom Udrugom Djeca prva i Centrom za socijalnu skrb u Križevcima.

Cilj je projekta osiguravanje još snažnije podrške i pomoći maloljetnim i mladim majkama u Koprivničko-križevačkoj županiji pri nastavku školovanja i zapošljavanju te pomoć u brizi i skrbi za dijete.

– Otvorenje savjetovališta važna je aktivnost našeg projekta „Zajedno za mame“ koja će omogućiti maloljetnim roditeljima Koprivničko-križevačke županije da saznaju više o načinima poboljšanja partnerskih odnosa, usavršavanja roditeljskih kompetencija

i podizanja razine samopouzdanja, ali i da dobiju informacije o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi – izjavio je Bojan Krsnik, voditelj projekta Zajedno za mame iz Udruge roditelja Korak po korak.

Femigel za ljeto bez tegoba

Smrtonosna otpornost na antibiotike

■ Samo u Velikoj Britaniji otpornost na antibiotike uzrokovala je 80 tisuća smrti. Upozorenje je izdala britanska vlada, no opasnost ne ostaje u granicama te države, tako da se ovo upozorenje odnosi na sve.

Infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike sve je više i sve su opasnije. Prema procjeni National Risk Register of Civil Emergencies, koje objavljuje dnevni list Guardian, u Velikoj Britaniji infekcije bakterijama otpornim na antibiotike u slučaju epidemije mogle bi uzrokovati 200 000 obolijevanja i 80 000 smrtnih slučajeva.

Jedno od rješenja jest razvijanje novih antibiotika, ali i ograničavanje propisivanja antibiotika isključivo za doista potrebne slučajeve.

Kao najopasnije bakterije u izvještaju se navode Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae i Staphylococcus aureus, te se dodaje da se broj infekcija bakterijama otpornim na antibiotike opasno povećao u posljednjih dvadeset godina.

8

Zdrave vijesti

■ Jeste li znali da su šanse za javljanje intimnih tegoba veće tijekom ljetnih mjeseci nego u ostatku godine? Vrućina i vlažnost pogoduju umnožavanju mikroorganizama, pa će brojne žene upravo tijekom godišnjeg odmora potražiti pomoć zbog svrbeža, peckanja i nadraženosti intimnih dijelova. No javljanje gljivičnih i bakterijskih infekcija lako možete preduhitriti slijedeći nekoliko jednostavnih savjeta: - Nakon kupanja odmah se presvucite u suhi kupaći kostim, ne zadržavajte se u mokrom, nemojte sjediti u njemu i nemojte sjediti na vlažnom ručniku.

- Ručnik i kupaći kostim nemojte ni s kim dijeliti.

- Mokrite čim osjetite potrebu za tim, nemojte zadržavati.

- Tijekom vrućeg dana u kojem se pojačano znojite presvucite se u suho i svježe donje rublje. Rezervni par gaćica nosite spremnima u torbi.

- Nakon kupanja u u bazenu obavezno se otuširajte i

intimne dijelove operite sredstvom namijenjenim intimnoj higijeni.

- Pijte puno vode, imunitet održavajte prehranom i po potrebi vitaminskim dodacima i probioticima.

- Koristite preparate koji povoljno utječu na opće zdravlje genitalne flore kao što su pripravci s fiziološkim bakterijama rodnice, pripravci s mliječnom kiselinom te preparati s uljem australijskog čajevca, koji pomažu održavanju potrebne kiselosti intimne sluznice i tako pripomažu sprečavanje razmnožavanja štetnih mikroorganizama.

Femigel® je najprodavaniji gel s prirodnim antiseptičkim uljem čajevca na europskom tržištu, namijenjen je intimnoj njezi i zaštiti žena, a dostupan je u bezreceptnoj prodaji u svim ljekarnama. Femigel® održava vlažnost i kiselost sluznice, zahvaljujući čemu osigurava intimnu njegu i zaštitu te ublažava smetnje kao što su svrbež, peckanje ili nadraženost.

Osjećaj ljubavi je zarazan!

■ Prenosi se znojem koji prenosi poruku, tj. prenosi miris sreće. Prema najnovijem istraživanju, molekule sadržane u znoju mogu u osobe koja ih udiše pokrenuti osjećaj ljubavi, zadovoljstva i sreće. Ranija ispitivanja povezala su kemijski sastav znoja s negativnim emocijama poput straha, netrpeljivosti, odbijanja, no čini se da mirisom znoja možemo prenijeti i pozitivne emocije.

Voditelj istraživanja Gün Semin s Univerziteta u Utrechtu objasnio je: – U određenom smislu, osjećaj sreće je poput iskrenog smijeha – zarazan je.

Izvor: Psychological Science

jeste li znali

Male tajne vašeg tijela Iznenada se počinjete znojiti, srce vam preskače, ničim izazvan neki zglob iznenada kvrcne ili popusti. Jesu li to znaci neke bolesti ili...

P

oznajete vlastito tijelo, znate sve o njegovu izgledu, izdržljivosti, znate koja mu hrana više ili manje odgovara, brinete se o zdravlju. Pa ipak, postoje trenutci kada vas vlastito tijelo iznenadi, ne reagira na neki podražaj ili reagira na neki nov, vama nepoznat način, povremeno osjetite neke promjene. Sljedeće činjenice pomoći će vam da još bolje upoznate vlastito tijelo i manje se uplašite kad prvi put nešto osjetite ili opazite.

Osjeti i osjetila Podražaji koje dobivamo putem osjetila (slušanjem, gledanjem, mirisom, okusom) putuju do mozga koji ih bilježi i prerađuje.

Sve što zabilježe naša osjetila oblikuje našu sliku o svijetu koji nas okružuje.

Veliki tjelesni omotač. Koža je najveći čovjekov organ. Ovisno o visini i opsegu tijela njena površina iznosi 1,5 – 2 četvorna metra. Spoj nekoliko slojeva kože težak je desetak kilograma. Škakljati nas mogu samo drugi. Netko vam dotakne stopala i vi se počinjete smijati – taj refleks nasljeđujemo od roditelja.

Nismo svi jednako osjetljivi na škakljanje, ali svi jednako ne možemo sami sebe škakljati. Razlog tomu je taj što mozak u očekivanju određenog dodira potiskuje tipične živčane podražaje.

Krmelji u očima. Nalazimo ih ujutro u kutovima i uz rub očnih vjeđa. To nije ništa drugo nego osušena masnoća. Dok spava-

Koliko mirisa raspoznajemo?

Otprilike 10 000 mirisa možemo percipirati, ali točno ih imenovati možemo samo polovinu od toga. No razlikovanje mirisa može se uvježbati. Ako vam se 10 000 učini puno, znajte da psi prepoznaju oko 40 puta više mirisa od čovjeka.

10 Zdrave vijesti

mo, vjeđe su zatvorene i stvara se manje suzne tekućine. Sloj masnoće na površini oka se suši i nastaju krmelji.

Jezik je najosjetljiviji. Unatoč činjenici da na jednom četvornom milimetru kože imamo čak 24 receptora, najosjetljivije nisu jagodice prstiju. Najosjetljivi je jezik, na kojem su receptori doslovce zbijeni jedan uz drugog, zbog čega nastaje efekt povećane osjetljivosti. Jeste li primijetili da se sitna rupica na zubu, kad je dodirnete jezikom, čini velika kao krater?

Zacrni vam se kad trepnete? Zbog treptanja bismo trebali 10 – 15 puta u minuti na djelić sekunde biti u mraku, no to se ne događa. Mozak naime pri svakom treptaju isključuje dijelove vizualnog sustava. Zbog kratkotrajnog „isključivanja“ tih regija ne

opažamo treptanje pa nam ne smeta to što nam se slika zatamni svakih nekoliko sekundi. Ovim trikom prirode ovladali su samo sisavci.

Srce i otkucaji Naš središnji motor brine se o tome da svaka naša stanica i svaki naš organ rade.

Sve dok srce kuca, svi procesi u tijelu teku.

Koliko je dugačak krvožilni sustav? Više od 14 000 kilometara vena i kapilara prožima naše tijelo, a krv koja njima teče u organe donosi kisik i energiju. Što je mitralna valvula i zašto se tako zove? Tako se naziva ventil između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke srca. On upravlja smjerom protoka krvi i sprječava povratni tok krvi. Ako se pravilno ne zatvara, dolazi do mitralne insuficijencije. Naziv je valvula dobila prema mitri – biskupskoj kapi na koju podsjeća oblikom.

Srce vam preskače? Otkucajima srca upravlja sinusni čvor, u kojem nastaju električni impulsi koji se šire cijelim srcem, a ono se skuplja i opušta određenim tempom. Povremeno se dodatni otkucaji (dodatne sistole) pojave i kod zdravih ljudi.

Zbog povećanog stresa, nedostatka sna ili bilo kojeg drugog razloga može se poremetiti ritam otkucaja. No ako se to javlja često, valja se obratiti liječniku.

Preporučena vrijednost srčanog pulsa iznosi 60 – 80 otkucaja u minuti. Trajne vrijednosti više od 100 otkucaja u stanju mirovanja ili manje od 60 upozoravaju da se treba javiti liječniku.

Svi imamo srce na lijevoj strani? Uglavnom, ali ne svi. Srce je gotovo uvijek u sredini prsnog koša, a njegov je vrh usmjeren prema lijevoj strani. No u jedne osobe od njih 8000 – 25 000 organi su smješteni zrcalno (lat. situs invertus). Ti ljudi imaju srce okrenuto udesno, a jetru na lijevoj strani (umjesto na desnoj).

Brzina pumpanja. Za 30 – 60 sekundi srce jednom protisne kroz cijeli tjelesni sustav 5 – 6 litara krvi, to je prosječna količina krvi koju čovjek ima. U

24 sata to iznosi 7200 – 14 400 litara krvi.

Pri tjelesnom naporu brzina pumpanja povećava se i do četiri puta.

O sustavu za kretanje Složen i savršeno usklađen sustav kostiju, mišića, tetiva i zglobova daje tijelu oblik i omogućava kretanje.

Kad su kosti najstabilnije? Kosti se neprekidno mijenjaju: osteoblasti ih izgrađuju, a osteoklasti drže pod nadzorom rast koštanog tkiva i sprječavaju njegov prekomjerni razvoj. To je proces neprestanog obnavljanja kostiju. Do 25. godine prevladava proces izgradnje, a od 25. do 35. kosti postižu maksimum svoje gustoće. S krajem tridesetih počinje smanjivanje gustoće koštanog tkiva. Kretanje i pravilna prehrana sprečavaju brzu razgradnju koštanog tkiva.

Koji je mišić najsnažniji? U tijelu žene udio mišićnog tkiva je 23 %, a u muškarca 40 %. Najsnažniji od svih mišića vanjski je mišić čeljusti koji omogućava zatvaranje čeljusti i pokrete žvakanja.

Sindrom karpalnog tunela. Izraz vam je

Ujutro smo viši nego navečer?

poznat, ali znate li što znači i zašto Da, jer tijekom dana međukralješnične se javlja? Karpalni tunel je tunel u pločice (intervertebralni diskovi) gube na ručnom zglobu kroz koji prolaze visini. Ti „jastučići“ koji su smješteni između tetive i živac medianus mišića kralješaka služe kao amortizeri, sastoje se od podlaktice. Uslijed jednostranog vlaknastog prstena i hrskavice sa želatinoznom opterećenja, artritisa ili reume jezgrom u sredini. Jezgra po noći veže vodu, ponekad se, bez prepoznatljivog čime disk povećava svoj volumen i dostiže uzroka, karpalni tunel sužava maksimalnu visinu. Tijekom dana kralješnica te dolazi do pritiska na živac, je opterećena, želatinozna jezgra popušta, zbog čega se javlja bol – sindrom otpušta vodu, visina diskova se smanjukarpalnog tunela. je. Zbog toga razlika između jutarnje Koji je najsavitljiviji dio tijela? Kra-i večernje tjelesne visine iznosi julješnica je, začudo, savitljiva zahvalju1 – 2 centimetra. tinu. jući pregibima kojih ima više od stotinu. o u dvije To nam omogućuje da se savinemo ožemo osi. I više od toga, djelomično se možemo osjetljiv na nagle kretnje oko osi i unatrag, savinuti i oko vlastite osi. u tim situacijama može doći do njegova Čemu služi menisk? Glavna funkcija ove pucanja ili oštećenja. pločice srpastog oblika jest rasterećenje Koliko kostiju imamo? Pri rođenju imamo zgloba koljena. Menisk smanjuje pritisak između natkoljenice i glave potkoljenice za više od 300 kostiju i hrskavica. No odrasla osoba ima 260 kostiju. One ne nestaju, broj četvrtinu. Čini vam se nevažnim? Možda se smanjuje jer tijekom razdoblja rasta dolaćete mišljenje promijeniti znate li da zi do spajanja nekih kostiju. Više od polovice opterećenje pri normalnom hodu iznosi kostiju imamo u rukama i stopalima.

■ oko 300 kilograma. Menisk je posebno

Zdrave vijesti 11

navike

Spavate na boku, na trbuhu, na leđima? Doznajte zašto Je li položaj tijekom spavanja slučajan ili je nečim uvjetovan?

P

ri spavanju zauzimamo najudobniji položaj, onaj u kojem najlakše utonemo u san. Većina ljudi spava na boku, nešto ih manje spava na trbuhu, a najrjeđi su oni koji spavaju na leđima.

Ležanje i spavanje u bočnom položaju uistinu je najudobnije, ali zdravo je samo ako glava u odnosu na tijelo zadrži položaj kao pri sjedenju ili stajanju – bez naginjanja na jednu ili na drugu stranu.

Glava ne smije visjeti Nije dobro da glava visi, kao ni da je visoko podignuta ili ukošena. Jednako je važan i odabir podloge na kojoj spavamo – madraca, te jastuka, kao i odnos među njima. jastuku. Tako ćete izbjeći da se glava ukosi Idealnog pojedinačnog rješenja nema. prema gore, a time i navedene posljedice i Uvriježeno mišljenje da je najzdravije spasimptome. vanje na tvrdoj podlozi odavno je pobijeno, Pri ležanju na leđima na tvrđoj podlozi štoviše, dokazano je da potreban je nizak može biti štetno. Idealno je Bolan vrat i tvrdi vratni zaobljen jastuk koji će naći takav odnos podloge i pridržavati zatiljni dio jastuka koji će nam omogu- mišići odaju položaj u vrata. ćiti da se nakon prospavane kojem spavate, a često Ako je podloga vrlo noći ne budimo s glavobomekana, spavanje na se pripisuju drugim leđima moguće je i bez ljom ili bolovima u vratu. nepoznatim uzrocima jastuka.

To znači da tvrd madrac, koji ne omogućava utonuće Pri spavanju na trbuhu, tijela u podlogu, zahtijeva visok jastuk koji pri čemu je glava obično koso položena, a će glavu držati dovoljno daleko od podloge, brada bliža jednom ramenu, nizak jastuk bolje kako ne bi visjela, i jednako udaljeno od je rješenje, također da osigura položaj glave obaju ramena. Položaj u kojem glava visi ili je bez jakih nagnuća u stranu ili dolje-gore. visoko podignuta i ukošena za posljedicu će imati vratobolju zbog istegnuća mišića vrata, Zašto spavamo u nekom položaju ili utrnuće prstiju ruke ako vratni kralješci Položaje spavanja najčešće zauzimamo pritisnu korijene živaca, ili pak glavobolju i sl. spontano. Tijekom spavanja često mijenjaAko se budite s bolovima koje osjećate u mo položaje tijela zbog ventilacije pluća i polovici glave i u vratu, s čeonom glavobodisanja kroz nos. ljom, pa čak i s uhoboljom, to ne mora biti No postoje i prisilni položaji koje zauzimaznak oboljelosti uha ili sinusa, već posljedimo zbog operacije, neke bolesti, smetnje i ca položaja u kojem spavate. sl. Posljedice su prisilnih položaja glavobolja i vratobolja.

Mekana podloga, nizak jastuk Takav položaj često zauzimaju osobe koje Spavate li na mekanu madracu u koje vaše otežano dišu kroz nos, tj. dišu samo na jedtijelo uranja, spavajte na niskom, tankom nu nosnicu. Oni taj položaj rijetko mijenjaju.

12 Zdrave vijesti

Prisilni položaj s vremenom može uzrokovati druge smetnje koje zahtijevaju fizikalnu terapiju.

Prisilni položaj pri spavanju može donekle biti uvjetovan i odabirom strane „bračnog“ kreveta, a tada su posljedice jednake – najčešće glavobolja.

To je ujedno i položaj koji često, nesvjesno, zauzimaju i oni koji se uspavljuju gledajući televiziju. Ako ste se smjestili u naslonjač koji ima tvrde naslone za ruke, a vi na njih naslanjate vrat ili glavu ne podmetnuvši nikakav jastuk ili podmetnuvši tek mali jastuk, zaspite li u tom položaju, glavobolja je gotovo neizbježna, kao i trnjenje vrata i ruke.

Ako televiziju gledate iz postelje, pri tome vam je glava u položaju kao da stojeći gledate u pod – brada naslonjena na prsa, a sa zatiljkom i vratom ste naslonjeni na tvrdu podlogu – a to će vam stvoriti probleme kojima će čak i liječnik teško naći uzrok.

Hrkanje i loše disanje kroz nos, pa i kroz usta, također su razlozi zbog kojih zauzimamo prisilni položaj pri spavanju. Stoga je korisno liječiti hrkanje jer se time prevladavaju ne samo poremećaji disanja već i zauzimanje prisilnog položaja pri spavanju, što znači sprječavanje posljedica prisilnog ■ položaja.

ZV izbor

Kvaliteta zasnovana na tradiciji i iskustvu Novi modeli za ljeto koji su već u trgovinama, kao i oni za jesen i zimu koji tek stižu, imaju isto obilježje – osigurati zdrav i siguran korak

O

d osnivanja obiteljskog poduzeća za proizvodnju kalupa 1886. godine u Sevnici do najveće tvornice svoje struke. Tako bi glasio najkraći sažetak tradicije u proizvodnji obuće Kopitarna, koja je još svojim prvim modelima postala sinonim kvalitete i udobnosti, a posljednjih godina i sinonim moderne obuće sa stilom.

Prvi proizvodni programi kalupa s godinama su usavršavani i modernizirani vrhunskim znanjem, tehnologijom i ljubavlju, što do danas nije promijenjeno. I danas Kopitarna ima isti cilj – proizvesti vrhunsku obuću vrhunske kvalitete, izrađenu od prirodnih materijala kao što su drvo, pluto i koža, za različite uzraste, modernu i profesionalnu, u kojoj se osjećamo ugodno, lijepo i udobno.

Od prvih proizvodnih programa pa do danas svi modeli Kopitarnine obuće izrađeni su od prirodnih materijala.

Ono po čemu je Kopitarna bila poznata nekad bile su klompe za žene i muškarce. Sedamdesetih

i osamdesetih godina prošlog stoljeća klompe su bile poKopitarna pularni modni dodatak, obuća proizvedena je prepoznatljiva obuća sa ljubavlju i pažnjom, za nekonvencionalnih ljude svih generacija koji vole ljudi, ali i radna obuća modni i sportski dizajn, prikladan svih koji su vodili briza različite prilike i svrhe. To je gu o svom zdravlju. obuća koja se koristi kao mjerilo I danas je Kopitarna sigurnosti, kvalitete i dizajna bilo jedna od najpoznatijih u radnom okruženju bilo u tržišnih marki klompi slobodno vrijeme u više istočnoeuropskih zemalja i na Balkanu.

No proizvodni su programi od tada uvelike promijenjeni, obogaćeni novim modelima koji prate modne trendove, ali koji svi imaju jednake odlike – izrađeni su od prirodnih materijala, stopalu osiguravaju siguran, anatomski oblikovan oslonac i maksimalnu udobnost.

Profesionalna obuća Kopitarne dizajnirana je tako da nogu štiti od ozljeda, infekcija i mikrobioloških utjecaja, te osigura udobnost u obavljanju svakodnevnih zadataka. Obuća je testirana u skladu s europskim i hrvatskim normama i standardima. Novim dizajnom i privlačnim bojama svaka nova kolekcija omogućava svima da pronađu nešto za sebe.

