Zdrave vijesti br76 by Zdrave vijesti

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATAN PRIMJERAK ● BROJ 76 LISTOPAD 2016. ● GODINA VIII.

ZNANOST

Raspoloženje i zdravlje, o čemu ovise TAJNE TIJELA

Čemu služi ženski orgazam AROMATERAPIJA

Anksioznost i aromaterapija U ČEMU GRIJEŠITE

Jeste li odabrali pravu dijetu SAVJETI DIJABETOLOGA

Trbušne masnoće VOLIM SVOJ POZIV: ANTE GRACIN

S pčelama komuniciram savršeno, zašto i kako, to ne znam objasniti

sadržaj 26 Tajne tijela

Čemu služi ženski orgazam 28 Test

Kojeg je spola vaš mozak? 30 Volim svoj poziv

Ante Gracin: Međusobnu komunikaciju među pčelama još nitko nije razjasnio... 33 Higijena

Vrijeme za kupanje 34 Savjeti za roditelje

Enureza nije bolest 38 Zaštita kože

4 Aktualno

Listopad, mjesec borbe protiv raka dojke 8 Tegobe i rješenja

Grlo, spriječite bolove i upalu 12 Dio smo prirode

Dendroterapija

zdrave vijesti IZDAVAČ: KiM Team j.d.o.o. Klanjčić 39, 10 000 Zagreb zdravevijesti@zdravevijesti.com DIREKTORICA: Kristina Vujičić Mihaljević kristina@zdravevijesti.com GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković mirna@zdravevijesti.com LEKTURA: Ksenija Ćosović MARKETING: marketing@zdravevijesti.com 091 615 4845 FOTOGRAFIJA: Shutterstock i arhiva KiM Team GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Kim Team studio TISAK: Radin print d.o.o.

14 Lijekovi nekad i danas

Biljni lijekovi koji su promijenili svijet 17 Najbolje od prirode

Znate li sve koristi propolisa? 18 Zanimljiva znanost

Raspoloženje i zdravlje, o čemu ovise? 20 Iz prakse aromaterapeuta

Anksioznost i aromaterapija 22 Kosti i zglobovi

Kozmetika u obrani od štetnih utjecaja 39 Ljepota za zdravlje

Njega osim ljepote održava i zdravlje 43 Namirnica mjeseca

Dunja, opora i mirisna 44 Namirnice

Alge za vitkost i dulju mladost 46 U čemu griješite

Jeste li odabrali pravu dijetu?

Artroza, sve što je korisno znati 24 Savjeti dijabetologa

Trbušne masnoće

I još… • 32 Djeca • 36 Ljepota • 40 Naše tijelo • 48 vitamini.hr • 50 Humor

Oglasi u ovom broju nalaze se na stranicama: 2, 7, 9, 10, 11, 13, 17, 21, 23, 25, 29, 35, 37, 41, 47, 51 i 52.

Zdrave vijesti u elektro obliku potražite ničkom na www.issuu.co m/zdrave_vije sti Zdrave vijesti

aktualno

Listopad mjesec borbe protiv raka dojke Podsjećanjem na važnost preventivnih pregleda i pružanja psihosocijalne podrške oboljelima Udruga SVE za NJU i ove godine nizom aktivnosti poručuje Zastani, Čini pravu stvar... Piše Ljiljana Vukota, mag. psih. Dopredsjednica Udruge „SVE za NJU“ Voditeljica centra za psihološku pomoć

rije više od godinu dana upoznala sam umjetnicu Andreju Hojnik Fišić. Iako me se na prvi pogled dojmila njena vedrina i osmijeh, nisam ni sanjala da će mi ta žena postati tako draga. Nakon kratkog vremena razotkrilo se njezino veliko srce u kome ima mjesta za sve ljude, a posebno mjesto rezervirano je za žene oboljele od raka. Andreja je, inspirirana svojim obiteljskim iskustvom i potaknuta radom SVE za NJU, osmislila umjetnički projekt u kojem progovara o ženskim grudima, bolesti, ozdravljenju, ženama koje nisu iskusile bolest, ali i o ženama koje su oboljele. Zajedno smo se obratile Galeriji Klovićevi dvori, a ravnatelj Antonio Picukarić pokazao je da prepoznaje društvenu angažiranost našeg projekta i tako smo sklopili partnerstvo.

Zdrave vijesti

Andreja je svoju instalaciju nazvala Zastani sa željom da žene zastanu na trenutak i razmisle brinu li se doista o sebi. Gradilo ju je oko 2500 košarica grudnjaka odabranih boja s određenom simbolikom. Njezin rad simbolizira život žene, borbu s bolešću, snagu ozdravljenja, ali i tužnu činjenicu da neke izgube bitku za život. Poruka ove grandiozne instalacije sačinjene od elemenata ženskih grudnjaka koja je prekrila cijeli jedan zid u dužini desetak metara jest – prevencija je važna, shvatite ozbiljno preventivne preglede dojki. Veličina instalacije simbolično upućuje na veličinu problema. Udruga SVE za NJU i Galerija Klovićevi dvori su uz podršku Grada Zagreba organizirali izložbu instalacije Zastani povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke. Na otvorenju 30. rujna u 19 sati okupilo se mnoštvo posjetitelja. Na ekranima u foajeu Galerije prikazivale su se fotograﬁje o nastanku projekta i ohrabrujuće preventivne poruke.

Prisutne je pozdravio ravnatelj Galerije Antonio Picukarić, a likovna kritičarka Sanda Stanaćev Bajzek govorila je o instalaciji kao umjetničkom djelu koje šalje snažnu poruku. Predsjednica Udruge dr. Almenka Balenović naglasila je da Zastani na poseban način podsjeća na važnost preventivnih pregleda i pružanje psihosocijalne podrške oboljelima. U povodu projekta Zastani ostvarena je suradnja s brendom Yamamay koji treću godinu zaredom svojom donacijom pruža podršku nastavku rada Centra za psihološku pomoć. Udruga svoje akcije u listopadu provodi upravo pod ovim nazivom i posvećuje ih najpotrebitijima – ženama s metastatskim rakom koje najviše trebaju ohrabrenje i podršku, i njihovim obiteljima. Poruka događanja je da ne smijemo dopustiti da se makar ijedna oboljela žena osjeća usamljenom. Posjetitelji su na posebnom platnu mogli ostaviti poruku ili potpis kao trag podrške, a svaka posjetiteljica dobila je na dar katalog Zastani i ružu. Svoju osviještenost i senzibilitet na poseban je način pokazala grupa Meritas. Anita i Meri su posjetiteljima darovale koncert u prekrasnom ambijentu atrija Galerije Klovićevih dvora, a poseban dodatak glazbenoj

pratnji bili su gudači. Sve skupa bila je to divna opuštajuća ženska priča. Projekt su pomogli realizirati tvrtka Yamamay, FDM tekstil, Pﬁzer, Rddigital i Dizajn Cafe.

Zagrepčani ZASTALI na Cvjetnom 15. listopada SVE za nju je naziv i ideju Zastani odabrala za ime pod kojim će raditi sve listopadske akcije. Pod tim je nazivom 15. listopada na zagrebačkom Cvjetnom trgu održana javnozdravstvena akcija te obilježen Mjesec borbe protiv raka dojke, koji su podržali mnogobrojni okupljeni građani i osobe iz javnog života. U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli gotovo 2700 žena, što upućuje na zabrinjavajuću činjenicu da će svakoj desetoj ženi u našoj zemlji tijekom života biti dijagnosticiran rak dojke. Mnoge među njima mlade su žene u reproduktivnoj dobi. Umre ih više od 1000. Nije li to dovoljan razlog za promicanje prevencije svih dvanaest mjeseci, kamoli jedan? U organizaciji udruge SVE za NJU, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uz podršku Grada Zagreba, s građanima su se u centru Zagreba družili sociolog i pisac Bruno Šimleša te pjevač grupe Vatra Ivan Dečak, dok su članice Udruge, uz podršku plesne skupine Atomic dance factory, slučajne prolaznike iznenadile izvedbom ﬂash-moba. Vrhunac cjelokupnog druženja bio je potez Brune

Petra Levak, Bruno Šimleša i Ivana Đurić Katanić

Šimleše koji je uz asistenciju Ivana Dečaka i Barbare Kolar obrijao glavu u znak podrške svim snažnim ženama koje se bore ili su dobile bitku protiv ove najučestalije vrste karcinoma u žena. Dečak je u znak podrške otplesao nekoliko taktova tanga s oboljelim ženama. – Ostavili su mi mogućnost da se ošišam na tri ili šest milimetara, ali to ne bi bilo to. Želimo ukazati na problem s kojim se u Hrvatskoj susreće velik broj žena i ako radimo nešto ovako, onda to mora biti kako spada. Zato smo išli do nule, u znak podrške svim neustrašivim ženama koje su iz ove bitke izašle kao pobjednice i kako bih pokazao da sam tu za njih. One

najbolje znaju kako je svaki dan nova borba i kako je potrebno iskoristiti sve što on pruža – naglasio je Šimleša te istaknuo kako se do kraja listopada na internetskoj stranici Čini pravu stvar za Udrugu prikupljaju donacije. Iako je stopa izlječenja iznimno visoka u slučajevima ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja te unatoč suvremenim metodama liječenja, u Hrvatskoj svake godine premine više od tisuću žena koje uđu u četvrti stadij bolesti. Udruga želi poseban naglasak staviti na žene s metastatskim karcinomom i potrebu osiguranja najbolje medicinske i psihološke skrbi posebno za njih i njihove obitelji. ➜

Plesna skupina SVE za NJU na snimanju videa Flash mob Pink dance EVERYTHING for HER

Almenka Balenović, Andreja Hojnik Fišić i Ljiljana Vukota

Zdrave vijesti

aktualno – Vrlo nam je važno da se žene s metastatskim karcinomom dojke ne zanemaruju jer je riječ o osobama koje su do jučer vodile produktivan život, sa svojim obiteljima i prijateljima. Njima treba omogućiti svaki oblik podrške, terapiju koja će što duže držati bolest pod kontrolom i omogućiti im primjerenu kvalitetu – istaknula je predsjednica udruge SVE za NJU Almenka Balenović, nadodavši kako je iznimno značajno da žene zauzmu proaktivan i odgovoran stav prema zdravlju i provode samopreglede i preventivne preglede budući da je u borbi protiv raka dojke, uz kvalitetne lijekove, najvažnije rano otkrivanje bolesti.

