Zdrave vijesti br68

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATAN PRIMJERAK ● BROJ 68 PROSINAC 2015./SIJEČANJ 2016.

GODINA VII.

ALERGIJE

Kad imunosni sustav izgubi kompas USPJEH U ŠKOLI

Disleksija, disgrafija, diskalkulija ili... nešto drugo?

SPOLNI ŽIVOT

Seksualno samopouzdanje uči se i izgrađuje

BOLJI IZGLED

V-lifting anti-age an masaža an ODLUKE

Za kvalitetniji i dulji život UZROCI I POSLJEDICE

Pre Preopterećenost i Pre kardiovaskularno kka a zdravlje

VOLIM SVOJ POZIV

Doc. dr. sc. Goran Mrak

Medicina daje mogućnost da pokažete ljudske i profesionalne kvalitete

sadržaj 24 Intimno zdravlje

Zanima vas, a ne usudite se pitati 26 Spolni život

Seksualno samopouzdanje uči se i izgrađuje 28 Volim svoj poziv

Doc. dr. sc. Goran Mrak: Medicina daje mogućnost da pokažete ljudske i profesionalne kvalitete 30 Znanost

Što možemo očekivati u 2016. godini 36 Uspjeh u školi

6 Savjeti

Zimski umor?

Savladajte ga 7 Iz prakse aromaterapeuta

Bor 9 Zdravlje iz prirode

Za bolju imunost i čelično zdravlje 10 Prevencija

Acetilsalicilatna kiselina

12 Sezonske tegobe

Prehlada, što (ne)učiniti 16 Uzroci i posljedice

Preopterećenost, uzrok kardiovaskularnih bolesti 18 Odluke

Za kvalitetniji i dulji život 20 Alergije

Kad imunosni sustav izgubi kompas

Disleksija, disgrafija, diskalkulija ili... nešto drugo?

40 Bolji izgled

V-lifting anti-age masaža 42 Sastojci kozmetike

Glina za lice i tijelo 46 Za stolom

5 savjeta za dobru probavu 47 Zdravi začini

Cimet

22 Sustav za kretanje

zdrave vijesti IZDAVAČ: KiM Team j.d.o.o.

Klanjčić 39, 10 000 Zagreb zdravevijesti@zdravevijesti.com DIREKTORICA: Kristina Vujičić kristina@zdravevijesti.com GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković mirna@zdravevijesti.com LEKTURA: Ksenija Ćosović MARKETING: marketing@zdravevijesti.com 091 615 4845 FOTOGRAFIJA: Shutterstock i arhiva KiM Team GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Kim Team studio TISAK: Radin print d.o.o.

Vratna kralješnica, zašto i što boli I još…

• 34 Djeca • 38 Ljepota • 44 Prehrana • 48 vitamini.hr • 50 Humor

Zdrave vijesti u elektro obliku potražite ničkom w w w Oglasi u ovom broju nalaze se na stranicama: 2, 5, 9, 11, 13, 15, 17, 19, 21, 23, 25, 27, 31, 33, 35, 39, 43, 51 i 52. .issuu.com/zdr na ave_vijesti Zdrave vijesti

3

»AKTUALNO

zdrave vijesti

Održan Znanstveni simpozij „Melanom” Domaći eminentni stručnjaci o najnovijim molekularno-genetskim spoznajama o nastanku melanoma, trendovima u epidemiologiji i etiologiji melanoma

Z

nanstveni simpozij „Melanom“ održan je 4. prosinca 2015. u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“ i Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.Na Simpoziju su predavači bili eminentni dermatovenerolozi, molekularni genetičari, patolozi i onkolozi kojima je područje dermatološke onkologije uže područje znanstvenog i stručnog rada.

Zanimljiva i aktualna predavanja privukla su više od dvjesto sudionika.

Cilj Simpozija bio je upoznati sudionike s najnovijim molekularno-genetskim spoznajama o nastanku melanoma, trendovima u epidemiologiji i etiologiji melanoma s posebnim osvrtom na značaj UV zračenja u njegovu nastanku te s mogućnostima preciznije dijagnoze melanoma koje nam pružaa pomoćna klinička dijagnostička metoda – dermatoskopija. Osim toga, s obzirom na veliku različitost patohistoloških nalaza kojii se viđaju nakon operacija melanoma, pred-stavljen je i postupnik kojim se precizira kojee sve elemente treba sadržavati patohistološki nalaz melanoma, a u cilju planiranja terapija i praćenja oboljelih. m Velika pozornost poklonjena je modernim onkološkim terapijama u oboljelih s meta-

4

Zdrave vijesti

statskom bolešću i dat je osvrt na mogućnosti liječenja istim u Republici Hrvatskoj. Na kraju radnog dijela Simpozija predstavljene su nove Smjernice Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja RH za praćenje bolesnika s melanomom.

Predstavljena knjiga-atlas „Melanom“ urednice Mirne Šitum Ovaj sveobuhvatan udžbenik s atlasom o melanomu pisala je velika skupina liječnika s istim stručnim i znanstvenim interesom, a u koji su utkana i njihova vlastita stručna i znanstvena iskustva rada u Referentnom centru za melanom MZ-a RH. Iako je pristup melanomu multidisciplinaran, u dijagnostičkome pristupu posebna odgovornost pripada dermatovenerolozima jer je savjesno i stručno učinjen dermatovenerološki pregled najčešće od presudnog

značenja u ranome otkrivanju melanoma, što vodi povoljnijoj prognozi. Stoga je u ovoj knjizi doprinos dermatovenerologa od iznimnog značenja i daje joj posebnu vrijednost upravo zbog koncepta i naglaska s dermatovenerološke perspektive.

Osim toga, unatoč tome što je melanom u većini slučajeva zloćudan tumor kože, bilježi se i na drugim sijelima (oko, sluznica usne šupljine, ginekološka regija) te su i ta područja zastupljena u knjizi, kao i sve mogućnosti moderne dijagnostike i terapije. Knjiga obuhvaća i pojavu melanoma u dječjoj dobi, kao i melanom u trudnoći, te druge bolesti, stanja i tumore koji se nešto učestalije javljaju uz melanom. Pozornost je posvećena i prognostičkim čimbenicima, psihoonkološkim aspektima, prevenciji i palijativnoj skrbi o oboljelima od metastatskog melanoma.

Kao posebnost može se izdvojiti poglavlje o faktografskom povijesnom osvrtu na znanstveno-istraživačku aktivnost u području melanoma u RH, a kroz koju se može procijeniti koliki je ugled specijalista različitih medicinskih (kliničkih i laboratorijskih) specijalnosti koji su, surađujući marljivo i predano na poljima dijagnostike, liječenja i praćenja oboljelih od melanoma, napisali ovu knjigu.

Zaključno, ova knjiga primjer je besprijekorne interdisciplinarne suradnje i multidisciplinarnog pristupa 59 autora i suatora.

Udžbenik će sasvim sigurno biti koristan specijalistima opće medicine, specijalistima ostalih medicinskih grana, specijalizantima i polaznicima pojedinih poslijediplomskih studija, ali i studentima medicine i stomatologije, koji će u ovome području željeti ■ proširiti svoja znanja.

Knjiga „Melanom“ urednice prof. dr. sc. Mirne Šitum sadrži 37 poglavlja na 432 stranice s više od 260 originalnih fotografija, ilustracija i tablica, a sve potkrijepljeno sa 1187 znanstvenih referenci od kojih su mnogobrojne citati i samih autora poglavlja objavljeni u visoko indeksiranim svjetskim stručnim i znanstvenim publikacijama.

savjeti

Zimski umor savladajte ga Svake zime osjećate umor, nikako da se pokrenete i obnovite energiju? Neka ove zime bude drugačije!

U

sporedno sa skraćivanjem dana i snižavanjem temperature zraka smanjuje se vaša vitalnost, povećava se umor i osjećaj nedostatka energije. Ujutro teško ustajete iz postelje, teško se usredotočujete na posao koji radite, osjećate se kao da ste bolesni, slabog ste raspoloženja.

Možda ste žrtva zimskog umora koji pogađa otprilike petinu europske populacije. Naši će vam savjeti pomoći da se oduprete tom sindromu, vratite energiju, i tjelesnu i psihičku, te zimu provedete u punoj formi.

Jedite uravnoteženo Ljetno i jesensko voće i povrće nestalo je s tržnica i polica u trgovinama, ali to ne bi smjelo ići na štetu uravnotežene prehrane. I zimi ima voća i povrća prepunih vitamina – naranče, mandarine, klementine, kruške, jabuke, kivi...

Kuhajte raznobojne juhe koje okrepljuju, sadrže vlakna i tekućinu kojom ćete održati hidriranost organizma.

Oprez! Alkohol i kalorični obroci u prvom će vas trenutku zagrijati, ali neće vam dugotrajnije pomoći da se obranite od hladnoće.

Zima također nije pravi trenutak da započnete dijetu za mršavljenje slijedeći prehranu koja tijelu neće osigurati potrebne nutrijente i koja će oslabiti imunosni sustav.

Pokrenite se nakon buđenja Ugodno vam je jutarnje ljenčarenje u krevetu? Zimi ga izbjegavajte jer je aktivnost najbolji lijek protiv hladnoće. Osigurajte si dovoljno spavanja tako

6

Zdrave Zd Z dra rave ve vvijesti ijijes esti ti

što ćete navečer otići ranije na počinak. To vrijedi i za radne dane i za dane vikenda ili odmora, u protivnom remetite vlastiti biološki sat, a posljedice ćete osjetiti dan poslije, ali i sljedećih dana.

Navečer izbjegavajte obilne obroke, gledanje televizije, rad za računalom ili čitanje s tableta – sve su to izvori svjetla koji vas neće ugodno uvesti u noćni odmor.

Ujutro se pokrenite i budite aktivni cijelog dana. I zimi se bavite nekom aktivnošću, i to redovito. To će potaknuti proizvodnju endorfina, pomoći vam da se suprotstavite stresu jer tjelesna aktivnost potiče i lučenje dopamina, obje tvari potiču dobro raspoloženje.

Sport uz to potiče obrambene sposobnosti organizma, otpornost na niske temperature, viruse i bakterije, a poboljšava i kvalitetu spavanja. Što odabrati? Plivanje u ugodno toploj vodi bazena, dvoranski sportovi ili redovito vježbanje kod kuće, hodanje u prirodi kad god vam vrijeme to dopusti.

Iskoristite svaku zraku sunca U borbi protiv zimskog umora sunce ima doslovce dragocjenu ulogu, za psihu i tijelo.

Sunčevo svjetlo održava pravilan ritam unutarnjeg biološkog sata. Ako jutro provedete na suncu, navečer će vaše tijelo lakše izlučiti melatonin, tzv. hormon spavanja, a izlučivanje serotonina, hormona dobrog raspoloženja, također je potaknuto sunčevim svjetlom.

Ako su vaše ruke, noge ili lice izloženi suncu desetak minuta dnevno, vaše će tijelo sintetizirati dovoljnu količinu vitamina D, vrlo važnog za izgradnju kostiju.

Boravite u zdravom prostoru Zimi najviše vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Potrebno je spriječiti razmnožavanje virusa i drugih štetnih mikroorganizama. Redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite. Izbjegavajte pregrijavanje prostorija, posebno spavaće sobe u kojoj temperatura ne bi smjela biti viša od 19 °C, u protivnom je spavanje nekvalitetno, a i zrak će biti suh, a to je štetno za sluznice ■ dišnih puteva i oči, ali i za kožu.

ZAPAMTITE Potraje li umor dulje, unatoč promjenama koje ste uveli u prehranu i način života, obratite se liječniku jer umor može biti simptom neke bolesti.

iz prakse aromaterapeuta

ali potiče i lučenje testosterona te tako regulira/potiče seksualnu želju.

Za dišni sustav. Djeluje na sve upalne procese dišnog sustava, otežano disanje, astmu, KOPB, emfizem i druge bolesti, u kojima bitno olakšava i omogućava disanje.

Za mišićno-koštani sustav. Djeluje na način da znatno umanjuje bol i oteklinu (upalnu reakciju) te na taj način podiže kvalitetu života.

Za hormonsku ravnotežu. Pomaže kod dijabetesa, impotencije, kronične iscrpljenosti i stresa.

ima problema sa spavanjem, tj. često se budi noću zbog bolova. Raspoloženje mu je depresivno.

U odabiru eteričnih ulja najveću bodovnu zastupljenost ima bor (Pinus silvestris), limun (Citrus lemon) te niauli (Melaleuca viridiflora). Ova kombinacija služi za tretman reumatskih problema i za problem astme. U 100 ml kombinacije kantarionova ulja i ulja sjemenki suncokreta (u jednakom omjeru) stavljeno je 2 % bora, 2 % niaulia i 1 % limuna. Jednom tjedno dolazi na tretman masaže, a za kućnu primjenu aromaterapije preporučene su mu kupke, komprese i krema za lokalno utrljavanje (kod bolova) . Za problem nesanice i poteškoća pri spavanju napravljen je stik za udisanje s kombinacijom lavande (Lavandula angustifolia) i timijana (Thymus vulgaris ct. linalol). Preporučene su mu p i pokazane jutarnje tjelovježbe i vježbe dis disanja, kao i alkalna prehrana.

Nakon prvog tjedna aromaterapije raspolož loženje mu se osjetno popravilo te izjavljuje da mu je lakše nakon kupki te da uz dodatno korištenje stika lakše zaspi. No bolovi su i dalje prisutni. Osjeća da lakše diše.

Nakon tri tjedna aromaterapije bolovi u leđima i povremeno u zglobovima su bitno manji, lakše zaspi i ponekad se probudi noću. Vježbe disanja i tjelovježbu provodi redovito. Kaže da mu je „lakše“ i da uviđa koliko mu je važno da bude discipliniran u provođenju aromaterapije. Izgubio je dvatri kilograma.

Nakon dva mjeseca aromaterapije kaže da normalno spava, bolove u leđima ima i dalje, ali slabije i rjeđe. Vježbe disanja i suha inhalacija putem stika bitno su mu olakšale disanje. U potpunosti je osvijestio važnost pravilne prehrane i tjelovježbi.

Iz prakse

Zaključak aromaterapeuta

O. B., 46 godina, otac troje djece (4, 6 i 12 godina), zaposlen kao inženjer u dobrostojećoj tvrtci. Od puberteta ima problema s astmom, a u zadnjih šest godina ima reumatske bolove u zglobovima i kralježnici, jutarnju zakočenost i bolove posvuda u leđima. Liječnici sumnjaju na ankilozantni spondilitis (Morbus Bechterewi), no još nema potvrđenu dijagnozu. Povremeno

Osoba je prihvatila i provodi dane joj savjete, što je u ovom slučaju najvažnije.

Proces aromaterapije bio je usmjeren na reumatske bolove i nesanicu, što se dovelo u ravnotežu i povećalo mu kvalitetu života. Ipak, najvažniji pomak dogodio se u svijesti o potrebnosti i važnosti brige o sebi, discipline i promjene razmišljanja o samom životu.

■

BOR

(Pinus silvestris)

Najjače djeluje kao antiseptik, septik ekspektorans, ekspektorans analgetik i regulator hormona Piše Zrinka Jezdić, klinička aromaterapeutkinja i specijalizantica psihijatrijskog sestrinstva pri Zdravstvenom veleučilištu

I

ndijanci su grančice bora palili zajedno s cedrom i borovicom da bi dobili ritualni dim u kolibama/šatorima za znojenje kojim bi se pročistio duh i olakšalo disanje. Također su borove iglice stavljali u svoj ležaj kako bi odagnali bol i umor.

Ulje bora (Pinus silvestris iz porodice Pinaceae) iznimno je vrijedno i važno ulje u aromaterapiji. Ima ih više vrsta, no najviše se koristi Pinus silvestris. Tradicionalno se upotrebljava u slučaju akutnih i kroničnih problema dišnog sustava, reumatskih upala i bolova te hormonskog disbalansa. Najjače djeluje kao antiseptik, ekspektorans, analgetik i regulator hormona. Dobiva se parnom destilacijom iglica i mladih izdanaka te ima prekrasan, svjež drvenast miris.

Eterično ulje bora sljedećeg je sastava: 70 % monoterpena, oko 5 % alkohola, do 5 % estera, 5 % seskviterpena te nešto malo oksida, aldehida, ketona i fenola.

Važno je napomenuti i njegovo djelovanje na hormone, posebno na nadbubrežnu žlijezdu, gdje stimulira kortizone i na gušteraču, gdje balansira izlučivanje inzulina,

Više informacija potražite na: www.aromavita-institut.com; Tel: 01 5804 8 11 ili 099 1948129; Aroma Vita Institut za aromaterapiju, Krapinska 27, Zagreb Zdrave vijesti

7

»AKTUALNO

zdrave vijesti

Volim mlijeko!

Čudesna moć hormona

NOVE KNJIGE

■ Prepun Hrvatski novinarski dom okupio je u 1. prosinca brojne zainteresirane na predstavljanju knjige „Čudesna moć hormona“ autorice Sanje Toljan. Ova vrijedna knjiga, koju bi svaka obitelj trebala imati u svojoj kućnoj biblioteci, otkriva sve što trebate znati o svojim hormonima te podučava o jednostavnim načinima na koje ćete ih dovesti u savršenu ravnotežu i zadržati u njoj. Uravnoteženi hormoni ne osiguravaju nam samo dobro zdravlje već i dobru energiju kroz čitav dan, zdrav i okrepljujući san, uspješnu karijeru, zdrave partnerske odnose i dobar omjer između aktivnosti i dokolice. Balansirajući hormone, postiže se mogućnost zadovoljavanja ovih uvjeta i ostvarenje smisla našeg života – ljubavi i sreće.

Liječnica Sanja Toljan specijalist je anesteziologije i reanimatologije, a posvetila se proučavanju utjecaja hormona na ljudski organizam, zbog čega je zovu „hrvatska Christiane Northrup“. Specijalizaciju iz preventivne i anti-aging medicine napravila je kod istaknutog belgijskog liječnika dr. Thierryja Hertoghea, predsjednika Svjetskog udruženja za antiaging i preventivnu medicinu. Kao pionir hormonske nadomjesne terapije bioidentičnim hormonima, napravila je revoluciju u slovenskoj i hrvatskoj ustaljenoj zdravstvenoj praksi pomažući pacijentima da dostignu zdravlje uravnoteženjem hormona te tako pobijede brojne bolesti i poremećaje.

Osim poučavanja šire javnosti o hormonima, knjiga će poslužiti i kao podloga profesionalcima da krenu u istraživanje novih metoda terapije. Stoga su i promotori knjige „Čudesna moć hormona“, iako duboko involvirani u rad u medicini, istaknuli knjigu Sanje Toljan kao odličan materijal za proširivanje znanja. Na promociji koju je šarmantno vodila Mila Elegović, govorili su istaknuti stručnjaci i znanstvenici: prof.