Da moderna obuća nije nužno i neudobna i nezdrava, najbolje svjedoče novi modeli Kopitarna obuće za slobodno vrijeViše od Bilo da je riječ o ljetnim sandalama ili stogodišnje me. zimskoj obući, svaki model osigurava zdrav tradicije osjeća i udoban korak. To je rezultat dugogodišnje se u svakom posvećenosti izradi zdrave obuće, ali i suradnje s vrhunskim dizajnerima koji znaju koraku obuće spojiti udobnost i lijep izgled.

Danas Kopitarna u Hrvatskoj ima Kopitarna dvanaest prodavaonica, u pripremi je otvaranje novih prodavaonica, a sve modele moguće je nabaviti i internetski (www.kopitarna.com).

■ U prodavaonicama Kopitarne, vodeće tvrtke u proizvodnji anatomske obuće u ovom dijelu Europe, pogledajte i modne kolekcije vrhunske kvalitete marki IMAC, RIEKER, ARA i TAMARIS.

Zdrave vijesti 13

Specijalna bolnica Sveta Katarina“ “

Ortopedija i rehabilitacija „a la carte“ Priredila Mirna Ljubković

S

tručni timovi radiologije, ortopedije, kirurgije, anesteziologije, neurologije i fizijatrije multidisciplinarnim pristupom omogućuju na jednom mjestu vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualno pripremljenu rehabilitaciju koristeći najsuvremeniju opremu i najnovije postupke liječenja. To svakom pacijentu omogućava najbrži i najbezbolniji povratak u normalan život uz kvalitetno rješenje zdravstvenog problema. Vrhunski stručnjaci, dio stručnog tima Specijalne bolnice „Sv. Katarina“ odgovorili su na naša pitanja.

Doc. dr. sc.

Damir Hudetz, dr. med., bavi se kirurgijom koljena, sportskom traumatologijom i kirurgijom ramena.

Poseban interes i zanimanje pokazuje za rekonstrukciju ligamenata, meniska i hrskavice. Najmlađi je počasni član Klinike za ortopediju i traumatologiju Bruderholz u Švicarskoj te se bavi znanstvenim radom i nastavom u području ortopedije.

Ortopedija „a la carte“. Što to znači za pacijenta?

Ortopedija „a la carte“ je koncept individualizirane medicine gdje se opcija operacijskog liječenja određuje prema specifičnim potrebama svakog pojedinog pacijenta. Ovakav pristup temelji se na visoko stručnom i iskusnom timu liječnika koji je u stanju prepoznati potrebu pacijenta u skladu s njegovim životnim stilom i očekivanjima. Nakon definiranja cilja liječenja ortoped ordinira određenu dijagnostičku pretragu kako bi se bolje planirao zahvat. Nakon provedene sofisticirane dijagnostike ortoped se odlučuje za operacijsko liječenje koje je vrlo detaljno prilagođeno pacijentu.

14 Zdrave vijesti

Jedina ortopedija u Hrvatskoj koja na jednom mjestu nudi vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualnu rehabilitaciju. Za svakog pacijenta posebno se planira zahvat i rehabilitacija, ovisno o njegovim potrebama i osobitostima Kod ovakvog pristupa pacijent može bolje izraziti svoje potrebe, a lišen je i straha od unificiranog pristupa liječnika.

Pacijent može očekivati da nakon liječenja može nastaviti s aktivnostima i vrstom života na razini koju je imao prije ozljede ili bolesti.

Je li u slučaju ozljede i/ili deformiteta koljena kirurški zahvat uvijek nužan?

Mogu li se u postotcima izraziti uspješni ishodi dosad obavljenih zahvata i liječenja?

Kirurški zahvat nije nužan kod svake ozljede ili deformiteta koljena. Neke ozljede mogu vrlo dobro cijeliti bez kirurške intervencije, uz pravilnu rehabilitaciju.

Jednako tako neka stanja koja ne utječu na funkciju koljena mogu biti liječena konzervativno. Uspješnost operacijskog liječenja koljena je vrlo velika. Brojne su vrste zahvata na koljenu od traumatoloških, gdje su ozlijeđene kosti ili tetive, preko nekonstruktivnih, korektivnih, zamjena zglobova pa sve do zahvata odstranjivanja tumora i spašavanja ekstremiteta. Kod

većine operacijskih zahvata očekujemo uspješnost veću od 80 posto u smislu vraćanja funkcije koljena. Iz dosadašnje prakse u Specijalnoj bolnici „Sv. Katarina“ možemo potvrditi da smo značajno premašili očekivanu uspješnost.

Eduard Rod, dr. med., iskusan je ortoped Specijalne bolnice „Sv. Katarina“. Uže područje interesa su mu sportske ozljede, kao i endoprotetika kuka, koljena, ramena. Službeni je liječnik Hrvatskoga taekwando saveza.

U čemu je razlika između kirurškog i artroskopskog zahvata (u smislu trajanja oporavka i rezultata postignutih zahvatom)?

Artroskopija je minimalno invazivni

kirurški zahvat koji se upotrebljava za dijagnostiku i liječenje oboljenja zglobova.

U zglob se kroz male operacijske ulaze (5 – 8 mm) uvode kamere s osvjetljenjem kako bi se zglob u potpunosti pregledao.

Kroz druge operacijske ulaze iste veličine uvode se artroskopski instrumenti kojima se može dodirom utvrditi i oštećenje dijela zgloba ili ukloniti oštećenje u zglobu.

Tijekom operacijskog zahvata bolesnik je najčešće budan i može promatrati na monitoru izvođenje operacijskog zahvata. Na taj način, razumijevanjem problema, bolesnik lakše sudjeluje u poslijeoperacijskom liječenju.

Artroskopski zahvat danas se najčešće izvodi kao jednodnevni kirurški zahvat, bolesnik isti dan nakon operacije može ići kući.

Danas se rutinski artroskopski zahvati izvode na ramenu, laktu, ručnom zglobu, kuku, koljenu i gležnju.

Velika prednost ovakvih zahvata je bolja preglednost područja zgloba s obzirom na to da se artroskopom može prikazati i najskrivenije dijelove zgloba koji često nisu dostupni oku tijekom otvorene operacije na zglobu. Okolno tkivo se minimalno oštećuje, što ubrzava oporavak, ali i značajno umanjuje poslijeoperacijske bolove. Na taj način smanjuje se upotreba analgetika nakon operacije, kao i razvoj kronične poslijeoperacijske boli.

Artroskopski zahvat je jedan od najsigurnijih zahvata među operacijama te je rizik komplikacija vrlo nizak.

Prednosti u odnosu na klasični, otvoreni tip operacijskog zahvata na zglobu su: manja bol nakon operacije, brži oporavak bolesnika, manji rizik od infekcije, brz izlazak iz bolnice te brzo vraćanje pacijenta svojim normalnim aktivnostima.

Oporavak nakon artroskopskog zahvata varira ovisno o zglobu koji je operiran i na kojem je zahvat izvršen. Lakše fizičke aktivnosti moguće su već kroz 1 – 3 tjedna nakon zahvata. Sve te prednosti osobito su važne u liječenju sportaša.

Koji se zahvati izvode u području ramena?

Naš koncept liječenja bazira se na personaliziranoj medicini. Ortopedija „a la carte“ zasnovana je na mogućnosti rješavanja svih oštećenja u području nekog zgloba. Osnova tog koncepta je prilagodba operacije tegobama svakog

Stručni tim fizikalne rehabilitacije

bolesnika ponaosob. U Specijalnoj bolnici „Sv. Katarina“ tegobe u području ramena liječe se prema trenutno poznatim europskim smjernicama.

Područja stručnog rada Andreja Radića, dr. med. FEBOT spec. ortoped., jesu dijagnostika te konzervativno i operacijsko liječenje ortopedskih bolesti, muskuloskeletne traume i ostale sportske traumatologije. Prvi je, i trenutačno jedini u Hrvatskoj, položio ispit iz Ortopedije i traumatologije pred Europskom komisijom – European Board of Orthopedics and Traumatology, stekavši titulu FEBOT – Fellow of the European Board of Orthopeadics and Traumatology. Čime se zahvati u području kuka obavljeni u bolnici „Sv. Katarina“ razlikuju od zahvata u sličnim ustanovama?

U našoj bolnici svjesni smo važnosti integralnog pristupa bolesniku. U slučaju različitih bolesti u području kuka, nakon pažljivo uzete anamneze i detaljnog kliničkog pregleda orijentiramo se prema

mogućem uzroku problema i postavljamo radnu dijagnozu koju potvrđujemo radiološkim metodama, najčešće RTG snimkama, ultrazvukom i magnetskom rezonancijom sa ili bez artrografa.

Načelno, dijagnostika bi trebala ići tim redom jer u konačnici operiramo tegobe bolesnika (bol i/ili ograničenje pokreta), a snimka magnetskom rezonancijom može pokazati više patoloških promjena koje za operacijsko liječenje i nisu bitne.

Nakon što smo postavili preciznu dijagnozu, započinjemo liječenje.

U početku se uvijek pokuša fizikalno terapijskim metodama, rasterećenje štakama te analgeticima, viskosuplementima te plazmom bogatom trombocitima olakšati tegobe ili ih u potpunosti otkloniti. U slučaju da tim postupcima uspjeh nije postignut, prelazimo na operacijsko liječenje. Iako bolesniku tegobe nisu riješene, nakon vrhunske fizikalne terapije meka tkiva oko zgloba kuka su u boljem stanju te će bolesnik lakše podnijeti operacijski zahvat, a daljnja poslijeoperacijska rehabilitacija je brža, jednostavnija i uspješnija. Čak i u slučaju gotovo potpunog ukočenja zgloba kuka, bolesnika se prije operacije može naučiti hodati sa štakama, objasniti vježbe koje će raditi te ojačati mišiće koji drže protezu statičkim vježbama i elektrostimulacijom. Naime, ako su ti mišići slabi, postoji mogućnost da nakon operacije ugradnje totalne endoproteze ➜ Zdrave vijesti 15

Specijalna bolnica Sveta Katarina“ “

Doc. Damir Hudetz, dr. med., i Ira Skok, dr. med.

kuka noga bude duža. Ako se tijekom operacijskog zahvata pri testiranju stabilnosti proteza iščašuje, postavlja se duža sve dok se ne dobije stabilan kuk.

Bolesnik na operaciju dolazi dan ranije te dobiva antitrombotičku zaštitu, na dan operacije ima antibiotičku. Prvog poslijeoperacijskog dana bolesnik započinje fizikalnu rehabilitaciju nekoliko puta dnevno pod kontrolom fizioterapeuta. Četvrtog poslijeoperacijskog dana bolesnik napušta bolnicu osposobljen za samostalno hodanje uz rasterećenje, hodanje po stepenicama i niz stepenice. Nastavlja ambulantno fizikalnu rehabilitaciju u našoj bolnici u Zaboku ili u poliklinici u Zagrebu. Moguća je i stacionarna rehabilitacija u toplicama.

Hod uz rasterećenje štakama primjenjuje se idućih mjesec i pol, odnosno po povratku iz toplica. Kod bezcementnih endoproteza, bez obzira što bolesnik ne osjeća nikakve bolove, mora hodati uz rasterećenje radi postupnog urastanja kosti u endoprotezu. Kod cementirane, koja se načelno ugrađuje u osteoporotičnu kost, rasterećenje može biti manje striktno jer je proteza odmah fiksirana, a čeka se samo zaraštavanje mekih tkiva.

Proteze koje ugrađujemo su od renomiranih svjetskih proizvođača s dugogodišnjim praćenjem u svjetskim registrima.

Poslijeoperacijski ožiljak je relativno mali, ravan je, prati Langerove linije kože, a koristimo intrakutani resorptivni šav koja se ne mora vaditi.

Osim ugradnje endoproteze kuka, koji je naš najčešći zahvat, operiramo i početne stadije vaskularne nekroze glave bedrene kosti tehnikom „core“ dekompresije uz eventualnu instalaciju plazme bogate trombocitima.

16 Zdrave vijesti

Specijalna bolnica “Sv. Katarina“ u Zaboku

Kod mladih ljudi koji imaju problema sa sindromom femoroacetabularnog sraza moguće je napraviti artroskopsko odstranjenje CAM lezije (višak kosti na prijelazu vrata u glavu femura) i popravak labruma.

Ova dijagnoza je jedna od rijetkih kod kojih se ne preporuča prijeoperacijsko liječenje fizikalnom terapijom.

Darija Granec, dr. med. spec. fizikalne medicine, od osnutka bolnice sudjeluje u stvaranju rehabilitacijske djelatnosti u Specijalnoj bolnici „Sv. Katarina“. Trenutačno radi na svojoj doktorskoj disertaciji iz područja ortopedske rehabilitacije. Liječnica je Hrvatske nogometne reprezentacije.

Specijalist je za područje rehabilitacije ortopedskih i traumatoloških bolesnika i bavi se ultrazvučnom dijagnostikom mišićno-koštanog sustava.

Je li u Bolnici i/ili Poliklinici „Sv. Katarina“ moguće obaviti

i rehabilitaciju? Čeka li se na rehabilitaciju i koliko dugo?

Rehabilitaciju nakon operativnog zahvata na kralježnici, ortopedskih operacija, stanja nakon ozljede mišića, ligamenata te bolove u vratu ili križima, moguće je nastaviti u bolnici u Zaboku ili u Poliklinici „Sv. Katarina“ u Zagrebu. Imamo i programe predoperativne rehabilitacije kojima se ubrzava postoperativni oporavak. Postupak rehabilitacije s ciljem što bržeg oporavka i vraćanja obvezama svakodnevnog života započinje odmah nakon pregleda u fizijatrijskoj ambulanti, a u bolnici odmah nakon operativnog zahvata. Program se formira individualno, prema svakom bolesniku, ovisno o njegovim mogućnostima i specifičnostima operacije ili ozljede.

Kod nas nema čekanja. Odmah nakon operacije bitno je smanjiti bol, oteklinu i bolesnika educirati za uobičajene svakodnevne aktivnosti. Uz naše fizioterapeute koji su sa svojim manualnim vještinama i tehnikama ključni u procesu kinezioterapije, koristimo i druge poznate modalitete fizikalne terapije kao npr. kriokompresiju, elektrostimulaciju, magnetoterapiju, fototerapiju, odnosno LASER terapiju, termoterapiju, elektroterapiju itd.

■

sezonske opas opasnosti

Komarci naši (ne)izbježni Uobičajen Uobičajen, n, dosadan, dosadan neugodan. Tako biste vjerojatno opisali komarca smatrajući ga neizbježnom ljetno ljetnom pojavom. No ne podcjenjujte ga, ubod komarca može biti i opasan Piše Anka Dorić, dr. med. spec. transfuzijske medicine

Ž

enke komarca sišu krv čovjeka i drugih sisavaca, ali i ptica, kako bi si iz nje osigurale dovoljno proteina koji su im potrebni za reprodukciju (mužjaci se hrane voćnim nektarom). Zbog opasnosti od mogućih zaraza među stanovništvom koje nije imuno na razne mikronametnike u samim komarcima, valja znati kako je svaki ubod komarca potencijalna opasnost za zdravlje, osobito za zdravlje male djece, trudnica i bolesnika.

U Hrvatskoj danas živi više od 50 različitih vrsta komaraca.

Posljednjih su godina klimatske i ekobiološke (ne)prilike, ali i povećan transkontinentalni promet putnika i roba sa zemljama gdje već desetljećima, pa i stoljećima, postoje komarcima prenosive endemične zaraze, doveli do povećanog rizika migracije tih do jučer dalekih nam komaraca s kontinenata na kontinent. Njihovim dolaskom i naseljavanjem u naše krajeve dolazi do potiskivanja autohtonih vrsta i opasnosti od novih epidemija uzročnicima koji su tihi podstanari tih „uvezenih“ komaraca.

Opasne posljedice uboda U posljednjih desetak godina na područjima Europe i Sredozemlja, pa i naše zemlje, od posebnog je značaja useljenje tzv. tigrastih komaraca – za naše krajeve novije i agresivnije vrste od domaćih komaraca. Dokazano je da su prijenosnici tzv. arbovirusnih zaraza, među kojima su najznačajnije četiri groznice; denga groznica, zapadnonilska groznica, chikungunya i usutska groznica. Jedna od prvih arbovirusnih groznica s kojom smo se susreli još prije deset godina i na području Hrvatske jest denga (dengue). Poput malarije, pripada među globalno važne emergentne bolesti među putnicima u svijetu.

Ove zaraze su komarci (Aedes aegypti i Aedes albopticus – tzv. tigrasti azijski komarac) inficirani denga virusima iz roda Flaviviridae.

Ova je vrsta komaraca otkrivena u okolici Zagreba 2004. godine, te je agresivno potisnula domaće vrste komaraca i proširila se jadranskom obalom od Istre do Dubrovnika. Šest godina kasnije u blizini Orebića na otoku Pelješcu registrirani su kod nas i prvi autohtoni slučajevi denga groznice, što je bio znak za uzbunu da je potrebno planirano i sustavno suzbijanje širenja azijskih tigrastih komaraca. Srećom, za sada nije bilo većih epidemija.

Svjetska zdravstvena organizacija ubraja denga groznicu u jednu od 16 najviše zanemarenih tropskih bolesti.

Oporavak od denga groznice najčešće je bez trajnih posljedica, a smrtnost je niska, 1 – 5 %. U slučaju teškog oblika bolesti

18 Zdrave vijesti

smrtnost je 25 %. Danas je denga endemska bolest u više od 110 zemalja, od koje oboli godišnje od 50 do 100 milijuna ljudi, oko pola milijuna se zbog bolesti hospitalizira, a godišnje od nje umire 12 – 15 tisuća oboljelih.

Cjepiva protiv denga groznice nema, pa se mjere zaštite svode na prevenciju.

Bolest se većinom manifestira bez značajnih simptoma, uz tek blago povišenje temperature. Simptomi uključuju vrućicu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, te karakterističan osip nalik ospicama, dok se u oko 5 % oboljelih može razviti jedan od dva teža oblika: smrtonosna hemoragijska vrućica i denga sindrom šoka koji je opasan po život. Vrijeme inkubacije, od susreta s virusom nakon uboda njime zaraženog komarca do nastupa simptoma, prosječno iznosi 4 – 7 dana, najdulje dva tjedna. U djece su simptomi u početku nalik prehladi i crijevnoj virozi – proljev i povraćanje, ali su komplikacije češće.

Groznica Zapadnog Nila je virusna bolest uzrokovana istoimenim virusima, također iz porodice Flaviviridae, koji su prvi puta izolirani 1937. godine u području Zapadnog Nila u Ugandi. Njegovi su glavni domaćini divlje ptice te je posljednjih godina intenzivnim istraživanjima otkriven u 500-tinjak vrsta divljih močvarnih i kontinentalnih ptica selica, koje ga nose u krvotoku u visokim koncentracijama i imaju veliku ulogu u njegovu širenju po euroazijskom kontinentu i drugdje. Virus Zapadnog Nila živi u 70-ak vrsta komaraca, među kojima su glavni vektori prijenosa komarci rodova Culex (pipiens), Aedes i Anopheles. Čovjek, konji i drugi sisavci zaraze se ubodom inficiranih komaraca, dok prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka i sa životinje na čovjeka nije opisan.

Osim u SAD-u, posljednjih su 20-ak godina zabilježene i epidemije ove groznice u Italiji, Rumunjskoj, Grčkoj i Srbiji, a prije dvije godine i prvi slučajevi pobola od viroze Zapadnog Nila zabilježeni su u kontinentalnoj Hrvatskoj u tri županije, a 2013. godine i prvi slučaj bolesti kod ljudi u Međimurskoj županiji. Prema podacima HZJZ-a i rezultatima Nacionalnog i referentnog laboratorija za arboviruse i rikecije, u našoj je zemlji do kraja 2013. godine registrirano 24 bolesnika sa sumnjom na zapadnonilsku infekciju, među njima su laboratorijski potvrđene i simultane infekcije s usutskim virusima u ljudi s neuroinvazivnim bolestima.

U 80 % slučajeva, slično kao i kod denga groznice, zaraza ovim virusima prođe bez simptoma, neopažena, dok se u 20 % zaraženih nakon inkubacije od 3 – 15 dana razviju simptomi nalik gripi , a manje od 1 % zaraženih ima nesreću da će razviti teški neuroinvazivni oblik bolesti središnjega živčanog sustava (upalu mozga i moždanih ovojnica). Uz to su

ni pratitelji značajni simptomi: visoka temperatura, zakočenost šije, dezorijentacija, glavobolja, poremećaj svijesti, a rizik od težih oblika bolesti raste s dobi oboljele osobe, kao i u kroničnih bolesnika, transplantiranih osoba i osoba oslabljenog imuniteta.