Otvaranje izložbe instalacije Zastani u Galeriji Klovićevi dvori

RECI RUKAMA Mi možemo. Ja mogu. Kako bi skrenula pažnju na važnost donošenja sveobuhvatnog plana koji bi kao rezultat imao bolju prevenciju, kvalitetnije liječenje i dugoročno smanjenje smrtnosti od raka, udruga SVE za NJU na subotnjem je događanju promovirala projekt pod sloganom „Mi možemo. Ja mogu.“, koji provodi u partnerstvu s Koalicijom udruga u zdravstvu, Hrvatskom poštom i CroMSIC-om. Riječ je Andrej Plenković, Almenka o globalnoj kampanji Balenović i Tomislav Madžar „Reci rukama“, čiji je cilj donošenje i implemenZagreb prof. Stjepko Pleština upozorava tacija Nacionalnog plana borbe protiv na to da je za smanjenje smrtnosti od raka raka i registra ishoda liječenja. Građani su potrebno pronaći dodatna sredstva kroz u velikom broju podržali ciljeve kampauštede i racionalizaciju te stvaranje onkonje slanjem e-razglednice s porukom Mi loške mreže ustanova. Ključnim smatra možemo na ruci. Kampanju su podržali deﬁniranje prava pacijenata jer pacijenti mandatar Andrej Plenković, izaslanik moraju znati što mogu i gdje realizirati i u Predsjednice RH dr. Tomislav Madžar, kojem roku. Kampanja će 18. listopada biti ministar zdravlja Dario Nakić, predsjedpredstavljena na KBC-u Zagreb. nik gradske skupštine Andrija Mikulić Hrvatski zavod za javno zdravstvo prote Ana Stavljenić Rukavina i Gzim movirao je Nacionalni program za rano Redžepi iz Grada Zagreba, Anka Mrak otkrivanje raka dojke, a Hrvatski zavod Taritaš, Sonja Konig, Jadranka Kosor, za zdravstveno osiguranje dopunsko brojne osobe iz javnog života, građani te osiguranje. Žene se pozivaju na odaziv na članice i korisnice Udruge. Podršku su dali besplatne mamografske preglede. Udruga dr. Ranko Stevanović i dr. Ivana Pavić je građane i oboljele žene knjigom „Rak Šimetin iz HZJZ-a, ravnatelj NZJZ Dr. dojke i suvremeni način rekonstrukcije“ Andrija Štampar dr. Zvonimir Šostar i podsjetila na mogućnosti rekonstrukcije suradnici te pomoćnik ravnatelja HZZO-a dojke odmah kod operacije, ali i kasnije Leo Šunjić sa suradnicima. kad se završi liječenje. Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a

Zdrave vijesti

Događanja na Cvjetnom unijela su živost u optimizam među posjetitelje, osobito žene koje imaju iskustvo raka dojke. Bilo je divno vidjeti kako su dirnute, ali ne tužne. Dizale su glavu gore i, iako sa suzom u oku, smiješile su se jer – one jesu pobjednice. Svaki dan. S kosom ili bez nje. S dojkom ili bez nje. ■ Cjelovite informacije o Udruzi SVE za NJU i centrima za psihološku pomoć mogu se naći na www.svezanju.hr Svi programi besplatni su za oboljele žene i članove njihovih obitelji. U Centru u Zagrebu osiguran je smještaj oboljelim ženama iz udaljenih mjesta Hrvatske za vrijeme višednevne dijagnostike ili terapije E-mail: info@svezanju.hr, Telefon: 01 6418 765 • Faks: 01 6418 760 Adresa u Zagrebu: Kneza Mislava 10 Adresa u Osijeku: Šetalište F. K. Šepera 8b

tegobe i rješenja

GRLO spriječite bolove i upalu Čak i najcrvenije i najbolnije grlo može se smiriti za svega nekoliko dana ako se posegne za pravim lijekom ol, osjećaj grebanja u grlu, suhoće u grlu i ždrijelu, promuklost. To su najčešći simptomi virusne ili bakterijske infekcije, ali i posljedice nadraženosti grla i ždrijela. Ovisno o uzroku, uz bol grla može se javiti i promuklost, povišena temperatura, oticanje limfnih čvorova na vratu, kašalj, svrbež očiju. Vrlo učestao, ali nikako bezopasan, uzrok tegoba i bolova u grlu jest upala krajnika bakterijskog ili virusnog porijekla.

će ublažiti bol i smanjiti nadraženost, ali i suzbiti razmnožavanje bakterija, odnosno suzbiti širenje upale. Uz bakterijsku upalu javlja se i crvenilo ždrijela i grla, krajnici su crveni i povećani, prekriveni bijelim mrljama. Ako se uz crvenilo i bol javi i promuklost, najčešće je riječ o upali ždrijela. No promuklost koja potraje dulje vrijeme, razlog je za posjet liječniku jer može biti simptom neke druge bolesti.

Je li doista upala

Što učiniti

Nadraženost i osjećaj suhoće grla čest su simptom prehlade i gripe. U pravilu, bol traje nekoliko dana i spontano prolazi. No ako je riječ o bakterijskoj upali grla, ždrijela i/ili krajnika, bol ne prolazi spontano, potrebno je posegnuti za sredstvima koja

Bol grla popraćen visokom temperaturom razlog je za odlazak liječniku jer može biti riječ o infekciji streptokokom, upali koja zahtijeva antibiotsku terapiju i koja, ako se ne izliječi, može izazvati ozbiljne komplikacije kao što su reumatske bolesti, bolesti bubrega i srca. No jave li se bol, nadraženost, crvenilo ždrijela i grla te promuklost bez povišene tjelesne temperature, nije potrebno tražiti pomoć liječnika, dovoljno je potražiti savjet ljekarnika koji će ovisno o opisanim simptomima preporučiti najbolje sredstvo.

Zdrave Z Zd dra ravvee vvijesti ijijes esti ti

DOBRO JE ZNATI Zašto je važno održati vlažnost sluznice dišnih puteva i usne šupljine? Što se događa kad promuknemo? ● Slina i suze sadrže enzim lisozim koji uništava većinu baterija i tako štiti oči, nosnu i usnu šupljinu, ždrijelo i grlo. No u trenutku kad popusti imunosni sustav ili dođe do suhoće sluznica, smanjuje se koncentracija tog enzima, što otvara put bakterijskim infekcijama. Održavanje vlažnosti zraka u prostorijama u kojoj boravimo sprječava pojavu suhoće sluznice, dakle pomaže njenoj obrambenoj funkciji. ● Glasnice su dva tanka, elastična mišića smještena u ždrijelu, što više zraka struji uz glasnice, one će više vibrirati i proizvodit će više zvuka. No glasnice zadebljaju uslijed upale, time se smanjuje i njihova elastičnost, odnosno sposobnost proizvodnje glasa. ● Za pravilan osjet okusa važno je pravilno djelovanje okusnih pupoljaka koji mogu funkcionirati samo ako imamo dovoljno sline koja djelomično rastvara hranu u usnoj šupljini. ● Svakog dana proizvodimo između litre i litre i pol sline, koja započinje proces probave u usnoj šupljini i otapa namirnice, koje tako „omekšane“ dospijevaju u želudac. Pomoći će: ➔ Ispiranje usne šupljine i ždrijela otopinom mlake vode i soli (jedna žličica soli u šalici vode), bez gutanja tekućine. ➔ Proizvodi protiv upale koji smiruju bolove i nadraženost jer omekšavaju sluznicu i oporavljaju njene funkcije. ➔ Konzumiranje tekuće i/ili kašaste hrane. ➔ Inhalacije vodene pare s esencijalnim uljima, kao i održavanje vlažnosti zraka u prostoriji (uz pomoć ovlaživača na pećnicama ili radijatorima), te održavanje temperature zraka na 20 °C, ne višoj. ➔ Suzdržavanje od konzumiranja alkohola, posebno likera, jer alkohol nadražuje sluznicu grla. ➔ Antibiotike uzimati samo uz preporuku ■ liječnika.

sezonske tegobe

Osnažite imunost Prehlada, kašalj, hunjavica? To su popratne pojave jeseni, promjene temperature i načina života, no nisu neizbježne, a ako se i jave, postoji rješenje, nadohvat je ruke, nudi nam ga priroda 10 Zdrave vijesti

Je li i kako je moguće ojačati obrambeni sustav? Stres, umor i kronične bolesti iscrpljuju organizam, smanjuju otpornost na viruse, bakterije i ostale štetne mikroorganizme. Takav učinak imaju i nečist zrak, pušenje, nedostatak spavanja, konzumiranje alkohola. Oslabljenom organizmu potrebno je pomoći da se suoči s mikroorganizmima i svim štetnim utjecajima, da se odupre njihovu štetnom djelovanju. Ako svakodnevnom prehranom naše tijelo ne dobiva sve potrebne nutrijente (vitamine, minerale i oligoelemente), dolazi do promjena, pored ostalog i u crijevnoj ﬂori, čime se povećava „ranjivost“ organizma i otvara put raznim štetnim djelovanjima. Naš obrambeni sustav je narušen i javljaju se tegobe.