Robert Trotić, dr. med, Ivana Nola, dr. med., doc. Ivan Fistonić, dr. med., kao i akademkinja Vida Demarin, dr. med. Uz njih su o knjizi svoje mišljenje dale i dvije dame, itekako dobro poznate u Hrvatskoj i Sloveniji kao predvodnice zdravog načina življenja – Jadranka Boban Pejić, osnivačica Biovege, te Savina Atai, međunarodna majstorica joge, koja je predstavila jogu lica kao dobar način za uravnoteživanje hormona.

8

Zdrave vijesti

■ Na pakiranju Dukatova trajnog mlijeka djeca su prikazala kako vide savršen doručak. Bio je to zadatak i cilj kreativnog natječaja Volim mlijeko! A četiri pobjednička crteža krasit će ograničenu količinu proizvoda.

Na natječaj je pristiglo 3000 radova, a pobjednici su Lili Vignjević iz Gline, Lea Čizmić iz Zagreba, Mihael Perković iz Rijeke te Niko Lukenda iz Velike Gorice, čije su interpretacije teme „Zajednički doručak“ osvojile stručni žiri. Novi dizajn pakiranja s njihovim crtežima predstavljen je u prosincu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a tijekom siječnja i veljače bit će dostupan i na policama trgovina širom Hrvatske.

Alkohol i sigurnost u prometu

■ Svaku osmu prometnu nesreću skrivi alkoholizirani vozač, a u svakoj petoj netko strada. Upravo su ti, a i mnogi drugi podaci predstavljeni na stručnom skupu organiziranom na temu Sigurnost u prometu – Alkohol u prometu koji je održala udruga Sigurnost u prometu u suradnji sa Zagrebačkom pivovarom. Poražavajuće statističke podatke o razmjeru prometnih nesreća i utjecaju alkohola na vozače predstavili su mnogobrojni stručnjaci, koji su tom prilikom analizirali stanje sigurnosti u prometu i predložili mjere za povećanje sigurnosti i smanjenje rizika nesreća sudionika u prometu uzrokovanih konzumacijom alkohola.

O problemu neodgovorne vožnje pod utjecajem alkohola, opijata i lijekova govorili su: Georg-Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu, Darko Grac, iz MUP-ove Službe za sigurnost cestovnog prometa, dr. sc. Marko Slavulj iz Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, prim. dr. sc. Marina Kuzman iz GZJZ-a „Andrija Štampar“ te Tina Puhalo Grladinović iz Zagrebačke pivovare.

zdravlje iz prirode

Za bolju imunost i čelično zdravlje Priroda ima rješenje za liječenje i sprječavanje brojnih tegoba, pa i za jačanje imunosti

P

očetak zime pravo je vrijeme da poduzmete sve što možete i ojačate imunost, spriječite uobičajene zimske tegobe, infekcije virusima, poboljšate tjelesnu formu i cijele zime osjećate se dobro.

Neizostavna u kućnoj ljekarni Matična mliječ s razlogom je od davnina nezaobilazan sastojak kućnih ljekarni. Pomaže uzme li se prije i za vrijeme pojačanog umora, pri promjeni godišnjeg doba, svaki put kad smo izloženi povećanim naporima, tjelesnim i intelektualnim. Smatra se izvanrednim prirodnim antibiotikom, jača imunost i pomaže spriječiti virusne i bakterijske infekcije i prehlade, a nakon bolesti ubrzava oporavak. Poboljšava metabolizam i olakšava asimilaciju hrane.

Razumljivo je stoga da je od davnina matična mliječ jedno od najpopularnijih prirodnih ljekovitih sredstava. Preporučuje se odraslima i djeci, i to za oralnu uporabu tijekom najmanje mjesec dana.

Matična mliječ je bjelkasta, želatinozna smjesa, ima konzistenciju jogurta, gorkasta je okusa.

Nastaje kao izlučevina posebnih pčelinjih žlijezdi, proizvode je mlade

pčele radilice i njome hrane nove matice u košnici. Pčele koje se u košnici hrane matičnom mliječi postaju „pčele kraljice“ i upravo zbog toga bi doslovni prijevod naziva matične mliječi s većine stranih jezika glasio „kraljevska hrana“. Pčelari je skupljaju u svibnju i lipnju. Matična mliječ ima složen sastav, a različiti sastojci međusobnim djelovanjem pojačavaju djelovanje svakog posebno. Šećeri, voda, lipidi, bjelančevine, oligoelementi, minerali, vitamini (A, B1, B2, B5, B6, PP, H), željezo, kalcij, fosfor, magnezij, cink, bakar, folna kiselina, silicij… dio su dugačkog popisa sastojaka matične mliječi korisnih za zdravlje.

Kojim se svojstvima odlikuje Osim što ima antibakterijsko djelovanje, neka su istraživanja dokazala da pomaže krvni tlak i razinu masnoća u krvi držati pod nadzorom, da štiti jetru i djeluje kao prirodni imunomodulator.

Općenito djeluje kao snažno sredstvo za oporavak, pomaže prevladati umor i poboljšava rast, dok u starijih osoba pomaže spriječiti slabokrvnost. U djece i adolescenata poboljšava apetit i funkcije neurovegetativnog sustava.

■ Zdrave vijesti

9

prevencija Osim u liječenju, acetilsalicilatna (ili kako je običavamo zvati acetilsalicilna) kiselina pomaže u prevenciji različitih bolesti i tegoba. Kada, kome i za što se preporučuje

Acetilsalicilatna kiselina

V

jerojatno je teško pronaći kućnu ljekarnu u kojoj se ne nalazi lijek s acetilsalicilatnom kiselinom kao djelatnom tvari, koji se najčešće koristi za liječenje bolova i snižavanje povišene tjelesne temperature. No acetilsalicilatna kiselina ima u prvom redu preventivan učinak. Pomaže spriječiti prianjanje i nakupljanje krvnih pločica (trombocita), čime pomaže spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka i kardiovaskularne bolesti.

Prema nekim istraživanjima, redovna primjena acetilsalicilatne kiseline smanjuje oslobađanje koagulantnih tvari iz trombocita. Uz antikoagulacijsko djelovanje acetilsalicilatna kiselina ima i protuupalno djelovanje vrlo korisno za zaštitu stijenki krvnih žila.

Klinička su ispitivanja pokazala da redovito uzimanje propisane doze acetilsalicilatne kiseline smanjuje opasnost od srčanog i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani ili moždani udar.

Ovo preventivno djelovanje još je bolje pridržava li se bolesnik savjeta o zdravom načinu života te propisane terapije drugim lijekovima.

U slučaju predispozicije za bolesti krvnih žila U današnje vrijeme malo je osoba koje, u određenoj životnoj dobi, nemaju problema s krvnim žilama. Promjene i bolesti krvnih žila, kako su utvrdila neka istraživanja, povećavaju rizik od infarkta, dok druga istraživanja pokazuju povećan rizik od moždanog udara.

10 Zdrave vijesti

Oprez je potreban Za postizanje željenog učinka potrebno je pridržavati se preporučenih doza

Analiza pet istraživanja pokazala je da acetilsalicilatna kiselina pomaže smanjiti rizik od srčanog udara za 28 posto, a smrtnost od srčanog udara za 15 posto.

No takav učinak, tvrde stručnjaci, bilježi se samo u osoba koje imaju predispoziciju, tj. koje su u skupini povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Kako djeluje U stvaranju krvnih ugrušaka koji mogu prouzročiti moždani udar uključen je enzim ciklooksigenaza koji se pojavljuje u dvama oblicima.

Prvi oblik enzima – COX-1 – može se pronaći u većini stanica u tijelu, a u trombocitima je esencijalan za stvaranje tromboksana A2 koji uzrokuje njihovo sljepljivanje.

Drugi oblik – COX-2 – nastaje kod raznih upalnih procesa i odgovoran je za biosintezu prostaglandina u tkivu

zahvaćenom upalom.

Kada se acetil iz acetilsalicilatne kiseline prebaci na ciklooksigenazu, ciklooksigenaza se acetilira. Acetilirana ciklooksigenaza postaje inaktivna i ne može više sudjelovati u stvaranju tromboksana A2 odgovornog za koagulaciju trombocita i trombozu. Isto tako, acetilsalicilatna kiselina acetilira i drugi oblik ciklooksigenaze, COX-2, ali u nešto slabijoj mjeri.

Salicilatna kiselina postupno se troši, a usporedno s tim trošenjem stvara se salicilat. Istrošeni dio, salicilat, ima duže vrijeme djelovanja, otprilike 30 sati.

No salicilat je aktivna molekula koja djeluje na upalne procese u tijelu. Naime, rezultati dosadašnjih istraživanja upućuju na to da salicilat koči ekspresiju enzima ciklooksigenaze-2 (COX-2) i tako smanjuje upalne procese u tijelu.

Salicilatna kiselina ne ostaje zauvijek u organizmu, izlučuje se putem bubrega. ■

sezonske tegobe

PREHLADA

što (ne)učiniti

Vjerni je pratilac zimskih mjeseci, ma koliko da je banalna, prehlada je u najmanju ruku dosadna. Provjerite, možda u nečem griješite i dodatno si otežavate stanje

M

alo je sretnika koji nikad nisu bili prehlađeni i koji nisu na sve moguće načine pokušali čim prije izliječiti neugodne simptome ove nadasve neugodne tegobe.

Prehlada je banalna infekcija, najčešća u zimskim mjesecima, kada prijeti doslovce svima, bez obzira na spol i dob. Uzrokuje je virus, a uglavnom se očituje grloboljom, kašljanjem, kihanjem, curenjem iz nosa, osjećajem umora, glavoboljom... Najčešće traje nekoliko dana i prolazi spontano. Moguće ju je izbjeći, ali i skratiti njezino trajanje.

Brojne su zablude, uvriježena mišljenja

i savjeti pridržavajući se kojih vrlo često, umjesto da skratimo trajanje prehlade, produljimo njeno trajanje. Podsjećamo vas na šest najčešći pogrešaka.

Pijete čaj s rumom Taj topli napitak sadrži alkohol (vrsta ovisi o kraju u kojem se pije), a u vrijeme prehlade prvi je koji treba izbjegavati. Alkohol slabi organizam kojemu je, upravo kad se bori s virusom uzročnikom prehlade, potrebna sva snaga da se obrani i čim prije savlada virus. No to nije sve, alkohol steže krvne žile, a posljedica sužavanja promjera krvnih žila usporena je cirkulacija, posebno usporen dotok u periferne dijelove tijela. Nakon topline koju osjetimo ispivši topli napitak, tjelesna se temperatura vrlo brzo snižava, osjećamo hladnoću. Što učiniti? Popijte topli napitak, ali bez alkohola. Čaj i juha pomoći će da se spriječi dehidracija koja oslabljuje sluznice nosa i bronha, a također da se omekša sekret za iskašljavanje. Pomoći će vam čajevi eukaliptusa, ehinacee i čajevi od bilja s antiseptičkim djelovanjem, poput ružmarina, majčine dušice, čempresa, lavande i dr.

pripravka bez savjetovanja s ljekarnikom ili, još gore, kombiniranje više pripravaka može više odmoći nego pomoći. Što učiniti? Pitajte za savjet svog liječnika i/ili ljekarnika koji će vam ovisno o opisanim simptomima savjetovati najbolji način izlječenja. Uz to uzmite med i biljnim inhalacijama ovlažite sluznicu nosa i bronha, olakšat će iskašljavanje. Osjećate li bolove i imate li povišenu tjelesnu temperaturu, uzmite lijek za snižavanje temperature poštujući propisane doze. Čim osjetite poboljšanje, krećite se, iziđite na čisti zrak, vratite se laganim tjelesnim aktivnostima koje neće iscrpiti organizam, naprotiv, potaknut će imunosni odgovor organizma.

Zatvoriti prozore i čuvati se od vanjskog zraka Grijanje pojačati na maksimum i zatvoriti sve prozore jedna je od čestih i velikih pogrešaka. Time ćete potaknuti daljnje razmnožavanje i aktivnost virusa. Uza sve to pregrijani suhi zrak dodatno će isušiti i oslabiti sluznice. Što učiniti? Čak i ako je vanjska temperatura niska i osjećate slabost, redovito provjetravajte prostoriju u kojoj boravite, dovoljno je na desetak minuta rastvoriti sve prozore kako bi se zrak u prostoriji obnovio i osvježio te oslabili virusi. Zrak u prostoriji održavajte vlažnim, ako ničim drugim, na radijator ili pećnicu stavite posudu s vodom.

U prvim danima prehlade izbjegavajte druženje, a posebno rukovanje, time samo prenosite viruse i infekciju. Posebno izbjegavajte starije ljude i malu djecu jer se u njih obična prehlada lako može pretvoriti u upalu bronha ili upalu pluća.

Pušiti i boraviti u prostoriji u kojoj se puši

Bilo da je pasivno ili aktivno, zaboravite pušenje. Duhanski dim oštećuje sluznice i Broju bezreceptnih pripravaka pogoršava simptome prehlade. koji ubrzavaju izlječenje simpŠto učiniti? Zabranite pušenje ukućanima toma prehlade gotovo nema ako niste pušač. Ako ste pušač, ovo je pravi kraja: pastile za trenutak da se ostavite te grlo, sirupi, sprejevi štetne, opasne navike.

I još... za nos, sredstva za Isprobajte nikotinske fla● Redovito, često i jačanje imunosti... stere, a ako donesete tu temeljito perite ruke, Ljekarne su prepuodluku, vodite računa o dosvaki put nakon ne njihovih oblika brisanja nosa i kihanja. zama jer je uzimanje male i vrsta. Dakako da ili nedovoljne doze nikotina ● Ispirite nosnicu nisu beskorisni, ali prvi razlog neuspjeha zafiziološkom otopinom uzimanje nekog mjene cigareta flasterima. ■ ili sprejem na bazi morske vode.

Isprazniti ljekarnu

12 1 2 Z Zdrave Zd drra avvee vvijesti ijjeessti ti

»ZANIMLJIVOSTI

zdrave vijesti

420 000 života godišnje odnosi zaražena hrana

■ Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, svake se godine u Svijetu bilježi 600 milijuna slučajeva trovanja hranom, umire svaka deseta osoba, otprilike 420 000 osoba, a trećina žrtava su djeca mlađa od pet godina.

Zaraze uzrokuje otprilike 31 patogeni organizam, od bakterija, preko virusa, parazita, toksina i kemijskih proizvoda.

Dr. Margaret Chan, generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije, ovaj izvještaj popratila je rječima: - Do sada su procjene ovog problema bile samo približne, no poznavanje patogenih uzročnika najtežih problema omogućit će poduzimanje potrebnih, ciljanih mjera zaštite zdravlja u različitim dijelovima svijeta. Na temelju dobivenih podataka možemo zaključiti da od ovih bolesti obolijevaju ljudi u cijelom svijetu, a posebno su ugrožena djeca mlađa od pet godina te stanovnici slabo razvijenih zemalja.

Važnije je kako, nego što

■ Svaki par ima specifičan način komuniciranja i razgovora. O kvaliteti veze ne govori samo izrečeni sadržaj već i ton kojim razgovaraju, o njemu naime ovisi koliko će dugo veza potrajati.

Dakle, važno je što kažete, ali način na koji to kažete vašem partneru itekako je važan, proizlazi iz istraživanja čije rezultate objavljuje Proceedings of Interspeech.

Znanstvenici Sveučilišta Južne Kalifornije sastavili su algoritam prema kojem je moguće predvidjeti koliko će neka veza trajati, a koji se zasniva na procjeni tona i načina razgovora. Istraživanje je trajalo pet godina.

Promatrani su visina glasa, intenzitet, ali i podrhtavanje glasa.

Od ranije je poznato da način na koji partneri razgovaraju o problemima itekako utječe na kvalitetu odnosa. Novo istraživanje to je potvrdilo, dapače otkrilo parametre prema kojima se može ocijeniti kvaliteta i trajanje veze: - Ono što kažete nije najvažnije, vrlo je važno znati kako to reći - poručuje Shrikant Narayanan, znanstvenik s kalifornijskog univerziteta.

Najčešći uzrok smrtnosti su dijarealne bolesti, od kojih godišnje obolijeva 550 milijuna, a umire 230 000 ljudi. Posebno su ugrožena djeca, obolijeva ih 220 milijuna, a umire 96 000 godišnje. Uzrok bolesti najčešće je konzumiranje nedovoljno termički obrađenog mesa, konzumiranja sirove hrane, jaja, mliječnih prozivoda zaraženih norovirusom, bakterijom Campylobacter, netipičnim salmonelama i Escherichia coli.

14 Zdrave vijesti

Najstarija žena Europe proslavila 116. rođendan ■ Emma Morano, koliko je poznato, najstarija je žena Europe. Živi u Verbaniji, malom mjestu na obali jezera Lago Maggiore, na sjeveru Italije, nedavno je proslavila 116. rođendan.

Tajna njene dugovječnosti nesumnjivo se skriva u genetskom naslijeđu (majka Emme Morano živjela je 91 godinu, jedna njena sestra 102, a druga 107 godina).

No gospođa Morano vjeruje da svoju dugovječnost može zahvaliti prehrani, točnije, sirovim jajima. Od adolescencije, naime, ona svakog dana pojede 2 – 3 sirova jaja, a s tim je počela prije više od 100 godina na preporuku liječnika za liječenje slabokrvnosti.

Rođena 29. studenog 1899., Emma Moreno druga je najstarija žena na svijetu, poslije Amerikanke Susannah Mushatt Jones, koja je rođena četiri mjeseca prije nje. Ni jedna ni druga ne žele živjeti u domu za starije osobe, one žive u vlastitim stanovima.

Istina ili zabluda

Izostanak erekcije znak je da muškarac ne voli ženu?

■ Ova tvrdnja je više nego puka zabluda. Izostank erekcije nije znak da muškarac ne voli svoju partnericu. Erekcija je, naime, vrlo osjetljiv proces, može biti ometena u bilo kojem trenutku. Centar koji kontroilra erekciju nalazi se u leđnoj moždini, tjeskoba, stres ili bilo kakva nelagoda može biti razlog blokiranja erekcije.

Zdrave vijesti 15

uzroci i posljedice

Preopterećenost uzrok kardiovaskularnih bolesti Krvožilni sustav na udaru je brojnih štetnih utjecaja, iako neke ne možemo kontrolirati, mogućnosti prevencije ipak postoje

S

vakodnevni život za većinu je radno aktivnih ljudi prepun žurbe i obaveza koje ne poznaju radno vrijeme, a za neke nezadovoljstva ili barem nerazumijevanja u radnom okruženju. Bez obzira na vrstu posla koju obavlja, većina ljudi iscrpljuje se do krajnjih granica. Stres je logična posljedica, no nije i jedina.

Moždani udar i ostale kardiovaskularne bolesti ponekad je teško predvidjeti, no moguće ih je spriječiti.