Chikungunya virusi, uzročnici istoimene groznice, također su transatlantskim putovima kojima se kreću ljudi i tigrasti komarci (brodovima i zrakoplovima) preneseni iz domovine Afrike, u Sjevernu i Južnu Ameriku, Europu i Aziju. Ime ovog virusa i bolesti potječe izvorno s istoka Afrike te prijevod glasi „onaj koji se savija prema gore “ – poput iskrivljene agonije koja traje prosječno tjedan dana, uza simptome jake glavobolje, mučnine, nesanicu, osip i vrlo visoku temperaturu. Slično kao denga groznica, i chikungunya groznica poznata je po jakim bolovima u zglobovima koji se mogu zadržati nakon akutne faze bolesti i dulje od godinu dana.

Premda se za bolest u Africi zna već od 1952., kada je otkrivena u Tanzaniji, poznate su velike epidemije u Istočnoj Africi 2004. godine i jugoistočnoj Aziji, kad je zaraženo više milijuna stanovnika, te u Europi kada je 2007. godine chikungunya virus unesen u Italiju i Francusku te uzrokovao epidemije s više od 200 zaraženih osoba.

Zanimljivo je da su svi oboljeli virus pobrali tijekom posjeta Karibima, što ne znači da treba odustati od odmora u tropima, već je važno i potrebno 24 sata koristiti sredstva za zaštitu protiv komaraca ako se odlučite za egzotične nepoznate tropske destinacije za koje unaprijed znate da ondje postoje komarci zaraženi ovim virusima i lokalne epidemije ove bolesti. Terapija je bolesti potporna i simptomatska, a cjepivo ne postoji.

Ni posljednja od četiri spomenute arbovirusne groznice nije „od jučer“. Naime, usutski virus, također pripadnik flavivirusne porodice, otkriven je još 1959. godine u Južnoj Africi, a 1996. i među brojnim tijekom ptičje epidemije oboljelim i umrlim pticama u Europi (šojke, svrake, vrane i dr.). U širenju ovog virusa na nova područja zaslužne su ptice selice. Već 2001. godine prisutnost ovog virusa dokazana je u Austriji, Italiji i drugim europskim zemljama (Belgiji, Mađarskoj, Engleskoj, Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj i Švicarskoj, u ptica, te u Njemačkoj u ptica i šišmiša). Na tlu Hrvatske njegova se prisutnost bilježi od 2011. godine, kada su pronađena antitijela protiv ovih virusa i u krvi konja na području Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije, a zaraza konja bilježi se i 2009. u Italiji. Kako je u razdoblju između srpnja i rujna 2013., istodobno kada je trajala manja epidemija zapadnonilske viroze u Zagrebu i okolici, dokazana i neuroinvazivna humana infekcija usutske groznice u tri oboljele osobe na području Zagrebačke županije, valja biti na oprezu jer se mogu očekivati pojave novih oboljenja u ljudi, te s obzirom na nepostojanje cjepiva, valja poduzimati preventivne mjere zaštite kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bolesti i nastanka epidemija. U tom smislu važne su, osim mjera kontrole populacije komaraca i osobne mjere zaštite: nošenje odjeće koja pokriva ruke i noge, primjena repelenata na kožu, izbjegavanje boravka na otvorenom u doba kad su komarci najaktivniji, uklanjanje voda oko okućnica i postavljanje mreža na prozore i vrata kako bi im se spriječio ulazak u kuće i stanove. ■ Zdrave vijesti 19

savjeti

Kako prehranom (ne) pokvariti ljeto?

Dok se vi odmarate, vaš probavni sustav neumorno radi. Pomozite mu da održi ravnotežu i da vam ne pokvari ljetni odmor

D

a je uravnotežena i redovita prehrana osnova dobrog zdravlja, poznato je, ali skloni smo to, kao i ostala za zdravlje važna pravila, zaboraviti ljeti dok se odmaramo ili putujemo. Tako tvrde liječnici i nutricionisti koji nas svake godine na početku ljeta upozoravaju: „Jedite raznovrsno i umjereno,izbjegavajte i ograničite alkohol, osigurajte organizmu dovoljnu količinu vode. Jer dok se vi odmarate, vaš probavni sustav neumorno radi.“

Ovisno o navikama Pravila zdrave ljetne prehrane vrijede za sve, ipak, neka od tih pravila potrebno je prilagoditi vlastitoj životnoj dobi, načinu života i navikama. Kad je riječ o prehrani koja se preporučuje za vrijeme sezone sunčanja, svakako treba uzeti u obzir utjecaj sunca i vrućine, ali i promijenjenih svakodnevnih aktivnosti.

Organizmu je ljeti potrebno više vode – to je prvo i vrlo važno pravilo ljetne prehrane.

Pijte izvan obroka, najbolje vodu bez leda, izbjegavajte gazirana i zaslađena pića, pijte voćne sokove bez sladila.

Vrućina i sunce izlažu organizam povećanom stresu i zato je potreban povećan unos antioksidansa, posebno vitamina C i E, ali i minerala (magnezija i kalija) koje gubimo znojenjem.

Uključite u prehranu integralne žitarice, mahunarke, bademe, voće i povrće kako biste tijelu osigurali dovoljno vitamina i minerala. Mediteranska prehrana s dosta integralnih žitarica odlična je priprema cijelog organizma za sezonu sunčanja.

Održite ravnotežu Uravnotežen odnos tekućih i krutih namirnica ljeti je posebno važan. Nažalost, i dalje se ljeti bilježi previše slučajeva dehidracije, a to potkrepljuje tvrdnju da još

20 Zdrave vijesti

uvijek ne pijemo dovoljno, odnosno da ne konzumiramo tekuću hranu.

Opstipacija je također jedan od simptoma nedostatka tekućine u prehrani. Mogu je potaknuti i nedostatak tjelesne aktivnosti, neki lijekovi, stres te promjena načina prehrane (loša prehrana) na putovanju.

Nutricionisti podsjećaju na to da voće i povrće sadrže prilično velike količine vode i upravo ih stoga preporučuju, naravno

uz unos potrebne količine tekućine (juha, biljnih čajeva, voćnih sokova i sl.).

Ljeti je posebno čest proljev koji mogu uzrokovati virusi ili bakterije, ali i paraziti, alergije na hranu, hrana na koju nismo navikli, psihosomatski razlozi, konzumacija alkohola, uzimanje različitih lijekova (antibiotici kao jedan od češćih razloga) te različite bolesti probavnog sustava. Posebnu kategoriju predstavlja tzv. putnički proljev od kojeg obolijevaju obično ljudi na putovanjima u udaljene krajeve s lošim higijenskim uvjetima, u tom slučaju najčešći uzroci su virusi ili bakterije (Escherichia coli, Shigellae, Salmonallae, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli, Vibrio cholerae, Aeromonas hydrophila), parazit Entamoeba histolytica, Giardria lamblia, rota-virus, Norwalk virus, adeno i drugi virusi, Cryptosporidum, a moguće su i tzv. miješane infekcije.

Spriječite i/ili liječite Sluznica crijeva vrlo je važna i otporna, ali i vrlo osjetljiva barijera koja sprječava prolazak bakterija, alergena te vanjskih i unutarnjih toksina u krvotok i druge organske sustave u organizmu. Tijekom života unesemo više od 25 tona hrane, ali i različitih toksina i štetnih tvari. Osim toga u našim crijevima prirodno živi oko milijun dobrih i korisnih bakterija, kao i onih loših ili patogenih. U slučaju različitih trauma, kirurškog zahvata ili pogoršanja stanja postojećih bolesti prvi u organizmu stradava probavni sustav, čija se sluznica oštećuje i u krvotok propušta endotoksine – toksine koji se oslobađaju iz oštećenih bakterija. I alergijske atopijske bolesti usko su povezane s patologijom probavnog sustava.

Za učinkovitu obrambenu funkciju probavnog sustava nužna je ravnoteža crijevne mikroflore, a osim djelovanjem virusa, bakterija ili parazita ona lako biva narušena nepravilnom prehranom, prejedanjem ili prekomjernim konzumiranjem alkohola. ■

Zdrava stopala siguran i ugodan korak Otkrijte male tajne kako njegovati stopala, spriječiti i liječiti tegobe stopala i noktiju, te sigurno zakoračite u ljeto

U

pravo stopala nose težinu cijelog tijela, njihovo zdravlje važno je za ukupno zdravlje jer nam samo zdrava i njegovana stopala omogućavaju hod u dobru raspoloženju. Kako bi nas uspješno nosila kroz život, potrebno je nešto više od obična pranja i uljepšavanja noktiju. Stopala je ponajprije potrebno bolje upoznati.

Najmarljiviji dio tijela Stopala su dio tijela koji odista ima najteži posao. Tijekom života prijeđu otprilike 100 000 kilometara, a pri svakom koraku koji napravimo ona nose težinu tri puta veću od naše tjelesne težine. Iako su veći dio dana izložena prekomjernim naporima i stresu, često ih zanemarujemo i ne posvećujemo im pažnju kakvu zaslužuju. Stopalo je sastavljeno od 26 kostiju (otprilike četvrtina ukupnog

broja kostiju u ljudskom tijelu odnosi se na stopala), 107 ligamenata i 19 mišića, zahvaljujući tim strukturama možemo hodati.

Koža stopala sadrži znatno više žlijezda znojnica od kože ostalih dijelova tijela – otprilike 370 u jednom četvornom centimetru. Stoga ne čudi da u jednom danu stopalo izluči čak pola litre znoja.

Produljeno stajanje ili hodanje, posebno u cipelama s previsokom potpeticom, te problemi optoka krvi i limfe razlozi su naticanja, grčeva, bolova, pa i deformacija složenih i čvrstih, ali osjetljivih struktura stopala. Čak je 70 posto ukupnih problema sa stopalima posljedica prekomjerna pritiska neudobnih cipela.

Osnovna njega Dobar izgled i zdravlje stopala svatko si može osigurati vrlo jednostavnom, ali

redovitom njegom: - Kremom ili kamenom redovito odstranjujte odumrlu kožu, koja posebno ljeti lako i brzo otvrdne.

- Koži osigurajte vlažnost i spriječite dehidraciju uz pomoć hidratantne kreme. Nanosite je poslije svakog pranja i tuširanja.

- Nokte podrezujte redovito (ne prekratko), najbolje ravno kako biste izbjegli urastanje noktiju. Nokti su, poput kose, građeni od keratina, odumrlih stanica.

Njihovo zdravlje ovisi o količini proteina i vitamina koje unosimo prehranom. Pažljivo održavanje rubova noktiju, oblikovanje rašpicom (nikako metalnom!) i njega kožice oko noktiju ne pridonose samo boljem izgledu već i rastu noktiju.

- Nanošenje hidratantne kreme nakon kupanja i tuširanja iskoristite za masažu stopala. ➜ Zdrave vijesti 23

- Stopala perite svakodnevno mlakom vodom i sapunom neutralne pH vrijednosti. Kupka stopala ne bi smjela trajati dulje od deset minuta kako koža ne bi previše omekšala.

- Vlaga pogoduje razmnožavanju gljivica, bakterija i virusa, povećava mogućnost infekcija, posebno između prstiju i u pregibima kože, stoga obrišite upravo te dijelove nakon svakog pranja i tuširanja.

Što im smeta Znojenje, trljanje obuće, ozljede, infekcije... stopala su, posebno ljeti i u osoba koje se bave sportom, izuzetno osjetljiv dio tijela.

Potrebno ih je zaštititi.

Znojenje je prirodna i prijeko potrebna funkcija tijela pomoću koje se oslobađa viška topline, odnosno održava normalnu tjelesnu temperaturu. No prekomjerno znojenje nije poželjno zbog više razloga.

Kad su u pitanju stopala, osim neugodnog osjećaja vlažnosti i mirisa, vlažna stopala pogodan su teren za razmnožavanje različitih mikroorganizama. Bez obzira na to o kojoj je vrsti obuće riječ, ona uvijek mora omogućiti isparavanje i cirkulaciju zraka, a uz to je obavezno i nošenje čarapa, i to isključivo pamučnih.

Znojenje dakle povećava opasnost od infekcija, ali opasnosti od infekcija jednako se izlažemo hodajući bosi, posebno u javnim svlačionicama, saunama, bazenima, tuševima i na plaži.

Kako biste kožu stopala održali suhom, nakon svakog kupanja i pranja temeljito obrišite stopala, posebno dio između prstiju. Redovito promatrajte svoja stopala kako biste na vrijeme uočili promjene koje

JESTE LI ZNALI ● 10 000 – toliko puta prosječno dnevno stavimo nogu pred nogu. ● Nokti na rukama godišnje narastu otprilike 4 centimetra za razliku od noktiju na nogama, koji u jednoj godini narastu 1,5 – 2 cm. Da bi se nokat potpuno razvio i narastao od korijena do završnog ruba prsta, potrebno je 3 – 6 mjeseci ● Nokti najbrže rastu između 20. i 40. godine života. ● Koža stopala sedmerostruko je deblja od kože lica. ● Kreme, gelovi i sprejevi s mentolom ili ginkom odlična su pomoć protiv osjećaja težine i umora, vrlo čestih u toplim danima.

24 Zdrave vijesti

upućuju na gljivičnu infekciju ili bradavice.

Smanjite trljanje Neizbježno trljanje stopala i obuće ponekad je uzrok oštećenja: natisci, žuljevi, mjehuri, zadebljavanje kože, kurje oči...

Kako biste smanjili mogućnost tih i sličnih tegoba, osim pažljivog odabira obuće i čarapa, jednako pažljivo birajte i teren po kojem hodate ili trčite. Kad god ste u mogućnosti, izbjegavajte cement i asfalt, hodajte ili trčite po zemljanim stazama ili travi, ublažit ćete udarce tla o stopalo.

Sportska obuća i čarape Obuću (ne samo sportsku!) isprobavajte i kupujte u popodnevnim satima, nakon 17 sati, kad je stopalo malo veće u odnosu na jutarnje sate.

Pravilno održavajte obuću, ne samo unutrašnji dio već i potplat, posebno ako je od gume, odstranite kamenčiće. Nakon svakog nošenja obuću prozračite i osušite, ali daleko od izvora topline i sunca. Čarape neka budu pamučne, redovito ih mijenjajte – i više puta dnevno ako se stopalo oznoji.

Savršeni nokti Promjena boje i zadebljanje prvi su znaci da s noktom nešto nije kako treba. Možda su uzrok gljivice?

G

ljivične bolesti na noktima najmanje su što nam treba, posebno u sezoni otvorenih cipela i sandala, a upravo tada su i najčešće. Promatrajte svoje nokte na nogama i reagirajte čim opazite promjene.

Onikomikoze – gljivične bolesti noktiju – vrlo su neugodne iz više razloga, ne samo zbog toga što se brzo i lako šire već i stoga što se očituju neestetskim promjenama. Srećom, postoji prevencija, kao i učinkovito liječenje, no važno je čim prije otpočeti s uporabom primjerenog sredstva.

Prema svjedočenju dermatologa, samo četvrtina osoba koja boluje od gljivičnih infekcija na noktima pravovremeno prepozna bolest te u dermatološku ordinaciju ne dolazi kasno, kad se bolest proširila na sve nokte ili zahvatila veći dio noktiju na nogama.

Uzroci i posljedice Vlaga i voda stvaraju optimalne uvjete za razmnožavanje gljivica. Stoga su najčešća mjesta zaraze tuševi, bazeni i saune, u kojima gljivice lako dospiju u prostor između kože i nokta noge, gdje se lako i brzo razmnožavaju jer i tu nailaze na pogodne uvjete – toplinu i vlažnost. Nokti nogu posebno su „laka meta“ za gljivice jer je cirkulacija u tom dijelu tijelu sporija u

usporedbi s cirkulacijom, primjerice, u rukama, zbog čega su i prirodne obrambene sposobnosti nogu i noktiju na nogama slabije u usporedbi s rukama i noktima ruku.

Statistike pokazuju da gljivične infekcije noktiju više pogađaju muškarce nego žene.

Osim toga korisno je znati da neke bolesti, poput dijabetesa i psorijaze, povećavaju opasnost od zaraze gljivicama.

Ako se navici nošenja tijesne obuće doda i navika hodanja bosih nogu u vlažnim

prostorima, uz pojačano znojenje nogu i oslabljen imunosni sustav, mogućnost zaraze gljivicama povećava se višestruko.

Riječ je o infekciji koja ne prolazi spontano, već se vrlo lako i vrlo brzo prenosi.

To je razlog više da se potrudite prepoznati promjene na noktima, a one mogu biti sljedeće: - promjena boje nokta - zadebljavanje cijele površine ili dijela nokta - listanje i pucanje nokta.

Osim što narušava izgled noktiju, gljivična infekcija nokta, izostane li liječenje, može uzrokovati ispadanje nokta.

Moguće je spriječiti Kao i u slučaju brojnih drugih bolesti, i u slučaju gljivične infekcije na noktima najbolji lijek je prevencija. Redovitom

održavanju higijene potrebno je dodati još neke mjere prevencije: - nokti bi uvijek trebali biti čisti i suhi - izbjegavajte sintetiku i obuću od umjetnih materijala - nokte podrezujte pažljivo, oblikujte ih rašpicom kako se ne bi listali jer listanje noktiju olakšava prolaz gljivicama - temeljito obrišite stopala nakon svakog pranja, posebno pažljivo obrišite dio između prstiju - ne posuđujte ručnik, cipele, papuče i čarape (čak ni ukućanima) - ne hodajte bosi, posebno ne na bazenima, javnim tuševima, plažama…

- nosite udobnu obuću - redovito provjetravajte obuću, posebno sportsku obuću kako se unutar obuće ne bi zadržavala vlaga.

Stop bradavicama Bradavice, iako bezopasne, prilično su neugodne, osim što ne izgledaju lijepo, zarazne su – prenose se dodirom.

Srećom, moguće ih je izbjeći i liječiti

B

ez obzira na to pojave li se na stopalima ili na rukama, najmanje nam trebaju u proljeće i ljeto, kad sunce nemilosrdno otkriva te dijelove tijela. Osim toga, proljeće i ljeto dio su godine u kojima najlakše „zaradimo“ bradavice. Na sreću, nisu neizbježne.

Zašto liječiti Bradavica je uobičajeni naziv za kondilom koji se pojavljuje na tabanu stopala, a uzrokuje ga poseban tip ljudskog papiloma virusa (HPV). Izgleda kao malo blijedo ispupčenje, često s malim crnim točkicama u sredini.

JESTE LI ZNALI ● Procjenjuje se da bradavice pogađaju otprilike 7 % populacije, bez obzira na spol i životnu dob. ● U 60 % slučajeva bradavice spontano nestaju, no treba ih odstraniti jer su virusnog porijekla, što znači da ih možemo prenijeti drugima, a mogu se proširiti i na druge dijelove tijela. ● Od trenutka kontakta s virusom do izbijanja bradavica može proći 1 – 6 mjeseci.

Kako one rastu, oblikom sve više podsjećaju na cvjetaču. Ako su na peti ili prednjem dijelu tabana, mogu biti spljoštene ili udubljene zbog pritiska težine tijela, a tada je hodanje vrlo bolno.

Ponekad rastu kao mali grozdovi – to su mozaične bradavice.

Je li ih moguće izbjeći?

Najčešće nastaju na stopalima (na tabanima) i na rukama (na dlanovima).

A vlažna i ispucala koža stvara idealne uvjete za njihov nastanak i razmnožavanje. Mokre i grube površine na bazenima ili u svlačionicama teretana najčešća su mjesta gdje možemo pokupiti ovaj virus. Nošenje papuča ili čarapa smanjuje mogućnost infekcije. Također, važno je da su stopala uvijek čista i suha.

U najvećem broju slučajeva, posebno u djece i mladih, bradavice su bezopasne i vrlo često spontano nestanu za nekoliko mjeseci.

No u nekim slučajevima uporne su, umjesto da nestanu, one se šire, sve nam više smetaju, a tada je opasnost od njihova prenošenja drugim osobama veća. To su dovoljni razlozi da nestanak bradavica ne prepustimo slučaju.