Jesu li djelotvorni dodaci prehrani?

Pomoć iz prirode

Raznovrsna i uravnotežena prehrana najbolja je prevencija. No bilo zbog nedostatka vremena bilo zbog toga što nam zdrave namirnice nisu dostupne, posežemo za „brzim zalogajima“, za gotovom, industrijski pripremljenom hranom. Bilo bi poželjno uvijek kada je to moguće prednost dati svježim namirnicama i svježe pripremljenim jelima, u prvom redu svježem voću i povrću. No kad nismo u mogućnosti prehranom osigurati tijelu sve nutrijente, tada su dodaci prehrani itekako korisna pomoć. Korisni su i u slučaju nekih bolesti, oporavka nakon bolesti, i u svim stanjima oslabljene imunosti. No iako korisni, dodaci prehrani nisu trajno rješenje.

Pozitivno djelovanje bilja i prirodnih supstancija na imunost poznato je i koristi se stoljećima. No postoje biljni proizvodi kojih bez ustrajne suradnje pčela ne bi bilo. Osim meda, pčele nam marljivim i neprekidnim radom daju: Matičnu mliječ. To je hrana „kraljice pčela“. Bogata je vitaminima, aminokiselinama, mineralima i esencijalnim masnim kiselinama. Upravo zbog toga preporučuje se uzimati je zimi, kako u prevenciji, tako i za vrijeme oporavka od bolesti. Posebno se preporučuje osobama starije životne dobi koje se slabije hrane i manje jedu. Pelud. Odličan izvor beta-karotena, vitamina B, bjelančevina i minerala. Ovaj prirodni tonik poboljšava apetit. O Propolis. Ima antiseptičko djelovanje i odlična je pomoć P u ssprječavanju infekcija dišnih puteva.

Što odabrati

D Dodaci prehrani sadrže različite nutrijente u različitim oomjerima i svaki ima svoje odlike. Najbolje rezultate daju ako su odabrani u skladu s trenutačnim stanjem d oorganizma, s eventualnim tegobama, načinom života i nnavikama, životnom dobi, spolom. O odabiru dodatka prehrani najbolje je savjet potražiti ood ljekarnika ili liječnika i uvijek dati prednost prirodnim preparatima. p ■ Zdrave vijesti 11

dio smo prirode

Dendroterapija Prirodni lijek najbolji je lijek, ali i prevencija. Znamo il dovoljno o tome, je li točno sve ono što znamo

arodna medicina zasniva se isključivo na iskustvu. Stoga je pitanje vjerovati joj ili ne posve suvišno. Pravo je pitanje zapravo znamo li je i kako koristiti. I dendroterapija, liječenje uz pomoć drveća, samo je dio ljekovitog herbarija. Drveće krijepi, liječi, daje energiju, a svako drvo ima svoje posebno svojstvo: jabuka, šljiva, cedar, jablan, bagrem... Naravno, ima i onog koje oduzima energiju, no ono u prirodi ima svoju funkciju, dapače prijeko je potrebna. Prema nekim zapisima djevojke su, još i prije kršćanskog doba, u potrazi za pozitivnom energijom prilazile brezi, a trudnice sjedile pod lipom. No narodni su liječnici, osim sjedenja pod drvom, savjetovali i penjanje po drvu tvrdeći da se tako bolje razmjenjuje energija stabla i čovjeka. Zašto se dijete voli penjati po drveću? Vodi ga instinkt! Ipak, ne moramo biti ni djeca ni spretni i spremni za penjanje, dovoljno je stati licem prema drvetu na udaljenosti od ot-

12 Zdrave vijesti

prilike pola metra, opustiti se, sklopiti oči i... zamišljati kako energija drveta protječe tijelom, od stopala prema glavi. Tako opušteni, dobivenu energiju najbolje ćemo rasporediti cijelim tijelom uz pomoć disanja. A za sve to dovoljno je svega nekoliko minuta, najbolje pred večer, prije spavanja. Postoji, jasno, i druga strana. Dok neke vrste drveća daju, druge oduzimaju energiju. Donori su hrast, breza, cedar, klen i bor, dok su najveći oduzimatelji energije iva i topola.

Bukva jača otpornost na stres i poboljšava cirkulaciju. Hrast ima izvanredna svojstva, u prvom redu neutralizira stres, aktivira cirkulaciju i ubrzava ozdravljenje. Namještaj od hrasta ne cijeni se slučajno. Kesten ublažava reumatske tegobe, liječi nesanicu, smiruje strah i napetost. Nabrojeno, ali i drugo drveće jača organizam, pomaže protiv alergija

Svatko (ne)ima svoje drvo

Iako rijetko zalazite u šumu i nemate u blizini nikakvo drvo, svatko od nas zapravo Bor smiruje i odnosi psihičku napetost. ima svoje drvo. To ne mora biti stablo, već Boravak u borovoj šumi liječi kašalj, bronobičan komad drveta širok dvadesetak hitis i ostale dišne tegobe. centimetara i debljine desetak Nekad se pri Breza, brezovi pupoljci, sok i centimetara s otvorom u sredini list, iznimno su bogato bio- rođenju djeteta oko kojih je sedam kosih ureza. loški aktivnim materijama. Korisno bi bilo znati svoje sadilo drvo, Lišće breze sadrži eterična drvo, koje će nam pomoći da ulja, vitamine, rutin, karodječaku hrast, se izborimo s teškoćama, s ten, ﬂavonoide i dr. Mlado bolestima. A idealno bi bilo lišće sadrži i proteine, masti djevojčici jela ili u svojoj blizini zasaditi svoje ■ te vitamine. drvo. breza

Samo dio bogate liste

jeste li znali?

Čokolada bijela, crna, mliječna... u čemu je razlika U konačnici je proizvod kakaa i šećera, iako šećer ne prevladava, čokolada za kuhanje sadrži ga manje od jedan posto. No ako bi proizvod sadržavao samo kakao, ne bismo ga mogli nazivati čokoladom, već „ kakaom“. Bijela se proizvodi od kakaova maslaca koji mu daje karakterističnu bijelu boju, dok mliječna sadrži i smjesu kakaa. Čokolada za kuhanje, osim manje šećera, sadrži drugačiji postotak kakaa, koji prema propisima ne smije biti manji od 43 posto.

Suncokret prati sunce Ali... samo do određene dobi. Odatle i naziv ovom cvijetu koji se tijekom dana okreće za suncem. No latice suncokretova cvijeta nejednake su duljine i drugačijeg nagiba, stoga cvijet sunce prati samo dok ne „odraste“. Tajna je u genima povezanim sa starenjem, koji su u vrijeme odrastanja jednako aktivni u svim laticama. U toj dobi latice okrenute istoku prve se zagriju i prve privlače insekte.

Cuclanje palca je korisno Ono što se do sada smatralo ružnom navikom može, prema rezultatima istraživanja koje objavljuje časopis Pediatrics, pomoći protiv razvoja alergijskih reakcija. Istraživanje je provedeno na Otago University u Novom Zelandu, trajalo je deset godina, tijekom kojih je promatrano tisuću djece. Po završetku je opaženo da je samo trećina djece djece koja su cuclala palac ili grizla nokte razvila neku alergijsku reakciju, dok ju je imalo gotovo svako drugo dijete koje nije imalo tu naviku. Znanstveno objašnjenje glasi: imunosni odgovor i opasnost od alergija mogu se povezati s izloženošću organizma raznim mikroorganizmima. Zdrave vijesti 13

lijekovi nekad i danas

Biljni lijekovi koji su promijenili svijet Čovjek je vrlo rano prepoznao ljekovitu moć biljaka i na njihovoj primjeni temeljio tradicionalne načine liječenja. Suvremena farmakoterapija kakvu danas poznajemo započinje početkom 19. stoljeća zahvaljujući izolaciji prve ljekovite tvari upravo iz biljke... Tekst je sažetak predavanja održanog u okviru Ciklusa predavanja povodom 120. obljetnice Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autori: prof. dr. sc. Sanda VladimirKnežević, mag. pharm., i doc. dr. sc. Biljana Blažeković, mag. pharm.

ladi njemački ljekarnik Sertürner zasigurno nije mogao ni slutiti da će njegovo otkriće iz 1803. godine još stotinama godina kasnije biti spas za pacijente s jakim i nepodnošljivim bolovima. Izolirani prirodni spoj nazvao je morfin, po grčkom bogu snova Morfeju. Znanstvenicima toga doba trebalo je više od 120 godina da u potpunosti razjasne njegovu kompleksnu kemijsku strukturu. Morfin je izoliran iz opija, zgusnutog i osušenog mliječnog soka dobivenog iz nezrelih plodova vrtnog maka (Papaver somniferum). Analgetska svojstva opija ljudi su poznavali stoljećima, ali su uvidjeli da uzrokuje euforično raspoloženje i umiruje te ga zbog toga naveliko koristili kao sredstvo za uživanje. Morfin se i danas primjenjuje u liječenju i zlatni je standard s kojim se uspoređuju novi opioidni analgetici. Zbog niza neželjenih učinaka, moguće tolerancije na terapiju i razvoja ovisnosti s vremenom su po uzoru na morfin razvijeni novi polusintetski i sintetski lijekovi. Spominjući analgetike, nikako ne možemo zaobići acetilsalicilnu kiselinu, poznatiju pod prvim trgovačkim nazivom Aspirin®, koja se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. stoljeća. Iako ne