Upoznajte čimbenike rizika Više je čimbenika rizika kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima. ● Ateromi ili nakupine masnih naslaga na unutrašnjoj strani stijenki arterija, u prvom redu koronarnih arterija i arterija mozga. Postupno se promjer arterija smanjuje, a kad dođe do potpunog začepljenja arterije, dolazi do infarkta srca ili moždanog udara. ● Životna dob, spol (muškarci), obiteljsko naslijeđe, pušenje cigareta, konzumiranje alkohola, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana, dijabetes, povišena razina kolesterola i povišeni krvni tlak dodatni su čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. ● Umor i preopterećenost obavezama također su čimbenici rizika koji pridonose pojavi bolesti srca i krvnih žila. Produljena izloženost stresu, naime, za

16 Zdrave vijesti

posljedicu vrlo često ima pretjerivanje u konzumiranju alkohola i pušenju, ali i nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdravu prehranu.

Postavlja se pitanje nije li preopterećenost poslovnim obavezama jedan od čimbenika rizika?

Novi čimbenik rizika Jedno nedavno provedeno istraživanje, čije rezultate objavljuje The Lancet, pokazalo je sljedeće: osobe koje tjedno rade 55 ili više sati izložene su znatno većem riziku od bolesti srca u usporedbi s osobama koje tjedno rade 35 – 40 sati.

Rizik je povećan i kad je riječ o moždanom udaru. Opasnost se povećava usporedno sa životnom dobi, ali i sa satima provedenim na poslu (između 40 i 55 sati) tjedno.

U istraživanju je promatrana i vrsta posla koju su obavljali ispitanici, jesu li radili uredski posao ili manualni, fizički posao. No iz rezultata proizlazi da vrsta posla nema većeg utjecaja.

Zaključeno je da preopterećenost poslom može imati kobne posljedice ako se ne poduzmu određene mjere prevencije.

Među njima znanstvenici navode ponašanja koja smatraju posljedicom preopterećenosti poslom (pušenje, konzumiranje alkohola, nedovoljno kretanje...).

Jednako kao što često ne možemo birati posao koji radimo, ne možemo mijenjati ni životnu dob, ali na neke čimbenike rizika možemo utjecati. Možemo mijenjati navike i način života.

■

Blagdanski darovi koje nitko ne želi

P

rema nekim studijama, broj srčanih udara povećan je tijekom blagdana.

Vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana idealno je za druženje s obitelji i dragim prijateljima te predstavlja ugođaj koji mnogima označava najljepši dio godine. No uz blagdansko raspoloženje mnogi mogu doživjeti negativno iskustvo srčanih tegoba koje mogu biti vrlo ozbiljne, pa i po život opasne. Pojedini podaci govore o tome da je broj srčanih udara za čak više od trideset posto povećan u vrijeme blagdana.

Kao prvi krivac optuženo je hladno vrijeme tijekom prosinca i siječnja, ali slične se statistike bilježe i u krajevima gdje prevladava trajno toplo vrijeme.

Kao glavni čimbenici nastanka srčano-žilnih problema u vrijeme blagdana navode se povećana konzumacija hrane i alkoholnih pića, emocionalni i fizički stres, kao i izostanak zdravih navika (manjak tjelesnih aktivnosti tijekom blagdana).

Liječnik Željko Đurašević, kardio-angiolog iz zagrebačke internističko-pedijatrijske Poliklinike Arista, naglašava: – Tijekom blagdana raste konzumacija masne hrane koja sadrži dosta zasićenih masnoća te veliku količinu soli. Unos ove vrste hrane povisuje krvni tlak i dovodi do povišenja razine kolesterola. Jednako tako, unos alkohola koji je nerijetko povećan tijekom blagdana također je poznati uzročnik nastanka nekih aritmija, čak i kod ljudi koji imaju zdravo srce.

Kardio-angiolog Đurašević opisuje kako tijekom probave „teškog“ obroka raste krvni tlak, a to opterećuje srce. Masna hrana uzrokuje promjene arterija te one postaju manje elastične. Moguća posljedica su ugrušci u arterijama koje hrane srce te srčani udar ili slične promjene u mozgu te moždani udar s trajnim posljedicama. ● Budite umjereni u blagdanskoj hrani, ograničite hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća, pazite na dovoljan unos ribe, voća i povrća. ● Budite umjereni u konzumaciji alkoholnih pića, zamijenite neka alkoholna pića izvorskom ili mineralnom vodom. ● Održavajte tjelesnu aktivnost tijekom blagdana, ne dopustite porast tjelesne težine, smanjite stres. ● Na hladnom vremenu budite oprezni s teškim tjelesnim aktivnostima. ● Redovito uzimajte lijekove, ne zaboravite lijekove ako putujete. ● Ako ste već liječeni zbog srčnožilnih bolesti, pridržavajte se uputa svog kardiologa, uzimajte lijekove te se redovito kontrolirajte Ne dopustite da ovo doba godine, rezervirano za obitelj i dobro raspoloženje, dovede do zdravstvenih problema.

Ostanite u formi, osluškujte svoje tijelo i ako primijetite promjene koje upućuju na mogući srčano-žilni problem, konzultirajte svog liječnika.

■

Zdrave vijesti 17

odluke

Za kvalitetniji i dulji život Čarobnog lijeka za zdrav i dug život nema, ali neke navike mogu nam pomoći da živimo bolje i do duboke starosti. Donesite odluke i promijenite neke navike!

pet minuta i zabilježite što ste tijekom dana na radili, zabilježite i što ste pri tome osjećali, ali osvijestite li emocije koje su u vama izazvali u ut neki događaji, sljedećeg dana ili sljedeći put kad se nađete u jednakoj ili sličnoj situaciji,i, bit ćete spremniji suočiti se s onim što vass jjee uznemirilo, ali i otkriti što vas veseli.

Ž

ivotni vijek se produljuje, to nas svakako raduje, ali postoji i druga žee strana – produljen životni vijek izlaže nas većem riziku od bolesti. Stoga bi bilo dobro, bez obzira na životnu dob, kad je u niti pitanju kvaliteta života i zdravlje, primijeniti stari savjet „bolje spriječiti nego liječiti“.

1.

Budite aktivni. Hodanje, trčanje, plivaanje... svaka aktivnost koja vam pričinjaa e. zadovoljstvo korisna je i za fizičko zdravlje.

Hodajte od 30 do 45 minuta dnevno, plivajte ili vježbajte u vodi, vježbajte jogu m ili vježbe istezanja, pilates... održat će vam gipkost zglobova, potaknuti cirkulaciju, e. ukratko, pomoći vam da se bolje osjećate.

2.

Nadvladajte stres. Kronični stres poovećava izlučivanje kortizola i ubrzavaa starenje stanica. Istina, ponekad je teško prevladati stres, ali možete ga ublažiti. U tee tome vam može pomoći pisanje – odvojite

18 Zdrave vijesti

3.

Kontrolirajte zdravlje. Dobro ćete see osjećati i kvalitetno starjeti samo akoo ste zdravi. Odlaganjem ili odustajanjem od oliječničkih pregleda nećete izbjeći bolest. Dovoljna je redovna kontrola krvi kako biste naa vrijeme otkrili neke bolesti i tegobe. Za ženee su jednako važni ginekološki pregledi, kao i redoviti pregledi dojki, a za muškarce nakonn ate. četrdesete redoviti kontrolni pregledi prostate.

4.

Naučite disati. Umor i napetost naj-edbolje smiruje meditacija, ali postoji i jedkoo nostavniji način. Sjednite na rub stolca, tako da su vam leđa uspravna, dlanove stavite nnaa roz stražnjicu, zatvorite oči, duboko udahnite kkroz nos i sporo izdahnite kroz usta, ponavljajte to pet minuta usredotočivši se na disanje.

5.

Pročistite organizam. U SAD-u se zzaa to preporučuje metoda F3 – FreeFast-Fasting ili jednostavno – dijeta. Cilj

je jednom tjedno ne jesti 16 sati. Navečer popijte biljni čaj (najbolje od komorača).

Sutradan ujutro pojedite proteinski doručak (jaja, dimljena riba i sl.) s malo šećera, potom slijede uobičajeni dnevni obroci – ručak i večera.

To kratko gladovanje pročistit će organizam i pomoći mu da se odmori.

6.

Jedite voće i povrće. Uravnotežena prehrana trebala bi se sastojati od 30 posto kiselih namirnica i 70 posto alkalnih.

Svakog dana jedite voće i povrće (koje sadrži vlakna), začinsko bilje, smanjite unos zasićenih masnoća (meso, suhomesnati proizvodi, fermentirani sirevi, industrijski škrob...) i rafiniranog šećera.

7.

Obojite zelenim. Slim-data je naziv za novu prehrambenu preporuku. Zasniva se na glikemijskom indeksu (utjecaju na gušteraču i izlučivanje inzulina) i enzimatskom indeksu (način na koji se svaka namirnica probavlja i asimilira). Ono što je važno jest način na koji pojedina namirnica djeluje na metabolizam.

Zelene namirnice, prema Slim-dati, imaju najniži indeks, narančaste su u sredini, a najviši indeks imaju crvene. Miješajte boje.

8.

Ne zaboravite antioksidanse. Uravnotežena prehrana dovoljna je da organizmu osigura sve potrebne nutrijente.

Pritom ne zaboravite na antioksidanse – oni neutraliziraju slobodne radikale koji opasno narušavaju zdravlje. Ako ne jedete raznovrsno i redovito, posegnite za dodatcima prehrani, a pri izboru prednost dajte onima koji sadrže selen, magnezij, vitamine C, E, A, B2 i B3.

9.

Ugađajte si. Družite se s prijateljima, uživajte u onom što vas veseli (sport, čitanje, glazba...) bavite se sami sobom, pronađite vrijeme samo za sebe i za vlastite potrebe. Pokušajte i bolje ćete se osjećati.

10.

Razmišljajte. Pri odabiru dodataka prehrani, dijete ili nečeg sličnog što vam obećava zdravlje, ljepotu i dobar izgled, budite razumni. Proučite ono za čim namjeravate posegnuti, raspitajte se i ■ otkrit ćete da li vam to doista treba.

Zdrave vijesti 19

alergije

Kad imunosni sustav izgub Danas je poznato više od 20 000 tvari u okolišu koje izazivaju alergije, no zašto smo postali preosjetljivi?

Piše Anka Dorić dr. med. spec. transfuzijske medicine

P

rema procjenama stručnjaka, svaki treća osoba pati od alergije, dok je prije pedesetak godina samo dva posto ljudi osjećalo tegobe izazvane cvjetnim peludom ili modnim nakitom.

Zbog čega je tako? Dok jedni smatraju da, otkad nema tuberkuloze, difterije i drugih težih zaraznih bolesti, imunosni sustav nema pravog protivnika, pa se danas, umjesto protiv bakterija, bori protiv kućne prašine i mačje dlake, drugi pak za povećanje broja alergičnih ljudi okrivljuju zagađenje okoline i štetne tvari u našem životnom okruženju (kao što su razna otapala).

Svi se ipak slažu da visoki higijenski standard uvelike pridonosi pojavi alergija. Znanstvene studije su više puta pokazale da su djeca koja odrastaju na selu otpornija na alergene.

Problem nastaje kad imunosni sustav „izgubi kompas“, odnosno kad više ne razlikuje inače bezopasni pelud ili neki sastojak hrane od opasnog uzročnika bolesti. U takvim situacijama najviše se poremeti koncentracija antitijela imunoglobulina E (IgE). IgE u alergijskim reakcijama kao municiju koristi histamin, signalnu molekulu imunosnog sustava. Naime, upravo histamin počinje sve one neugodne senzacije tipične za alergije – od svrbeža očiju do crvenila kože.

Danas je poznato više od 20 000 tvari u ljudskom okolišu koje mogu pokrenuti alergijsku kaskadu, odnosno niz reakcija tipičnih za alergiju.

Alergije na životinje Najčešći alergeni su pelud i dlaka životinja, točnije, bjelančevine ostataka njihove kože i sline na krznu. U svakodnevnom životu okruženi smo stotinama tisuća pasa i mačaka i bilo bi dobro u svrhu zaštite tjelesne imunosti poduzeti neke korake.

– Pri pojavi i najmanjih alergijskih tegoba uklonite svojeg kućnog ljubimca iz spavaće sobe.

– Koliko god možete, izbjegavajte domaćinstva s kućnim ljubimcima. Susrete s vlasnicima kućnih ljubimaca obavite vani, najbolje u parku.

– Pri izboru odjeće, madraca i jastuka izbjegavajte materijale koji sadrže životinjsku dlaku.

Alergija na hranu Međutim, postoje reakcije organizma koje sliče alergijama, ali to zapravo nisu. Tako nepodnošljivost određenih namirnica može biti uzrokovana nekim drugim tipom reakcija. Kožni testovi i analiza krvi mogu sa sigurnošću otkriti klasičnu alergiju.

Prave alergije na namirnice prilično su rijetke,

20 Zdrave vijesti

a čine između pet i sedam posto svih alergija. Češće se radi o nepodnošljivosti pojedinih vrsta hrane, a ne o alergiji. Klasični uzročnici alergija među živežnim namirnicama različiti su oraščići, orasi, ribe, školjke, voće i povrće.

– Ako ne znate na koju hranu ste alergični, vodite dnevnik prehrane.

– Ako ste alergični na pileće/kokošje bjelančevine, mogu nastupiti problemi kod cijepljenja protiv gripe, ospica, zaušnjaka i sl. jer se cjepiva proizvode u kokošjim jajima.

Opsjednutost čistoćom vodi u bolest Glavni cilj alergologa jest pronaći načine suživota s alergijama, jer one će nas u budućnosti sve vise opterećivati.

Najpoznatiji svjetski alergolozi nam kažu da im se hipoteza o porastu broja alergija kao posljedica pretjerane ljubavi za čistoćom doista čini vjerojatnom. Nastojanje da su nam kuće toliko čiste da možemo jesti s poda, sigurno nam ne čine dobro. Imunosnom sustavu djeteta koje živi na takav način onemogućeno je da se susretne i bori s različitim uzročnicima bolesti i drugim štetnim tvarima.

Dojenje štiti od alergija Svi se alergolozi slažu u preporuci da bi djecu kojoj prijete alergije majke trebale dojiti od četiri do šest mjeseci. Sluznica crijeva u dojenčadi te dobi vrlo je propusna za strane bjelančevine koje bi mogle kasnije pokrenuti čitav niz alergijskih reakcija.

Svojevremeno se mislilo da dojenje gotovo potpuno sprečava kasniju pojavu alergijskih bolesti. Danas se, nažalost, zna da to pravilo ne

ubi kompas vrijedi za svu djecu zbog postojanja nasljedne sklonosti nekim alergijama.

Alergijske tegobe mogu biti nasljedne Čitave obitelji mogu bolovati od alergija. Hoće li se u nekom trenutku razviti alergijska reakcija u djeteta, uvelike ovisi o tome je li dijete naslijedilo sklonost alergijama. Ako je jedan od roditelja alergičar, rizik da dijete također postane alergičarom iznosi između 20 i 40 posto. Ako su oba roditelja alergična, rizik za dijete raste na 50 – 60 posto. Rizik za dijete visok je čak do 80 posto ako su roditelji alergični na isti alergen.

Alergije ne zaobilaze ni starije Tvrdnja da onaj tko do pedesete ne dobije alergiju može biti siguran da je i neće dobiti, dugo se vremena smatrala istinitom. Nažalost je netočna. U posljednje vrijeme sve više starijih ljudi obolijeva od alergija. Prema velikoj studiji u kojoj je sudjelovalo pet tisuća pacijenata s peludnom hunjavicom, utvrđeno je da neprestano raste broj ljudi kojima se prva alergija javlja nakon pedesete godine života. Istovremeno se smanjio broj oboljele djece mlađe od deset godina. Zbog čega je tako, nije poznato.

Alergijska kočnica za imunosni sustav Njemački znanstvenici otkrili su da specijalna signalna molekula (interleukin) IL-10 može prekinuti slijed alergijskih reakcija i to dokazali pokusima na životinjama. Potrebna su još daljnja istraživanja da bi se doznalo funkcionira li „alergijska kočnica“ IL-10 slično i kod ljudi. U istraživanjima terapije alergijskih upalnih bolesti gornjih dišnih puteva u fokusu su istraživanja tzv. antagonisti leukotriena. Ovi spojevi blokiraju signalne molekule leukotriene, koji u astmatičara pospješuju upalu bronha.

Treba imati na umu da se briga o vlastitom zdravlju i osjećaj osobne odgovornosti ne mogu zamijeniti lijekovima!

Beskorisne dijete Ne postoje ni najmanji znanstveni dokazi o tome da postoji antialergijska dijeta kojom bi se alergijske bolesti mogle izbjeći, a kamoli izliječiti. Sasvim je jasno da ljudi koji reagiraju na mlijeko ili piletinu moraju izbjegavati tu hranu.

Alternativna medicina U zapadnoj Europi na raspolaganju stoje i alternativne metode liječenja kao nadopuna znanstveno utemeljenom medicinskom tretmanu. Pozitivne učinke pokazale su terapije ljekovitim kupkama, terapija disanja, metode za opuštanje, fitoterapija (biljna medicina), psihoterapija i akupunktura.

Neki stručnjaci u liječenju alergija najboljim smatraju koncept tzv. terapijskog trokuta. Jedan kut trokuta čine mjere kojima izbjegavate tvari koje izazivaju alergijsku reakciju. Drugi kut čine postupci za umanjivanje ili uklanjanje simptoma, a treći čini specifična imunoterapija. Primjena alternativnih postupaka kao dodatak ovom konceptu je dobrodošla.

■ Zdrave vijesti 21

sustav za kretanje

Vratna kralješnica zašto i što boli Najpokretljiviji je dio kralješnice, daje čvrstu potporu glavi i omogućuje joj pokretljivost, pruža polazište i hvatište brojnim mišićima. Ujedno je to dio kralješnice u kojem gotovo svi, barem u određenim godinama, osjetimo bol, zakočenost, nelagodu… Što točno i zašto?

Piše Blaženka Nekić, dr. med. spec. fizikalne medicine „Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Blaženka Nekić“, Zagreb, Dalmatinska 3, tel. 01/4848080 www.poliklinika-blazenka-nekic.hr

K

ralješnica je koštano-elastični oslonac tijela koji omogućava uspravno držanje i pokretanje, daje potporu gornjem dijelu trupa i glave, stabilizira zdjelicu i štiti osjetljive dijelove kralješnične moždine, živaca i krvnih žila.

Kralješnica je građena od 33 – 34 kralježaka i čini dio kostura koji povezuje kosti ruku, nogu i trupa. Funkcijski se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela: pokretni dio čini vratna, prsna i slabinska kralješnica, a nepokretni križna i trtična kost.