■ Zdrave vijesti 25

sustav za kretanje

Burzitis Male sluzne vrećice koje nam omogućavaju lako kretanje odjednom mogu postati bolna smetnja i pri najmanjem pokretu. Riječ je o upali koju je, ako se pravilno i na vrijeme dijagnosticira, moguće trajno izliječiti Piše Blaženka Nekić, dr. med. spec. fizikalne medicine „Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Blaženka Nekić“, Zagreb, Dalmatinska 3, tel. 01/4848080 www.poliklinika-blazenkanekic.hr

B

urza je mala vrećica presvučena sinovijalnom membranom, ispunjena sluzavom tekućinom. U našem tijelu ima oko 150 prirođenih burzi, a neke nastaju kasnije, na mehaničke podražaje.

Burze su poput jastučića koji ublažavaju i olakšavaju kretanje tetiva, mišića i kosti time što smanjuju trenje.

Smještene su oko zglobova i tetiva i ispod kože gdje postoji čvrsta koštana podloga.

Površinske burze smještene su između koštanih izraslina i kože kao što su, primjerice, burza na vršku lakta i burza na prednjoj strani ivera koljena.

Duboke burze smještene su dublje, poput subakromijalne burze koja leži ispod koštanog izdanka ramena, a u svezi je s tetivom mišića supraspinatusa.

Burzitis je upala sluzne vrećice. Mjesto upale je oteklo, bolno na dodir i/ili spontano, a pokreti mogu biti bolni i ograničeni ovisno o smještaju burze.

Upala je najčešće posljedica velikih naprezanja mišića, ozljeda, ponavljajućih pokreta, dugotrajnog ili nepravilnog držanja ili položaja tijela, ali uzrok upali može biti i infekcija, upala zgloba i gihta ili uloga. Ponekad kalcifikati ili ovapnjenja u tetivama mišića zbog trenja ili ozljede izazivaju burzitis.

Gdje i zašto najčešće boli Do upale burze najčešće dolazi u području ramena, lakta, kuka, koljena, Ahilove tetive, stopala i križa.

26 Zdrave vijesti

U području ramena kalcijeve soli odložene su najčešće u tetivi mišića supraspinatusa i mogu dospjeti u burzu i izazvati akutnu upalu koja nastaje naglo, često noću, s jakim bolom i potpuno ograničenim i bolnim pokretima u ramenu. Liječi se postavljanjem ruke u položaj odmaknut od trupa tako da se umetne jastučić ili zamotani ručnik između prsnog koša i nadlaktice koji bolesnik treba nositi kada sjedi i leži. Time se sprječava ukočenje ramenog zgloba. Primjenjuju se hladni oblozi ili masaža ledom na otečeno i bolno područje ramena, potom se nanosi antireumatska krema ili mast.

Liječnik propisuje lijekove protiv bolova i/ili upale. Ponekad je potrebno u područje ramena infiltrirati injekcije koje smanjuju bolove i upalu burze. U nastavku liječenja preporučuje se fizikalna terapija, posebice ultrazvučna terapija koja može dovesti do resorpcije kalcifikata. Nužno je provoditi vježbe za održavanje pokretljivosti ramena i je najčešća upala burze u području koštane snaženje mišića koji štite zglob. izbočine (trohanter). Trohanter je bolan Burzitis olekranona je upala burze lakta. na dodir i pri ležanju na boku. Bol može Uzrok je stalno podraživanje vrška lakta biti izuzetno snažan i probuditi bolesnika u (olekranon), što je svojstveno za neka trenutku kada legne na bolesni bok. Bol se zanimanja. Učestalo se javlja kod ljudi koji pojavljuje pri okretanju noge prema van i puno čitaju naslonjeni na laktove pa se zove kod odmicanja noge. i studentski lakat. Javlja se i kod drugih zaBurzitis trohanternog područja može se nimanja koja zahtijevaju dugotrajan položaj javiti nakon operativnih zahvata u području oslanjanja na laktove. Ponekad se javlja i kod kuka i nakon ugradnje umjetnog kuka. reumatoidnog artritisa, uloga ili gihta i nakon Trohanterna burza može biti zahvaćena i traume. tuberkuloznim procesom i tada je potreban Prepoznaje se po tome što u području vrška lakta nastaje jajolika Kako si možete pomoći sami oteklina bolna na dodir, ali su pokreti Liječenje se može započeti lijekovima protiv slobodni. bolova i/ili antireumaticima. Otečeno i bolno Liječi se infiltracijom lijeka u sluznu mjesto treba masirati ledom u dva – tri navrata vrećicu. Kod ponavljajućih burzitisa dnevno po desetak minuta, a potom nanijeti liječi se kirurški. antireumatsku mast. Cilj je smanjiti bol, oteklinu Burzitis kuka može se pojaviti na nekoliko mjesta. Trohanterni burzitis i upalu. Nemojte opterećivati zglob. Zaštitite ga elastičnim zavojem ili sportskim štitnikom dok oteklina ne splasne.

Nove mogućnosti liječenja Udarni val. To je terapija kojom se postiže disolucija kalcifikata i ovapnjenja koji mogu biti u osnovi burzitisa, ali i neovaskularizacija tkiva. Terapija udarnim valom ima i analgetski učinak, što olakšava ne samo obavljanje svakodnevnih aktivnosti već omogućava i neometeno spavanje. Zvučni val visokog intenziteta djeluje na tkiva, a osim navedenog stimulira i stvaranje kolagena, čime se stvara okružje pogodno za zacjeljivanje i oporavak oštećenih tkiva. Ublažava bol i obnavlja funkcionalnost zgloba.

Rezultat je povećan opseg pokreta, uspostavljanje funkcije zgloba i nestanak bola.

Laser visokog intenziteta. Može se primijeniti u akutnom stanju bolesti zbog analgetskog učinka, a u nastavku terapije može se primijeniti kao biostimulacijski program jer laser djeluje na regeneraciju mekih tkiva zgloba.

Koherentno, monokromatsko lasersko svjetlo snažno stimulira i liječi bolne točke, a uz to i regenerira tkivo. U potkožnom tkivu stvaraju se fotomehanički valovi koji blokiraju osjet bola i trenutačno uklanjaju bolna stanja.

oprez uza zahtjevnije liječenje.

U liječenju se preporučuje mirovanje, davanje lijekova protiv bolova i upale, infiltracija lijeka u bolno mjesto, fizikalna terapija.

Ponekad je potrebno kirurško liječenje.

U predjelu koljena postoji oko 30 sluznih vreća. Neke od njih komuniciraju sa zglobnom šupljinom, položene su oko tetiva i uz njihova hvatišta na kostima, a svrha im je ublažavanje trenja i pritiska.

Prepatelarna burza ima najveću važnost. Jednokratna jača ozljeda ili kronične mikrotraume u ljudi koji puno kleče (parketari, postavljači pločica, redovnice, kanuisti) uzrokuje podražajni izljev ili krvarenje. Tada se ispred ivera nalazi izrazita ograničena oteklina veličine nekoliko centimetara, napeta je ili fluktuira, oštro odvojena od zgloba koji ne pokazuje znakove podraživanja. Liječenje zahtijeva mirovanje uz obloge, a pri jakoj napetosti punkciju uz instalaciju lijeka, a ako

Druge dvije najčešće zahvaćene burze nalaze se u području donjeg dijela Ahilove tetive. Jedna je površinska, između Ahilove tetive i kože, a druga je smještena između pete i Ahilove tetive. Površinski burzitis pete znatno je učestaliji i češće obolijevaju mlađe žene, a nastaje zbog nošenje neprikladne obuće, napose previsokih potpetica i/ili izbočenja gornjeg dijela koštane kvrge na petnoj kosti. Smještena je nešto prema van od srednje linije pete u visini gornjeg ruba petnog dijela obuće, okruglasta, bolna na dodir sa zadebljanom kožom. Liječi se povišenjem pete stopala, a ne cipele, tako da bolna burza dođe iznad gornjeg ruba cipele.

Rijetko je potreban operativni zahvat.

Kod retrokalkanealnog burzitisa postoji bolnost na dodir s unutarnje i vanjske strane Ahilove tetive i pri izvođenju pokreta primicanja prstiju prema potkoljenici. Liječi se infiltracijom lijeka uz rasterećenje pete. U kroničnim slučajevima liječi se operativno.

Područje križne kosti ponekad je mjesto gdje se ispod kože pipaju okruglasta zadebljanja bolna na dodir. Često se radi o biomehaničkom poremećaju zglobova između križne kosti i zdjelice. U liječenju se primjenjuje fizikalna terapija uz uspostavljanje biomehaničkih odnosa zglobova.

postoje znakovi infekcije, daju se antibiotici.

Nakon učestalih recidiva ili trajnih smetnji potrebno je potpuno odstranjenje burze.

Infrapatelarna burza nalazi se ispod patelarne sveze koljena, a pri upali se poveća i strši uz oba ruba sveze i ima oblik pješčanog sata. Poplitealna burza komunicira s koljenskim zglobom. Primarne ciste obično se javljaju kod djece i najčešće su obostrane.

Sekundarne se pojavljuju u odrasloj dobi i vezane su uz unutrašnje ozljede koljena, reumatoidni artritis i osteoartritis. Popliteal- Kako se liječi na cista naraste do veličine 3 – 5 cm, a može Fizijatrijski se pregled preporučuje kod i više, te svojom veličinom ometa slobodnu snažnih bolova, otekline, crvenila, topline i pokretljivost zgloba, a katkad priječi i povrat povišene tjelesne temperature. venske krvi te zbog toga nastane oteklina Akutno liječenje provodi se mirovanjem potkoljenice. Sluzne vreće koljena mogu ili poštedom bolnog dijela tijela. Određuju se proširiti dolje u potkoljenicu. Bolest je se lijekovi protiv upale i bolova, masaža ili vezana uz napetost u burzi i uz temeljne hladni oblozi ledom. Ponekad se infiltrira promjene u koljenu koje su uzrokovale stvalijek u burzu. U mirnijoj fazi postižu se ranje poplitealne ciste. U burzi mogu Je li moguće spriječiti burzitis nastati hrskavična tjelešca koja mogu i ovapnjeti. Ultrazvučna pretraga otkriva Vježbama snažite mišiće kako biste zaštitili zglob. takve promjene.

Nemojte započeti s vježbanjem dok se bol i upala U liječenju se aspirira sadržaj poplite- ne smire. Kod ponavljajućih pokreta i nepravilnih alne ciste, infiltriraju lijekovi ili se kirurški položaja i držanja tijela na poslu redovito napraviodstranjuje. te stanku i razgibajte se. Radite vježbe istezanja.

Burzitisi u području stopala dosta su Prije opterećenja zaštite zglob malim jastučićem ili česti te prave poteškoće pri nošenju štitnicima (npr. štitnik za koljeno ili lakat). obuće. Najčešće su zahvaćene burze u području unutarnje strane bazalnog zgloba izuzetno dobri rezultati primjenom fizikalne palca koji je deformiran tzv. angularni terapije (ultrazvuk, laser, magnetoterapija, burzitis. Očituje se kao crveno-plavkasta, elektroterapija), posebice kada su upalom okruglasta, elastična tvorba bolna na dodir. zahvaćene tetive, tetivne ovojnice ili hvatiLiječi se uklanjanjem uzroka zbog kojeg je šta tetiva uz koštane izbočine. nastala, a to je konflikt između obuće i izbočeNakon ozdravljena treba se postupno vratinja na palcu. Nosi se mekana i prostrana obu- ti svakodnevnim aktivnostima. Kod kroničnog ća i/ili se učini operacija koštanog izbočenja.

■ burzitisa liječenje je operativno.

Zdrave vijesti 27

najbolje iz prirode

Kapi ljekovitog bilja za zdra EHINACEA kapi

ARTIČOKA kapi

VALERIJANA prirodni ekstrakt

Prirodni ekstrakt iz korijena biljke u biljnom glicerinu.

Sadrži aktivne sastojke antimikrobnog i imunostimulirajućeg djelovanja.

Ehinacea je vrlo popularna ljekovita biljka, osobito za liječenje i prevenciju prehlade i gripe, a ako se uzima kod već postojeće prehlade, skraćuje trajanje bolesti za prosječno 25 %. Može biti učinkovita u liječenju i prevenciji sljedećih bolesti: prehlade, gripe, bronhitisa, alergija, sinusitisa, upale desni, upale uha, pove- ćane prostate, upale mokraćnog mjehura, kandide i Herpes virusa, ekcema i psorijaze.

Osim toga dezinficira kožu i pospješuje zarastanje ozljeda kože kao što su ogrebotine, porezotine i opekline od sunca, ujedno ublažava bol na tim mjestima.

Od listova biološki proizvedene biljke prirodni je ekstrakt u bezalkoholnoj otopini – mješavini biljnog glicerina i pročišćene vode. Ne sadržava bojila, konzervanse ni bilo kakve dodatke. Glavne značajke ekstrakta artičoke su: pročišćavanje jetre, snižavanje razine kolesterola, otklanjanje nadutosti i bolova u trbuhu, detoksikacija organizma, reguliranje probave, pomoć pri mršavljenju.

Uzimanje kapi od artičoke preporučuje se oboljelima od dijabetesa, jer smanjuje podizanje koncentracije glukoze u krvi, ali i osobama s oštećenjem bubrega te kod gihta.

Ime ove ljekovite biljke potječe od latinske riječi valere – biti dobro, a zbog umirujućeg djelovanja već se od 19. stoljeća koristi kao prirodni sedativ.

Valerijana ponajprije služi za liječenje nesanice, djeluje smirujuće, uklanja napetost i uzrujanost te ublažava depresiju. Koristi se kao prirodna alternativa farmaceutskim lijekovima iz klase benzodiazepina, a pomaže i kod odvikavanja od istih.

Valerijana k tome opušta mišiće te oslobađa od grčeva, nadutosti, bolova u želucu i nagona za povraćanjem. Relaksira čak i mišiće probavnog trakta te posljedično uklanja simptome sindroma iritabilnog crijeva.

Valerijana može pomoći protiv glavobolje i migrene te ublažiti bolove i upale u zglobovima i kostima. Istraživanja su pokazala da može biti korisna i kod ishijasa, neuralgije, periferne neuropatije, multiple skleroze, epilepsije i poremećaja pažnje kod odraslih i djece. Koristi se i kao pomoć u prevladavanju bolesti dišnih organa, ženskih tegoba, bolesti urinarnog trakta, tlaka, ovisnosti o nikotinu, crijevnih parazita.

Zašto je glicerin bolji od alkohola Glicerin u SORIA NATURAL® proizvodima je biljnog porijekla i ne sadrži sastojke koji bi mogli štetiti zdravlju.

Također je sredstvo bez fizikalnih ili kemijskih interakcija s aktivnim tvarima ljekovitog bilja te ne mijenja njihove značajkee ili obnoj učinkovitost. Nisu zamijećeni nikakvi međusobni utjecaji pri istodobnoj uporabi s drugim lijekovima ili hranom.

Glicerin povećava apsorpciju i asimilaciju aktivnih sastojaka bilja u probavnom traktu i tako povećava učinkovitost. Glicerin otapa mnogo aktivnih sastojaka koji se inače ne bi otopili u alkoholu. On je pritom i konzervans, te zato aktivne tvari bilja ostaju duže vrijeme nepromijenjene.

Glicerin poboljšava hidrataciju i higroskopan je, što znači da apsorbira vodu.

Nedavne studije pokazale su da je glicerin sredstvo koje pomaže izlučivanju mokraće, zato je blagi diuretik. Uporaba glicerina kao konzervansa nije povezana ni s kakvim štetnim djelovanjem, nije toksičan i ne ksa ati t vn vno. o nadražuje, samo u vrlo visokim dozama može djelovati laksativno. ama Karakteristike glicerina u upotrijebljenim koncentracijama no olakšavaju apsorpciju proizvoda u tijelo, a istodobno n osiguravaju i rok trajanja od tri godine. Biljni glicerin koristi se samo za konzerviranje, a ne u svrhu ekstrakcije.

28 Zdrave vijesti

Društvo SORIA NATURAL® među vodećim je društvima u Europi na području fitoterapije.

Izuzetnu djelotvornost proizvoda od ljekovitog bilja jamče najmodernije te tehnologije koje se koriste u njihovoj izradi.

U pomoć superkritične tekućine i liofilizaUz c iz ljekovitog bilja dobivaju se koncencije t trirane aktivne tvari od šest do dvadeset puta djelotvornije od tinktura koje se dobivaju tradicionalnim metodama.

ravlje

Poznato je da za svaku boljku postoji biljka, no da biste odabrali najbolje za svoje zdravlje, važno je porijeklo biljke te očuvana učinkovitost njenih prirodnih aktivnih sastojaka. Upravo to osiguravaju proizvodi SORIA NATURAL®

SIKAVICA kapi

GINKO prirodni ekstrakt

COMPOSOR 8

Sikavica je među najboljim biljkama za zaštitu i detoksikaciju jetre.

Koristi se već više od 2000 godina, uglavnom za čišćenje i regeneraciju jetre. Najstariji zapis o ovoj biljci dolazi od Dioskorida, koji ju spominje kao sredstvo za liječenje zmijskog ugriza. Preliminarna medicinska istraživanja pokazuju da bi silimarin iz sikavice mogao aktivno djelovati na sprječavanje rasta stanica raka prostate. Tinktura sikavice preporučuje se osobama sklonim alkoholizmu i masnoj hrani, i dokazano pomaže kod mamurluka.

Ova biljka jača organizam, regulira probavu i pomaže kod zatvora. Jako je korisna za krvožilni sustav, zaustavlja krvarenja i jača krvne žile.

Većina smetnji uzrokovanih slabošću krvožilnog sustava i srca nestaje pred djelovanjem ove biljke – migrene, vrtoglavice, niski tlak, umor…

Sikavica učinkovito liječi sve vrste alergija, hunjavice uzrokovane peludom, napade urtikarije i astme te bolesti putovanja. Koristi se i u liječenju bolesti nadbubrežne žlijezde, kod upale slijepog crijeva i psorijaze.

Djeluje poput estrogena te može stimulirati proizvodnju mlijeka kod dojilja i poticati redovit ciklus.

Ekstrakt od listova biljke u biljnom glicerinu u obliku peroralnih kapi. Ne sadržava alkohol, bojila, konzervanse ni bilo kakve dodatke.

Ginko se danas smatra najistraženijom i prodajno najuspješnijom ljekovitom biljkom, a u ljekovite svrhe upotrebljavao se još prije pet tisuća godina u kineskoj medicini.

Ekstrakt ginka koristi se za poboljšanje mentalnih sposobnosti, za poboljšanje koncentracije i pamćenje, za otklanjanje šuma u ušima, kao pomoć kod vrtoglavice i glavobolje, za smanjenje osjećaja hladnih ruku i nogu, utrnutosti i trnaca.

Prirodni kompleks ekstrakata ehinaceje i timijana te propolisa u bezalkoholnoj otopini – mješavini biljnoga glicerina i pročišćene vode.

Jača imunosni sustav, sprječava infekcije, djelotvoran je kod prehlade, gripe, bronhitisa i angine, djeluje antibakterijski, protuupalno i protiv infekcija, učinkovito djeluje i protiv herpesa.

BEZ ALKOHOLA

Kvalitetu svih proizvoda go SORIA NATURAL® jamče strogo kontrolirani postupci: – čisti usjevi uzgojeni na vlastitim ekološkim plantažama bez uporabe anorganskih gnojiva, pesticida i herbicida – mikrobiološke analize – analize ostataka pesticida – analiza ostataka teških metala – analiza radioaktivnosti – pažljiva provjera nepromijenjenosti aktivnih sastojaka izvedena pri temperaturi od 25 °C i 65 % relativne vlažnosti, te u ekstremnim uvjetima na 40 °C i 80 % relativne vlažnosti.

www.soria-natural.hr Zdrave vijesti 29

volim svoj poziv

Mimi Vurdelja, mag. pharm.