14 Zdrave vijesti

postoji u prirodi i dobiva se kemijskom sintezom, za njezin nastanak zaslužno je otkriće salicilata u vrbi (Salix sp.). Priča o acetilsalicilnoj kiselini počinje još puno godina prije naše ere kada je i prepoznata ljekovitost vrbe. Tako je Hipokrat (oko 400 g. pr. Kr.) ženama davao da žvaču koru vrbe ili piju njezin čaj kako bi im ublažio porođajne bolove. Zahvaljujući otkriću salicina, kao spoja odgovornog za analgetska svojstva vrbe, ubrzo je otkrivena i salicilna kiselina, koja se neko vrijeme koristila protiv bolova, vrućice i upale. Pokušavajući umanjiti neugodan okus i neželjena djelovanja salicilne kiseline, godine 1897. u Bayerovom laboratoriju njemački je kemičar Hoffman modiﬁcirao njenu strukturu i tako dobio acetilsalicilnu kiselinu. Pedeset godina nakon što je na tržište stavljena prva tableta, Aspirin® je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji lijek. Širom svijeta milijuni ljudi i danas koriste acetilsalicilnu kiselinu za simptomatsko liječenje različitih bolova, kod povišene tjelesne temperature te u prevenciji bolesti krvožilnog sustava, a znanstvenici i dalje istražuju nove mogućnosti njene primjene.

Nobelova nagrada za biljni lijek Priča o biljnim lijekovima bez kojih je danas nezamisliva terapija nekih bolesti vodi nas do malarije i najvažnijih lijekova za liječenje te teške, zarazne bolesti tropskih i suptropskih područja uzrokovane krvnim parazitima koje na čovjeka prenosi zaraženi komarac. O razmjerima te bolesti najbolje govore podaci Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj je

godine 2015. u svijetu oboljelo više od 200 milijuna ljudi od kojih je više od 400 tisuća umrlo. Posebice rastužuje činjenica da su najčešće žrtve djeca i da u Africi svakih 45 sekundi od malarije umre jedno dijete. Prvi, dugo godina jedini, a i danas često korišten lijek protiv malarije dobiven je iz biljke kininovca (Cinchona sp.) i nazvan je kinin. Ljekovitost kore kininovca prvi su spoznali južnoamerički Indijanci i svoje znanje prenijeli na Isusovce koji su je koristili za liječenje groznice i potom iz Južne Amerike u 17. stoljeću donijeli u Europu. Francuski znanstvenici Pelletier i Caventou su 1820. otkrili da je kinin glavna djelatna tvar kininovčeve kore i tako potaknuli razvoj ekstrakcijskih postupaka i osnivanje brojnih tvornica kinina u svijetu.

Problem u opskrbi biljnom sirovinom postajao je sve izraženiji tijekom svjetskih ratova, što je ubrzalo istraživanja sintetskog načina dobivanja lijeka. Osim kinina uspješno su sintetizirani i drugi strukturno slični lijekovi, poput klorokina koji je naveliko korišten sredinom prošlog stoljeća. Nepravilna i pretjerana primjena vrlo brzo je dovela do razvoja i širenja otpornosti na kininske derivate. Ozbiljnost nastalog problema prepoznata je u Kini, gdje je kasnih 1960-ih započeto sustavno istraživanja kineskih ljekovitih biljaka s ciljem pronalaska novog antimalarika u okviru tajnog vojnog projekta 523 koji je vodila znanstvenica Youyou Tu. Među nekoliko stotina ispitivanih biljnih ekstrakata, kineski pelin (Artemisia annua) pokazao

se vrlo djelotvornim kako na životinjama, tako i ljudima oboljelim od najtežih oblika malarije. Ubrzo je ustanovljeno da je za antimalarijsko djelovanje zaslužan artemizinin, novootkrivena molekula jedinstvene strukture. Unatoč značajnom znanstvenom napretku i opisanim postupcima kemijske i biotehnološke sinteze, biljni materijal je još uvijek glavni komercijalni izvor artemizinina iz kojeg se kemijskom modiﬁkacijom dobivaju danas korišteni lijekovi. Svjetska zdravstvena organizacija od 2001. preporučuje kombiniranu terapiju na bazi artemizinina kao prvu liniju liječenja teških oblika malarije, dok se kinin u kombinaciji s antibiotikom koristi u slučaju nedjelotvorne ili nedostupne osnovne terapije. Najsnažniju potvrdu globalnom

značaju otkrića artemizinina predstavlja prošlogodišnja Nobelova nagrada za medicinu koja je dodijeljena prof. Youyou Tu za „otkrića vezana uz novu terapiju malarije” te je ona tako postala prva osoba u svijetu s Nobelovom nagradom dobivenom za otkriće lijeka iz biljke.

(Bez)opasni slučajevi Iako su kroz povijest biljni lijekovi uglavnom otkrivani zahvaljujući spoznajama pučke medicine, ponekad su njihova otkrića bila sasvim slučajna. Tako je sintezu lidokaina, jednog od najčešće primjenjivanih lokanih anestetika, potaknulo istraživanje prirodnih spojeva iz raži i slučajno otkriće anestezirajućih svojstava sličnih spojeva dobivenih ➜ Zdrave vijesti 15

lijekovi nekad i danas sintezom. Način na koji su južnoamerički toj kori prisutna u tragovima (0,001 – zaslužni znanstvenici Monroe E. Wall i Indijanci lovili životinje usmjerio je 0,004 %). Zanimanje za tu molekulu Mansukh C. Wani. Oni su istovremeno znanstvenike prema otkriću tubokurarina, nazvanu paklitaksel poraslo je nakon istraživali još jedan potencijalni citostatik prvog mišićnog relaksansa u kirurgiji. razjašnjenja njezinog jedinstvenog, kamptotekin, alkaloid izoliran iz biljke Camptotheca acuminata koja se u Otrovne strelice za lov domoroci su do tada nepoznatog mehanizma tradicionalnoj kineskoj medicini koristi pripremali umakanjem u curare dobiven citotoksičnog djelovanja. Tako je oživjela ekstrakcijom biljaka iz rodova Strychnos i u liječenju kožnih bolesti i različitih vrsta dramatična priča o paklitakselu koji Chondrodendron. Istraživanje strukture i karcinoma. Proučavanje kamptotekina bi mogao spasiti živote onkoloških mehanizma djelovanja aktivne molekule kroz tri desetljeća dovelo je do razvoja bolesnika diljem svijeta kada bi prirodni tih ekstrakata dovelo je do razvoja novih dva polusintetska lijeka (topotekan i resursi bili dostatni. Procijenjeno je da miorelaksansa. irinotekan), čime su se prevladali njegovi bi za liječenje jednog bolesnika trebalo Već je polovicom 20. stoljeća postalo vrlo toksični učinci, a zadržala dobra oguliti koru sa šest stogodišnjih stabala jasno da će protutumorska karcinom biti jedan svojstva. od vodećih uzroka Istraživanja smrtnosti u svijetu. biljaka iz roda Podophyllum U nedostatku također su lijekova razvijene su potaknuta zemlje pokrenule tradicionalnom znanstvene primjenom u projekte s ciljem liječenju raka otkrivanja novih kože te uklanjanju prirodnih spojeva bradavica. Iz protutumorskog aktivnog spoja djelovanja. Veliki podoﬁlotoksina potencijal u danas se dobivaju liječenju karcinoma, lijekovi etopozid i posebice leukemije, tenipozid. Potrebno pokazao je ekstrakt je istaknuti da se endemične biljne ishodne supstancije vrste pronađene Hrvatska se može ponositi time što je 1896. na Zagrebačkom sveučilištu za proizvodnju na Madagaskaru. osnovan Farmakognostički institut, u to doba prvi samostalni institut takve svih navedenih Američki i kanadski vrste u svijetu, čiji je utemeljitelj farmaceut Julije Domac, ujedno i prvi znanstvenici Hrvat s doktoratom iz kemije, te svojevremeno rektor Sveučilišta u Zagrebu. protutumorskih lijekova još i danas izolirali su iz U spomen Juliju Domcu, kao utemeljitelju hrvatske sveučilišne dobivaju isključivo madagaskarskog farmakognozije i osnivaču sveučilišnog Farmakognostičkog instituta 1896. izolacijom iz zimzelena godine, po njemu je imenovana najviša godišnja nagrada Hrvatskog biljnog materijala (Catharanthus farmaceutskog društva, Medalja Julije Domac, koja se od 1955. godine roseus) dva zbog složenosti dodjeljuje za iznimne zasluge na području farmacije. alkaloida s vrlo i ekonomske izraženim protutumorskim svojstvima. te da bi za izolaciju jednog kilograma neprihvatljivosti postupaka njihove Otkriće vinblastina i vinkristina rezultiralo paklitaksela trebalo uništiti 2000-3000 potpune sinteze. je pojavom prvih protutumorskih biljnih tih spororastućih stabala. U potrazi za Pored svih opisanih najpoznatijih lijekova u SAD-u početkom 1960-ih njegovim prirodnim izvorima nastavljena lijekova bez kojih je nezamislivo liječenje godina, poznatih pod zaštićenim nazivima su intenzivna istraživanja srodnih pojedinih bolesti i na kojima možemo Velban® i Oncovin®. biljnih vrsta te je napokon pronađen napose zahvaliti biljkama, o značajnoj Istovremeno su započeta testiranja prihvatljiv način polusintetskog dobivanja ulozi prirodnih produkata u istraživanju i protutumorske aktivnosti velikog broja paklitaksela iz spoja koji se može u razvoju novih lijekova možda najzornije biljaka u okviru projekta američkog dovoljnim količinama izolirati iz igličastih svjedoči podatak da je polovica lijekova Nacionalnog instituta za rak. Među listova europske tise (Taxus baccata). odobrenih u posljednjih trideset godina tisućama ispitanih ekstrakata iznimno Mada je trebalo proći 30 godina od prvih prirodnog porijekla ili se sintetiziraju snažno djelovanje pokazao je ekstrakt istraživanja do stavljanja lijeka na tržište, po uzoru na prirodni spoj. Jednako kao kore paciﬁčke tise (Taxus brevifolia) Taxol® je danas jedan od najprodavanijih i tijekom povijesti, znanstvenici će i u koja raste u ograničenim područjima protutumorskih lijekova u svijetu. Za budućnosti zasigurno nastaviti tražiti na zapadnoj obali SAD-a. Gotovo deset otkriće paklitaksela s primjenom u nove lijekove u prirodi kao riznici mnogih godina trajalo je istraživanje kompleksne liječenju karcinoma jajnika, dojke i pluća još neotkrivenih molekula koje će i dalje strukture aktivne supstancije koja je u te Kaposijevog sarkoma najviše su mijenjati svijet. ■