Vratna kralješnica čini koštani ili čvrsti dio vrata, sastavljena je od sedam kralježaka označenih rednim brojevima od C1 do C7 i ima višestruku ulogu. To je najpokretljiviji dio kralješnice koji daje čvrstu potporu glavi i omogućuje joj pokretljivost, pruža polazište i hvatište brojnim mišićima, sudjeluje u ublaživanju udaraca, čime štiti mozak u lubanjskoj jami. Uz to sadrži i štiti vratni dio leđne moždine, omogućuje prolaz krvnim žilama prema mozgu i živcima koji idu prema ruci.

Vratna se kralješnica nalazi između razmjerno negibljivog prsnog dijela kralješnice i glave, koja je gibljiva u svim smjerovima.

Zbog položaja i građe taj dio kralješnice je podložan različitim bolestima, oštećenjima, degenerativnim ozljedama i ozljedama.

Opterećen i osjetljiv atlas Atlas ili prvi vratni kralježak je najmanji, najtanji i najlakši kralježak s kojim počinje kralješnica. U gornjem se dijelu spaja s potiljačnom kosti, a u donjem dijelu s drugim vratnim kralješkom (axis) i čini okcipito-atlanto-aksijalni zglob koji nosi težinu glave i omogućuje pokretljivost glave i vrata. U tome dijelu vrat se savija prema naprijed, natrag, postranično i zakreće se u lijevu ili desnu stranu.

22 Zdrave vijesti

Atlas se pri pokretu ponaša vrlo slično njihalici krećući se po krugu na gore lijevo ili desno duž zglobnih nastavaka potiljačne kosti.

Atlas je preko velikog otvora potiljačne kosti u direktnoj vezi s kralješničnom moždinom i produženom moždinom (pons i medula oblongata) u kojima se nalaze centri koji reguliraju životno važne funkcije tijela.

Anatomska građa, položaj i opterećenja u svakodnevnom radu i životu čine ga podložnim ozljedama, oštećenjima, degenerativnim promjenama, upalnim promjenama, tumorima i različitim promjenama položaja i funkcije kralješka.

Moguće je spriječiti Preporuka da je bolje spriječiti nego liječiti vrijedi i kad je u pitanju vratna kralješnica. U ovom slučaju mjere prevencije su sljedeće: ● pravilno držanje tijela u hodu, pri stajanju, sjedenju, ležanju ● pravilno disanje ● obuća s čvrstim i elastičnim potplatom ● zdrava prehrana ● tekućinu uzimati cijelog dana ● štetne navike izbjegavati ● spavanje u pravilnom položaju na čvrstoj i elastičnoj podlozi s jastukom koji podupire vrat ● zdrav radni prostor treba prilagoditi prema ergonomskim pravilima ● tjelesnu aktivnost provoditi držeći tijelo u pravilnom položaju ● vježbe za kralješnicu.

Kroz bočne dijelove vratnih kralježaka prolazi vertebralna arterija i /ili MRI vratne kralješnice radi isključenja upale, tumora i težih koja na atlasu stvara zakrivljenost prije ulaska u mozak gdje čini ozljeda oko 40 % opskrbe krvlju. Stoga promjene položaja i funkcije u po– rutinske laboratorijske pretrage: SE, KKS, CRP, AP i dr. dručju prvog i drugog vratnog kralješka mogu dovesti do pritiska na Nakon učinjene medicinske obrade liječnik postavlja dijagnozu i produženu moždinu i spinalne ganglije C1 i C2 i narušiti provođenje preporučuje sljedeće liječenje: živčanih podražaja između mozga i tijela.

Medikamentno: lijekovi protiv bolova i U drugom slučaju može doći do pritiska, antireumatici.

Redovita tjelovježba najbolji nesteroidni istezanja i podražaja vertebralne arterije i Fizikalna terapija, novim tehnologijama je čuvar zdravlja kralješnice. koje daju izvanredne rezultate: laser vismanjena cirkulacije krvi u mozak. sokog intenziteta, ciljana radiofrekvencija Preporučuju se vježbe Od glavobolje do radi smanjena bolova, napetosti mišića i opuštanja, snaženja mišića poboljšanja pokreta. smetnji koncentracije Promjena položaja i funkcije atlasa poNošenje mekog vratnog ovratnika kroz i pokretljivosti kralješnice i sljedica su različitih ozljeda glava i vrata određeno vrijeme. zglobova tijekom života, ozljeda u prometnim neTrakcije ili rastezanja kralješnice, ovisno srećama i loših životnih navika, posebice o potrebi i samo po preporuci liječnika, nepravilnog držanja tijela pri svakodnevnim radnim i životnim jastuk za spavanje prilagođen potrebama bolesnika. aktivnostima, te fiziološkog procesa starenja.

Mobilizacija i manualni postupci nakon detaljne obrade i prepoU prvom redu, radi se o nepravilnom držanju glave i vrata kada ruke liječnika. Treba je provoditi educiran, vješt i iskusan liječnik je glava nagnuta prema naprijed u sjedećem ili stojećem položaju ili fizioterapeut. U protivnom može doći do teških oštećenja, čak i i pri hodanju. Nepravilno držanje tijela posljedica je sjedilačkog do smrtnog ishoda. života modernog doba.

Vježbe za kralješnicu i ramena u svrhu liječenja i sprječavanja U drugom redu, spavanje na trbuhu zakreće glavu i vrat pod ku- tegoba. tom od 90 stupnjeva i opterećuje vratne mišiće, stvara napetost Operativno liječenje kod ozljeda i kada su iscrpljene sve moguću mišićima i mijenja položaj vratne kralješnice, a najviše atlasa. nosti konzervativnog liječenja.

■ U području okcipito-atlanto-aksijalnog zgloba ili gornjeg dijela vratne kralješnice moguće su različite bolesti i stanja koja dovode do potiljačne glavobolje uz osjećaj težine i pritiska u potiljku, napetosti mišića vrata i ramena, smanjene pokretljivosti glave i vrata, vrtoglavice, zujanja u ušima, nestabilnosti u hodu, poremećaja vida i sluha, osjećaja težine u glavi, umora, gubitka koncentracije, otežanog pamćenja, poremećaja spavanja i promjene raspoloženja do depresije. Ponekad se javlja i osjećaj napetosti u cijelom tijelu, bol u čeljusnom zglobu, promjene zakrivljenosti kralješnice, bolne točke po tijelu i poremećaj funkcije živčanog sustava.

Posebno treba naglasiti da se pri nepravilnom položaju glave i vrata podražuju mehanoreceptori, nepravilan podražaj odlazi u mozak koji tijelu šalje natrag krivu uputu za različite funkcije tijela.

Pravilan položaj tijela dovodi do pravilnog položaja i funkcije svih kralježaka i funkcije tijela u cjelini. Radi se o uspravnom položaju, glava je postavljena okomito u odnosu na zdjelicu i stopala, to znači da linija između prvog vratnog kralješka, glave i vrata Artroskopske i otvorene operacije koljena, ramena, mora biti pod putem od 90 stupnjeva. gležnja i lakta U području gornjeg dijela vratne kralješnice različite bolesti, oštećenja i ozljede dovode do velikog broja različitih tegoba koje Liječenje plazmom mogu imati i smrtni ishod, stoga liječnik fizijatar treba obaviti obogaćenom trombocitima Direktor: mag. i matičnim stanicama pregled bolesnika koji uključuje: traumatologije Iztok Pilih, dr.

– razlog dolaska na pregled, detaljan opis znakova bolesti, Rehabilitacija: individualno med., spec. kirurg podatke o prethodnim bolestima, ozljedama, operativnim zahvavođena fizioterapija, osobni Član Američke tima i drugim tegobama i atletski trening, individualno akademije ortopedskih kirurga prilagođena prehrana – detaljan pregled bolesnika – biomehaničku procjenu i ispitivanje funkcije cijelog mišićno-koštanog sustava uz osnovni neurološki pregled; pažljiv pregled vratne kralješnice s posebnim ARTHRON, Institut za ozljede zglobova i sportske ozljede AMBULANTA LJUBLJANA, Ukmarjeva 2 - uz E.Leclerc osvrtom na funkciju gornjeg dijela vratne kralješnice AMBULANTA MARIBOR, Lavričeva 1a – pregled rendgenološke snimke vratne kralješnice standardno www.arthron.si • Narudžbe: + 386 41 654 330, info@arthron.si i funkcijski, rendgenološke snimke atlanto-aksijalnog zgloba, CT

» » »

Zdrave vijesti 23

intimno zdravlje

Zanima vas, a ne usudite se pitati Intimno zdravlje i spolni život i dalje su, za većinu, tabu teme. Nažalost, jer dio su svakodnevice i izravno utječu na kvalitetu života. Evo odgovora na neka od najčešćih pitanja koja se žene ustručavaju postaviti svojim liječnicima

EL

I

ALI DA...

Z N Sperma

Zašto mi se svrbež javlja uvijek nakon što koristim antibiotike? anti

JEST

je izrazito Vaginalna se sluznica brani od Vag lužnata, pH sperme in infekcija kiselom sredinom i zdravog muškarca iznosi la laktobacilima.

Kad koristimo 7,1 – 8,0, tako da ženskom a antibiotike, oni ne umiju spolovilu treba oko osam sati r razlikovati dobre od loših da nakon spolnog odnosa b bakterija, pa unište i dobar povrati svoju normalnu di zaštitničkih laktobacila dio kiselost (pH 3,8 – te time t naruše ravnotežu 4,2). vagin vaginalne flore i njezinu kiselost.

Time se stvara povoljan teren za prekomjerno umnožavanje uvjetno štetnih gljivica i bakterija, odnosno onih mikroorganizama koji nastanjuju vaginu i u normalnim okolnostima, ali u manjem postotku. Čim oni počnu prevladavati u vaginalnoj flori, vrlo brzo javlja se svrbež, peckanje, iscjedak, neugodan miris – znaci upala.

u partnerovoj spermi, za što postoji i stručni naziv: preosjetljivost na glikoproteine humane seminalne plazme.

Zvuči čudno, ali istina je. Ima žena kod kojih se dvadeset-trideset minuta nakon spolnog odnosa javljaju manji ili veći problemi Zašto mi se javlja svrbež i neugodan miris nakon poput lokalno ograničenog bola, svrbeža, crvenila i naticanja spolnog odnosa sa suprugom? područja Kod manjeg broja tih žena vulvovaginalnog područja.

Ako ste imali nezaštićen odnos u kojem jee došlo do ejakulacije siste može se javiti sistemska reakcija na antigene u žensko tijelo, takvi se simptomi javljaju uglavnom u seminalnoj plazmi, pa može doći do zbog lužnatog karaktera sperme. Spermaa zdravog osi pojave osipa po tijelu, povraćanja, pronalna muškarca ima pH 7,1 – 8,0, a zdrava vaginalna ● U jednoj žličici blema s disanjem i naticanja usana sluznica pH 3,8 – 4,2. Ženskom je spolosperme ima 5 kilokalorija. jezik Jačina simptoma zavisi, i jezika. vilu potrebno oko osam sati da povrati Sperma se uglavnom sastoji od vode, nar naravno, o stupnju netolerancije, svoju normalnu kiselost, no ako ste pod šećera, glikoproteina, kolesterola, mliječne od odnosno imunosnog odgovora, stresom, oslabljene imunosti, uzimate kiseline, kreatina, askorbinske kiseline, nešto a mogu potrajati od par sati lijekove ili hormonsku kontracepciju i soli, vitamina B12 i enzima. d nekoliko dana. do dr., sve to može pridonijeti narušava● Ako nakon vrućeg i dugotrajnog seksa osjećate Srećom, riječ je o ne tako nju vaginalne flore i javljanju bakterijlagano peckanje, gotovo je sigurno da nije riječ ni o čestoj pojavi, a rješenja su raskog ili gljivičnog vaginitisa. kakvoj alergiji, nego o blagoj iritaciji zbog koje ne treba zna: od korištenja kondoma i dizati paniku.

Postoji li alergija na spermu? i izbjegavanja svakog kontakta Nakon 8 – 12 sati trebali biste biti spremni za daljnje Postoji! Ako vam koža pocrveni i žari s partnerovom spermom sa užitke, a ako problemi ne jenjavaju, razmislite o kad dođe u kontakt s partnerovom (š je teže za izvesti ako s tom (što tome je li moglo doći do neke druge infekcije spermom, možda ste alergičnu na nju. oso osobom želite potomstvo), do ili poremećaja uzrokovanog promjenom ne Preciznije, možda ste alergični na proteine terap desenzibilizacijom. terapije ■ kiselosti, poput bakterijskog ili gljivičnog vaginitisa.

24 Zdrave vijesti

JE

ST

E

NAL Z I L

I DA...

LI

Z

I DA...

L A N

JES

TE

● Prosječna brzina ejakulata je oko 45 km/sat, što znači da spermiju treba svega dvije i po sekunde da prijeđe nekoliko centimetara koliko približno iznosi udaljenost do jajašca. ● Ako vam se nakon višekratnog spolnog odnosa u kojem je došlo počinje pjeniti vaginalna sluz, nema razloga za zabrinutost. Niste alergični, a niste ni dobili nekakvu čudnu instant-infekciju, nego se šećerima bogata i lužnata sperma pomiješala s vašom kiselom sluzi i – eto kemijske reakcije, potpomognute ritmičkim miješanjem sadržaja.

VJEROVALI ILI NE Dok su neke žene alergične na spermu, druge bez nje ne funkcioniraju najbolje.

Istraživanje grupe američkih liječnika i psihologa pokazalo je da su žene koje imaju spolni odnos uz kondom sklonije depresivnom i suicidalnom raspoloženju u usporedbi sa ženama čija je vagina dolazila u kontakt sa spermom.

Znanstvenici su zaključili da je to možda stoga što vagina apsorbira više komponenti sperme, koje se kroz nekoliko sati mogu detektirati u krvi, a koje moguće djeluju antidepresivno.

Zdrave vijesti 25

spolni život

Seksualno samopouzdan Prihvatite iznenađenja Pretjerana usredotočenost na učinkovitost prepreka je opuštanju i prepuštanju, ne dopušta tijelu da se zabavlja s tijelom partnera.

Jer, tvrde psiholozi, seksualno samopouzdanje moguće je steći samo ako se seks ne dramatizira, ako se opustimo, prepustimo vlastitim željama i željama partnera. Magične formule nema, a potrebno je i vrijeme da se oba partnera prepuste osjećajima i željama, da se tijela prepuste igri i zadovoljstvu bez razmišljanja. Mašta u tome može pomoći, a od velike pomoći su i riječi i nježna milovanja.

Povjerenje u partnera

Sigurni, mirni, oslobođeni od želje i poriva. Nije uvijek lako, ali moguće je i to u svakoj životnoj dobi. U osnovi su svega osjećaji, unutarnja sloboda i pozitivna slika o sebi Priredio Petar Jurković

O

ni koji su njime obdareni, teško da će uopće shvatiti što znači seksualno samopouzdanje. Slično je kao i s „običnim“ samopouzdanjem, koje procjenjujemo i o kojem razmišljamo tek kad nas izda, a nedostatak samopouzdanja može itekako biti izvor patnje.

Seksualno samopouzdanje, prema mišljenju psihologa, u prvom je redu smjelost započinjanja veze, smjelost stupanja u intimni odnos bez straha.

Za seksualno samopouzdanje potrebno je imati povjerenje u vlastito tijelo, u sliku koje ono daje, u vlastitu sposobnost davanja i dobivanja užitka. Oni kojima nedostaje seksualnog samopouzdanja ne vole vlastito tijelo, pa ni onda kad je savršeno građeno, a neprihvaćanje i nevoljenje vlastitog tijela izvor je unutarnjeg sukoba koji postupno nagriza osjetljive temelje želje i zadovoljstva. Žene tu prepreku teže savladavaju nego muškarci.

Iako se može učiniti banalnim, žensko seksualno samopouzdanje počiva na dvama čimbenicima. To je, prije svega, osjećaj da je željena, a potom i osjećaj da je voljena. Osim

26 Zdrave vijesti

toga, ako žena nije zadovoljna svojim tijelom, smetaju joj promjene koje su donijele godine, pretjerana mršavost ili debljina, opuštena koža... ili ako proživljava teško razdoblje života, ona svoje tijelo promatra kritično, zapravo, nemilosrdna je prema vlastitom tijelu.

Muškarcima je lakše jer se uglavnom oslanjaju na svoju seksualnu moć. Oni su više usredotočeni na kvalitetu erekcije i veličinu penisa nego na dojam koji će ostaviti izgled njihova tijela.

Ne dramatizirajte seks

Ugodno se osjećati u vlastitom tijelu i voljeti ga jer nam puža ugodu, to je cilj kojemu treba težiti. No to nije sve, za seksualno samopouzdanje potrebni su unutrašnji mir i sklad. Odnosno, treba shvatiti i prihvatiti da spolni život nije egzaktna znanost već ljudska znanost i da su, u tom kontekstu, senzibilnost i znatiželja glavni aduti. Vrlo često zaboravljamo da se spolnost istražuje, neprestano istražuje, i to u dvoje, bez prethodnog planiranja. Spolnost se sastoji od igranja, istraživanja, suučesništva, emocija. Velika želja za učinkovitošću vrlo nam često onemogućava da osluškujemo ne samo vlastite želje već i želje partnera.

Strah od dojma koji će se ostaviti na partnera vrlo često guši želju, posebno pri prvom susretu. Kako će me doživjeti? Hoće li otvoreno iskazivanje želje za seksom blokirati partnera? Hoće li moju suzdržanost i umjerenost shvatiti kao glumu, a moje maštarije perverznima? Iza takvih i sličnih razmišljanja i pitanja stoji samo jedno pitanje: mogu li imati povjerenja u partnera? Nekad je dovoljna samo jedna riječ, pogled ili neko loše iskustvo da se osjetimo neshvaćeni ili podcijenjeni. „Dobar“ partner je onaj koji ne ugrožava drugoga, on je usmjeren na vlastitu želju i želju partnera, on ne planira i nema skrivenih misli, on ostavlja dovoljno prostora za zajedničku igru i kreativnost. Uz takva partnera ništa ne izgleda ni smiješno ni neobično.

Tijelo, naime, bilježi sva iskustva, podjednako dobra i loša. Psiholozi tvrde da postoji „pamćenje tijela“. Što je više lijepih iskustava naše tijelo upamtilo, to će naše samopouzdanje biti veće. Vjerovati vlastitom tijelu, pouzdati se u njega kao što se uzdamo u mozak, imati povjerenja u njegove želje, to je najsnažniji afrodizijak, a to znači dan za danom raditi na seksualnom samopouzdanju, učiti i izgrađivati ga.

Bolje se osjećati u vlastitom tijelu Tijelo u kojem se osjećamo dobro, tijelo koje poznajemo i osjećamo poruke koje nam šalje, najbolji je saveznik. Postoje mali trikovi i vježbe koje mogu pomoći da se bolje osjećamo u vlastitom tijelu, da ga bolje upoznamo, da mu vjerujemo i da nam postane saveznik u izgradnji seksualnog samopouzdanja.

anje uči se i izgrađuje Samomasaža

Svakodnevno, ujutro ili prije spavanja, razodjenite se i masirajte cijelo tijelo. Noge, trbuh, grudi, bedra, stražnjicu, vrat... Lezite, zatvorite oči, duboko dišite i pronađite ritam i pritisak masaže koji vam je najugodniji. To možete raditi stojeći pred ogledalom, pogledom pratite ruke, usredotočite se na ono što osjećate.