Najveća mi je nagrada ako sv znanjem unaprijedim nečije Savjeti i jelovnici koje potpisuje Mimi Vurdelja utkani su u brojna odličja naših sportaša. Jednaku predanost, rad i ljubav koji svaki sportaš ulaže u ostvarenje svog uspjeha, ulaže i nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora Mimi Vurdelja Priredila Mirna Ljubković

U

red Mimi Vurdelje, mag. pharm., voditeljice programa zdravstvene skrbi i nutricionistice vrhunskih sportaša u HOO-u, zapravo je hall of fame hrvatskoga vrhunskog sporta.

Teško je pogled odvojiti sa zidova s kojih vas gledaju naši najbolji sportaši i zlatni olimpijci uz čije medalje i osmijehe stoje posvete: Za moju Mimi, s ljubavlju...; Mojoj Mimi! Hvala ti.... Te fotografije, kao i telefon koji neprestano zvoni, a Mimi ne propušta ni jedan poziv i strpljivo odgovara na svako pitanje, dovoljno govore o ličnosti magistre Vurdelje i njenoj predanosti pozivu.

Među fotografijama sportaša i isječcima iz novina uokviren je i tekst pokojnog patera Zvjezdana Linića s porukom kako je najveća vrijednost biti dobar čovjek.

– To je moje životno načelo. Ljudi će zaboraviti da sam bila dobar stručnjak, da je sportaš imao dobar rezultat ili da je slikar naslikao sjajnu sliku, ali nikad neće zaboraviti ako si bio dobar čovjek – objašnjava Mimi Vurdelja, mag. pharm., i nastavlja: – Moj otac uvijek je govorio: „Budi dobar i tamo gdje radiš i tamo

30 Zdrave vijesti

gdje živiš, nastoj biti uvijek dobar čovjek, pomozi svakome, nikad nikom nemoj odmoći, nastoj uvijek napraviti najbolje što možeš.“ Posljednjih godina trendovi u prehrani mijenjaju se kao modni trendovi, gotovo sezonski. No nutricionistica i magistra farmacije Mimi Vurdelja ne podliježe trendovima. Ona ne potpisuje „čudotvorne dijete“ ili recepte koji

obećavaju, ipak, uz njene jelovnike i savjete osvajaju se olimpijska odličja.

– Nema tu tajne, ja imam samo ono što morate imati bilo kojim poslom da se bavite, a to je beskrajno poštenje i predanost. Davno su me, kao mladu apotekaricu, učili neki stari apotekarski bardovi da ćete u životu uspjeti samo onda kad dadete pravu i poštenu informaciju, kad ništa ne obećavate, a puno toga napravite. Svojim temeljnim obrazovanjem

svojim zdravlje sam farmaceut i razlikujem se od drugih nutricionista po tome što imam više specijalnosti. Pored ostaloga završila sam dvije poslovne škole i školu bandažiranja, uz nagovor prof. Pećine dovela sam prvi sintetski gips u Hrvatsku, usavršila sam primjenu steznika... Za mene je svetinja ono što se uzima na usta. Ja sam kombinacija starog apotekara i nutricionista, što je jako dobra kombinacija jer nutricionist mora poznavati i poštivati fiziologiju organizma, poznavati farmakoterapiju...

Moje široko obrazovanje i ljubav prema zvanju razlog su što me nitko nikad nije uspio nagovoriti da potpišem nešto u što ne vjerujem.

Dosljednost i predanost pozivu najkvalitetniji je, ali ne i najlakši put. U vrijeme kad je Mimi Vurdelja počela govoriti o važnosti prehrane, za nutricionizam se u nas gotovo nije ni znalo. Ona je očito i puno prije odabrala svoj poziv.

– Ne, – smije se Mimi – nutricionizam je moje temeljno opredjeljenje za koje ja zapravo nisam zaslužna. Baš prije par dana našla sam svoju maturalnu radnju iz 1966., tema je bila – vitamini. Tko je tada razmišljao o nutricionizmu!? Dakle ja sam za to bila jednostavno – stvorena.

Iza mene su veliki rezultati, doprinijela sam osvajanju svake od medalja koje ovdje vidite. Uza sva ta odličja ja živim izuzetno skroman život i dalje neprestano učim. Kad odem na Mirogoj na grob mojim roditeljima, uvijek kažem: „Nisam vas osramotila.“ Uvijek nastojim biti čovjek.

Predodređena je da bude nutricionist, ali zašto baš nutricionist sportaša?

– Početkom sedamdesetih godina, dok sam radila u ljekarni, počela sam raditi s košarkašima, i to je bio prvi malo bliži kontakt sa sportom. U to vrijeme dr. Vi-

dović, liječnik u domu zdravlja i košarkaša Lokomotive, kasnije Cibone, a poslije i državne reprezentacije, uvodio je medicinu u sport. Tada sam već dr. Vidoviću pokušava sugerirati da čuvenu njemačku Cedemontu, jako dobar vitaminski napitak, daje sportašima koji se dosta troše u svojim naporima. Od tada smo na kraju svake košarkaške sezone organizirali stručne skupove Medicina u košarci i tada me predsjednik Zdravstvene komisije prof. König uključio u komisiju da vodim nutricionizam.

Rezultati koje postižu sportaši svjedoče da joj sportaši vjeruju i pridržavaju se njenih savjeta. No je li tako bilo i na početku njene karijere, kada se o nutricionizmu nije gotovo ništa znalo?

– Prvi konkretan posao koji se može smatrati stvarnim početkom bile su Mediteranske igre u Splitu, potom Eurobasket u Zagrebu ‘89., gdje sam bila u Izvršnom odboru zdravstvenog tima. Bila sam i jedina osoba s ovih područja koja je nazočila zatvorenoj konferenciji FIBE (Međunarodne košarkaške federacije) na temu dopinga.

To su nekakvi opipljivi početci nutricionizma, ali i početak stravične borbe.

Svi koji se danas bave nutricionizmom, nije nimalo pretenciozno to reći, trebaju mi umnogome zahvaliti. Da su nailazili na ono na što sam ja tada nailazila, mnogi bi odustali. Ali ja nisam odustajala, imala sam viziju, znala sam što želim.

Naravno, bilo je i ljudi koji su shvaćali što hoću i pomogli mi. Uz pomoć tadašnjeg sportskog direktora HOO-a gospodina Često ponavljam rečenicu sadašnjeg krčkog biskupa fra Ivice Petanjaka: – Tvoje je samo ono što daješ drugim ljudima.

Ja tako živim, najljepše mi je kad mogu darivati drugima.“ Biti veliki sportaš može samo onaj tko je veliki čovjek. Sport je natjecanje, morate znati podnijeti poraz. To sam naučila od mojih sportaša. Na pijedestalu u mom srcu je samo ljubav i ništa drugo – to mi je pomoglo i to mi pomaže da ustrajem u svom radu, predano i s ljubavlju.“

Malovića započela sam edukativne emisije na temu prehrane na radiju Cibona, odradila sam preko 200 jako slušanih emisija. Putem tih emisija mnogi su došli do mene, pa i gospodin Perica Bukić. No silnog otpora bilo je i među liječnicima koji su u nutricionizmu vidjeli svojevrsnu konkurenciju. Na prvo predavanje na temu prehrane 1993. godine u Olimpijskom odboru došli su svi uglednici sporta, tada su me dva sportska liječnika, tada jedina, nemilosrdno pokušala omalovažiti. To su bila vremena u kojima sam vlastitim novcem kupovala proizvode i poklanjala ih mnogim liječnicima i uglednicima, molila da ih uzimaju ne bi li shvatili da je civilizacija donijela promjene u prehranu.

A onda su došli rezultati, sportaši koji su mi javno zahvaljivali na postignutim rezultatima. Tada sam počela lakše disati. Rezultat koji postignete najčvršći je argument. Koliko god sam doprinijela velikim uspjesima mnogih sportaša, toliko sam i ja od njih naučila da iza svakog rezultata stoji veliki rad, napor, upornost i odricanje.

Jesu li svi sportaši jednako svjesni važnosti prehrane, kako ih pridobijete? Osim toga vi ne radite samo s vrhunskim sportašima?

– Ne, ja primim svakog čovjeka. Bilo tko nazove i zatraži savjet, dobije ga, i to radim besplatno jer nemam privatnu ordinaciju. Za mene je najveća nagrada ako moje znanje može unaprijediti nečije zdravlje. U tome sam dosljedna, kao i u učenju, u donošenju novosti. Prva sam počela tumačiti intoleranciju na namirnice, analizu kose...

Osim toga uz znanje i rad, ja znam prepoznati sportaša, znam vidjeti tko može doći do nekog rezultata. Ta širina obrazovanja omogućuje mi da im sve protumačim, i psihologiju, i zaštitu zglobova... to doprinosi da se postignu bolji rezultati.

Naš veslač mi je rekao: „Jeo sam kako si rekla i zbilja se bolje osjećam. Pogodila si.“ Ali ja ne pogađam, nego znam.

Duje Draganja, koji je na Olimpijskim igrama u Ateni osvojio srebro, jeo je po jelovniku koji sam ja sastavila, a kuhala je njegova mama. Kad se vratio, rekao je: „Sve sam jeo kako si napisala, jedino te nisam poslušao s palačinkama. To volim i to sam jeo!“ Na to sam mu odgovorila: Zdrave vijesti 31

➜

volim svoj poziv „E vidiš, da nije bilo palačinki, možda bi bilo zlato!“ Moji sportaši vjeruju mi jer osjećaju moju posvećenost i ljubav, osjećaju da sam ovdje za njih i zbog njih, a i stoga što uz pomoć mojih savjeta postižu bolje rezultate. Zapravo, sportaši su u Olimpijski odbor počeli dolaziti kad sam ja ovdje počela raditi.

Koliko prehrana doista utječe na psihofizičko stanje, ne samo sportaša nego svih ljudi?

– 99 posto! O hrani ovisi hoće li netko izrasti u čovjeka dobrog zdravlja. Međunarodni olimpijski odbor to je potvrdio velikim istraživanjem u kojem su proučavani uspjesi vrhunskih svjetskih sportaša.

Hrana omogućuje izgradnju organizma, utječe na sve biokemijske i fiziološke procese, ona oslobađa energiju. Ima onih koji tvrde da je psiha ta o kojoj ovisi zdravlje. Slažem se da psiha može narušiti zdravlje u trenutku kad doživimo neugodu koju danas volimo nazivati stres, tog trenutka to se odražava na probavnom sustavu, na srcu i mozgu, u tom trenutku, ovisno o starosnoj dobi, može se srušiti sve ono što smo godinama gradili. Ali prehrana nam i tada može pomoći, i u obrani od stresa. Najzorniji primjer je prehrana u vrijeme kad nismo govorili o stresu, koji je i tada bio prisutan. O štetnosti stresa nismo govorili jer nas je od njega štitila hrana kojom smo u organizam unosili sve one hranjive tvari, vitamine i minerale koje su nas učinile zadovoljnima i snažnima. To su bile svježe pripravljene sezonske namirnice. Danas hrana više nema takvog učinka, moramo si pomoći dodatcima prehrani.

Nikad se nije ovoliko govorilo o važnosti zdrave prehrane, nikad nije bilo toliko savjeta o zdravoj prehrani, recepata, a nikad nismo bili pretili kao danas?

– Uništavamo se svjesno. Pravi razlog je civilizacijski pomak koji je doveo gomilu

32 Zdrave vijesti

trgovačkih centara s gotovim namirnicama, gomilu nazovi stručnjaka u prehrani.

Danas svi pišu kuharice, od glumaca, manekenki, voditelja, liječnika... Moramo točno reći tko to može govoriti i savjetovati o prehrani. Naravno, ne možemo generalizirati. Jedan od svijetlih primjera je gospodin Veljko Barbieri koji sjajno prezentira i poštuje hranu, radi upravo ono što i ja – poštuje hranu jer hrana se mora poštovati. Nažalost, narod smo koji strašno voli modu. Osim toga, ne samo

u nutricionizmu nego u mnogim djelatnostima, imamo instant-stručnjake jer danas ljudi žive na način „hoću sve, sada i odmah“. Mladi ljudi ne shvaćaju da život ima svoj tijek.

Kako se snaći, kome vjerovati?

– Teško se snaći, ali kad je hrana u pitanju, možemo puno učiniti vjerujući svom organizmu. Ako osjećamo ugodu nakon što smo nešto pojeli, onda je to hrana koja

nama odgovara i treba. Ako nakon jela osjećamo teret, različite smetnje, znači da griješimo, da smo prekiseli, da jedemo previše namirnica poput slatkiša koji vode organizam u kiselost. Problem je što ljudi ne prepoznaju simptome, ne poznaju vlastito tijelo. Danas se i zdravlju i prehrani pristupa površno, često u brizi za zdravlje ljudi rade potpuno suprotno. Primjer su oni koji tokom dana jedu samo voće zaboravljajući da time organizam dovode u disbalans.

Dvije su riječi u osnovi cijele mudrosti zdrave prehrane: raznovrsnost i prava mjera. Često čujemo da je zdrava prehrana skupa?

– Zdrava prehrana nema veze s novcem, ima jedino veze s ljubavlju i vremenom, to je jednostavna prehrana. Bog nam je dao život, zdravlje, a mi smo dužni skrbiti o zdravlju koje nam je dao. Problem je taj što smo postali lijeni i prekomotni. Živimo u svijetu u kojem nam je sve dostupno, ne moramo se više ni okupljati oko obiteljskog stola. To će ubiti čovječanstvo.

Ta dostupnost vodi u još veću komociju.

Mi, kao mediteranska zemlja, trebali bismo imati svojevrstan obrazac koji bi služio kao orijentir. U svakoj našoj kući trebalo bi biti maslinovog ulja, dobre domaće masti, orašastih plodova, svježeg voća i povrća, dobrog brašna, dobrog vina i ribe.

Tužnom me čini da imamo tako bogatu zemlju s istarskom, primorskom, dalmatinskom, ličkom, zagorskom, slavonskom, dubrovačkom kuhinjom, a stranci kažu da najviše kod nas vole jesti ćevapčiće.

Imamo dobru vodu, kvalitetnu zemlju, čisto more, zrak, povrće... te zalogaje mi bismo morali promovirati. Trebalo bi ljudima ponuditi i objasniti, istaknuti opravdanost konzumiranja kvalitetne hrane kakvu imamo.

Stručnjaci bi se trebali okupiti i stvoriti nacionalnu strategiju. To je teži, ali kvalitetniji put.

■

na drugi način

Spuštena maternica, inkontine Kako prevladati tegobe?

Problemi se najčešće javljaju s ulaskom u menopauzu, ali mnoge se žene s tegobama spuštanja maternice i inkontinencijom suočavaju znatno ranije. Rješenje postoji Priredila Mirna Ljubković

B

laženka Ravenščak ima pedeset godina, majka je dvoje odrasle djece, pomaže suprugu u njegovu poslu, posvećena je svim poslovima i obavezama koje donosi život majke, supruge, domaćice. Ipak, uza sve obaveze, redovito vježba već 12 godina. Mislila je da je to dovoljno, vjerovala da do najsitnijeg detalja poznaje vlastito tijelo. No tek kad su se javile određene zdravstvene tegobe, shvatila je da može više i bolje. Danas je sretna što svoje iskustvo može prenijeti ženama koje o problemu kao što je njen šute, skrivaju ga i time tonu u istinsku bolest.

– Zadnjih godinu dana najviše sam se fokusirala na svoje zdravlje. Na to me natjerao ulazak u promjenu koja je nastupila dosta burno. Imala sam velike oscilacije raspoloženja, mučio me umor, poremećen ritam spavanja i budnosti, bilo je dana kad me mučila nesanica i onih dana kada sam mogla spavati po čitave dane. Stalno me nešto mučilo. Najviše su me smetale hormonalne promjene. Bilo mi je teško shvatiti i prihvatiti da je to početak klimakterija.

Kćerka me nagovorila da odem liječniku koji je ustanovio da mi je potonula maternica te da je jedino rješenje kirurški zahvat ili eventualno nekakve lagane vježbe.

To je tek početak priče gospođe Ravenščak, koja se zapravo ne razlikuje previše od priča mnogih žena njene životne dobi. Ali za razliku od mnogih njenih vršnjakinja, Blaženka je spremna otvoreno govoriti o promjeni i svemu što donosi to razdoblje života svake žene. Štoviše, o svom iskustvu govori s nadom da će brojne žene prepoznati vlastite probleme i na vrijeme potražiti odgovarajuće rješenje.

Osim smetnji koje ste naveli, jeste li imali i druge smetnje ili simptome?

– Imala sam lagani bol i osjećaj pritiska, no kako sam anatomski dosta čudno 34 Zdrave vijesti

„Nisam htjela problem riješiti kirurškim zahvatom. Danas znam da sam donijela ispravnu odluku. Učinkom vježbi više sam nego zadovoljna, a i moj liječnik je nakon pregleda potvrdio njihovo korisno djelovanje. Nastavljam s vježbanjem!“

građena, na te simptome nisam obraćala pažnju. Godine čine svoje, mislila sam, ne možeš više kao prije, život ide svojim tokom.

Moja mama je operirala maternicu prije dosta godina. To mi je bio dosta dobar orijentir za odbijanje operacije, jer mami se nakon operacije spustio mjehur, morala je ići na podizanje mjehura. Rezultat te operacije bio je zadovoljavajući, ali samo za otprilike šest mjeseci. Mjehur se ponovno spustio.

Osim toga imala sam sreću da moj liječnik voli saslušati pacijenta, voli razgovarati, spreman je na suradnju i otvoren prema nekim drugim načinima liječenja – kaže Blaženka.

Poučena majčinim iskustvom, odlučno je odbila operaciju te se obratila osobi koju je kroz godine vježbanja upoznala i u čiju je stručnost i rad stekla potpuno povjerenje.

– Liječnik je prihvatio moju odluku da se obratim Ani Mariji Jagodić Rukavini i pitam za savjet, za vježbe kojima bih eventualno mogla izbjeći operaciju. Dapače, liječnik mi je rekao da mu se javim nakon određenog vremena jer i njega zanimaju rezultati koji se vježbanjem mogu postići – objašnjava Blaženka.

Spuštena maternica najčešća je u žena koje su jednom ili više puta rađale te kod žena koje su imale težak porod. No i nastavak aktivnosti, posebno težih fizičkih aktivnosti, ubrzo nakon poroda razlog su tog problema. Maternici, naime, nakon poroda treba određeno vrijeme da se oporavi, poprimi svoju normalnu veličinu i normalni položaj. Prerano ustajanje, teži napori neposredno nakon poroda i pojačan pritisak u trbušnoj šupljini maternicu guraju prema natrag, u malu zdjelicu. Tako zabačena maternica lakše se spušta ako je pri porodu došlo do opterećenja međice.

Prvi znak spuštene maternice bol je u križima koji žene često zanemaruju. Spuštajući se prema dnu zdjelice, maternica za sobom povlači mokraćni mjehur, čime se mijenja i kut izlaza mokraćne cijevi iz mjehura. Javlja se sljedeći problem – otežano ili slabo zadržavanje mokraće, inkontinencija. O toj tegobi koja ozbiljno narušava kvalitetu života svake žene, bez obzira na posao kojim se bavi ili godine života, velik broj žena radije šuti i ne traži pomoć. Blaženkina priča namijenjena je upravo tim ženama, nada se potaknuti ih da potraže pomoć i nastave živjeti normalnim životom.

– Mnoge žene misle da je to sramota.

Inkontinencija i spuštanje maternice kod mene su bile posljedica godina života, specifične anatomske građe, teškog poroda.

Ali nema pravila, s tim problemom mogu se suočiti i žene koje nisu rodile.

Inkontinencija se danas, osim kirurškim putem, rješava i laserskim postupkom.

– Znam, čitala sam o laserskim zahvatima

nencija... kojima se rješava inkontinencija. Bila sam i na razgovoru s liječnikom koji prakticira tu metodu liječenja. Ali kad mi je rekao da se nakon zahvata ne smije vježbati, odbila sam i laserski zahvat. Ja bez vježbanja ne mogu, vježbanje mi je važno najviše zbog zdravlja.

Bila sam uporna i obratila se Ani Mariji.

Shvatila je moju želju i namjeru, pristala da me nauči specifične vježbe, ali me i upozorila. Upitala me: „Jesi li spremna na to, to nije lako i jednostavno?“ To me nije uplašilo.

Jeste li u trenutku kad ste odbili operaciju bili svjesni da odbijate zahvat koji se izvodi rutinski, koji daje dobre rezultate u kratkom vremenu?