16 Zdrave vijesti

najbolje od prirode

Znate li sve koristi propolisa? Često ga spominjemo, no znamo li uistinu sve o propolisu? Upotrebljavao ga je Hipokrat, Inke, Stradivari je njime premazivao violine

ropolisom pčele premazuju košnicu kako bi je zaštitile od hladnoće i vlage. Proizvode ga upravo za očuvanje zdravlja pčelinje košnice. Sadrži razne biljne smole koje pčele skupljaju na pupoljcima drveća, oplemenjuju ih izlučevinama svojih žlijezda te im dodaju vosak. Tom ljepljivom smjesom popravljaju oštećenja na sačama i premazuju unutarnje stijenke košnice, čime sprječavaju ulazak vlage i vjetra te štite košnicu od mikroorganizama. Od te njegove zaštitne funkcije potječe i naziv propolis – od grčke riječi pro, što znači prije ili ispred, te riječi polis, grad.

Što sadrži Sastav propolisa ovisi o vrstama bilja koje pčele skupljaju. Propolis se razlikuje po boji, mirisu i vjerojatno po ljekovitim svojstvima, ovisno o sastojcima i godišnjem dobu. Poznato je da sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, mineralne tvari i ﬂavonoide. Upravo su ﬂavonoidi glavne djelatne tvari propolisa. To su biljna bojila koja biljke štite od mikroorganizama, zato mnoga medicinska

izvješća o propolisu dokazuju njegovo bakteriostatičko, protumikrobno, protuvirusno i protuupalno djelovanje. Apiterapija, koja preporučuje primjenu pčelinjih proizvoda u preventivne i terapijske namjene, propolis primjenjuje kod respiratornih problema, za povećanje imunosti organizma i njegu usne šupljine, kod infekcija probavnog sustava, u dermatologiji te u kozmetici.

Za zaštitu zdravlja zimi Kod prehlade i gripe učinkovita je prirodna pomoć propolis na vodenoj osnovi, koji privlači svojim okusom i optimalnom učinkovitošću za zaštitu grla i usne sluznice, smirivanje upale desni i za ublažavanje tegoba s aftama i herpesom. Kako ne sadrži alkohol, primjeren je i za trudnice, dojilje i sve one koji izbjegavaju alkohol. Topla zima i vlažan zrak pružaju odlične uvjete za razmnožavanje i širenje najrazličitijih mikroorganizama. Zato je upravo u jesen i zimi korisno svoju kućnu ljekarnu opskrbiti propolisom i zaštititi dišne putove. ■

Propolis oral i Propolis oral junior na vodenoj osnovi prirodni su proizvodi iz Medexa, bez konzervansa, umjetnih aroma, bojila i sladila. Pohranjeni su u staklenoj ambalaži, jer ono čuva kvalitetu, vrijednost i učinkovitost prirodnih sastojakam, a dodatni aplikator omogućava jednostavno nanošenje na upaljeno mjesto. Zdrave vijesti 17

zanimljiva znanost

Raspoloženje i zdravlje o čemu ovise? Promjene raspoloženja, glad, tjeskoba... Potiču ih bakterije koje prirodno žive u našim crijevima Priredila Mirna Ljubković

vakodnevno smo u svakom trenutku okruženi bakterijama koje žive u našem tijelu, nevidljivim i nečujnim, ali vrlo aktivnim mikroorganizmima. Ovisno o vrsti i količini mogu biti prijatelji i/ili neprijatelji našeg zdravlja ali, prema znanstvenim ispitivanjima, i raspoloženja. U svakom slučaju, nije riječ o pasivnim i prolaznim podstanarima. Neke bakterije poboljšavaju raspoloženje, otpornost na neke bolesti, donose mir i osjećaj opuštenosti. Neke su pak uzrok dječjeg plača i povećane potrebe za jelom. Neki tvrde da o nekim bakterijama ovisi čak i naš odabir hrane. Nova znanstvena istraživanja pokazuju da taj mikrosvijet s kojim živimo ima utjecaj višestruko veći od onoga što možemo zamisliti. Već su ranija istraživanja pokazala velik utjecaj bakterija na rad crijeva, a neki znanstvenici posljednjih godina tvrde kako taj utjecaj dopire i do mozga. Među njima je i Emeran Mayer (Microbiome Center Los Angeles) koji utjecaj bakterija na raspoloženje objašnjava u knjizi „The mind-gut connection“ . – Milijunima godina postoji koevolucija (usporedna evolucija koju obilježava proces uzajamnog prilagođavanja dviju interaktivnih vrsti) različitih „gostiju“, od najjednostavnijih morskih organizama do današnjih vrsta i mikroorganizama koji u njima žive. Evolucija na koju utječe čak i razmjena gena između bakterija i domaćina, kao i njegovih navika prehrane – tvrdi Mayer. No bakterije naše tijelo ne koriste samo kao izvor hrane, one s nama i unutar nas tvore složen ekosustav koji sadrži tisuće vrsta s međusobnim utjecajima i djelovanjima. Od ranije je poznato da se svaka vrsta, nastojeći se održati i poboljšati,

18 Zdrave vijesti

prilagođava okolišu. Prema novijim saznanjima, bakterije nastoje naše tijelo učiniti ugodnijim staništem.

Nečujna razmjena Nova istraživanja otkrila su da poruke bakterija dopiru do mozga. Odnosno, potvrđeno je da između crijeva (našeg drugog mozga) i mozga (koji upravlja cijelim organizmom) postoji vrlo aktivna komunikacija. No iznenađenje jest otkriće da mozgu šalju poruke ne samo stanice probavnog sustava već i bakterije koje u Lactobacillus acidoplilus djecu njemu. štiti od prehlade, povišene – Više je načina temperature, kašlja, smanjuje komunikacije potrebu za antibioticima bakterija i mozga – tvrdi Mayer. Znanstvenici tvrde da se radi o stimuliranju najdužeg moždanog živca, nervus vagus, odraslih smanjila poznatog i kao reakcije na negativne „živac suosjećanja“, emocije i agresivne misli snop živaca koji proizlazi te ponašanja. Još uvijek nije iz vrha leđne moždine i aktivira dokazano da tvari koje proizvode različite organe (srce, pluća, jetru...), a bakterije djeluju izravno na mozak. Učinak prijenosnici poruka posebne su molekule. bi se, prema mišljenju nekih znanstvenika, Primjerice, jednu od najvažnijih tvari za mogao pripisati poboljšanim funkcijama prijenos poruka i promjene raspoloženja, crijeva. serotonin, proizvode ne samo crijeva već Neka prethodna istraživanja otkrila su i bakterije. Isto vrijedi za gaba molekulu da uzimanje bakterije Lactobacillus casei (gama-aminobutričnu kiselinu). pomaže protiv tjeskobe u osoba koje pate No brojni mehanizmi, utjecaji i pood kroničnog umora. Ta je bakterija neizosljedice u našem tijelu još nisu istraženi. stavni dio mikrobioma – sustava mikroProšlogodišnje istraživanje na nizozemorganizama koji žive u našem probavnom skom univerzitetu Leida pokazalo je da sustavu. je prehrana obogaćena bakterijama iz No istraživanja utjecaja bakterija na probiotskih napitaka poput Biﬁdobacteriraspoloženje tek su u povojima, većina je um, Lactobacillus i Lactococcus u zdravih provedena na miševima. Primjerice, lakto-

rija, a smanji količina Bacteroidetes, djeca zbog crijevnih grčeva češće i više plaču, zbog toga možda jedu više, što je dodatna (ili zadovoljavajuća ) količina za bakterije. Ispitivanja su pokazala da povećan unos Lactobacillusa reuteri, tzv. probiotika korisnog za zdravlje, smiruje plač i grčeve u djece.