Cilj je osvještavanje napetosti u vama i aktiviranje potrebe i potrage za zadovoljstvom.

Masaža

Masaža partnera ili maserke trebala bi postati rutina.

Cilj je da se razodjenete slobodno, bez osjećaja nelagode, da se prepustite ugodnim osjećajima izvan spolnog odnosa, da sebi posvetite vrijeme i njegujete svoje tijelo.

Pokazujte svoje tijelo Odaberite materijale čiji dodir vam stvara ugodu, boje koje vas opuštaju i u kojima uživate, modele odjeće koji ističu

vaše tijelo, a ne skrivaju ga.

Cilj je erotizirati tijelo kako biste osjetili, ali i pokazali, sebi i drugima, da postoji. Pozornost neće privući savršena građa, već način na koji se kreće, na koji se pokazuje.

Krećite se

Sportska aktivnost u ovom slučaju ne služi da biste postigli nekakav rezultat (čvrstoća ili mršavljenje), već da biste otkrili zadovoljstvo koje vam pruža tijelo u pokretu.

Cilj je razvijanje osjećaja zahvalnosti.

Dišite, krećite se, hodajte... pomoći će vam da bolje osjetite svoje tijelo, da osjetite da živite. Uza sve, kretanje potiče lučenje endorfina koji bude spolnu želju.

Maštajte

Čitanje, film, sanjarenje... Nevažno uz što ili s čim, važno je da hranite svoju maštu.

Spolna želja se hrani maštom.

Cilj je upoznati vlastitu maštu, održavati je i njegovati, tako nećete ovisiti o tuđim maštanjima.

Vratite se osjetilima

Ako za vrijeme spolnog odnosa vaš mozak pokuša preuzeti kontrolu, usmjerite pozornost na ono što osjećate, osvijestite ono što se događa u vašem tijelu (ritam kretanja, milovanja, položaj, osjećaji...).

Cilj je naviknuti se razmišljati tijelom, a ne glavom.

Pitajte i zahtijevajte

Tražite ono što vam pričinja zadovoljstvo.

Izreći svoje želje, nježno i izravno, znači dopustiti to i partneru. Ako oboje znate što želite, ako jedno drugo vodite, stvorit će se osjećaj zajedništva u uživanju.

Cilj je pobijediti tjeskobu iz koje nastaje pitanje: „Hoću li uživati, hoće li moj partner uživati?“

Naučite reći „ne“

Milovanja, riječi, položaj... sve što vam ne odgovara. Ako ono što vam smeta prihvatite zbog straha da nećete zadovoljiti ili da se nećete svidjeti, nećete učiniti uslugu ni sebi ni partneru, potisnut ćete želju i narušiti samopouzdanje.

Cilj je naučiti reći „ne“ kako biste potpuno ■ uživali kad poželite reći „da“.

Zdrave vijesti 27

volim svoj poziv

Doc. dr. sc. Goran Mrak: M čini neovisnim i daje mogućno i ljudske i profesionalne kvalit Raditi puno, sa strašću i ljubavlju, to je ono zbog čega smo u životu zadovoljni i ispunjeni, a to je i jedini način da čovjek bude uspješan u svojoj struci. Tako o svojoj posvećenosti neurokirurgiji govori doc. dr. sc. Goran Mrak Priredila Mirna Ljubković

D

oc. dr. sc. Goran Mrak predstojnik je naše najveće neurokirurške klinike – Klinike za neurokirurgiju KBC-a Zagreb i docent na Katedri na kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U neurokirurgiji je 22 godine, no ni danas, kao ni u početku svoje karijere, ne pristaje na prosječnost, svoj posao radi sa srcem i neizmjernom strašću.

baš »Zašto neurokirurgija?

– Od upisa na Medicinski fakultet želja mi je bila baviti se kirurškom strukom jer sam oduvijek imao sklonost za praktični manualni i precizni posao. Za neurokirurgiju sam se opredijelio kasnije, kada mi se pružila prilika da je i specijaliziram.

Od tada svaki dan rada učvršćujem ljubav prema toj kompliciranoj i zahtjevnoj struci.

li vam neki domaći i/ili »Jeinozemni kolega uzor?

– Sudjelovao sam na raznim konferencijama i tečajevima u svijetu, dolazio sam u kontakt s najvećim imenima svjetske neurokirurgije. Kad sam bio mladi specijalizant, otac mi je dao novac za skupu knjigu o tumorima baze lubanje neurokirurga Laligama Sekhara iz Sjedinjenih Američkih Država, no ja sam taj novac, nažalost, morao potrošiti za drugu namjenu. Ipak, kasnije sam uspio biti njegov fellow (kolega) u Seattlu u SAD-u. Zajedno smo

28 Zdrave vijesti

objavili nekoliko članaka, i danas smo u lijepom prijateljskom odnosu. No moj svakodnevni domaći uzor je prof. dr. sc.

Josip Paladino koji mi je oduvijek bio mentor i osoba kojoj dugujem najviše budući da mi je uvijek nesebično prenosio svoje ogromno znanje. Prof. Paladino je postavio nove standarde u neurokirurgiji u Hrvatskoj te bio podrška i omogućio da se u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Zagreb na Rebru razviju sve neurokirurške supspecijalnosti. Zahvaljujući tome naša ustanova danas ima potencijal daljnjeg proširenja djelatnosti. Prof. Paladino također je bio mentor i odgojio čitav niz neurokirurga od kojih su neki i predstojnici drugih neurokirurških klinika i odjela u Hrvatskoj.

Postoji li razlika između » neurokirurga i „ostalih“ kirurga uzevši u obzir građu (složenost) sustava i mogućnosti, ali i rizike?

– Neurokirurgija se po tehnici operiranja razlikuje od ostalih kirurških struka.

Naše operacije traju satima, često se čitava operacija odvija na svega nekoliko četvornih centimetra, a rezultat je neizvjestan, o mnogočemu ovisi da li će pacijent nakon operacije nastaviti živjeti, da li će podleći ili će nastaviti živjeti s teškim neurološkim oštećenjem. Osnovna neurokirurška specijalizantska edukacija traje šest godina, za koje vrijeme kirurzi završe i opću specijalizaciju i supspecijalizaciju.

Ali u neurokirurgiji, nažalost, nije priznat status supspecijalnosti, čime je osnovica plaće neurokirurga nepravedno manja

nego supspecijalista kirurga. Za složenost posla dovoljno je reći da radimo operacije na najsloženijem organu u svemiru, i da se svaka naša greška skupo plaća.

Je li u liječničkoj/ kirurškoj » praksi empatija saveznik liječniku? Da li vezivanje uz trpljenje pacijenta otežava ili olakšava obavljanje zadaće liječnika?

– Ljudi su empatični ili nisu neovisno o poslu kojim se bave. Gledati svakodnevno teške sudbine ljudi koje ne možete uvijek spasiti jest stresno i katkad se s tim vrlo teško nositi. Svaki neurokirurg ima uspješne i neuspješne operacije ili bolesnike kod kojih je došlo do komplikacija bez obzira na sav uloženi trud i znanje. Većina uspješnih operacija lako se zaboravi, ali neuspješne te prate cijeli život i nerijetko te noću bude.

Mi ne moramo imati izmišljene noćne more, nas prate teški bolesnici dugo nakon što smo ih liječili, i vjerojatno nikad ne prestanemo misliti o njima. To sigurno nije dobro, ali katkad je teško izaći iz vlastite kože. Empatija pomaže da uložiš puno više energije nego što misliš da je imaš da bi nekome spasio život, vratio ili poboljšao kvalitetu života. Meni je teško vjerovati da se taj posao može raditi bez empatije.

vam je slučaj u praksi »Koji bio najteži i zašto?

– Najteži slučajevi su oni koji ne završe dobro. Kad nakon vađenja tumora ili neke malformacije u mozgu, nakon desetdvanaest sati posla očekuješ da te život

Medicina vas nost da pokažete itete

Može li se neurokirurgija u Hrvat» skoj po rezultatima uspoređivati s neurokirurgijom u svijetu?

– Po vrsti operacija i rezultatima smatram da naši rezultati nisu manje uspješni nego u inozemstvu. Dapače, s obzirom na to da sam bio na više mjesta u svijetu, vidio sam i bolje i lošije. Srećom za naše društvo u cjelini, naši ljudi mogu dobiti značajno kvalitetniju neurokiruršku uslugu s obzirom na ukupno ulaganje u zdravstvo. Danas bi možda mogli na prste jedne ruke nabrojati neurokirurške zahvate zbog kojih bi naši ljudi morali ići na operacije u inozemstvo. Stoga uvijek s velikim iznenađenjem čitam o ljudima koji skupljaju novac za neurokirurške operacije u inozemstvu koje se obavljaju u našoj klinici na dnevnoj bazi. Klinika za neurokirurgiju KBC-a Zagreb – Rebro već je drugi put dobila na sljedećih pet godina Europsku akreditaciju neurokirurga Europe i bolničkih specijalista Europe za edukaciju iz neurokirurgije jer smo prepoznati kao institucija kod zadovoljava sve europske kriterije u pogledu opreme, programa specijalizacije i kvalitete liječenja. Na KBC-u u cjelini i na vladi je da nastavi s ulaganjem u djelatnosti koje su probitačne i koje dižu kvalitetu našeg zdravstva. Među njima je svakako i neurokirurgija Klinike za neurokirurgiju KBC-a Zagreb.

Kad biste ponovno birali poziv, » bi li to bio poziv liječnika, a kad biste ponovno birali specijalizaciju, bi li to opet bila neurokirurgija?

nagradi oporavkom bolesnika, a kad se to ne dogodi, ne možeš imati drugačiji osjećaj osim dubokog razočaranja i gubitka vjere. Nažalost, treba, koliko je to moguće, prihvatiti činjenicu da ni neurokirurzi nisu svemogući i nažalost ne mogu sve na svijetu izliječiti.

Čemu najviše težite u » nastojanju da postignete što bolje rezultate?

– Ako želite imati najbolje rezultate, morate biti beskrajno strpljivi, raditi, učiti, vježbati, raditi i učiti... i tako svaki dan od kada ste odlučili biti neurokirurg. Ne pristajati na prosječnost niti se miriti s

manjim od odličnog. Raditi svaki posao sa srcem i s velikom strašću. To je jedini način da čovjek bude uspješan u svojoj struci.

Postoji li broj zahvata koji » bi se tjedno/mjesečno smatrao optimalnim? Koliko zahvata vi izvedete?

– Biti dobar neurokirurg znači što više sati provoditi u operacijskoj dvorani na operacijama. Ja godišnje napravim dvjesto-tristo operacija. Međutim broj operacija nije jedino mjerilo, složene operacije traju satima i katkad je teško napraviti više od jedne složene operacije dnevno.

– Često sam razmišljao što bih radio u životu da to nije neurokirurgija. Takve misli vas obuzmu pogotovo kad se umorni od posla ili kad nemate dovoljnu podršku kolega ili ustanove ili ste imali loš dan.

Medicina je zapravo predivna struka jer vas čini neovisnim i daje vam mogućnost da pokažete i ljudske i profesionalne kvalitete, jer ljude teško možete prevariti. Iako sam upisao prvo strojarski fakultet, mislim da sam donio dobru odluku predomislivši se i otišavši na medicinu i u neurokirurgiju. Ta me struka ispunjava i upotpunjava, sada više ne razmišljam o tome da promijenim profesiju. Raditi puno, sa strašću i ljubavlju, to je ono zbog čega smo u životu zadovoljni i ispunjeni. Pa još malo lijepog privatnog života za mir i punjenje emocija.

To je ravnoteža koja daje snage za dalje. ■ Zdrave vijesti 29

znanost

Što možemo očekivati u2016. godini PREGLED NEKIH ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA ČIJI SU REZULTATI OBJAVLJENI U POSLJEDNJEM MJESECU 2015.

Z

nanstvena i medicinska istraživanja donose nam nove nade u liječenje i izlječenje, poboljšanje kvalitete života, pobijaju neka mišljenja i stavove. Nešto će se sigurno ostvariti, nešto još treba dokazati. U svakom slučaju, nije loše znati što bi se u našim životima moglo promijeniti ili, ako već ne, barem nas možda potakne na preispitivanje nekih ustaljenih stavova i navika.

Matične stanice s memorijom za liječenje leukemije Za liječenje tumora krvi znanstvenici veliku nadu polažu u matične T-stanice „s memorijom“, specijalno modificirane za liječenje leukemije.

Znanstvenici i kliničari IRCCS Bolnice San Raffaele u Milanu promatrali su imunosni sustav oboljelih od akutne leukemije kojima je presađena koštana srž i koji su liječeni genskom terapijom „TK“ koju je osmislio MolMed. U istraživanju je uočen podtip T-limfocita imunosne memorije koja traje godinama i koja bi mogla biti korisna u borbi protiv tumora.

Istraživanje je trajalo 15 godina, odnosno bolesnicima je koštana srž presađena 2000. godine.

Ispitanici su od donora primili infuziju T-limfocita modificiranih TK-genom, tzv. genom „samoubojicom“, s ciljem da se bolesnicima osigura imunosni sustav koji može pobijediti leukemiju, obraniti ih od infekcija.

Godinama nakon presađivanja koštane srži u ispitanika su uočeni imunosni parametri jednaki onima kakve imaju njihovi zdravi vršnjaci.

U sljedećoj fazi istraživanja cilj je bio utvrditi koje stanice imunosnog sustava odolijevaju vremenu i koje od njih mogu u budućnosti sačuvati sposobnost borbe s leukemijom. Nakon 2 – 14 godina od presađivanja koštane srži identificirane su stanice s takvim svojstvom nazvane matične T-stanice s memorijom (memory stem T cells).

Godinama se proučava uloga matičnih T-stanica s memorijom u ukupnoj memoriji imunosnog sustava, a ovim istraživanjem utvrđena je njihova uloga u borbi protiv leukemije.

Istraživanje je ujedno iznimno važno za razvoj imunoterapije tumora. Naime, moguće je genski „naoružati“ T-limfocite i osposobiti ih da prepoznaju i eliminiraju stanice tumora vrlo precizno i učinkovito.

Izvor: Science Translational Medicine

30 Zdrave vijesti

Napitak za manje grudi Prema mišljenju istraživača švedskog Univerziteta Lund, postoji napitak koji može smanjiti ženske grudi. To je dobro poznata kava. Do otkrića je došlo slučajno. Voditeljica istraživanja onkologinja Helena Jernstroem proučavala je povezanost veličine dojki i opasnosti od nastanka raka dojke te slučajno otkrila povezanost kave i veličine dojki.

O čemu je riječ?

Prema mišljenju dr. Jernstroem, osim što žene koje dnevno piju tri šalice kave smanjuju rizik od pojave raka dojke, polovina ženske populacije ima gen koji ovisno o konzumiranju kave utječe i na smanjivanje grudi.

Genetski modificiran komarac pobjeđuje malariju

Toxoplasma gondii, parazit koji izaziva i šizofreniju Istraživanje otvara put razvoju cjepiva za sprječavanje infekcije parazitom Toxoplasma gondii u trudnoći, koja povećava opasnost od spontanog pobačaja i malformacija ploda.

Prijenosnici parazita Toxoplasma gondii su mačke, ali prenosi se i sirovom i nedovoljno termički obrađenom hranom, a parazit je posebno opasan za trudnice.

Toxoplasma gondii u ljudskom organizmu može živjeti godinama bez ikakvih simptoma, ali može postati čimbenik rizika za razvoj nekih mentalne bolesti, primjerice šizofrenije. Znanstvenici instituta Walter and Eliza Hall Institute of Medical Research iz Melbournea promatrali su kako ovaj parazit, uzročnik toksoplazmoze, sakuplja hranu koja mu je izvor energije za preživljavanje decenijama. Istraživanje je otkrilo i mehanizme kojima parazit mijenja moždane stanice uzrokujući mentalne bolesti.

Rezultati istraživanja otvaraju put izradi cjepiva za trudnice, za koje je infekcija ovim parazitom posebno opasna.

Rezultati istraživanja moći će se također koristiti u liječenju mentalnih bolesti, kao što je bipolarni poremećaj, otvoriti put izradi novih lijekova za osobe s oštećenim imunosnim sustavom, kao što su oboljeli od AIDS-a i raka.

Izvor: Cell Host and Microbe

Upravo bi se komarci, prijenosnici malarije, mogli koristiti u borbi protiv te bolesti.

Modificiranjem gena komaraca mogle bi se dobiti vrste koje će suzbijati malariju. Nije riječ o naučnoj fantastici, već o otkriću Kraljevskog koledža u Londonu. Tako bi genetski modificirani komarci mužjaci sterilizirali ženke, a sterilnost bi prešla na sljedeće generacije. Tehnologija se naziva „gene drive“, a mogla bi dovesti do istrebljenja komaraca prijenosnika malarije. No da bi se gen potpuno neutralizirao, potrebne su godine.

Gen odgovoran za otpornost bakterija stiže u Europu Gen otkriven prije otprilike mjesec dana nedavno je otkriven i u Danskoj.

Riječ je o genu mcr-1 koji bakterijama daje otpornost na antibiotike. U Kini je ovaj gen otkriven u živim svinjama, u mesu za prehranu, ali i u ljudi.

Bakterije koje je modificirao otporne su na kolistin i ostale antibiotike nove generacije.

– Čim nam je gen postao dostupan – objašnjavaju danski znanstvenici – počeli smo s analizom stanja u Danskoj. Proučeno je otprilike tri tisuće gram-negativnih bakterija te je gen mcr-1 pronađen u pacijenta koji je bolovao od infekcije krvi te u pet uzoraka hrane uvezene između 2012. i 2014. godine.

Zdrave vijesti 31

znanost Prvi psi iz epruvete Nakon Mini Winnie, prvog kloniranog psa, i mačke Crystal, u SAD-u su na svijet došli novi psi začeti u epruveti. To je rezultat rada znanstvenika sa sveučilišta Cornell University koji bi, prema njihovu mišljenju, mogao otvoriti put očuvanju ugroženih vrsta zahvaljujući gene-editing tehnologiji jer bi ona istrijebila nasljedne bolesti u pasa te pridonijela boljem razumijevanju nasljednih bolesti.

Za sada je ovom tehnologijom – implantiranjem 19 embrija u tijelo jednog bigla – stvoreno sedam psića,a donor je bio koker.