– Toga sam bila potpuno svjesna, jednako kao i činjenice da mi nitko ne može kazati koliko će trajati rezultat koji ću dobiti operacijom. Iako smo danas skloni prihvatiti prvo, najjednostavnije rješenje koje nam se ponudi, ja sam odabrala dulji i teži put.

Bila sam svjesna da ću do rezultata doći težim i dugotrajnijim putem, ali isto tako potpuno uvjerena u to da će rezultati koje postignem vježbanjem biti dugotrajni.

Kod Ana Marije dolazim na vježbanje dvanaest godina. Mislila sam da sam kroz tih dvanaest godina osvijestila sve mišiće u tijelu. Tek sam kroz ove vježbe shvatila da ima dijelova tijela koje uopće ne poznajem.

Upravo zbog toga potičem sve koje mogu, a prije svih svoju kćer, da redovito vježbaju – preventivno, kako bi jednog dana imale sigurniji i lakši porod – preporučuje Blaženka.

Uz redovno vježbanje dobila je poseban program u unutrašnjih vježbi koje stimuliraju hormonsku ravnotežu, vraćaju tonus i vitalnu energiju.

Vježbala je izvodila pod nadzorom, danas, kad ih je svladala, sjeća se ne baš lakih i ugodnih početaka.

– Te vježbe su jako teške jer morate osvijestiti unutarnje mišiće, morate biti jako koncentrirani na te mišiće. Ako ne uspijete, lako se javi frustracija.

U Centar sam dolazila dva puta tjedno. Ponedjeljkom sam prije vježbanja imala pola sata posebno osmišljene masaže

natkoljenica kojima je cilj bio opustiti ligamente da ne bi vukli maternicu prema dolje.

Ni te masaže u početku nisu bile ugodne, ali dale su rezultat. Nakon tih masaža lakše sam osvještavala unutarnje maternične mišiće i analne mišiće za koje nisam ni znala da postoje. Iako sam ranije dosta dugo vježbala, trebalo mi je dva tjedna. Osim iskustva u vježbanju u napredovanju mi je pomoglo neizmjerno povjerenje koje sam imala u Anu Mariju. To je bio izazov jednako za nju i za mene, naš zajednički trud konačno se isplatio.

Osim dva puta tjedno u centru, Blaženka je svaki dan vježbala kod kuće. Nakon dva mjeseca smanjila se inkontinencija.

– Kod kuće sam vježbala pet minuta svaki dan. Vježbanjem sam postigla izvanredno poboljšanje, ali i došla do saznanja o snazi koju žena nosi u svojoj maternici. Pogrešno mislimo da nam maternica služi samo za rađanje djece, shvatila sam da sva ženska snaga ide iz maternice.

Otkad sam počela raditi te vježbe, sigurnija sam u sebe, samosvjesnija, bolje raspoložena, imam veću toleranciju, postigla sam ravnotežu. Nekad nisam mogla javno govoriti, danas bez problema govorim i, kao što vidite, govorim i o ovom intimnom problemu o kojem mnoge žene šute. Ovdje u Studiju velik broj žena ima taj problem, progovorile su tek kad sam ja o tome progovorila. Kroz ove vježbe shvatila sam koliko sama za sebe mogu učiniti.

Dva mjeseca nakon početka vježbanja otišla sam liječniku koji je bio iznenađen što me vidi. Naime, to je moj liječnik koji me dobro poznaje, njegova sam redovita pacijentica, on zna da na pregled dolazim redovito jednom godišnje, a ako se pojavim ranije, da nešto nije u redu. Prvo što me pitao bilo je: „U čemu je problem, što se dogodilo?“ Ispričala sam mu sve o vježbama, sve što sam radila, opisala poboljšanje koje sam osjećala. Liječnik me još uvijek sumnjičavo gledao i rekao kako me mora upozoriti da se maternica vježbanjem ne može podići i vratiti u prvobitni položaj. Rekla sam da sam toga svjesna, da to od vježbi nisam ni očekivala, ali da osjećam da sam postigla cilj koji sam željela, a to je zaustaviti daljnje spuštanje maternice i očvrsnuti tonus mišića koji su s tim problemom povezani. Nakon pregleda dobila sam nalaz u kojem piše: tonus mišića vidljivo poboljšan, nastaviti s vježbama.

Operacija se više ne spominje.

Blaženka i Ana Marija nastavljaju program, vježba se dva puta tjedno, radi se na drugim mišićima.

– Nove vježbe su malo teže, zahtjevnije, ali jako puno daju. Danas sam s Anom Marijom vježbala sat vremena. Te vježbe, ako im se prepustite, bude nevjerojatnu žensku snagu, toliko puno se može postići. Na trenutke mi se to čini gotovo nezamislivo.

Nastavljam vježbati dva puta dnevno, s tim da jednom imam i pola sata masaže.

U početku mi se tih sat vremena vježbanja činio beskonačnim. Vježbe na momente djeAna Marija Jagodić Rukavina luju statično.

Ali od trenutka kad osvijestite osmislila je plan vježbanja za gospođu mišiće, kad počnete doista osjećati kako rade Ravenščak. Prva liječnička kontrola pod vašom kontrolom, to je pravo zadovoljtrebala je uslijediti šest mjeseci nakon početka vježbanja. stvo. Nakon svakog vježbanja ja se osjećam – Međutim, nismo izdržale šest mjeseci. izvanredno, i fizički i psihički.

Svim ženama iskreno bih Ana Marija Jagodić preporučila da potraže drugo Rukavina osmislila je rješenje, mogućnosti koje nude program specifičnih vježbi vježbe. Uz pomoć tih vježbi koje su dale rezultat i prije zapravo spoznate sve mogućnopredviđenog roka sti vlastitog tijela, sve što time možete postići. Nekada je važno vjerovati svom unutarnjem glasu koji nam može pomoći da u sebi pronađemo lijek za brojne tegobe i stanja, da radimo na sebi. Svatko od nas može pronaći svojih 10 – 15 minuta da nešto učini za sebe. To je jako malo vremena, a znači beskraj■ no puno.

Zdrave vijesti 35

psiha i tijelo Priredila Petra Novak

S

godinama se mijenjamo – i sreća da je tako. Osim što izgled otkriva koliko nam je godina, on pokazuje i zrelost i životno iskustvo, a to je ponekad na čovjeku najljepše. Pa ipak, suočeni s promjenama koje donosi vrijeme, mnogi se ne mire, ne prihvaćaju ih, neki čak postaju tjeskobni i depresivni.

Tijekom starenja neke se naše funkcije poboljšavaju, no neke neizbježno slabe i usporavaju se. Znanje i mudrost se povećavaju, a usporavaju se brzina reakcija, mogućnost pamćenja i koncentracije. Neki tvrde da slabi inteligencija, no pobijaju ih znanstvena istraživanja. Velik broj starijih osoba izbjegava socijalne kontakte, neki se povlače u izolaciju. No od svega navedenog najviše nas brinu vidljive promjene, teško se mirimo s promjenama na tijelu.

Prirodne, fiziološke promjene koje prate starenje najčešće nas čine podložnima raznim, težim ili lakšim bolestima, funkcije brojnih organa se usporavaju. S vremenom gubimo snagu i izdržljivost, slabi i spretnost.

I okolina zapaža promjene, neki ih komentiraju, neki su suzdržani. No od svih promjena i od svih komentara na račun tih promjena najčešće najteže podnosimo one povezane uz tjelesni izgled. A od svih organa našeg tijela prvi koji popušta pod teretom godina upravo je onaj najvidljiviji – koža.

Što vidimo

Zašto se bojimo

starenja

Dobar izgled i mladolikost, to su imperativi koje nam diktiraju želimo li biti sretni. Možemo li i moramo li uvijek dobro izgledati i doživotno zadržati mladolik izgled?

36 Zdrave vijesti

Sitne i dublje bore te izmijenjeni obrisi lica nesumnjivi su znakovi starenja. Posljedica su slabljenja proizvodnje, dakle smanjenja količine kolagena i elastičnih vlakana u koži i suhoće kože. Kolagen i elastična vlakna potporne su strukture o kojima ovisi napetost kože, ima li ih dovoljno i ako su pravilno raspoređeni, koža je napeta i glatka, bez bora. Voda je važna za odvijanje važnih fizioloških funkcija poput obrane i obnavljanja, uzmanjka li je, koža se sporije obnavlja i teže brani. Upravo sa starenjem koža slabije zadržava vodu, brže je gubi i postaje dehidrirana.

Usporedno s godinama koža se i stanjuje. Smanjuje se broj melanocita, stanica koje proizvode tamni pigment, i na koži se javljaju staračke pjege. Mimički mišići i kosti lica se mijenjaju, a mijenjaju se i crte lica. Sve to za posljedicu ima „drugačiji“ izgled, koji je sve samo ne mladolik.

Sve te promjene čine tzv. unutarnje i

vanjsko starenje. Unutarnje starenje je ono uvjetovano naslijeđem i predispozicijama, dok je vanjsko uvjetovano utjecajima iz okoliša, poput UV zračenja, ali i navikama kao što je primjerice pušenje. Ponekad, zbog genetskog naslijeđa i životnih navika, naša koža izgleda starija od naše istinske biološke dobi, izgled kože može nas „postarati“ za deset ili više godina.

Na isti način zdrav način života, pravilna njega, briga o koži i o zdravlju mogu nam „skinuti“ pokoju godinu.

Ogledalce, ogledalce...

sebi, jednako o duhu i tijelu, nego zapustiti duh u ime mladolikog izgleda.

No istina je i to da živimo u društvu i u vremenu u kojima je izgled itekako važan. Često se ljepši ljudi prihvaćaju kao simpatičniji, uspješniji, poželjniji u društvu.

Naslovnice magazina, reklame, pa čak i priče za djecu, prepune su savršenih ljepotica. Posljedica: bore se na ženskom licu shvaćaju kao znak gubitka ženstvenosti, a gubitak kose ili koji kilogram viška u muškaraca doživljava se kao slabljenje muževnosti. Je li doista tako?

Koliko su godine Većina ljudi sliku o sebi, a često i o drugima, stvara na osnovi izgleda, osobito zaista važne Ako ste od onih koji strahuju od starosti, izgleda lica. Promjene u izgledu lica stoga odnosno od starenja, priupitajte se samo imaju veliki utjecaj na psihičko starenje, kad zapravo počinjemo starjeti? Čim odnosno na to kako doživljavamo vlastito se rodimo. To je prirodan proces koji ne starenje. Ljudi koji misle da nisu privlačni možemo zaustaviti. A činjenica da svaka zbog vlastitog izgleda (zbog promježivotna dob, svako razdoblje života ima na povezanih sa starenjem) vrlo često svoje lijepe trenutke i prednosti, znatno je imaju manje samopouzdanja od ljudi koji više od puke utjehe. prihvaćaju promjene i vjeruju da su važne Najbolji „estetski zahvat“ koji si možete neke druge osobine, a ne samo izgled. priuštiti, a koji je usto besplatan, jest taj Osjećaj nesigurnosti, nedostatak samoda se oduprete diktatima društva. pouzdanja te strah od komentara okoline Živite li zdravo, jedete u velikog su broja ljudi li poželjnu hranu, bavite razlozi zbog kojih se poli se tjelovježbom i vlače u osamu. Neki, oni njegujete svoj izgled, koji si to mogu priuštiti, Lifting nadlaktica! To je, ako to će se na vašem licu posežu za zahvatima je suditi po Američkom i u držanju vašeg tijela estetske kirurgije i derdruštvu za plastičnu kirurgiitekako vidjeti. Godine, matološkim tretmaniju, zahvat koji posljednjih a još manje izgled, ne ma, a poneki u tome godina posebno privlači određuju čovjeka. Bora čak gube mjeru. A da žene. Osim blefaroplastike, na njegovanu i vedru licu je tako najbolje, govore operacije dojki, injekcija znak je životnog iskustva brojke. Prema anketi u botulinskog toksina i raznih i proživljenog života. kojoj je sudjelovalo filera, lifting koji zateže Ovisno o tome kako 30 000 svjetskih plapodlaktice jedan je od prihvaćate ili „nosite“ gostičnih kirurga, u 2013. traženijih zahvata. U 2013. dine, tako ćete izgledati. godini napravljeno je godini nešto više od 15 000 Ako ste i sami proslavili 23 milijuna estetskih Amerikanki zatražilo je taj koju jubilarnu godišnjicu zahvata i tretmana, zahvat od estetskog kirurga. mature, vjerojatno ste se najviše u Brazilu, od iznenadili vidjevši kako toga se 5 milijuna ljudi neke vaše kolegice i neki kolege izgledaju podvrglo injektiranju botulinskog toksina, stariji. Ima ljudi koji već u svojim četrdea 3 milijuna injektiranju raznih „filera“, setima izgledaju kao starci, a ima i onih od kojih najviše hijaluronske kiseline. No kojima je u sedamdesetoj teško odrediti nema podataka o tome koliko je ljudi bilo jesu li prešli pedesetu. U čemu je razlizadovoljno, odnosno nezadovoljno zahvaka? U načinu života, druženju, hobijima, tom. U svakom slučaju, postoje osobe koje tjelesnim i životnim aktivnostima, umijeću su postale ovisne o estetskim zahvatima, uživanja u životu. a i one koje pretjeruju tako da se, s obziStoga bez straha prihvatite godine, rom na rezultat, zahvat nikako ne može priuštite si besplatan estetski tretman nazvati „estetskim“. U većini slučajeva dapomlađivanja – uživajte u životu.

■ leko je bolje prirodno starjeti, brinuti se o

Novi trendovi

Zdrave vijesti 37

test

Muči li vas Strah, zabrinutost, potištenost, osjećaj bespomoćnosti? Ako su postali dio vaše svakodnevice, odgovorite na pitanja iz našeg testa, a potom pročitajte savjete Na pitanja odgovorite bez puno razmišljanja, zbrojite potvrdne i negativne odgovore, pa pročitajte tumačenje.

Osjećate li se pri susretu s nepoznatim ljudima izrazito nelagodno? ❏ Da ❏ Ne Brinu li vas beznačajne stvari, uznemiri li vas svaka, i najmanja sitnica? ❏ Da ❏ Ne Jeste li nervozni najveći dio dana? ❏ Da ❏ Ne Sumnjate li često u svoje sposobnosti, pa kad su u pitanju i najbanalnije stvari? ❏ Da ❏ Ne Bojite li se suočiti s novim situacijama? ❏ Da ❏ Ne Teško se odlučujete nešto poduzeti? ❏ Da ❏ Ne Osjećate li stalno silnu potrebu da vas vole? ❏ Da ❏ Ne Mislite li da ste pesimist? ❏ Da ❏ Ne Jeste li ikad osjetili iznenadan osjećaj panike? ❏ Da ❏ Ne Jeste li često umorni i razdražljivi? ❏ Da ❏ Ne Iako spavate dovoljno sati, budite se umorni, nedostaje vam sna? ❏ Da ❏ Ne 0 – 3 pozitivnih odgovora » Tjeskoba za vas ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, ne preplavljuje vas, uglavnom je blage i prolazne naravi.

4 – 6 pozitivnih odgovora » Oprez! Tjeskoba zauzima značajno mjesto u vašem životu. Naučite primjerene postupke koji ublažavaju ili uklanjaju tjeskobu.

7 ili više pozitivnih odgovora » Tjeskoba se uvukla gotovo u svaku poru vašeg života, ometa vas u većini aktivnosti i životnih situacija. Pročitajte naše savjete i ne oklijevajte obratiti se psihijatru, pomoći će vam da sagledate probleme koji vas muče i prevladate tjeskobu.

38 Zdrave vijesti

Š

kolska godina je završila i vaše dijete ostaje samo kod kuće? Pripremajući dijete za školski izlet, muče vas stotine pitanja: je li vozač autobusa savjestan i dobar, što ako se budu kupali i nešto se dogodi, jesu li nastavnici pratitelji doista posvećeni djeci...?

I bez takvih događaja vi ste stalno zabrinuti. Istina je da živimo u vremenu kad je bezbrižan život luksuz i privilegija malobrojnih, svakodnevno slušamo vijesti koje ne obećavaju ugodnu budućnost... naš mozak stalno je izložen podražajima koji potiču tjeskobna stanja. Premda riječ tjeskoba često čujemo i spominjemo, nije riječ o banalnoj i bezopasnoj smetnji. Tjeskoba je ozbiljno, dakle zabrinjavajuće duševno stanje. Stručni naziv za tjeskobu glasi anksioznost, potječe od latinskog anxietas, što znači uznemirenost, zabrinutost – tjeskobu.

U osnovi tjeskobe je strah od nečega što bi se moglo dogoditi.

Zabrinutost je blaži oblik straha koji je povezan s nečim neizvjesnim, s nekim mogućim nepovoljnim ishodom.

Je li uvijek štetna Tjeskoba je ponekad korisna, dakle nije uvijek štetna, ponekad je opravdana. Taj neugodni osjećaj postaje koristan ako nas upozorava na neku opasnost koju pravilnom i brzom reakcijom možemo izbjeći ili prevladati. To je prirodan osjećaj koji svi poznajemo. Dio je ljudskog nagona za opstankom, služi da nam privuče pozornost u trenutku moguće poteškoće.

No tjeskoba se, nažalost, javlja i onda kad od nje nemamo koristi.

Može se javiti samo zato što je, primjerice, vaš nadređeni na poslu bio prema vama neljubazan ili je to bio vaš partner. Takvo držanje tumačite: „Možda mi prijeti otkaz“, ili: „On me više ne voli“. Ako se takve misli jave i nestanu, nije riječ o tjeskobi, no ako te i slične misli bez prestanka prevrćete i razrađujete, to je znak da ste skloni tjeskobi. Osnovno pravilo u borbi protiv tjeskobe glasi: ne razrađujte u mislima moguće nepovoljne ishode, time samo hranite tjeskobu koja vas obuzima poput plime. Čak ako vas vaš partner više ne voli, onog trenutka kad to budete doista znali, kad za to budete imali dokaze, smislit ćete kako izići iz te situacije. Jednako vrijedi i za tjeskobu koja se javi zbog odnosa na radnom mjestu.

Niste vi krivi Tjeskoba je stresna reakcija živčanog sustava kad se suočimo s nečim nepoznatim, povezanim s ljubavlju, spolnošću, prijateljstvom, sigurnošću, bolešću, smrću ili imovinom. Određena sklonost osjećaju tjeskobe prirodna je, a okolnosti tu sklonost mogu razviti u istinsku tegobu. Niste, dakle, krivi ako ste po prirodi zabrinuti i skloni tjeskobi. Tu svoju osobinu nemojte potiskivati i skrivati od drugih, ne morate je ni previše isticati. Najbolje je da se ponašate u skladu sa svojim osjećajima.

Zdravije je da vas smatraju emotivnom osobom nego da trošite

energiju na prikrivanje vlastitih osjećaja. Zabrinutost i bojažljivost ne moraju vam smanjiti mogućnost djelovanja, utjecati na vašu razboritost i inteligenciju. Vaša zabrinutost nije razlog da se povlačite u osamu, naprotiv, što više pričate s drugima, to će vaša tjeskoba pomalo nestajati, ne samo stoga što je u društvu štošta lakše podnijeti nego i stoga što ćete shvatiti da i drugi proživljavaju bojazni, zabrinutost.

Pronađite unutarnji mir Obuzeo vas je nemir. Nemojte se predati, dovoljno je samo malo strpljenja i vedrije ćete gledati na svijet.

Ne dramatizirajte. Imate važan sastanak i mučite se mišlju: „Ako ne nađem mjesto za parkiranje, zakasnit ću.“ Usredotočite se na sadržaj sastanka, a ne na ono na što ne možete utjecati ili na ono što će se možda dogoditi.

Oduprite se svakom obliku opsjednutosti. Smirite se tako da nekoliko minuta promatrate jednu točku i ne mislite ni na što. Udubite se u knjigu ili pogledajte neki zabavan film. Prenesite svoje brige na neki od likova, ispraznit ćete svoj suvišni teret osjećaja.

Niste savršeni! Pa što? I vi, poput svih, imate pravo na pogrešku, i vi možete imati neki nedostatak. To ne određuje vašu vrijednost.

Nemojte brkati ono što radite s onim što jeste. Pozornost usmjerite prema van, a ne prema znakovima unutarnje nelagode.