Unutrašnja bioraznolikost

U našim crijevima postoji složen ekosustav s međusobnim djelovanjima, sukobima, promjenama... koji utječu na različite funkcije bacili ublažavaju tjeskobu i poboljšavaju sposobnost pamćenja miševa smještenih u labirint. Čak je opaženo da su miševi sa simptomima sličnim simptomima autizma u čovjeka poboljšali ponašanje nakon što su hranjeni posebnom bakterijom Bacteroides fragilis, čiji nedostatak je utvrđen u djece koja boluju od autizma. Prema mišljenju nekih znanstvenika, neke vrste bakterija utječu čak i na naš odabir hrane – jedemo ono što se njima sviđa. Poput tih bakterija, i bakterije Prevotella bolje se razvijaju u ugljikohidratima, dok biﬁdobakterije najviše vole

vlakna, a Bacteriodetes vole neke vrste masnoća. Joe Alcock s Univerziteta New Mexico tvrdi da dolazi i do evolucijskog sukoba između domaćina i bakterija. Dok prvi žele jesti zdravo i uravnoteženo, drugi odabiru namirnice posve druge vrste i odabiru nezdravu, brzu prehranu. No to, čini se, nije jedini sukob, do sukoba dolazi i među bakterijama koje žive u probavnom sustavu. Pretpostavka je da je upravo sukob među bakterijama u osnovi promjena naših raspoloženja. Kad se u crijevima male djece poveća količina proteobakte-

Još uvijek nisu razjašnjene metode i mehanizmi koje koriste bakterije kako bi nas navele na određena ponašanja i postupke, no poznato je da neke izlučuju toksine koji oštećuju crijevni epitel (površinski sloj unutrašnje stijenke crijeva koji je u izravnom dodiru s hranom). Neke mijenjaju i povećavaju poruke bola i gladi, druge utječu na receptore hrane (u miševa bez bakterija receptori za masnu hranu na jeziku brojniji su u usporedbi s „običnim“ miševima). Napadnut velikom količinom bakterija mozak reagira proizvodnjom određenih tvari koje dospijevaju u želudac i mijenjaju uvjete života bakterija. Sve te poruke, njihov međusobni utjecaj i razmjena mogu nam biti korisni. Ekosustav građen od različitih i brojnih vrsta može biti u gotovo savršenoj ravnoteži. No nedostaju li našim crijevima neke vrste bakterija, one koje prevladavaju stvaraju njima odgovarajuće uvjete. Nutricionisti za poboljšanje mikrobioma i održavanje njegove ravnoteže i zdravlja savjetuju raznovrsnost probiotika, i to uz pomoć laktobacila iz jogurta. Time se u našem probavnom sustavu stvara cjelovit i uravnotežen sustav te sprječava razmnožavanje i povećan utjecaj agresivnih organizama. Iako su istraživanja tek u začetku, čini se da raspoloženje ovisi i o sastavu mikrobioma. Osobe koje se hrane mješavinom Lactobacillusa helveticusa i drugih bakterija imaju stabilnije psihičko stanje. No Myaer napominje: – Za razliku od utjecaja utvrđenih u laboratoriju, one u ljudskom organizmu teže je razjasniti. Nažalost, za sada smo otkrili tek mali dio složene ekologije mikrobioma, bilo bi opasno mijenjati ga, posebno s modiﬁciranim organizmima. Sigurno je međutim da vrste koje žive u našem probavnom sustavu nisu pasivni i prolazni gosti, one utječu na procese našeg organizma i ponašanja. ■ Zdrave vijesti 19

iz prakse aromaterapeuta

Anksioznost i aromaterapija Esencijalna ulja sedirajućeg i balansirajućeg djelovanja ublažavaju tjelesne i psihičke simptome karakteristične za anksioznost damascena). Svakako treba u ovu skupinu uvrstiti ylang-ylang (Cananga odorata), kadulju (Salvia officinalis), litsea (Litsea cubeba), bergamot (Citrus bergamia), slatku naranču nksioznost je najčešći emocionalni (Citrus aurantium var sinensis), ružino drvo poremećaj, koji se javlja kod mlađih i (Aniba rosaeodora) i koriander (Coriandrum starijih osoba. Karakterizira ga osjećaj sativum). Lee i suradnici (2011.) su u svom unutarnje uznemirenosti, uplašenosti, straistraživanju koristili lavandu (Lavandula anguha da će se nešto loše dogoditi, a praćena stifolia), bergamot (Citrus bergamia) i rimsku je psihomotornom napetošću, unutrašnjim kamilicu (Chamaemelum nobile) za nesanicu, nemirom te pretjeranom zabrinutošću. anksioznost i stres kod starijih osoba. Zaključili Izvori tjeskobe mogu biti: unutarnji nesvjesni su da je eksperimentalna grupa imala niži konﬂikti, traumatsko iskustvo, stres ili gubistupanj stresa i anksioznosti te da je tak. Simptomi su brojni, od psihičbolje spavala nego li pacijenti u kih, psihosomatskih, tjelesnih i kontrolnoj skupini. Mišljenje mentalnih, često udruženi s Tehnike aromaterapije aromaterapeuta psihijatrijskim dijagnozakoje su vrlo učinkovite kod Osoba je dobro reagirala na ma. Liječi se anksioliticitretiranja anksioznosti su aromaterapiju umanjivši si ma, antidepresivima te masaža i inhalacije. Arosimptome anksioznosti. posebno ponekad antipsihoticima. materapeutska masaža psihosomatsku bol. Teško prihvaća opušta mišiće, potiče Zatim individualnom, promjene i mijenja svoje navike. grupnom psihoterapijom i cirkulaciju i parasimpaZatvorena je, ali ima tendenciju aromaterapijom. tički živčani sustav (koji prema emocionalnom Aromaterapija konpomaže u otklanjanju streotvaranju. trolirano koristi esencijalna sa iz organizma). Inhalacijom ulja kako bi unaprijedila i očuvala kemijski sastojci esencijalnih ulja zdravlje tijela, uma i duha. Kod ovog ulaze u cirkulatorni sustav kroz pluća problema se koriste esencijalna ulja sedirai neurokemijskim putovima do limbičkog sujućeg i balansirajućeg djelovanja kako bi se stava. Tehnike aromaterapije služe za prijenos ublažili simptomi. Na tjelesnoj/biokemijskoj molekula esencijalnog ulja od samog ulja/ razini želi se djelovati na rad limbičkog te preparata do stanica u organizmu. simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Žele se balansirali tjelesni i (bol u prsi- Iz prakse ma, lupanje srca, znojenje, bljedoća) i psihički L. N., muškarac, 40 godina, oženjen, otac simptomi (strahovi, promjene raspoloženja, dvoje djece, živi u manjoj sredini, ima svoju poteškoće u pamćenju i koncentraciji). malu privatnu tvrtku. Tjeskoba ga muči Esencijalna ulja koja su bogata esterima, zadnjih pet godina, a očituje se napadima aldehidima i monoterpenskim alkoholima panike (bez predosjećaja), stezanjem u prsiimaju navedena svojstva. Karadag i suradnici ma i želucu, preznojavanjem, glavoboljama (2012.) smatraju da linalil acetat (ester) ima i zabrinutošću. Liječnik mu je ordinirao Noruspavljujuće djelovanje, a linalool (alkohol) mabel i povremeno Sanval. Anksioznost mu ima sedativno djelovanje. Najbolje omjere utječe na radnu sposobnost, međuljudske i estera i alkohola imaju esencijalna ulja obiteljske odnose koje karakterizira kao „tešlavande (Lavandula angustifolia) i ruže (Rosa ke“. Intimni odnosi su također poremećeni Piše Zrinka Jezdić, dipl. med. tech. clin. aromath., osnivačica i voditeljica AromaVita instituta za aromaterapiju

20 Zdrave vijesti

jer mu je seksualna želja bitno umanjena. Aromaterapeutska procjena: Glavni aromaterapeutski problem za tretiranje je osjećaj straha, prvi sporedni problem je psihosomatska bol, a drugi sporedni problem je zabrinutost. Odabrana esencijalna ulja koja pokrivaju sve simptome su: Lavanda (Lavandula angustifolia), kadulja (Salvia officinalis) i bergamot (Citrus bergamia). Biljno ulje: Bademovo ulje (Prunus amygdalis var. dulcis). Tehnike aromaterapije: Masaža jednom tjedno, suha inhalacija pomoću džepnog nosnog inhalatora tri-četiri puta dnevno i mirisna lampica svakodnevno prije spavanja. Terapeutski razgovor. Holistički savjeti: Vježbe disanja, mišićne relaksacije i kreativne vizualizacije, rekreativne aktivnosti (šetnje, planinarenje, plivanje), socijalizacija, kreativne aktivnosti (crtanje, pjevanje, pisanje, plesanje). Nakon prvog mjeseca smanjeno je preznojavanje te osjećaj pritiska i stezanja u prsima. Ostali simptomi i dalje su prisutni. Odbija se angažirati oko svojih aktivnosti i socijalizacije. U terapeutskom razgovoru je zatvoren, ali pristaje i dalje dolaziti na tretmane i koristiti esencijalna ulja. Nakon dva mjeseca psihosomatska bol je nestala, ne preznojava se, glavobolja je rijetka. Napad panike je i dalje prisutan bez predosjećaja. Ne želi se angažirati oko svojih aktivnosti i socijalizacije jer mu trenutno stanje odgovara. Redovito provodi vježbe disanja i mišićne relaksacije. Nakon četiri mjeseca osjeća se bolje, napadi panike su se prorijedili. Sam je predložio da na sljedeće tretmane/razgovore dođe zajedno sa suprugom i da su spremni raditi ■ na svom odnosu. Više informacija potražite na: www.aromavita-institut.com; Tel: 01 5804 8 11 ili 099 1948129; Aroma Vita Institut za aromaterapiju, Krapinska 27, Zagreb