Postignuta je gotovo 90-postotna uspješnost oplodnje, a ovo je prva in vitro oplodnja pasa. Iako ovakva istraživanja povlače etička pitanja, istraživanje je dočekano s velikim odobravanjem znanstvenika jer očekuju da bi se mogao dobiti odgovor na pitanja o brojnim bolestima ljudi jer čovjek i pas imaju čak 350 zajedničkih nasljednih bolesti, otprilike dvostruko više nego s drugim vrstama. Primjerice, mogao bi se neutralizirati gen odgovoran za limfom u zlatnog retrivera ili gen koji je u dalmatinaca odgovoran za nastanak bubrežnih kamenaca.

Najveći etički problem predstavlja odstranjivanje gena u embriju, no neupitno je da bi se na ovaj način mogle spriječiti brojne nasljedne bolesti u čovjeka.

Izvor: PLOS One

Igranje 3D videoigrica jača pamćenje Profesor neurobiologije i ponašanja Craig Stark s University of California tvrdi kako bi 3D videoigrice mogle biti odličan saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja. Tvrdnja proizlazi iz istraživanja koje je pokazalo da igranje tih igrica poboljšava koordinaciju rada ruku i očiju te ubrzava reakciju. Upravo to treba ljudima koji počinju primjećivati prve znakove demencije.

Istraživanje je provedeno uspoređivanjem učinka dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih igrica 30 minuta dnevno tijekom dva tjedna. Prije i nakon dvotjednog testiranja ispitanici su prolazili test pamćenja koji upošljava hipokampus, regiju mozga povezanu s učenjem i pamćenjem.

Ispitanici koji su igrali 3D igrice na testu su pokazali bolje rezultate. Njihovo je pamćenje bilo bolje za 12 posto, upravo za onoliko koliko slabi memorija između 45. i 70. godine života.

Poremećaji ponašanja povezani s razlikama u mozgu Mladi s poremećajem ponašanja, poput asocijalnosti ili agresivnosti, imaju manji volumen sive tvari u više regija mozga.

To proizlazi iz istraživanja provedenog na Univerzitetu Birmingham. Dijelovi mozga čiji je volumen manji u mladih s poremećajima ponašanja važan je za donošenje odluka, empatiju, tumačenje izraza lica i kontrolu emocija.

Izvor: JAMA Psychiatry

32 Zdrave vijesti

Pesticid pronađen u mlijeku i Parkinsonova bolest Pesticid koji se u mlijeku koristi od 1980. godine osumnjičen je da možda uzrokuje Parkinsonovu bolest.

Prema jednom japanskom istraživanju, nepušači koji dnevno piju više od dvije šalice mlijeka u nekim centrima mozga imaju za 40 posto manje stanica u usporedbi s ljudima koji piju do dvije šalice mlijeka dnevno.

Ta razlika pripisuje se pesticidu koji se od 1980. upotrebljava u mlijeku, a koji se povezuje i s Parkinsonovom bolešću.

Povezanost prehrane i Parkinsonove bolesti već su ranije dokazala neka istraživanja.

Japansko istraživanje trajalo je 30 godina tijekom kojih je praćeno 449 ispitanika koji su na početku istraživanja imali 54 godine, a nakon smrti izvršena je obdukcija njihovih tijela.

Promatran je gubitak stanica mozga u dijelu koji se naziva crna tvar ili supstantia nigra, što se događa i u Parkinsonovoj bolesti, a taj proces može započeti i desetcima godina prije negoli se jave simptomi bolesti.

U mozgu 116 ispitanika pronađeni su ostatci pesticida heptaklorepoksida, koji je 1980. nađen u velikoj koncentraciji u mlijeku na Havajima, gdje se koristio u uzgoju kikirikija kao insekticid.

Ostatci heptaklorepoksida nađeni su u devet od deset osoba koje su dnevno pile više od dvije šalice mlijeka, dok je u osoba koje su pile manje mlijeka taj omjer bio manji (63 posto).

Izvor: Neurology®

djeca

Dermatitis, kako prepoznati i liječiti Nježna i osjetljiva dječja koža podložna je iritacijama, crvenilu i ljuštenju. Ponekad je riječ o prolaznim iritacijama pelenama, egzemu… problemima koji se lako prevladavaju nanošenjem hidratantnih krema ili losiona. No ponekad je riječ o simptomima neke sistemske (unutrašnje) bolesti. Kako ih razlikovati?

Dermatitis uzrokovan pelenama očituje se crvenilom kože stražnjice i genitalnog dijela izazvanim produljenim dodirom s nečistim pelenama.

Seboreični dermatitis očituje se malim masnim ljuskama žute boje na tjemenu i na čelu iznad obrva.

Uzrok je prekomjerno lučenje masnoće lojnih žlijezda.

Miris hrane i pretilost Miris hrane uglavnom nas privlači ili odbija. No u pretile djece izaziva impulzivna ponašanja i potiče poremećaje prehrambenih naivka.

Tu povezanost utvrdili su istraživači dječje bolnice Frederico Gomez u Meksiku koji su promatrali tridesetero djece dobi između šest i deset godina. Polovina djece imala je normalan indeks tjelesne mase (19 – 24), druga polovina povišen (veći od 30). Prema mišljenju istraživača, miris je odlučujući čimbenik u prehrambenim ponašanjima pretile djece. Ispitivana djeca mirisala su čokoladu, luk i neutralan miris razrijeđenog acetona. Za vrijeme izloženosti mirisu znanstvenici su promatrali aktivnost mozga i uočili da u pretile djece miris aktivira dio mozga povezan s poremećajima prehrane i impulzivnošću. Istovremeno su bili deaktivirani dijelovi mozga koji kontroliraju apetit.

U djece s normalnim indeksom tjelesne mase miris je aktivirao centar za nagrađivanje, ugodu, organizaciju, emocije i pamćenje.

Istraživanje navodi na pristup pretilosti kao neurološkom poremećaju, što može pridonijeti boljem liječenju pretilosti.

34 Zdrave vijesti

Mozak i prvi naučeni jezik Prvi naučeni jezik ostaje u memoriji mozga čak i kad se dugo ne koristi, a taj zapis utječe na način na koji ćemo kasnije tijekom života podnositi zvukove.

Mogućnosti mozga za prikupljanje i pamćenje informacija doslovno su zapanjujuće. Pored ostalog, o slušanju nekog jezika u prvim mjesecima života, čak i kratkotrajnom, ovisi način na koji će mozak kasnije primati zvukove nekog drugog jezika. To, prema rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu Nature Communications, vrijedi i za slučaj da se prvi naučeni jezik ne prakticira dulje vrijeme.

Riječ je o kanadskom istraživanju u kojem je sudjelovalo 43 djece dobi između 10 i 17 godina, nekima je materinji bio kineski, drugima francuski jezik.

U djece kojima je materinji jezik bio kineski, ali ga nisu imala prilike govoriti jer su naknadno slušala i učila francuski jezik, mozak je funkcionirao kao da govore i znaju dva jezika.

Istraživanje objašnjava kako prva jezična iskustva utječu na mozak, odnosno na sposobnost mozga da se prilagodi novim okolnostima.

Trudnoća, koliko kilograma je dopušteno?

Preporučena tjelesna težina, odnosno porast tjelesne težine u trudnoći ovisi o tjelesnoj težini prije trudnoće. Buduća mama trebala bi izračunati svoj indeks tjelesne mase prije trudnoće (izračunava se po sljedećom formuli: tjelesna težina u kilogramima podijeljena s umnoškom tjelesne visine u metrima).

Primjer: visoki ste 1,70 m, a teški 75 kg, svoj ITM izračunat ćete na sljedeći način: 75 : 1,70 x 1,70 = 25,9.

Na osnovi ITM-a prije trudnoće možete izračunati preporučeni ITM za vrijeme trudnoće, odnosno koliko biste kilograma najviše trebali dobiti u trudnoći: » ako je ITM prije trudnoće manji od 18,5, preporučuje se u trudnoći dobiti najviše 12,5 – 18 kg » ako je ITM prije trudnoće 18,5 – 24,9, u trudnoći smijete dobiti 11,5 – 16 kg » ako je ITM prije trudnoće 25 – 29,9, u trudnoći smijete dobiti 7 – 1,5 kg » ako je ITM prije trudnoće 30 ili veći, u trudnoći smijete dobiti 5 – 9 kg.

Ne znate zašto plače?

Pogledajte oči Gladno je, pelene su mokre, smeta mu buka...? Ponekad je teško odmah otkriti razlog dječjeg plača. Bit će to lakše i brže pogledate li oči djeteta.

Istraživački tim univerziteta u Valenciji (Španjolska) pretpostavljaju da su pronašli odgovor na pitanje roditelja: Zašto moje dijete plače? Promatrajući plač dvadesetero djece dobi od 3 do 18 mjeseci i reakcije roditelja došli su do saznanja koja roditeljima mogu pomoći da brže otkriju razlog dječjeg plača. Primjerice, ako dijete plače otvorenih očiju, to je znak da je preplašeno ili ljuto, no kad plače zatvorenih očiju, to je znak da dijete osjeća bol.

Intenzitet dječjeg plača također je koristan pokazatelj, slabiji je ako je razlog ljutnja, a jači ako se dijete boji ili trpi bol.

– Plač je jedini način kojim novorođenče pokazuje negativne osjećaje – objašnjava dr. Mariano Choliz, voditelj istraživanja. – Iako je teško precizno odrediti razlog plača, uočili smo razliku između plača kojem je razlog ljutnja i onog kojem je razlog bol.

Bol je osjećaj koji roditelji najlakše prepoznaju, objašnjava se u rezultatima istraživanja koje objavljuje Spanish Journal of Psychology, ljutnju ili strah prepoznaju znatno teže.

Novorođenče i hladnoća Šetnja na niskim temperaturama? Da, kažu pedijatri, ali ne bilo kad, najbolje je sredinom dana. Dijete će disati čisti zrak, dnevno svjetlo će potaknuti brojne tjelesne funkcije, kao i reakcije na okoliš.

Kod kuće bi dijete trebalo boraviti na temperaturi od 20 °C i na dovoljno vlažnom zraku.

Siječanj i veljača najčešće su najhladniji mjeseci u godini, no to nije razlog za to da dijete zatvorite u kuću i oduzmete mu sve koristi čistog zraka, prirodnog sunčeva svjetla, prizora i zvukova vanjskog okoliša.

Zdrave vijesti 35

uspjeh u školi

Disleksija, disgrafija, disk A to mogu biti poteškoće u učenju. U svojoj sam praksi mnogo puta čula rečenice poput „Mučimo se s lektirom, povijesti, prirodom, matematikom...”, „Satima smo pred knjigom, čitamo, i ništa, kao da ne razumije što pročita...“ , „Ja jednostavno više ne mogu...“, „Kako mogu pomoći svom djetetu?“ Piše mr. sc. Nataša Šunić, prof. logoped LOGOPED Terapija glasa i govora Belostenčeva 3, Zagreb Tel: 01/46 66 222, Mob: 091/ 321 9777 logoped9@gmail.com

K

ada dijete ima poteškoća sa školskim gradivom, odmah bi trebalo ispitati radi li se o specifičnim poteškoćama u učenju.

Dijete može imati poteškoća s čitanjem i sposobnošću sinteze glasova u slogove, poteškoće s računanjem ili poteškoće u usvajanju školskih vještina.

Treba posebno naglasiti da takvi deficiti nisu direktna posljedica drugih poremećaja kao što su mentalna retardacija, oštećenje CNS-a, poremećaji vida i sluha ili emocionalni poremećaji, ali treba znati da je moguće u isto vrijeme postojanje i tih poteškoća. Specifične smetnje u učenju često se vežu uz druge kliničke sindrome kao što su poremećaji ponašanja ili drugi razvojni poremećaji, na primjer specifični razvojni poremećaji motornog funkcioniranja ili specifični razvojni poremećaj govora i jezika. Sama etiologija specifičnih smetnji u učenju je nepoznata, postoji naime pretpostavka o postojanju bioloških faktora koji stupaju u interakciju s nebiološkim faktorima (kao što su okolnosti za učenje i kvaliteta nastavnog procesa).

Kao etiološki faktori se navode: – cerebralna nelateralizacija – dismaturacija – deprivacija sredine – genetski faktor – minimalna disfunkcija CNS-a – oštećenje mozga.

Neprepoznata djeca Vrlo je važno na vrijeme otkriti da dijete ima specifične smetnje u učenju kako bi se što ranije uključilo u obradu logopeda, a po potrebi i psihologa, te da se dijete

36 Zdrave vijesti

nadalje uključi u terapiju. Poznato je da se uza smetnje u učenju javljaju i poteškoće u čitanju i pisanju te da se javlja i niz tzv. popratnih simptoma kao što su: smanjena koncentracija, reduciran tempo rada, deficit verbalnog odnosno vizualnog pamćenja, poteškoće u orijentaciji u prostoru, infantilno ponašanje, nedostatak koordinacije u finoj motorici, deficit percepcije sličnih crteža i simbola, poteškoće pri pokretima u pisanju i crtanju udesno. Mnoga djeca koja imaju specifične poteškoće u učenju do upisa u školu ne razlikuju se od svojih vršnjaka, tj. nedostaci koje pokazuju nisu toliko izraženi da bi se roditelji zabrinuli i obratili pažnju na njih, stoga mnoge poteškoće ostaju „neprepoznate”. Međutim, neki roditelji kod svojih predškolaraca primjećuju poteškoće, a neke od njih su: – nemirno spavanje, dijete je svojeglavo, neozbiljno, neposlušno, promjenjivog ponašanja, nervozno brbljivo, odgovara, viče – zatvara se u sebe i ne govori, šuti, slabo izgovara neke glasove, riječi napola izgovara, i to plačljivo – neposlušno je, ne sluša, dekoncentrirano je – suviše mirno, plašljivo, sanjalica – vrlo često se proglašava kao „nespretno“ dijete – drukčije doživljava okolinu nego ostala djeca – slabo pamti, zaboravlja – previše zaigrano dijete, djetinjasto – tvrdoglavo, preosjetljivo – nema apetita

– pretjerano se znoji – ljubomorno na sestru/brata.

Postoji identifikacija i klasifikacija (Žerovnik i Golli, 1982) koja se bazira na klasifikaciji zajedničkih karakteristika djece sa specifičnim smetnjama u učenju te se bazira na psihičkim procesima kao što su: percepcija, predstave, pamćenje i zaboravljanje, mišljenje, pažnja i koncentracija, govor, motivacija i samopouzdanje s obzirom na učenje, emocije, socijalnu zrelost, rad, radne navike i iskustva, kao i koordinacija motorike.

Potrebno je napomenuti da mnogi stručnjaci smatraju da su ova djeca individualisti, tj. da su teška za kontakte, da im nedostaju unutrašnji „faktori reda i poretka”, kao i da su disleksična i disgrafična djeca sklona infantilizmu.

Neki navode da kod te djece postoji nerado posjećivanje škole, strah, zabušavanje u školi, nervoza, školsko mokrenje, smetnje u ishrani u smislu regresije i aktivne kompenzacije u smislu prkosa, ometanje nastave te agresivnost prema drugima u razredu.

skalkulija ili... nešto drugo?

Kako prepoznati teškoće Važno je napomenuti da je ranije otkrivanje specifičnih smetnji u učenju vrlo značajno jer omogućuje da se iste rano ublažavaju ili otklanjaju.

Djeca s dijagnosticiranim specifičnim poteškoćama u učenju imaju, u pravilu,

u školi poteškoće u učenju i zbog smetnji u ponašanju, te djeca s visokom inteligencijom ove poteškoće lakše savladavaju. Da bi se provjerilo ima li dijete specifične poteškoće u učenju, potrebno je dati djetetu određene zadatke koji zahtijevaju adekvatnu razvojnu funkciju u brojnim oblastima kao što su: – vizuospacijalna organizacija – temporo-sekvencionalna organizacija – receptivne i ekspresivne jezične funkcije – selektivna pažnja – aktivnost.

Budući da se kod neke djece javljaju teškoće u svladavanju školskog gradiva, socioemotivni problemi i problemi

ponašanja, treba ih razlikovati od sindroma „nespretnog djeteta” koji se često dijagnosticira i kao „minimalna cerebralna disfunkcija” te ga treba razlikovati od poremećaja hoda i pokretljivosti, pomanjkanja koordinacije kao posljedica mentalne retardacije i specifičnog neurološkog poremećaja.

No nije potrebno opterećivati se tim simptomima jer svako dijete ima barem jedan od tih simptoma, a ne mora imati specifične poteškoće u učenju.

U svakom slučaju, kod djeteta je dovoljno prepoznati da ima poteškoće u sintezi glasova u slogove te da i nakon dužeg vremena vježbanja i učenja spajanja glasova u slogove pa u riječi, dijete ne uspije savladati zadani zadatak.

Nadalje, dijete uzastopno čita tekst (gradivo), no ne uspijeva razumjeti to što je pročitalo, dijete ne razumije pojam broja, odnosa, ne pokazuje logičko zaključivanje, pa pri tom ni računske operacije. To se sve događa od prvog do četvrtog razreda, no u petom dolazi do ozbiljnijih problema kad se dijete susreće s novim predmetima, opširnijim gradivom pa... nastaje panika. Primjerice, u gradivu iz povijesti dijete bi trebalo pamtiti razne godine i događaje, a ne zna što je pročitalo, ne razumije ono što se od njega traži da razumije, nauči, upamti.

■

Vrlo je važno javiti se logopedu što prije radi točne evaluacije djeteta i kako bi se točno utvrdilo ima li dijete poteškoće u čitanju i pisanju, disleksiju i disgrafiju, diskalkuliju ili specifične poteškoće u učenju

Zdrave vijesti 37

ljepota

OPREZNO S LAKOM ZA NOKTE Prema istraživanju provedenom na američkom univerzitetu Duke uz sudjelovanje EWG-a (Environmental Working Group), plastična smjesa koja se koristi u lakovima za nokte mogla bi poremetiti izlučivanje hormona. Osumnjičena supstancija zove se trifenil fosfat (TPHP), a u prilično visokoj koncentraciji pronađena je u urinu žena nekoliko sati nakon nanošenja laka za nokte. To je razlog više da proučite sastojke laka, ali i da pripazite na to da lak nanosite uredno, isključivo na nokte i izbjegnete njegovo nanošenje na okolnu kožicu.

Ispadanje kose i prehrana Pojačano ispadanje, smanjen volumen, boja bez sjaja... To su samo neki od tragova zime na kosi. Obogatite jelovnik nutrijentima koji će nahraniti korijen kose, vratit ćete kosi sjaj i ublažiti ispadanje.

Potrebni su vam proteini, po mogućnosti životinjskog porijekla, vitamini B skupine (sadrže ih crveno meso, iznutrice, piletina, jaja, riba, pšenične klice, sušeno povrće i voće, pivski kvasac...), željezo (jaja, govedina), vitamin C, cink (u jetri, pšeničnim klicama, cjelovitom kruhu, govedini).

Arganovo ulje prirodna anti-age njega Čak bolje od stabla masline, stablo argana preživljava u škrtoj i suhoj zemlji bez vode. A to je upravo ono što treba koži kako bi se suprotstavila borama.