Sretni trenutci. Imali ste ih i bit će ih još. Sjetite se onih lijepih trenutaka, sjetite se nečega što ste doista dobro učinili. Dozovite u svijest taj fizički i emocionalni osjećaj zadovoljstva. Vaše tijelo posjeduje sposobnost osjetnog pamćenja, pronađite ga i iskoristite.

Ne predviđajte loše ishode. Tjeskobna misao pojavi se i nestane.

Hoće li tako biti, ovisi samo o vama. Ako se zadržite na toj misli, ako je razrađujete i predviđate sve loše, na najboljem ste putu da upadnete u zamku tjeskobe. Umjesto da razmišljate o eventualnom ishodu, rješavajte problem.

Zapišite što vas muči. Ako zapišete što vas trenutačno zabrinjava ili muči, pomoći ćete sebi da se riješite tog tereta. Ako navečer napišete što vas je mučilo tijekom dana, kao da ste ogradili od tereta briga tog dana i ostavili ih iza sebe.

Usredotočite se na osjetila. Ako osjetite da tjeskoba raste, usredotočite se na svaki pojedini dio tijela, na sve što vidite i čujete, sve što osjećate i raspoznajete. To može biti temperatura zraka u prostoriji, jačina ili boja svjetla, zvukovi koji vas okružuju. Kad osjetite svoja osjetila, lakše ćete nadzirati prinudne misli koje vas obuzimaju. Promatrajte ih kako naviru, postanite svjesni njihove nazočnosti i pustite ih da prođu.

Ne hvatajte se ni za jednu od njih. Zamislite ih kako se raspršuju, nestaju poput ptica što odlijeću.

Dišite duboko, od trbuha. Kad naučimo pravilno disati, lakše vladamo vlastitim osjećajima. Učinite to više puta tijekom dana: usredotočite se disanje, udišite sporo i duboko tako da najprije zrakom napunite trbuh i postupno punite pluća. To možete raditi sjedeći, važno je da su vam leđa ravna.

Spavajte dovoljno. Spavanje je prijeko potrebno. Nedostatak sna povećava osjetljivost, smanjuje sposobnost obrane i reakcije. Tijekom spavanja organizam se obnavlja i prikuplja energiju. Ipak, nemojte pretjerati: spavanje dulje od devet sati umrtvljuje mozak i mišiće. ■

Zdrave vijesti 39

ljepota

Celulit!

Na što djelovati?

Problem naran narančine kore i jastučića samo je površin površinski vidljiva posljedica procesa koji se oodvija u dubljim slojevima kože i potkožnog tkiva. Lakše ćete ih ukloniti ako znate na n što treba djelovati.

Počnite od adipocita adipocita. To su stanice potkožnog tkiva koje imaju funkciju sskladištenja masnoća. Njihova veličina može se s povećati i do 60 puta.

Kad se adipocit zasiti, njegov predstupanj (preadipocit) preuzima funkciju skladištenja sk masnoće. Posljedica PUDER TEKUĆI I U PRAHU je povećanje broja adipocita ad i širenje kože koja se prilagođava povećanju vvolumena potkožnog (adipoznog) tkiva, zbog čega se mreža i struktura vlakana u Tekući puder služi kao podloga, a puder u potkožnom tkivu deform deformira. Želite li vratiti zadoprahu za učvršćivanje podloge kako bi što voljavajuće obrise svo svom tijelu i suzbiti celulit, duže trajala. djelujte na poveća povećani volumen i mrežu Tekući puder ujednačava boju tena i vlakana u tkivu kože. prikriva sitne nedostatke, ali ako poviše ne nanesete tanak, prozračan sloj pudera u prahu, on će se nakon nekoliko sati početi topiti – koža će ga „upiti“. Lice će dobiti sjaj, ali ne sjaj svježine, već sjaj masnoće.

Nanosite male količine obiju vrsta pudera, tekući tapkanjem jagodicama prstiju, a 45 posto flore zdravog vlasišta čini gljivica Pityrosporum ovale koja je ujedno onaj u prahu širokim, mekanim kistom. vrlo čest uzročnik peruti. Taj prirodni stanovnik našeg vlasišta postaje nežeNijansa? Najbolje je da su puderi jednaljen ako se njegova količina poveća na 75 posto, što se događa pod utjecajem ke nijanse ili da je puder u prahu za nijansu klime i hormonskih promjena, ali i zbog utjecaja stresa. tamniji od one tekućeg pudera.

U čemu je razlika?

Perut znak poremećene ravnoteže

Kako uspješno riješiti problem strija?

Savjetuje Vlatka Čavka, dr. med. spec. dermatovenerologije

Strije su stečen, a ponekad i genetski stečen poremećaj vezivnog tkiva. Nastaju na mjestima najvećeg rastezanja kože, na trbuhu i grudima, na bedrima, na donjem dijelu leđa, ali i na koži pazuha.

Terapija strija najučinkovitija je u ranoj fazi. Izbjegavanjem naglih promjena tjelesne težine moguće je donekle prevenirati nastanak strija, a na već nastale strije moguće je utjecati raznim lokalnim pripravcima i terapijskim postupcima, iako rezultati terapija često nisu najbolji.

Jedan od proizvoda kojim se uspješno može spriječiti nastanak novih strija i uljepšati izgled već postojećih strija jest Bio-Oil. Redovitom primjenom Bio-Oil, kao dobar emolijens, vlaži kožu, smanjuje njezinu napetost, čini je elastičnijom te na taj način utječe na razvoj strija.

Sadrži uljnu podlogu koja jača prirodnu masnu strukturu kože, vitamine i druge prirodne ekstrakte, prirodna ulja lavande, ružmarina, kamilice i nevena te revolucionarni sastojak PurCellin Oil koji omogućava brzo upijanje u kožu, bez masnih tragova.

40 Zdrave vijesti

Besplatan tretman za ljepotu Zdrava je, besplatna, svima dostupna, djeluje poput tretmana za uljepšavanje. To je jedna od zdravih ovisnosti – ovisnost o smijehu. Navika učestala smijanja ima učinak droge, tvrde američki znanstvenici, aktivira lijevu stranu mozga i potiče izlučivanje dopamina, tvari koja pokreće dobro raspoloženje i optimizam, a na koju koža reagira mekoćom, sjajem i lakšim zadržavanjem vode.

izgled

6

kritičnih točaka i kak Želite li biti zadovoljni izgledom svog tijela, posvetite mu nekoliko minuta njege svakog dana

S

ezona kupanja opasno se približava, opasno se skraćuje i vrijemee potrebno da u red dovedete sve ono što ste proteklih mjeseci zanemarili. Počnete li još danas, uspjeh jee zajamčen.

Ravan trbuh Koža trbuha počela je popuštati, opustila laa se, primjećujete i tanke linije strija. Promaa blem ispucanog tkiva u dubljim slojevima kože moguće je spriječiti, ali ne i kad su strije već uznapredovale, potrebno je djelovati preventivno ili čim opazite prvee znakove.

Ono što na površini kože vidite kao tanje ili šire pruge, tragovi su oštećenja ala dubljih slojeva kože. Zbog nagla i učestala mijenjanja tjelesne težine, u trudnoći, alii i usporedno s godinama, slabi elastičnostt kože. Dolazi do pucanja tkiva.

RJEŠENJE Najbolji način sprječavanja strija jest odrrno žavanje stalne tjelesne težine ili postupno mršavljenje. Dakle, izbjegavajte gladovanje i drastične dijete. Svakodnevna ce masaža trbuha i bedara uljima, primjerice m bademovim ili arganovim uljem ili uljem oć. oć ć. pšeničnih klica ili smilja, odlična su pomoć.

Koži osiguravaju vlažnost i poboljšavaju njenu elastičnost. d Imate li strije, sklonite ih od sunca, pod uusuncem će potamnjeti, dobit će tamnoljubičastu boju i biti još vidljivije.

SAVJET VIŠE! Izbjegavajte tople kupke i tuširanje u vrućoj vodi.

Njegovana stopala Stopala sa suhom i ispucanom kožom nisu spremna za sandale. Stanje će se dodatno pogoršati zbog znojenja, zbog prašine i pijeska. Na stopalima leži težinaa cijelog tijela, važno je, osim dobrog izgle-ti da, osigurati im ugodan korak. A to će biti te te moguće jedino ako redovito odstranjujete suvišnu kožu na stopalima te u kožu stopala nakon svakog kupanja i tuširanjaa

42 Zd Zdrave Z dra ra ave vvijesti ijijes esti ti

umasirate kremu koja će im osigurati potrebnu vlažnost i mekoću.

RJEŠENJE Jednom tjedno načinite kupku u mlakoj vodi s dodatkom esencijalnog ulja. Potom odstranite grubu kožu, ali pazite da ne pretjerate, nemojte kožu strugati do iznemoglosti, odstranite li previše kože, ona će se braniti tako što će se brže zadebljati.

Svaki drugi dan pod tušem načinite piling stopala.

Redovito održavajte nokte, pri tome nastojte da kožicu oko noktiju ne režete, već je potisnete nakon što omekša u vodi.

Liječite oštećene kapilare Od dugotrajna sjedenja, posebno sjedite li prekriženih nogu, zbog topline, sunca ili jednostavno zbog oslabljenih stijenki krvnih žila pojavile su se „paukove mrežice“.

Vaše kapilare su oštećene.

RJEŠENJE Izbjegavajte tuširanje u vrućoj vodi, a roosvako tuširanje nogu završite mlazom prohladne vode. Koristite specijalne kreme je za jačanje stijenki krvnih žila i poboljšanje cirkulacije Nosite udobnu obuću, umjereno visokee potpetice.

SAVJET VIŠE! Noge sklanjajte od sunca jednako kao što ttoo to činite s licem.

Čvrste i oblikovane nadlaktice Koža nadlaktica obično se počinje opuštataii it ti s ulaskom u četrdesete godine. Može b biti posljedica nagla mršavljenja, ali i gubitkaa elastičnosti kože.

RJEŠENJE Iskoristite svaki trenutak za jačanje triceppsa i poboljšanje prokrvljenosti kože. Za too m će vam poslužiti piling, masaža rukavicom od biljnih vlakana te hidratantna krema nakon svakog tuširanja i kupanja.

SAVJET VIŠE! Ni najkvalitetnije kozmetičko sredstvo

neće koži vratiti čvrstoću kao što će to učiniti gimnastika. Na čvrstim i dobro oblikovanim mišićima koža je zategnutija.

Pazuha Jedna su od najosjetljivijih dijelova tijela, podložna crvenilu i iritacijama. Osim redovitom depilacijom, koži pazuha osigurajte čistoću i mekoću pažljivim odabirom dezodoransa.

RJEŠENJE Depilirajte pazuha voskom ili kremom za depilaciju jednom tjedno. Bez obzira na to što koristite dezodorans za osjetljivu kožu, ne nanosite ga neposredno nakon depiliranja, nego pospite kožu dječjim puderom.

SAVJET VIŠE! Najbolje vrijeme za depilaciju je večer, prije spavanja.

Koža oko usana i oko očiju Ovdje se javljaju prve bore. iako ih neki nazivaju „smijalice“ – ipak su to bore.

Koža je tanja i osjetljivija od kože ostalih dijelova lica te je stalno izložena rasteza-

ako ih njegovati

nju. Zbog toga zahtijeva posebnu njegu, posebno odabrane proizvode koji će joj osigurati vlažnost, zaštitu i pomoći da zadrži elastičnost.

RJEŠENJE Šminku odstranjujte specijalnim sredstvima koja ne isušuju kožu ili micelarnom otopinom koja se ne ispire. Sredstvo za odstranjivanje šminke nanesite na komadić vate prethodno navlažen vodom, prislonite nekoliko trenutaka na zatvoreno oko ili usne, a zatim blago povlačite bez trljanja. Postupak ponavljajte sve dok na vati više ne vidite tragova šminke.

SAVJET VIŠE! Svake večeri, nakon što ste odstranili šminku, najprije nanesite kremu oko očiju i oko usana, nježnim kružnim pokretima.

Tek poslije toga nanesite kremu na ostatak lica, na vrat i dekolte.

Frizura koja se lako održava Oblikovati frizuru i ukrotiti kosu brzo i bez „specijalnih zahvata“ moguće je samo ako je kosa dobro ošišana, bez obzira na to je li duga, kratka ili poluduga.

Ako je način šišanja prilagođen obliku lica i svojstvima kose, vaša će kosa u svakom trenutku izgledati besprijekorno.

RJEŠENJE – Tanka kosa: izbjegavajte kreme i ulja koji otežavaju vlasi. S tim proizvodima kosa će izgledati opušteno i još tanja.

– Gusta kosa: ako je kovrčava, ukrotite je uljem ili gelom protiv kovrča. Ako je kratka, koristite gel za oblikovanje.

SAVJET VIŠE! Njega kose počinje pranjem. Perite kosu šamponom za regeneraciju obogaćenim lipidima, šamponom koji ne sadrži tvari agresivna djelovanja i ne oštećuje vlasi i kožu vlasišta.

■

Zdrave vijesti 43

prehrana

Zdrava osvježenja Običan, čvrst jogurt idealna je podloga za slana i slatka, zdrava osvježenja.

S voćem. Odaberite voće po želji (jednu krušku ili jabuku, žlicu malina, nekoliko zrna grožđa ili borovnice), pomiješajte s čašom mlijeka, dodajte čašu čvrstog jogurta. Ukupno kalorija: 125 kcal S povrćem. Jedan krastavac, začinsko bilje po želji, jedan čvrsti jogurt i režanj češnjaka pomiješajte pa pustite da odstoji u frižideru. Ukupno kalorija: 103 kcal

100 g sadrži soli u mg

NOVO U LJEKARNAMA

Lactocare h i dodatci prehrani

PHOENIX Farmacija predstavlja novu liniju dodataka prehrani s bakterijama mliječne kiseline Lactocare proizvođača Actavis. Iz široke linije proizvoda svatko može odabrati dodatak prehrani prema svojim potrebama jer se u ponudi nalazi čak šest Lactocare proizvoda: Lactocare daily, Lactocare stop, Lactocare feminine, Lactocare plus, Lactocare fibre i Lactocare baby.

U svakom proizvodu sadržano je više od milijarde dobrih bakterija iz pažljivo odabranih sojeva.

Uz žive bakterije mliječne kiseline, pojedini proizvodi sadrže i toplinski inaktivne bakterije mliječne kiseline, kvasce ili druge sastojke koji poboljšavaju djelovanje samog dodatka prehrani – cink, magnezij, vitamin D, vitamin B2, ekstrakt brusnice i drugo.

Nijedan proizvod ne sadrži gluten, laktozu ni želatinu životinjskog podrijetla.

44 Zdrave vijesti

Manje soli!?

Nužno je ograničiti unos soli bilo da je u pitanju zdravlje bilo vitkost. Dnevno nam je potrebno 1,5 – 8,8 grama soli, a namirnice koje ju prirodno sadrže nisu uvijek slane. Znate li koja namirnica sadrži koliko soli, lakše ćete izbjeći nepotrebno i suvišno dodavanje soli hrani:

Meso

50 – 110

Morska riba

40 – 160

Svježi sir

78

Mozzarella

200

Patlidžan

26

Dinja

8

Šparoge

5

Zdravi i mirisni dodatci Osim što jela obogaćuju okusom, obogaćuju ih i tvarima koje pozitivno djeluju na zdravlje: ● peršin ima antiseptička svojstva i pospješuje probavu ● komorač pročišćava i djeluje diuretski ● bosiljak djeluje protuupalno i poboljšava probavu ● papričica sadrži vitamine i poboljšava probavu ● đumbir ublažava mučninu i grčeve.

Trešnje

SEZONSKO VOĆE

U sočnim, tamnocrvenim plodovima moći ćemo uživati do polovice srpnja. Najviše se jedu svježe, ali i u kolačima, džemovima, kompotu i voćnim kupovima.

Ne preporučuje se jesti ih prije obroka jer zaustavljaju izlučivanje probavnih sokova i otežavaju probavu, osobito mesa.

Nakon trešanja ne pijte vodu, a posebno ne alkohol.

Trešnje imaju puno više dobrih strana: odličan su izvor vitamina C, sadrže i vitamine B skupine, obiluju kalijem te potiču izlučivanje vode iz organizma, sadrže celulozu, pektin, jabučnu, limunsku i vinsku kiselinu.

Pomažu protiv artritičnih bolova i glavobolje, uklanjaju iscrpljenost, umnu i tjelesnu.

PRAVA MJERA VODE Organizmu je prijeko potrebno osigurati dovoljnu količinu vode.

Preporučuje se najmanje osam čaša dnevno, no pri tjelesnim naporima, pojačanom znojenju, na vrućini, ali i pri povećanom stresu, organizam gubi veću količinu vode.

Tada je potrebno povećati dnevno preporučenu količinu vode: Preporučeni dnevni unos Otprilike 2,5 litre, od toga: 1,3 litre unosi se pićem 0,9 litre unosi se hranom 0,3 litre dobije se oksidacijom vode

Optimalno dnevno izlučivanje Otprilike 2,5 litre, od toga: 0,4 litre izluči se mokrenjem 0,5 litre izluči se znojenjem 0,5 litre izluči se disanjem 0,1 litre izluči se stolicom Zdrave vijesti 45

Zabrane i bolja prehrana Pregledni članak istraživača s poznatog američkog sveučilišta Cornell, koji objavljuje časopis Nutrition Reviews, pokazao je da zabrane u prehrani većinu ljudi ne motiviraju za bolje prehrambene navike.

Analizirana su 43 istraživanja iz različitih dijelova svijeta koja su promicala ili pozitivne ili negativne poruke o hrani. Uočeno je da su negativne poruke prihvaćali samo stručnjaci, nutricionisti i liječnici, koji poznaju znanost o prehrani, dok su većini ostalih više odgovarale pozitivne poruke koje su promovirale uravnoteženu prehranu i njene blagodati.

Prema ovom saznanju, pri osmišljavanju javnih kampanja trebalo bi se, umjesto isticanja zabrana u prehrani, fokusirati na isticanje koristi zdravog načina života. Dakle, umjesto naglašavanja štetnog utjecaja hamburgera bolje je usmjeriti pažnju na povoljne učinke brokule.

Mozak tinejdžera i reklame za hranu Prema pisanju časopisa Cerebral Cortex, reklame koje promoviraju brzu hranu uzrokuju neuobičajenu aktivnost određenih dijelova mozga kod tinejdžera s viškom kilograma.

To je rezultat istraživanja u kojem su sudjelovali adolescenti dobi 12 – 16 godina kojima je funkcionalnom magnetskom rezonancijom praćena aktivnost mozga tijekom gledanja 24 reklame za brzu hranu i neke druge, neprehrambene proizvode.

Tijekom gledanja reklama za brzu hranu, za razliku od ostalih reklama, kod svih ispitanika primijećena je povećana aktivnost dijelova mozga povezanih s pažnjom i koncentracijom te obradom „nagrada“. Međutim, ispitanici s povećanom tjelesnom masom pokazali su i veću aktivnost u regijama mozga povezanim s percepcijom okusa te kontrolom pokreta usne šupljine.

Zaključak je da su adolescenti s prekomjernom tjelesnom masom tijekom gledanja reklama za brzu hranu vrlo vjerojatno mentalno simulirali konzumaciju hrane. Naveli su i da smatraju da se na taj način formiraju i potiču nezdrave prehrambene navike kojih se teže riješiti i koje kasnije u životu otežavaju smanjenje tjelesne mase.

46 Zdrave vijesti

Maslinovo ulje i orašasti plodovi protiv demencije Smatra se da oksidativni stres i pogoršanje funkcije krvnih žila barem djelomično pridonose slabljenju kognitivnih funkcija tijekom starenja, stoga su španjolski stručnjaci u novom istraživanju ispitali učinak kardioprotektivne i antioksidansima bogate mediteranske prehrane.

U istraživanju su sudjelovala 334 ispitanika prosječne dobi 67 godina koja su bila pod povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Ispitanici su slijedili tri različite prehrane. Jedna je skupina slijedila mediteransku prehranu s dodatnim unosom ekstra djevičanskog maslinovog ulja (1 L/tjedan), druga je uz mediteranski način prehrane dodatno unosila orašaste plodove (30 g/dan mješavine oraha, lješnjaka i badema), dok je treća, koja je poslužila kao kontrola, slijedila prehranu s niskim udjelom masti.

Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su slijedili principe mediteranske prehrane pokazali poboljšanje određenih kognitivnih sposobnosti. S druge strane, kod kontrolne skupine ispitanika primijećen je pad svih ispitivanih mentalnih funkcija.

U usporedbi s kontrolom, skupina koja je uz mediteransku prehranu unosila orašaste plodove, pokazala je bolje rezultate na testovima pamćenja, a kod skupine koja je dodatno unosila maslinovo ulje zamijećeni su bolji rezultati na testovima koji su zahtijevali brzo razmišljanje i rješavanje problema.

Izvor: JAMA Internal Medicine

Preskakanje obroka i nakupljanje masti u području trbuha Prema nedavno objavljenom istraživanju na životinjama, preskakanje obroka može poremetiti metabolizam na način da potiče nakupljanje masti u području abdomena te dovodi do simptoma predijabetesa.

Istraživanje je provedeno na dvjema skupinama miševa. Prvoj, kontrolnoj skupini jednom dnevno davana je ukupna dnevna količina hrane, koju su oni onda „grickali“ tijekom cijelog dana. Drugoj, interventnoj skupini također je jednom dnevno davana jednaka količina hrane, no kako bi im se potaknula „proždrljivost“, odnosno, kako bi ih se potaknulo da svu količinu hrane pojedu u kratkom razdoblju, miševi iz ove skupine prva su tri dana istraživanja bili na restriktivnoj ishrani.

Na kraju istraživanja svi miševi imali su jednaku tjelesnu masu, ali miševima koji su svu dnevnu količinu hrane pojeli odmah, mast se više skupljala u području sredine trupa, odnosno trbuha. Ti su miševi pokazali i veću aktivnost gena koji potiču povećanje masnih stanica, pogotovo onih u području abdomena, ali i veću razinu upale u organizmu. Neravnomjeran unos kalorija tijekom dana kod miševa je utjecao

i na promjene u metabolizmu inzulina i glukoze, odnosno dovele su do smanjene osjetljivosti na inzulin, „proždrljive“ miševe dovele su do stanja predijabetesa.

Izvor: The Journal of Nutritional Biochemistry

Previše soli može odgoditi pubertet Prema američkom istraživanju čiji su rezultati bili prezentirani na skupu European Congress of Endocrinology u Dublinu, visoki udio soli u prehrani mogao bi odgoditi ulazak u pubertet. Kasniji ulazak u pubertet može dovesti do problema u ponašanju i smanjene plodnosti, a povezan je i s većom razinom stresa.

Istraživanje je bilo provedeno na štakorima.

Primijećeno je da su štakori kojima je u hranu bila dodana veća količina soli znatno kasnije ušli u pubertet nego oni kojima je hrana sadržavala normalan udio soli. Štakori kojima je sol bila potpuno isključena iz ishrane također su pokazali kasniji nastup puberteta.

Viši unos soli kod životinja u istraživanju bio bi ekvivalentan trostruko-četverostruko većem unosu od onog preporučenog kod ljudi.

Autori su istaknuli kako su prethodna istraživanja pokazala da masti imaju suprotan učinak – visok unos utječe na brži ulazak u pubertet. Međutim, zamijetili su da čak i štakori na visokomasnoj ishrani kasnije ulaze u pubertet ako im je ishrana ujedno bogata solju.

Kava i erektilne disfunkcije Prema novoj analizi objavljenoj u časopisu PLOS ONE, dvije-tri šalice kave dnevno mogle bi znatno smanjiti rizik od erektilne disfunkcije.

U analizi su korišteni podaci prikupljeni u opsežnom američkom javnozdravstvenom istraživanju koje je obuhvatilo 3724 muškarca starija od 20 godina. Unos kofeina bio im je procijenjen iz prikupljenih podataka o prehrambenim navikama, a erektilna funkcija iz upitnika o zdravstvenom stanju.

Uočeno je da su muškarci koji su unosili 95 – 170 mg kofeina dnevno, u usporedbi s onima koji su unosili 0 – 7 mg, imali 42 % niži rizik za erektilne disfunkcije. Ispitanici koji su svakodnevno unosili 170 – 303 mg kofeina, pokazali su 39 % niži rizik za poremećaj erekcije.

Viši unos kofeina pokazao se povezanim i sa smanjenjem rizika kod muškaraca s viškom kilograma i hipertenzijom, no ne i kod muškaraca s dijabetesom. To ne čudi s obzirom na to da je od svih navedenih rizičnih čimbenika dijabetes najčvršće povezan s erektilnom disfunkcijom. Količina kofeina koju su unosili ispitanici sa sniženim rizikom od erekcijskog poremećaja bila bi ekvivalentna unosu 2 – 3 šalice kave dnevno.

Zdravi zalogaj za kvalitetnije kupovanje Poznato je da u trgovinu nije preporučljivo ići „praznog želuca“, no što bi trebalo pojesti prije odlaska u kupnju? Prema novom radu objavljenom u časopisu Psychology

& Marketing, bilo bi poželjno pojesti „zdrav“ međuobrok jer se time povećava vjerojatnost da ćemo kupiti niskokalorične proizvode, poput voća i povrća.

U radu su prikazani rezultati triju istraživanja.

U prvom je istraživanju 120 ispitanika trebalo prije kupnje pojesti ili jabuku ili kekse ili im nije bila ponuđena nikakva hrana, a analiza potrošačke košarice pokazala je da su ispitanici koji su pojeli jabuku, u usporedbi s ostalima, kupili 25 – 28 % više voća i povrća.

U drugom je istraživanju od 56 ispitanika zatraženo, a nakon konzumacije jabuke ili keksa, da zamisle da su u nabavci hrane. Na izbor im je dano 20 parova proizvoda, a od svakog para trebali su se odlučiti za jedan proizvod. Parove su sačinjavali jedan visokokalorični i jedan niskokalorični prehrambeni proizvod. Ispitanici koji su pojeli jabuku češće su odabirali niskokaloričnu opciju.

Treće istraživanje, s 59 ispitanika, pokazalo je da na odabir tijekom kupnje više utječe doživljaj uravnoteženosti hrane koju su ispitanici netom prije konzumirali, a ne njena prava hranjiva vrijednost. U ovom istraživanju, ispitanici su prije virtualne kupnje trebali konzumirati jednaku hranu – čokoladno mlijeko, s tom razlikom da je jednoj skupini ono bilo ponuđeno kao „zdravo, hranjivo čokoladno mlijeko“, dok je drugoj bilo prezentirano kao „bogato, izdašno čokoladno mlijeko“. Ispitanici koji su popili čokoladno mlijeko označeno kao zdravo i hranjivo odabrali su više poželjne, niskokalorične hrane.

Čaša vode za manji rizik od dijabetesa U novom istraživanju objavljenom u časopisu Diabetologia, ispitana je povezanost konzumacije različitih slatkih pića s rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.

U analizi su korišteni detaljni podaci o prehrambenim navikama više od 25 000 muškaraca i žena dobi 40 – 79 godina koji su sudjelovali u jednom opsežnom britanskome epidemiološkom istraživanju.

Ispitanici su bili praćeni 11 godina, a tijekom tog razdoblja njih 847 razvilo je dijabetes.

Rezultati su pokazali da je s povećanim rizikom od dijabetesa povezana učestala konzumacija šećerom zaslađenih bezalkoholnih pića i mliječnih napitaka, ali i bezalkoholnih pića s umjetnim sladilima.

Unos voćnih sokova, zaslađenog čaja ili kave nije pridonosio povećanju rizika.

Procijenjeno je da zamjena jednog šećerom zaslađenog bezalkoholnog pića ili mliječnog napitka s vodom, nezaslađenim čajem ili kavom može sniziti rizik od dijabetesa za 14 – 25 %.

Nadalje, smatra se da je 15 % slučajeva dijabetesa moglo biti spriječeno da su ispitanici smanjili unos šećera iz zaslađenih pića na 2 % ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Primijećeno je da zamjena šećerom zaslađenih pića s onima s umjetnim sladilima ne pridonosi smanjenju rizika od ove raširene metaboličke bolesti.

„Štedljiv“ metabolizam i sporo mršavljenje?

Američki znanstvenici primijetili su ono što mnogi već dugo tvrde – ovisno o određenim fiziološkim karakteristikama, neki ljudi na dijetnom režimu kilograme gube sporije od drugih.

U istraživanju je sudjelovalo 12 pretilih muškaraca i žena koji su šest tjedana trebali slijediti redukcijsku dijetu tijekom koje su unosili 50 % manje kalorija. Međutim, prije šestotjedne dijete ispitanicima je u laboratoriju indirektnom kalorimetrijom određena energetska potrošnja tijekom jednog dana posta.

Rezultati su pokazali da su najmanje kilograma izgubili ispitanici čiji se metabolizam najviše smanjio tijekom dana posta. Za njih su istra-

živači naveli da imaju „štedljiv“ metabolizam, koji se tijekom dijete znatno više „usporio“ od „rastrošnog“ metabolizma onih ispitanika koji su izgubili najviše mase tijekom istraživanja.

Trenutačno nije jasno jesu li ove fiziološke razlike urođene ili se razvijaju s vremenom.

Unatoč tome, autori su zaključili kako neki pretili ljudi, zbog metaboličkih razloga, očito trebaju uložiti više napora za mršavljenje. No u šali su napomenuli da „naša biologija nije naša sudbina“ i naveli kako uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba tijekom dužeg razdoblja mogu dovesti do željenog učinka.

Izvor: Diabetes Zdrave vijesti 47

ttajne ajne o okusa kusa

Zašto volimo slatko, a ne volimo gorko U čemu čemu jje e rrazlika azlika iizmeđu zmeđu a arome rome eio okusa? kusa? Za Zašto ašto n nas as o od d davnina više privlače jaki nego blagi, „obični“ okusi?

Postoji li više okusa nego što ih bilježi naš jezik? Znanost pokušava proniknuti u tajne mehanizme naših osjetila

L

judski jezik dijeli se na četiri dijela, a svaki je dio „zadužen“ za prepoznavanje jednog od četiriju glavnih okusa – slanog, gorkog, slatkog i oporog. No posljednjih godina često se govori i o petom okusu – umami, za kojega na našem jeziku nema okusnih stanica, pa ipak... on je prisutan, dapače, u njemu uživamo.

Umami potječe od zen riječi koja označava jedinstvo sa svemirom, a u kontekstu hrane i prehrane znači duboku povezanost i osjećaj jedinstva s hranom koju jedemo. Ne označava ni jedan od četiri osnovna okusa, umami jednostavno znači tečno, ukusno, sočno, slasno. Sličan je okusu glutamata, prepoznajemo ga u mesu i sirevima, te u ostalim namirnicama koje su bogate proteinima.

To je osjećaj okusne potpunosti i užitka pri jelu, zaokružena cjelina uravnoteženih okusa.

nagradom za bestseler o uraganu Katrina, u tajnama osjeta okusa krije se ključ evolucije čovjeka, ali i tajne moderne kuhinje. Upravo je okus, prema McQuaidu, za čovjeka bio poticaj da istražuje, kuša, eksperimentira. U svojoj knjizi autor pokušava odgovoriti na pitanja zašto se djeca mršte pred tanjurom kelja ili poriluka.

McQuaid smatra da je ljudski jezik daleko složeniji nego što se vjeruje, da još treba puno istraživanja kako bi se proniknulo u njegove tajne, u tajne okusnih stanica. Vjeruje da bi istraživanja trebala biti usmjerena na povezanost osjeta okusa i mirisa, ali i na društvene uvjetovanosti i utjecaje te na ulogu koju ima mozak u prepoznavanju, razvrstavanju i procjenjivanju okusa s kojima dolazimo u dodir. On smatra da bi cijela jedna znanost trebala (i/ili mogla) biti posvećena okusu.

Bez mirisa nema okusa

Osjet okusa izravno je povezan s našim jezikom, to je skup osjećaja koje osjećamo u ustima pri konzumiranju hrane i pića. Svaki put kad žvačemo hranu, ili zalogaj hrane stavimo u usta Važan osjet kako bismo ga progutali, Stražnja strana jezika, rubovi i vršak oslobađaju se neke hlapljive prepun tajni O tajnama, razlikama najosjetljiviji su na okuse. Dok je vršak jezika tvari koje dopiru i do nosa.

Zbog toga je teško odvojiti i spoju okusa i arome najosjetljiviji na slatki okus, stražnji dio osjet okusa od osjeta mirisa. govori i knjiga The Art and Science of What We najosjetljiviji je na gorke okuse, srednji bočni Tek kad se udruže osjeti okusa i mirisa, dobivamo ili osjećamo Eat, krajem prošle godine dijelovi najbolje bilježe kiseli okus, dok slani pravu aromu neke namirnice. objavljena u SAD-u, Tome se pridružuje pamćenje, svojevrstan pregled duge okus najbolje bilježe vršak i rubovi jezika sjećanja i okruženje u kojem se povijesti osjeta okusa od nalazimo, čimbenici koji utječu prvih početaka civilizacije na naš odabir, o kojima ovisi hoće li nas pa do naših dana. Osim što pokušava Okus je kategorija o kojoj posebno neka hrana privlačiti ili odbijati. dati objašnjenja na brojna pitanja, ova računa vode proizvođači hrane koji Prema McQuaidu, upravo je okus u knjiga postavlja i nova pitanja, upućuje nastoje, a nerijetko i manipuliranjem, osnovi ljudskog bića i njegovih osjetnih na to da je osjet okusa još uvijek prepun proizvesti privlačnu hranu. Upravo bi, iskustava. McQuaid tvrdi: – Okus nas nepoznanica. Prema autoru John prema McQuaidu, proučavanje osjeta je stvorio. Prije više milijuna godina, McQuaidu, američkom novinaru koji okusa otvorilo nove putove industriji kada su prvi živi organizmi bili u je 2007. godine nagrađen Pulitzerovom hrane u budućnosti.

48 Zdrave vijesti

interaktivnom odnosu s okolinom, ta su bića morala „osjetiti“ što se oko njih zbiva, a to su postizala praćenjem, hvatanjem, gutanjem. Kako bi razlikovala i prepoznavala elemente iz svoje okoline, ta primitivna bića morala su ojačati i proširiti vlastita osjetila, a upravo zbog toga povećao se i volumen njihova mozga.

Izazov čovjeka u kušanju novih okusa također je u osnovi individualnih izbora.

Neki vole jake, pikantne okuse, neki miris i okus fermentirane hrane koji su drugima odbojni. Neki čak vole okuse hrane koja im šteti. U svakom slučaju, pored osnovnih okusa, čovjek neprestano traži, stvara i pronalazi nove okuse.

Okusne stanice i bradavice Površina jezika prekrivena je sluznicom s okusnim bradavicama unutar kojih su smještene okusne stanice zahvaljujući kojima razlikujemo okuse.

Nismo svi jednaki. Površina jezika u

svakoga je drugačija, gotovo poput otiska prsta. Ne jeziku odrasle osobe nalazi se od 2000 do 10 000 okusnih bradavica. Veći broj okusnih bradavica znači i bolji osjet okusa, dakle neki ljudi bolje osjećaju i bolje razlikuju okuse.

Kojoj kategoriji pripadate, možete otkriti jednostavnim testom: stavite na jezik dvije kapi soka plavkaste boje, progutajte slinu nekoliko puta i promotrite jezik.

Okusne bradavice ne upijaju boju, stoga, ako je vaš jezik svijetloružičaste boje, znači da imate mali broj okusnih bradavica, ako pocrveni, znači da imate veći broj okusnih bradavica.

O njima ovisi život. Bez okusnih bradavica život bi bio nezamisliv.

Naime, o poruci koje ove bradavice šalju mozgu ovisi hoćemo li ili nećemo progutati zalogaj koji imamo u ustima.

U djece mlađe od pet godina okusne su bradavice mlade (s manje iskustva), zbog čega djeca slabije podnose gorke okuse. No i kasnije tijekom života

najčešće odbijamo ili ne volimo gorke i opore okuse jer ih povezujemo s okusom otrova i štetnih tvari.

Možemo ih „odgojiti“. Na isti način na koji djecu možemo naviknuti da prihvate namirnice čiji im se okus ne sviđa kombinirajući namirnice različita okusa, možemo „odgojiti“ i vlastite okusne bradavice. Eksperimenti su pokazali da jedemo li neku hranu koju inače ne volimo u društvu drage osobe koja voli i hvali namirnicu koju mi ne volimo, imat će nam ugodniji okus nego kad jedemo sami. Privlačnost osobe u čijoj smo blizini „popravit“ će okus hrane koji inače ne volimo.

Moguće je i suprotno. Ako smo prije neke jake upale crijeva voljeli neku namirnicu, a poslije preboljene bolesti ne možemo joj osjetiti miris, to je znak da naš mozak pamti – povezuje bolest s mirisom i okusom te namirnice.

Osim hormonskih promjena, postoje i promjene okusa. Jeste li se ikad zapitali zašto neke žene u prvim mjesecima trudnoće ne mogu ni pogledati povrće?

Tajna se krije u njihovim okusnim bradavicama koje ih štite od opasnosti.

Naime, gorak okus povezuje se s otrovom, a odbijanjem gorkog okusa povrća majka zapravo štiti svoje buduće dijete. Osim toga trudnice posebno privlači hrana visoke energetske vrijednosti, posebno ugljikohidrati i šećeri. Nije riječ samo o ukusu majke, već je riječ o povećanoj energetskoj potrebi organizma tijekom trudnoće.

U različitim razdobljima života dolazi do promjena izlučivanja hormona, ali dolazi i do promjene osjeta okusa. U menopauzi, kad je završeno plodno razdoblje, smanjuje se osjetljivost na gorke okuse.

Receptori okusa više ne moraju izvršavati svoju ulogu zaštitnika.

Neprestano se obnavljaju. Svaka okusna bradavica ima svoj životni ciklus.

Od bazalne preko osjetne stanice koje žive, razvijaju se, odumiru i odvajaju se od tkiva. Slično kao što se događa sa stanicama kože, tako se mijenja i površina jezika. U prosjeku žive od deset dana do dva tjedna, ali vrelom hranom, odnosno opeklinama jezika, ubijamo ih trajno. Ako se to i dogodi, preostale okusne stanice nastavljaju se reproducirati, a o tome najbolje svjedoči činjenica da i vrlo stari ■ ljudi imaju osjet okusa.

Zdrave vijesti 49

humor Dolazi čovjek kod frizera i odmah s vrata upita: – Dobar dan, može li jedno šišanje?

Frizer spremno ispali: – Može. Kako želite? Čovjek krene objašnjavati: – Pa ovako, molim, s jedne strane mi ostavite rupu veličine šake, a s druge tri– četiri manje rupice. Repići na vratu da mi budu neravni, a šiške da mi idu ukoso i da budu rijetke...

Frizer se počeša po glavi: – Pa ne znam hoću li vas znati tako ošišati... Čovjek ga pogleda ispod oka: – Ma nemojte, a prošli put ste znali!

– Cura mi je rekla da se želi igrati doktora.

– I? – Eno je u hodniku, čeka već tri sata!

– Zašto pijetao tako rano pjeva?

– Zato što kad koke ustanu, on više ne smije ni pisnuti.

Pričaju dvije prijateljice: – I što sad da mu kažem?

– Ne znam... reci mu istinu!

– Kakvu istinu?

– Otkud znam kakvu, smisli nešto...

Ml Mlada žena ulazi u sla slastičarnicu i pita: I – Imate li neku tortu koja je zag zagorjela s jedne strane?

A što će vam to?!

– Ali… H – Htjela bih da moj muž po povjeruje da sam je sama na napravila.

Javlja medicinska sestra liječniku: – Doktore, simulant iz sobe 50 je umro.

– E, sada je stvarno pretjerao.

Pita Haso Muju: – Vjeruješ li u ljubav na prvi pogled Kaže Mujo: – Pa naravno da vjerujem, gdje bih se ja oženio da sam Fatu dvaput pogledao.

50 Zdrave vijesti

Idu dva čovjeka ulicom i jedan kaže drugom: – Jučer mi je pala kutija na glavu.

– Što je bilo u njoj?

– Ništa.

– A u kutiji?

Pita liječnik kolegu kojeg dugo nije vidio: – Kolega, čuo sam da na pacijentima vršite nove šok terapije?

– Da, unaprijed im šaljem račune!