kosti i zglobovi

Artroza sve što je korisno znati S prvim danima jeseni javljaju se tegobe, gotovo svi oboljeli od artroze tuže se na pojačane bolove. Nekad su smetnje prolazne, no bolovi mogu postati kronični, a ponekad je potreban i kirurški zahvat Što su reumatske bolesti? Reumatske bolesti dijele se u četiri velike skupine: upalne reumatske bolesti kod kojih je upala glavni simptom, degenerativne reumatske bolesti koje nastaju zbog propadanja hrskavice i drugih dijelova sustava za kretanje (u ovu skupinu ubraja se i artroza), izvanzglobne reumatske bolesti koje zahvaćaju strukture u okolici zgloba te metaboličke reumatske bolesti koje nastaju zbog promjena u metabolizmu. Što je artroza? To je proces koji se najčešće javlja kao posljedica istrošenosti hrskavice u zglobu, zbog čega dolazi do bolova i smanjene gibljivosti zgloba. Može se javiti u različitim godinama života. Koliko je artroza učestala? Najučestaliji oblici reumatskih bolesti upravo su degenerativne bolesti, odnosno artroze. Zahvaćaju različite zglobove ili dijelove kralježnice, češće se javljaju kod starijih osoba, ali nisu rijetke ni u mlađih osoba. Koje dijelove zgloba artroza najprije zahvaća? Najprije zahvaća hrskavicu između zglobnih 22 Zdrave vijesti

površina, hrskavica postupno popušta i troši se sve dok se, u najtežim slučajevima, potpuno ne istroši i kost ostaje nezaštićena. Kako se hrskavica stanuje, zglobni prostor se sužava, zglob postaje nesiguran. Bolest potom zahvaća kost. Na mjestu većeg pritiska kost postaje gušća, na mjestu manjeg pritiska postaje rjeđa. Dolazi do deformacije kosti i zgloba, a tada govorimo o degenerativnoj artrozi. Što je uzrok? Najčešći uzrok jest prekomjerno naprezanje i izlaganje zglobova naporima, a ponekad je uzrok preopterećenja zglobova prekomjerna tjelesna težina. Zglobovi mogu imati i prirodno slabiju strukturu, zbog čega je njihova otpornost smanjena. Može li uzrok biti ozljeda? Da, to može biti udarac ili ozljeda, a tada govorimo o sekundarnoj artrozi. Primjerice, poslije prijeloma može doći do promjena na zglobnim površinama, što uzrokuje prijevremenu deformaciju zgloba i artrozu. No i sve bolesti štetne za zglobove te bolesti koje utječu na strukturu zgloba mogu potaknuti pojavu artroze – deformacije zgloba.

U čemu se razlikuje artroza od artritisa? Artroza je proces starenja dijelova zgloba u kojem postupno dolazi do propadanje hrskavice, potom do propadanja kosti i deformacije zgloba. Artritis je kronična, progresivna upala zglobova nepoznata uzroka. Glavna patološka anatomska promjena jest upala, prvo ovojnice zgloba, a potom ostalih struktura zgloba, što za posljedicu ima deformaciju. Koje zglobove artroza najčešće zahvaća? Degenerativne promjene najčešće nastaju na kukovima, na koljenu, na vratnom, torakalnom i lumbalnom dijelu kralježnice. Koji je glavni simptom artroze kuka? Glavni simptom jest bol. Može biti jak i širiti se od prepone prednjom stranom bedra do koljena. Drugi simptom jest ograničena pokretljivost kuka. Kako se liječi artroza kuka? Provodi se ﬁzikalna terapija koju propisuje liječnik, a sastoji se od elektroterapije, hidroterapije i medicinske gimnastike koja se provodi u mirnom stadiju bolesti. U akutnom, bolnijem stadiju najčešće se propisuju nesteroidni protuupalni lijekovi, analgetici ili u najtežim slučajevima blokade kortiokosteroidima. Što je lumbosakralni sindrom? To je oblik degenerativnih promjena donjeg dijela kralježnice. Riječ je o promjenama na kralješcima i međukralješničnim pločicama (diskusima). Karakteriziraju ga bolovi, zakočenost slabinske kralježnice, nemogućnost pokretanja. Nekad je uzrok smetnjama i uklještenje živca, pa govorimo o lumboishialgiji. Specijalističkim pregledom dijagnosticira se bolest te locira zahvaćeni dio. Može li bolest zahvatiti šake? Da, artroza vrlo često zahvaća zglobove šaka. Pokreti prstima postaju otežani i bolni, a zglobovi postaju deformirani, „kvrgavi“. Artroza šake genetskog je porijekla, dakle uzroci su prisutni od rođenja, a simptomi bolesti prenose se i uočavaju u više članova obitelji. Je li artroza nasljedna? Nije nasljedna bolest, ali je nasljedna sklonost obolijevanju – predispozicija. Obolijevaju li žene češće? Ne. Artroza u jednakoj mjeri pogađa žene i muškarce, što nije slučaj s ostalim reumatskim bolestima. No u žena artroza

češće zahvaća koljena i šake u usporedbi s muškarcima. Postoje li rizični poslovi? Da, to su svi poslovi koji prekomjerno opterećuju zglobove (kuka, koljena, šake, kralježnicu) jer prekomjerno opterećenje ubrzano troši zglobove. Najbolji primjer je artroza lakta i ramena u radnika koji rade s pneumatskim čekićem. Može li debljina potaknuti pojavu artroze? Da, prekomjerna tjelesna težina može potaknuti pojavu artroze koljena. Ne može se reći da je prekomjerna tjelesna težina uzrok artroze, ali može ubrzati njen nastanak. Stoga je održavanje preporučene tjelesne težine jedna od mjera prevencije i kad je riječ o artrozi. Pogađa li artroza djecu? U pravilu ne, jer u djece zglobna hrskavica nije istrošena. Postoje ipak nasljedni oblici artroze koji se očituju već u djetinjstvu, no to su vrlo rijetki slučajevi. Kada se javlja bol? Pri opterećenju ili pokretima nekih zglobova. Ovisno o kojem se zglobu ili dijelu kralježnice radi, bolovi mogu biti akutni ili

kronični, različite jakosti. Pomaže li odmor? U pravilu, bolovi izazvani artrozom nestaju pri odmaranju. Ako je uzrok opterećenje nekog dijela tijela, bol će nestati kad se taj dio tijela rastereti. U tome se bolovi artroze razlikuje od bolova artritisa koji su uvijek prisutni. Što se preporučuje bolesnicima? Prekomjerno opterećenje i prekomjerno sjedenje mogu biti jednako štetni. Valja izbjegavati prekomjerno opterećivanje zglobova. Preporučuje se pravilno i umjereno kretanje, što je jedini način da se održi pravilna funkcija zglobova. Je li mirovanje štetno? Da. Nedostatak kretanja tijekom duljeg razdoblja može biti izravni uzrok nastanku artroze. Sjediti sate i sate pred kompjutorom uvijek u istom položaju ima jednako ozbiljne posljedice kao i prekomjerno opterećivanje zglobova. Je li stres povezan s artrozom? Stres ne uzrokuje artrozu, ali može uzrokovati neke druge reumatske bolesti, primjerice artritis ili ﬁbromialgiju, bolest izvanzglobnog reumatizma.

PODSJETITE SE Artritis = upala mekanih dijelova zgloba. Simptomi su bol, crvenilo, otok. Diskopatija = pomaknutost ili izmještanje međuzglobne pločice, tj. diska. Hrskavica = bijelo tkivo, čvrsto, ali gipko i savitljivo, ima ulogu zaštite završetka kosti koje čine zglob, odvaja ih i podupire. Infiltracija = injekcija u unutrašnjost oboljelog zgloba, ublažava upalu i poboljšava otpornost hrskavice. Rehabilitacija = tehnike i postupci ﬁzikalne terapije kojima je cilj mišićima, zglobovima i cijelom tijelu vratiti kondiciju nakon bolesti ili operativnog zahvata.

Kako na artrozu djeluje promjena temperature? Temperatura zraka utječe na različite oblike reumatizama, pa i na artrozu. Promjena temperature, tlaka i vlažnosti zraka ne može biti uzrok bolesti, ali može potaknuti bol i pogoršati stanje ako je artroza već ■ prisutna.

Zdrave vijesti 23

naše tijelo

TRBUŠNE MASNOĆE

savjet dijabetologa

Nakupine trbušne masnoće treba shvatiti ozbiljno. Jedan su od pokazatelja metaboličkog sindroma koji s vremenom može potaknuti pojavu dijabetesa tipa 2, bolesti od koje danas u svijetu boluje 422 milijuna ljudi 1. Preispitajte navike za žene 80 cm. Zapamtite da prevelik računalom. Na radnom mjestu ustanite Često o opsegu struka razmišljamo samo kao o estetskom problemu ne razmišljajući pritom o vlastitim životnim navikama. Malim promjenama uobičajenog načina života, u prvom redu uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti i zdravog načina prehrane, mijenja se metabolizam i način taloženja masti. Dobro bi bilo postaviti si dugoročne ciljeve.

i prošećite svakih 30 minuta. Tijekom jednog dana ne biste smjeli sjediti više od pet sati.

3. Povećajte tjelesnu aktivnost Ne morate trčati ili se baviti vrtlarenjem, dovoljno je dnevno prošetati pola sata. Pronađite tjelesnu aktivnost koja vam

opseg struka nije bolest, ali se povezuje s viškom masnoća, povišenom razinom kolesterola, povišenim krvnim tlakom. Jedan je od znakova metaboličkog sindroma, odnosno čimbenika rizika za razvoj dijabetesa tipa 2.