Hidrira dublje slojeve kože, omekšava je, potiče proces obnavljanja i neutralizira slobodne radikale.

Osim toga sadrži esencijalne masne kiseline kompatibilne s kožomm tako da ih koža lako i u potpunosti apsorbira.

Ako želite kremu s uljem argana, proučite popis sastojaka, tj. koncentraciju arganova ulja u proizvodu, ona ne bi smjela biti manja od tri do pet posto.

Serum, koji i kako koristiti Hidratantni, hranjivi, anti-age. Serum odaberite ovisno o tipu i problemima kože, no proučite sastav. Izbjegavajte one s alkoholom, koji se dodaje za brže upijanje aktivnih sastojaka. Alkohol će posebno škoditi suhoj i osjetljivoj koži, dodatno će je isušiti i nadražiti.

Serumi sadrže visoku koncentraciju aktivnih tvari, upotrebljavaju se samostalno ili prije nanošenja kreme za dnevnu ili noćnu njegu. Ako serum upotrebljavate s kremom, dodatno ćete pospješiti djelovanje aktivnih sastojaka i seruma i kreme.

38 Zdrave vijesti

Pravi je trenutak za Bio -Oil

Bio-Oil, proizvod kojeg se svake sekunde u svijetu proda jedna bočica, idealna je njega za lice i tijelo. Tenu vraća ujednačenu boju i ublažava hiperpigmentacije, poboljšava čvrstoću kože, ubrzava cijeljenje ožiljaka i strija. Višestruki učinci rezultat su jedinstvene formule s revolucionarnim sastojkom PurCellin Oil. Kupnjom ovog proizvoda vrhunske kvalitete na dar dobivate torbicu (do isteka zaliha). Potražite u svojoj ljekarni.

bolji izgled

V-lifting anti-age masaža Dodir koji opušta napetost, razbuđuje um i tijelo, ublažava bore, poboljšava tonus kože... To je učinak masaže. Postoje mali trikovi koji će vam pomoći da osjetite doista ljekovit učinak dodira, a rezultat vidite trenutno Piše Seka Zebić, mr. ph.

U

činci masaže poznati su već više tisuća godina, bilo da je riječ o zdravlju bilo da je riječ o dobrom izgledu. Masaža je stara koliko i čovjek, a primjenjuje se od onog trenutka kad je naš davni predak otkrio čudesnu, doslovno magičnu moć dodira.

Dodir smiruje, tješi, budi tjelesnu energiju i osjećaje. Dodirivanjem kože podražavaju se osjetila i organi, stoga masaža ne djeluje samo na tijelo već i na psihu. No upravo to višestruko djelovanje masaže razlog je da je izvodimo pažljivo te da, kad je riječ ljepoti, odaberemo tehniku koja odgovara tipu kože i njenim trenutačnim potrebama.

Klasična masaža, koja je dio tretmana lica, opušta, potiče upijanje aktivnih sastojaka proizvoda za njegu, potiče revitalizacija tkiva, ima lifting učinak, ali kratkotrajan, ne djeluje u dublje strukture kože i potkožnog tkiva. Ona je svakako dobar izbor za normalnu, mladenačku kožu, za kožu bez bora i bez posebnih zahtjeva.

No kad je u pitanju umorna i/ili zrela koža s više ili manje izraženim borama, koža oslabljenog tonusa, koža na kojoj je stres ostavio tragove, tada klasična masaža nije dovoljna. U tom slučaju treba pokrenuti optok krvi i limfe, djelovati na dublje strukture kože. Tada se primjenjuje digitopresura i/ili limfna drenaža, japanska masaža, kao i modelirajuća masaža koja, djelujući na mišiće, vraća tonus obrisima lica.

Djeluje na mišiće i kožu Dugogodišnjim iskustvom, učenjem i praksom, pored ostalog, došla sam do spoznaja o učinku raznih tehnika masaže, o onome što se masažom doista može postići. Rezultat je V-lifting masaža, kombinacija japanske i klasične masaže te digitopresure.

Izvodim je na veliko zadovoljstvo mojih klijentica, a osim u mom salonu uskoro će, zahvaljujući edukaciji koju provodim, biti dostupna i u biranim kozmetičkim salonima. Što se postiže V-lifting masažom? Čvršća muskulatura lica, a time i bolji tonus kože, kao i poboljšanje reljefa kože lica.

■

40 Zdrave vijesti

Dio svakodnevne njege Redovito i temeljito čišćenje osnova je svakodnevne njege, to je najbolji početak njege. No uz čišćenje i nanošenje sredstva za zaštitu, hidrataciju i obnavljanje, masaža je neizostavni dio svakodnevne njege. Savjetujem vam digitopresuru.

Masaža točaka lica ima dvostruki učinak, potiče cirkulaciju krvi i limfe, poboljšava točke preko kojih se može poboljšati napetost mišića. Rezultat su čvršći i napetiji, donedavno opušteni, atrofirani mišići koji su izgubili svoju prirodnu

čvrstoću i elastičnost. Učinak masaže bit će bolji i brže vidljiv ako za njegu lica koristite odgovarajuće kreme i prije masaže kremu nanesete na očišćeno lice. Savjetujem vam da, ovisno o tipu svoje kože, za dan upotrebljavate hidratantne kreme, a za noćnu njegu hranjive kreme koje potiču proces obnove kože. U svakom slučaju, važno je da kremama pomognete koži da sačuva dovoljnu količinu vode, uvijek imajte na umu da je suhoća kože jedan od uzroka stvaranja bora.

Pritiskom na određenu točku stimulirat ćete receptore koji se nalaze u mišićnom tkivu sastavljenom od snopova paralelnih vlakana. Neki receptori nalaze se u tetivama mišića, neki su u samoj koži. Zahvaljujući receptorima, digitopresurnom masažom djelovat ćete na brojne fizičke, ali i psihičke funkcije.

Uz pomoć crteža upoznajte određene digitopresurne točke koje ćete podražavati jagodicama prstiju. Ako pravilno i redovito izvodite masažu, rezultat nećete opaziti samo vi, i vaši poznanici opazit će promjene na vašem licu. Ublažit će se i izbrisati bore na vašem licu, a prije od svih nestat će sitne bore oko očiju.

Na crtežima su prikazane točke koje se nalaze na glavi i na licu, točke koje su od velikog značaja za izgled našeg lica.

Ako želite, možete podražavati točke cijelog lica, u protivnom, ako su vaš problem samo bore oko očiju ili oko usana, dovoljno će biti da podražavate točke samo tog dijela lica.

A

Potaknite cirkulaciju. Za jutarnje buđenje i poticaj protoka tjelesne energije. Stisnite šake i člancima prstiju istodobno masirajte potiljak i tjeme prateći smjer strelice i redoslijed koji je označen brojevima.

B

Masažom uške stimulirate unutarnje organe i cirkulaciju koja je izuzetno važna za lice i vrat. Istodobno masirajte oba uha, trljajući između kažiprsta i palca rub ušne školjke. Nakon toga površinom nokta masirajte unutrašnji dio ušne školjke (ne slušni kanal).

Osjetit ćete zagrijavanje u području lica.

Evo najboljeg načina da na lice nanesete kremu za dnevnu i noćnu njegu:

2

1

Ispruženim prstima obiju Dlanovima i ispruženim prruku naizmjenično nježno stima obiju ruku istodobno masirajte ravnim pokretima ravnim potezima prelazite od od ključne kosti prema brade prema ušima – od nosa čeljusti. prema sljepoočnicama.

3

Jagodicama prstiju obiju ruku masirajte od vrha nosa, od točke između obrva prema kutovima čela.

Prije sljedećih pokreta nanesite specijalnu kremu protiv bora oko očiju.

4

Jagodicama prstiju nježno kružite ispod očiju, od vanjskih kutova prema unutarnjim kutovima i nastavite iznad očiju, preko obrva.

5

Jagodicama prstiju istodobno tapkajte ispod očiju, polukružnim pokretom od unutarnjeg prema vanjskom kutu oka.

6

Tapkajte jagodicama prstiju nježno, brzo pomičući prste, istodobno objema rukama.

Potaknut ćete površinsku cirkulaciju, poboljšati i ubrzati upijanje kreme. Potom glavu zabacite malo unatrag, tako da podignete lice, i nadlanicama ili gornjom stranom prstiju nježno lupkajte podbradak, od lijeva nadesno i u suprotnom smjeru.

Lupkajte minutu-dvije.

ij www. beautycentar-biokozmetika.hr cija: f š informa Za više Zdrave vijesti 41

sastojci kozmetike Više je vrsti gline, razlikujemo ih uglavnom prema boji, a zelena i bijela najpopularnije su u kozmetičkim tretmanima.

Djeluju jednakim mehanizmom, no učinci su im različiti. Kada i za što se koriste?

Glina za lice i tijelo G

line nastaju promjenama i raspadanjem stijena pod utjecajem promjena topline, ali i kao rezultat kemijskih procesa do kojih dolazi spajanjem vode i sastojaka stijena. Zbog toga ih i nalazimo u tlu, u površinskim slojevima zemlje. Sastav gline i njena svojstva ovise o uvjetima pod kojima su nastale te o sastavu stijena od kojih su nastale. Dakle, kad govorimo o glini u kozmetici, to je samo zajednički naziv za više vrsta tvari različitog sastava i djelovanja. Biraju se prema tipu kože i učinku koji se njihovim nanošenjem želi postići.

Bijela, crvena, zelena, žuta Pojedine vrste gline upotrebljavaju se zasebno, neke se međusobno miješaju jer se učinak njihovih sastojaka međusobno nadopunjuje ili jedni druge aktiviraju. Minerali su osnova svih vrsti gline, aktiviraju se spajanjem s vodom. Različitog su učinka, a hoće li djelovati na površini kože ili dospjeti do njenih dubljih slojeva, to ovisi o veličini njihove molekule.

Potpuno prirodna glina, nepročišćena, sadrži svoje osnovne, prirodne sastojke nepromijenjene. Sadrži minerale i oligoelemente. Nastaje od stijena uz termalne izvore, ima ljekovita svojstva i snažno potiče obrambene sposobnosti organizma.

Proizvodi se u granulama ili u obliku finog praha, a ovisno o sastavu minerala njena je boja zelena žuta, crvena, plava ili bijela.

Glina se koristi u vanjskoj i unutrašnjoj primjeni: – ako se pije, čisti organizam – u obliku maske ili obloga eliminira nečistoće i toksine iz kože.

42 Zdrave vijesti

Glina upija i eliminira nečistoće iz tkiva, krvi i limfe, ima snažan drenažni učinak.

Uspostavlja ravnotežu crijevne flore, čime poboljšava apsorpciju hranjivih tvari putem crijeva, regenerira stanice, tkiva i organe, opskrbljuje ih vitalnom energijom, ubrzava cijeljenje rana.

U kozmetičkim tretmanima koristi se u obliku maske za lice i pakunga za kosu, u kombinaciji s uljima badema, jojobe i sl.

Zelena glina je najpoznatija i najviše cijenjena. Organskog je porijekla i bogata silicijem, magnezijem, kalcijem, fosforom, natrijem, kalijem, cinkom, selenom… Sadrži čitav niz mikronutrijenata, katalizator je vitalnih funkcija, što znači da aktivira imunost i djeluje na obnavljanje tkiva. Zahvaljujući prirodnom porijeklu, ima sposobnost prilagođavanja te djeluje u svakom organizmu prema specifičnim potrebama, bez obzira na njegovu starost… Zbog različitog i višestrukog djelovanja naziva se „zemlja koja se i jede i pije”.

Glina upija, drenira, a zatim odstranjuje nečistoće iz tkiva, limfe i krvi, do te mjere pročišćava organizam da znoj nakon tretmana glinom gubi neugodan miris.

Kao maska za lice i pakung za kosu kombinira se s maslinovim, bademovim ili uljem pšeničnih klica. Oblozi, pakunzi i maske od gline smiruju nadraženu i upaljenu kožu, ublažavaju ili rješavaju probleme akni i nečiste kože, sprječavaju i ublažavaju crvenilo, potiču stvaranje elastina i kolagena, potpornih vlakana potrebnih za dobar tonus kože.

Glina se može dodati u kupku: kadu napunite vodom, dodajte dvije-četiri žlice gline te se opustite najviše 15 minuta. Kupka s glinom blagotvorno djeluje na cijeli orga-

nizam, otklanja umor i stres, a koži poklanja mekoću i elastičnost.

Bijela glina – kaolin. Mineralima prirodno bogata glina, kaolin se u kozmetici primjenjuje u maskama za osjetljivu kožu, u tretmanima liječenja akni zahvaljujući snažnom apsorpcijskom i adstringentnom djelovanju. Upotrebljava se i u šminki, u puderima i rumenilima, upravo zbog toga što upija suvišni sebum i ublažava sjaj kože.

No kaolin je vrlo čest sastojak i proizvoda za odstranjivanje šminke i čišćenje lica.

Crvena glina. Bogata je željezom i aluminijem, a njena crvena boja potječe upravo od visoke koncentracije crvenog, trovalentnog željeza. Koristi se od davnina, stari Rimljani koristili su je za liječenje bolnih zglobova te kao sredstvo za liječenje rana konja, u kupkama kao zaštitu od infekcija i raznih bolesti.

U kozmetici se danas koristi u maskama i kremama za ublažavanje upalnih procesa i crvenila kože jer ima protuupalno djelovanje. Upotrebljava se i u pripravcima za osjetljivu kožu, kožu sklonu iritacijama.

Osim protuupalnog djelovanja ima i veliku moć upijanja. Žuta glina. Boja je pokazatelj visoke koncentracije mješavine željeza i bakra. U liječenju bolnih stanja nanosi se na vrat, na leđa, ali i duž kralješnice. Djeluje osvježavajuće i može se koristiti u kombinaciji s crvenom glinom, čime se dobiva potpuniji učinak.

Vrlo su korisni oblozi žute gline na tijelo jer blagotvorno djeluje na mišiće i ligamente.

Siva glina. Poznata je i pod nazivom Luvos glina ili njemačka glina (otkrivena je u Njemačkoj u 20. stoljeću). Sivu boju daje joj visok postotak silicija, čak i do 60 posto. Potiče dreniranje tekućina, ima snažno upijajuće djelovanje (prema mišljenju nekih, ima čak i veće od zelene gline). Sadrži i 20 posto aluminija, zbog čega ima jako protuupalno djelovanje.

Primjerena je svim tipovima kože.

■

za dušu i tijelo

Uronite u blagodati masaže Dvadeset godina stručnog usavršavanja, kontinuirano praćenje i primjena novih kozmetičkih i medicinskih metoda uljepšavanja i liječenja lica i tijela, odgovor su na pitanje: zašto odabrati kozmetički salon Lanaderm u Zagrebu.

Masaže tijela samo su dio ponude ovog salona

I

ako djeluje putem dodira, masaža je znatno više od „običnog“ dodira. Osim što djeluje na kožu i potkožne mišiće, dodir masaže djeluje i na udaljene organe povezane s receptorima koji su smješteni na koži. Upravo se stoga kaže da kvalitetna masaža krijepi i dušu i tijelo. Odabir masaže ovisi o učinku koji želite postići. Treba li vam revitalizacija i energetski poticaj za kožu, cirkulaciju krvi i limfe, to može biti klasična masaža, treba li vam opuštanje, to može biti masaža aromatskim uljima ili masaža toplim kamenjem.

Klasična masaža djeluje izravno na kožu, potiče proces obnavljanja, ali i proces proizvodnje kolagena i elastina o kojima ovisi čvrstoća kože. Osim toga klasična masaža potiče optok krvi i limfe. Bolja prokrvljenost znači bolju prehranu mišića i kože, čime oni dobivaju bolju elastič-

nost i tonus. U dijelu tijela koji se masira dolazi do širenja krvnih žila, oslobađa se histamin te izmjena međustaničnih tvari, a time i brža resorpcija tvari koje uzrokuju umor. Klasična masaža uspješno uklanja edeme i zglobne izljeve.

Masaža toplim uljima holistički je tretman za lice i tijelo. Izvodi se specijalno osmišljenim antistresnim kompleksom koji sadrži naranču, cimet i zeleni čaj.

Aktivne tvari ovih tvari daju novi poticaj

koži lica i tijela. Nestaju iritacije povezane sa stresom i umorom, koža dobiva novi tonus, a psiha se opušta.

Masaža vrućim kamenjem izvodi se specijalnim bazaltnim kamenjem vulkanskog porijekla koje ima termodinamička svojstva. Ovo kamenje postupno otpušta toplinu, a u kombinaciji s eteričnim uljima nastaje osjećaj duboke opuštenosti i ugode, stres i umor nestaju, a pokreće se vitalna energija.

■

Lanaderm Vlaška 102, Zagreb tel: 01/464 1206 fax:01/292 1025 e-mail: info@lanaderm.hr www.lanaderm.hr

Radno vrijeme: Ponedjeljak - petak 10 - 20 sati Subota 10 - 15 sati

Potražite nas na Facebooku!

Zdrave vijesti 43

prehrana

Uravnotežena prehrana Često je spominjemo, a savjet se najčešće svodi na: jedite dovoljno voća i povrća, osigurajte organizmu potrebne nutrijente. No uravnotežena prehrana je tek ona koja u jednom danu, u ukupnom unosu namirnica, tijelu osigurava:

20 % proteina iz mesa, ribe, jaja i sušenih mahunarki

30 % masnoća iz ulja, maslaca, masti, mliječnih proizvoda, suhomesnatih proizvoda

50 % škroba iz voća, kruha, žitarica, tjestenine, riže (prednost dajte cjelovitim namirnicama)

Smoothie protiv starenja

Manje od toga vodi u nedostatak nutrijenata (minerala, vitamina i ostalih tijelu potrebnih tvari), a višak u porast tjelesne težine (posebno porast opsega struka).

Obroci pripremljeni kod kuće su zdraviji Ručak ili večera pripremljeni kod kuće mogu, pored ostalog, pomoći da se spriječi dijabetes tipa 2, koji čini otprilike 90 posto svih slučajeva dijabetesa. Tvrdnja proizlazi iz jednog američkog istraživanja čiji su rezultati predstavljeni na godišnjem kongresu Američke udruge kardiologa.

– Sve više ljudi obroke konzumira izvan kuće – objasnio je voditelj istraživanja dr. Zong. – Između 2005. i 2008. godine desetak posto Amerikanaca obroke je konzumiralo izvan kuće, danas ih je otprilike trideset posto. Istovremeno bilježimo zabrinjavajući porast oboljelih od dijabetesa tipa 2i i pretilosti, što se najviše može pripisati lošim navikama prehrane. Naše je istraživanje pokazalo da konzumiranje 11 – 14 obroka tjedno (ručka ili večere) kod kuće može smanjiti rizik od dijabetesa za 13 posto u usporedbi s konzumiranjem manje od šest obroka.

44 Zdrave vijesti

4 suhe šljive 20 goji bobica sok ½ limuna ½ šalice vode Sastojke usitnite u blenderu, popijte polovicu, a ostatak stavite na lice u obliku maske i pustite da odstoji pet minuta.

Dijeta!

KAKO DO REZULTATA?

1

POSTAVITE SI CILJ. Pri tome vodite računa da je ostvariv, poštujte vlastite želje i navike. Ne brkajte cilj (krajnji rezultat) i način (gubitak kilograma pomoći će vam da dođete do cilja).

MOTIVACIJA. Cilj ćete ostvariti samo ako je jasan, realan i ostvariv, ako način kojim ćete ga postići ne zahtijeva previše odricanja i drastične promjene navika.

GREŠKE. Dopuštene su i anisu razlog za odustajaMediteranska nje. Ako posegnete za maloo prehrana s dosta više čokolade, nemojte voća, mahunarki i ribe, s se naknadno kažnjavati umjerenim unosom smanjivanjem porcija. alkohola i mesa, a redovitim Radije razmislite o rakonzumiranjem ribe, zlogu koji vas je naveo na smanjuje opasnost od „prekršaj“ (stres, dosada, demencije za 30 tuga, loše planiran obrok...) i posto. pokušajte da se ne ponovi.

ODABIR NAMIRNICA. A. Ukusi su različiti različiti, a i svatko drugačije reagira na određenu namirnicu. Promatrajte znakove svog tijela, isprobajte neke nove namirnice i možda će vas iznenaditi privlačnost novih okusa ili osjećaj sitosti koji vam daje namirnica koju ste ranije izbjegavali.

ZADOVOLJSTVO. Ne oduzimajte si zadovoljstvo uživanja u okusu hrane. Dijeta nije patnja i odricanje, a najmanje gladovanje.

2 3

4 5

Razgovor o hrani i apetit Čini se da se hrani ne treba ni približiti da bismo pojeli više no što nam treba. Prema nedavno objavljenim rezultatima jednog istraživanja, za pojačanje apetita dovoljno je o hrani razgovarati.

Zdrave vijesti 45

za stolom

5

savjeta za dobru probavu Ponekad vas muči spora probava, osjećaj težine nakon obroka, a ponekad prečesta potreba za pražnjenjem crijeva? Nekoliko savjeta pomoći će vam da bolje upoznate svoj probavni sustav i riješite prolazne tegobe koje vam otežavaju život

1

Osluškujte znakove tijela Ako opazite bilo kakvu promjenu probave, pokušajte se sjetiti svega što ste jeli tog dana, ali ne samo što ste jeli, već i kako ste jeli, jeste li jeli sporo i u miru ili na brzinu, u hodu? Zapišite što ste i kako ste jeli, nekoliko dana vodite dnevnik prehrane, pomoći će vam da doznate koja vam namirnica eventualno stvara probleme. No ponekad uzrok nije namirnica, već način na koji je pripremljena. Neki teško probavljaju sirovu hranu ili suhe namirnice, a obroci pojedeni u hodu malo kome ne smetaju.

2

Oprezno s vlaknima Prehrana bogata vlaknima svakako je potrebna, to je osnova uravnotežene prehrane, ali i uredne probave. Ipak, s vlaknima je potreban oprez. Ponekad se teško asimiliraju, a posljedica je otežana i usporena probava, proljev, nadutost i bol. Želite li jesti više vlakana, postupno ih uvodite u prehranu, dodavajte male količine namirnica koje sadrže vlakna dajući pritom prednost kuhanim namirnicama, izbjegavajte sirove, barem u početku.

46 Zdrave vijesti

3

Izbjegavajte mjehuriće Gazirana pića nude više okusa i osvježenja, ali nisu dobra za probavu. Povremeno si priuštite neko gazirano piće, ali ograničite količine, u protivnom, prijeti vam nadutost.

zdravi začini

4

Pijte dovoljno Unatoč čestim upozorenjima, još uvijek nas je previše koji ne pijemo dovoljno.

Najzdravije piće svakako je voda, ali mnoge voda ne privlači.

Ako ste i vi među njima, dodajte vodi voćni sok ili sok od povrća.

Dodajte par kriški limuna, krastavaca, sok mrkve... dobit ćete zdravo piće okusa koji volite.

I ne zaboravite čajeve i juhe, i to su pića koja, osim tekućine, sadrže i nutritivne tvari.

Cimet

(Cinnamomum zeylanicum) Od davnina jedan od najcjenjenijih začina, nekad cijenjen jednako kao zlato i tamjan

5

Ne zanemarujte znakove upozorenja Čak i ako je riječ o blažim smetnjama probave, potraju li, to je razlog da odete liječniku. Posebno ne zanemarujte one smetnje koje se ponavljaju i traju dulje vrijeme.

To posebno vrijedi za osobe starije od 50 godina, koje bi trebale obaviti kolonoskopiju i znati prepoznati znakove upozorenja za tumor debelog crijeva (poremećaj rada crijeva poput proljeva, zatvora, tragova krvi u stolici, umora, naglog gubitka tjelesne težine kojem ne znate uzrok).

V

olimo ga zbog ugodna mirisa i okusa koji daje jelima, ali i zbog ljekovitih svojstava zbog kojih se od davnina koristi u tradicionalnim medicinama.

Stablo cimeta pripada porodici Lauracee, zimzelena je tropska biljka.

Stablo može narasti i do 10 – 15 metara visine, no stabla iz uzgoja za komercijalnu uporabu dosežu tek četvrtinu prirodne visine. Danas se godišnje u svijetu potroši oko 35 000 tona cimeta.

Više od mirisa i arome Može se koristiti u obliku komadića kore ili u prahu. Odlično nadopunjuje okus kolača i toplih napitaka, ali odlično dopunjuje i neka mesna jela i jela od povrća.

No, osim u kulinarstvu, cimet je vrlo korisna pomoć u prevladavanju i sprje-

čavanju različitih zdravstvenih tegoba: » pomaže u liječenju upala i infekcija » ublažava probavne smetnje » regulira razinu šećera u krvi » pomaže u mršavljenju » ublažava reumatske bolove » smanjuje razinu lošeg kolesterola » pomaže u liječenju gljivičnih infekcija » ublažava menstruacijske tegobe.

Protiv infekcija djeluje zahvaljujući sadržanim fenolima, dok antioksidansi, koje također sadrži, reguliraju razinu šećera u krvi.

Pokazalo se da je pola žličice cimeta dnevno dovoljno za reguliranje razine lošeg kolesterola u krvi, a jedno dansko istraživanje dokazalo je da uzimanje pola žličice cimeta sa žličicom meda ujutro natašte pomaže smanjiti bolove uzrokovane artritisom.

■ Zdrave vijesti 47

Neka pića bez šećera štete zubima Stručnjaci se uglavnom slažu u tome da konzumacijom proizvoda sa zamjenama za šećer, umjesto onih sa šećerom, možemo zaštititi zube od karijesa. Međutim, australski su istraživači primijetili da i mnoga pića bez šećera predstavljaju opasnost za zube.

U analizi su obradili podatke iz više istraživanja koja su proučila učinak 23 različita tipa bezalkoholnih pića bez šećera te su zaključili da većina gaziranih pića i sportskih napitaka može oštetiti zubnu caklinu. Učinak je bio isti kao onaj u slučaju pića koja su sadržavala šećer.

Autori studije preporučuju izbjegavanje pretjerane konzumacije pića veće kiselosti na čijem su popisu sastojaka aditivi poput

limunske i fosforne kiseline, kao i gazirana pića jer sadrže ugljičnu kiselinu koja nastaje otapanjem ugljikova dioksida u piću.

Naveli su i to da poslije konzumacije pića koja uzrokuju kiselinsku eroziju nije preporučljivo odmah prati zube četkicom jer se tako dodatno oštećuje caklina. Poželjno je samo isprati usnu šupljinu vodom ili uzeti žvakaću gumu bez šećera.

Izvor: Oral Health Cooperative Research Centre

Spavanjem protiv inzulinske rezistencije Poznato je da nedostatak sna i tzv. visokomasna prehrana mogu smanjiti osjetljivost na inzulin, a u novom istraživanju na životinjama uspoređen je učinak ovih dvaju čimbenika.

Istraživanje je bilo provedeno na osam mužjaka pasa kojima je inzulinska osjetljivost prvo procijenjena nakon jedne noći uskraćivanja sna, a zatim ponovno nakon šest mjeseci visokomasne ishrane. Inzulinska

48 Zdrave vijesti

Individualan pristup prehrani u borbi protiv pretilosti i dijabetesa Veliko i naglo povišenje razine šećera u krvi nakon jela jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj dijabetesa, a sve više istraživanja pokazuje nedostatke trenutačnih preporuka tzv. dijabetičke prehrane kojom bi se trebalo moći „doskočiti“ ovom problemu.

Skupina izraelskih znanstvenika provela je istraživanje u kojem su se tijekom tjedan dana posebnim malim prijenosnim uređajima pratile promjene u razini šećera u krvi 800 ispitanika. Ispitanici su i pomoću posebno osmišljene mobilne aplikacije vodili detaljan dnevnik prehrane i tjelesne aktivnosti, što je omogućilo procjenu djelovanja pojedine hrane.

Rezultati su pokazali da su s razinama šećera u krvi nakon jela bili tijesno povezani čimbenici poput dobi i uhranjenosti ispitanika, no primijećeno je i da su se ispitanici međusobno znatno razlikovali po reakcijama na jednaku hranu. Primjerice, jedna ispitanica je u više navrata tijekom istraživanja pokazala znatno povišenje razine šećera nakon konzumacije rajčice, koja kod većine ostalih ispitanika nije imala takvo djelovanje.

Pretpostavlja se da su za različite reakcije na jednaku hranu zaslužne razlike u životnom stilu i genetskom nasljeđu pojedinaca, no dodatno istraživanje pokazalo je i poprilično važnu ulogu crijevne mikroflore.

Dobiveni rezultati sugeriraju da bi prehrani osoba s većim rizikom od dijabetesa trebalo pristupiti individualno, načiniti im osobne prehrambene preporuke, koje se ne trebaju nužno poklapati s onim općima. Nekim ispitanicima je i kreirana „osobna dijeta“ koja je znatno pridonijela smanjenju razine šećera u krvi nakon jela, pa čak i utjecala na promjene u sastavu crijevne mikroflore.

Izvor: Cell osjetljivost bila je mjerena intravenskim testom tolerancije glukoze, a dobiveni rezultati bili su uspoređeni s kontrolnom skupinom pasa.

Primijećeno je da je nedostatak sna

životinjama smanjio inzulinsku osjetljivost za 33 posto, dok ju je šestomjesečnaa visokomasna ishrana smanjila za bliskih 21 posto.

Rezultati, dakle, sugeriraju da jedna u„neprospavana noć“ narušava inzuci linsku osjetljivost kao i šest mjeseci visokomasne prehrane. Budući da on je u istraživanju zapaženo da nakon ishrane s visokim udjelom masti uskraćivanje sna više nema učinakk na toleranciju glukoze, smatra se da ova dva čimbenika djeluju sličnim mehanizmima.

Poznato je da nedostatak sna,

osim utjecaja na inzulinsku osjetljivost, može utjecati i na povećani unos hrane, stoga bi zdravstveni djelatnici svojim pacijentima trebali posebno naglašavati važnost zdravog obrasca spavanja.

Izvor: The Obesity Society Annual Meeting 2015

Prehrana i rizik od reumatoidnog artritisa Rezultati istraživanja koja proučavaju ulogu unosa pojedinih nutrijenata ili skupina hrane u etiologiji reumatoidnog artritisa često su suprotni. Stoga mnogi stručnjaci predlažu kako bi se u novim istraživanjima trebao ispitivati utjecaj općih prehrambenih navika. Na nedavno održanom susretu American College of Rheumatology prezentirani su rezultati upravo takvih dvaju istraživanja.

Istraživači s Harvarda na uzorku su od 347 žena koje su tijekom dugogodišnjeg praćenja razvile reumatoidni artritis, a nakon usporedbe s kontrolnom skupinom, primijetili da žene s poželjnim prehrambenim navikama imaju znatno manju vjerojatnost od razvoja ove kronične bolesti zglobova.

U prvom istraživanju ispitanice su, s obzirom na prehrambene navike, podijelili u j skupine p – skupinu p koja j jje slijedila j dvije uobičajenu zapadnjačku prehranu i skupinu s „razboritom“ prehranom. Primijetili su da razborita prehrana, koju su definirali kao prehranu s obiljem voća, povrća, mahu-

narki, cjelovitih žitarica, mesa peradi i ribe, ima značajan zaštitni učinak.

U drugom istraživanju ispitivali su sukladnost prehrambenih navika s američkim prehrambenim smjernicama te su zapazili da visoki stupanj slijeđenja smjernica pridonosi za 33 posto nižem riziku za razvoj reumatoidnog artritisa.

Kada su analizirali rezultate s obzirom na indeks tjelesne mase sudionica, zamijetili su da on predstavlja čimbenik koji vjerojatno povezuje prehranu i rizik od reumatoidnog artritisa.

Stoga bi se moglo zaključiti kako je uz pravilnu prehranu bitno održavati poželjnu tjelesnu masu.

Kofein u trudnoći i inteligencija djece Trudnicama se preporučuje smanjenje unosa kofeina na maksimalnih 200 mg na dan,, što otprilike odgovara dvjema šalicama kave, a razlog navedenom jest to što se smatra da bi veći unos mogao naštetiti plodu.

Utjecaj kkofeina na različite aspekte zdravlja p ploda relativno je dobro istražen, no malo je podataka o utjecaju unosa kofeina ttijekom trudnoće na kognitivne sposobno sposobnosti potomaka u djetinjstvu.

Upravo ssu to istražili američki stručnjaci u

novom istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Epidemiology.

U analizi su korišteni podaci prikupljeni u jednom opsežnom epidemiološkom istraživanju koje je obuhvatilo 2197 trudnica, a bilo je provedeno tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. „Stari“ podaci korišteni su jer sredinom prošlog stoljeća trudnice nisu toliko pazile na unos kofeina, pa je i njegov unos bio veći nego danas.

Usporedbom podataka o unosu kofeina ispitanica, koji je bio procijenjen pokazateljima u krvi, i inteligencije i ponašanja njihove djece u dobi od 4 – 7 godina, zaključeno je da kofein ne djeluje štetno na kognitivni razvoj djece.

U prethodnom istraživanju ista je skupina znanstvenika zapazila i da unos kofeina ne utječe na rizik od pretilosti kod djece, stoga se smatra da trudnice mogu bez bojazni uživati u umjerenim količinama kave.

Doručak za dobre ocjene D Poznato je da je redovito doručkovanje povezano s boljim općim zdravljem te Pozn bo s boljom koncentracijom i kognitivnim sposobnostima školske djece. Međutim, istraživanja veze između doručka i konkretnog školskog uspjeha do sada nisu polučila jasne zaključke. Zato je skupina britanskih znanstvenika odlučila deta detaljnije ispitati povezanost „najvažnijeg obroka u danu“ i postignuća u školi.

U is istraživanju je sudjelovalo oko 5000 djece dobi 9 – 11 godina koja su detaljno izv izvijestila istraživače o sastavu svog doručka na dan istraživanja, kao i o preh hrambenom unosu prethodnog dana. Nakon prikupljanja podataka o prehran ovim je ispitanicima tijekom narednih 6 – 18 mjeseci praćen školski uspjeh. ni, Re Rezultati su pokazali da je nadprosječan školski uspjeh bio dvostruko češći u djec djece koja su doručkovala, u usporedbi s djecom koja su ovaj obrok preskakala.

Tak Također, povezana s boljim uspjehom pokazala se i bolja opća kvaliteta prehrane.

Izvo Public Health Nutrition Izvor:

Zdrave vijesti 49

humor Dijalog između radnika i poslodavca: – Šefe, evo već sam 15 godina u vašoj firmi i moja žena misli da je krajnje vrijeme da tražim povišicu.

– Pitat ću svoju ženu večeras pa ako ona odobri, ni ja nemam ništa protiv.

Žena ulazi u prodavaonicu.

Nasmiješen prodavač pita: – Što dama želi? Žena odgovori mirno: – Dama želi martini, dobrog muškarca, redovan seks, ali… došla je samo po kruh.

Došla žena u posjet mužu u zatvor pa ga pita: – Kako se osjećaš, dragi?

– Kao kod kuće – odgovori muž.

– Baš se radujem, a kako to kao kod kuće?

– Pa ovako: jelo je neukusno, roba neispeglana, nema seksa, a ne smijem ni izlaziti!

Žena viče na muža preko telefona: – Lijepo sam ti rekla da dolazim za pet minuta! Što me zivkaš svakih pola sata?

Kada sam se vratio u domovinu, shvatio sam da je nostalgija bolje rješenje.

Javno ljubljenje u Napulju u 16. stoljeću kažnjavalo se smrću.

Poslije su ublažili zakone – par uhvaćen na djelu morao se vjenčati.

Dakle, sa smrtne su prešli na doživotnu.

Došao novi policajac u zatvor kao čuvar pa ga šef upozorava na problematične zatvorenike.

A on će na to: – Ma nema frke, tko ne sluša, leti van!

Kako ide razgovor kćeri s majkom?

– Halo, mama.

Dobro, dobro, dobro, dobro, dobro, dobro. Bok! Srela se dvojica prijatelja i jedan upita drugog: – Čujem da imaš problema sa srcem? Jesi li išao kod svog doktora?

– Jesam.

– I što ti je rekao?

– Moram izbaciti roštilj i masnu hranu s jelovnika. Moram ostaviti pivo i rakiju i prijeći na vodu. Još mi je rekao da moram prestati gledati nogometna prvenstva i da ne smijem više juriti tuđe žene. Drugim riječima, moram potpuno promijeniti svoj život.

– I? Što si odlučio?

– Promijenit ću doktora.

50 Zdrave vijesti

– Ah, kako sam ja bio sretan s tom ženom. A onda se dogodilo ono čega sam se plašio. Spakirala je stvari, ostavila muža i došla živjeti kod mene…

Istraživanja pokazuju da muškarac koji učestalo ima spolne odnose ima i duži životni vijek.

Osim ako njegova žena ne sazna.

Pita muž ženu: – Kamo ti to izlaziš svaku večer?

– Na probe zbora s prijateljicama.

– I što tamo radite?

– Ma ništa posebno. Pijemo vino, čavrljamo…

– Pa kad onda pjevate?

– Kad se vraćamo kući!

Mujo se razbolio, ali nije imao zdravstvenu iskaznicu pa ju je posudio od svog prijatelja Hase.

Kad je došao u ordinaciju, upita ga liječnik: – Dakle, što je tebi, Haso?

Kad je čula moje želje, zlatna ribi– Najbolji prijatelj. ca me je zamolila da ju pojedem. Žena sa 20 godina voli sve muškarce, sa 30 voli samo jednog, a sa 40 godina opet voli sve muškarce osim onog jednog!