5. Vodite računa o prehrani Postupno prijeđite na uravnoteženu, mediteransku prehranu. Jedite što manje prerađene hrane. To znači više mahunarki, badema, maslinova ulja, ribe, nemasnog mesa i jaja, umjereno konzumirajte mliječne prerađevine, cjelovite žitarice i voće.

6. Spavajte dovoljno

2. Svaku priliku iskoristite da ustanete Krećite se u svakoj prilici. No predugo sjedenje postalo je uobičajeno, a time je povećan i broj osoba s prekomjernom i opasnom trbušnom masnoćom. Kod kuće i na radnom mjestu ograničite sate sjedenja pred televizijskim ekranom ili

24 Zdrave vijesti

pričinja zadovoljstvo, provodite je najmanje deset minuta dnevno pazeći pritom na disanje. Preporučuje se najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno, iako bi idealno bilo 300 minuta, tj. pet sati.

4. Provjeravajte opseg struka Najveći dopušten za muškarce je 94 cm,

Idealno bi bilo između šest i osam sati. Više je istraživanja potvrdilo da spavanje kraće od pet sati može potaknuti povećano stvaranje trbušne masnoće. Moguća posljedica toga jest i poremećena proizvodnja kolesterola, koji pak postupno remeti metabolizam.

7. Odbacite pušenje Dokazano je da pušenje potiče povećanje trbušne masnoće. Iako su pušači u prosjeku mršaviji za tri kilograma u usporedbi s nepušačima, masnoće pušača talože se najviše u trbuhu. ■

jeste li znali?

Dobra priča o kavi Povodom Međunarodnog dana kave u bio&bio cafeu predstavljena je organska fair trade kava u kojoj se uživa svim čulima, ali koja nosi i posebne značajke kvalitete, pripreme i etičnosti. Organska kava iz Hondurasa koja se služi u bio&bio cafeu ima speciﬁčan proﬁl okusa: puna, čokoladna, suptilne note voća, bez gorčine. Dobra priča o kavi je još bolja jer je jedan od kriterija odabira fair trade načelo, što znači da su svi ljudi u lancu proizvodnje ove kave pravedno tretirani i plaćeni. Ova kava je bez gorčine – u svakom smislu. Oni koji žele uživati u njezinu okusu kod kuće radovat će vijest da će od listopada u ponudi bio&bio trgovina biti dostupna pakiranja mljevene Cogito Honduras kave. Cogito Honduras kavu pripremljenu prema načelima dobre priče o kavi potražite u bio&bio trgovinama. www.biobio.hr, 0800 246 246

Šesto čulo postoji Ali nije riječ o paranormalnoj pojavi. Riječ je, naime, o sposobnosti primanja magnetskih valova koju posjeduju neke životinjske vrste, posebno ptice, a koriste se tom sposobnošću u vrijeme selidbe. U ljudi je ta sposobnost razvijena, ali ne u svih jednako.

Oči govore samo istinu Po tko zna put to čujemo: želite li otkriti govori li vam netko istinu, ne uzdajte se u riječi, gledajte njegove oči. Potvrdili su to nedavno i znanstvenici jednog nizozemskog sveučilišta. Skupina znanstvenika iz Velike Britanije, Kanade i SAD-a provela je istraživanje i potvrdila: osoba koja govori istinu gleda vas ravno u oči i ne skreće pogled u stranu. Međutim, istraživanje je provedeno samo na ženama!? Zdrave vijesti 25

tajne tijela

Čemu služi ženski orgazam Činjenica da žene mogu zatrudnjeti i bez orgazma intrigantan je poticaj brojnim znanstvenicima koji pokušavaju odgonetnuti njegovu svrhu Piše Vibor Lisjak

dgovor na pitanje čemu služi ženski orgazam na prvi je pogled vrlo jednostavan: orgazam se razvio tijekom evolucije kao poticaj za širenje naše vrste. To vrijedi za muškarce, ali ne i za žene, koje mogu zatrudnjeti bez orgazma i tako ispuniti cilj – širenje vrste. Mnogi evolucijski biolozi smatraju da je ženski orgazam nusprodukt muškog, fenomen bez biološke funkcije. Drugim riječima, ženski orgazam je zapravo sretni evolucijski akcident. Znanstvenici Brendan Zietsch i Pekka Santtilaa sa Sveučilišta Queensland u Australiji pokušali sz dokazati tu raširenu tezu, no to im nije pošlo za rukom.

26 Zdrave vijesti

– Evolucijska svrha ženskog orgazma i orgazam samo nusprodukt muškog. Stoga dalje ostaje predmet najžešćih znanstvenih su potrebna nova istraživanja – zaključili rasprava današnjice – rekao je Zietsch. On i su Zietsch i Santillaa. Santtilaa anketirali su 1803 para blizanaca Tezu po kojoj ženski orgazam nema različitog spola i 2287 blizanaca istog spola nikakvu biološku funkciju lansirala je prof. kojima su postavili pitanje kako često i kako Elizabeth Lloyd, ﬁlozofkinja znanosti i lako postižu orgazam. Ako je ženski orgabiologinja sa Sveučilišta Indiana. – Žene mogu zatrudnjeti sasvim lako zam evolucijski povezan s muškim, onda i bez doživljavanja orgazma prilikom bi blizanci suprotnog spola trebali imati snošaja. Nema nikakva sličan orgazmički obrazac. 17 posto žena dokaza za to da orgazam Pokazalo se da blizanci istog spola dijele slična može doživjeti na bilo koji način utječe na plodnost, broj rođene orgazmička iskustva, ali ta višestruki djece ili općenito na povezanost nije uočena u onih suprotnog spola iako orgazam u trajanju uspjeh u razmnožavanju – zapisala je Lloyd u dijele isti genetski materijal. od 20 do 30 svojoj knjizi „Slučaj žen– Naši rezultati ne poduskog orgazma“. Nasuprot piru hipotezu da je ženski sekundi

ženskom orgazmu, Elizabeth Lloyd navodi muški koji je „nužan za muškarčev uspjeh u razmnožavanju“.

upala mokraćnog kanala i mokraće. Ona znanstvenik Tim Spector proveo je prije je zajedno s kolegama analizirala sastav nekoliko godina veliko istraživanje koje je obuhvatilo 714 parova jednojajčanih (imaju ženskog ejakulata i otkrila da sadrži neke antimikrobne kemikalije prisutne u spermi. iste gene) i 683 para dvojajčanih blizanki. Genetički fitness ili Znanstvenici smatraju da približno deset Analiza dobivenih podataka pokazala je nešto drugo da se 45-postotna razlika među ženama u posto žena ejakulira. Ipak, mnogi se znanstvenici ne slažu s postizanju orgazma može pripisati genima. Što se događa u mozgu teorijom Elizabeth Lloyd. Tako slavni briMeđutim, koji su geni za to odgovorni još Prof. Gert Holstege sa Sveučilišta Grotanski zoolog i antropolog uvijek je velika zagonetka. ningen u Nizozemskoj tvrdi da u trenutku Desmond Morris, autor Neki smatraju da je za 14. dan kultne knjige „Goli majženski orgazam odgovorno orgazma žene nemaju nikakve emocije. Da menstruacijskog nekoliko desetaka gena, bi razotkrili koji su dijelovi mozga aktivni mun“, smatra da je svrha ciklusa šansa za a drugi drže da je riječ o ženskog orgazma jednim tijekom ženina orgazma, Holstege i njegovi dijelom u ohrabrivanju suradnici angažirali su 13 heteroseksualnih stotinama njih. orgazam je najveća Jedan od najvećih za daljnju reprodukciju, a parova u dobi od 19 do 49 godina. jer je tada spolna mitova vezanih uz ženski drugim dijelom u izazivaŽena bi legla, a njezinu glavu znanstvenju umora kod ženke, pri nici bi položili u PET (pozitronska tomoorgazam jest ejakulacija. želja na vrhuncu čemu ona mora ostati u grafija) uređaj kako bi se pratila moždana U mnogim povijesnim vodoravnom položaju i tako spriječiti izlije- spisima, uključujući popularnu Kamasutru aktivnost tijekom četiri stanja: odmaranja, vanje sperme. Istražujući primate, Morris je i zapise starogrčkog liječnika Hipokrata, glumljenja orgazma, stimulacije klitorisa zaključio da ženke nekih od njih doživljava- spominje se žensko „sjeme“. partnerovim prstima te stimulacije klitorisa ju orgazam, ali se on svojim intenzitetom koja rezultira orgazmom. Rezultati studije Ginekolog Ernst Grafenberg 1950. ne može uspoređivati s vrhuncem seksual- godine objavio je rad u kome je ustvrdio da vrlo su zanimljivi. nog doživljaja u žena. Tijekom stimulacije klitorisa aktivnost neke žene pri snažnom orgazmu luče velike John Alcock, profesor biologije s Arizokoličine tekućine. No njegov rad nije naišao je rasla u dijelu mozga poznatom pod na State Univeristy, smatra da žene koriste na odobravanje jer su nazivom somatosenzorski orgazam kao svojevrsni oblik genetičkog Grafenbergovi kritičari Ženski orgazam korteks, ali je pala u amigdafitnessa. li i hipokampusu, dijelovima tvrdili da je tajanstvetraje malo dulje od povezanim s emocijama i – To je nesvjestan način evaluacije kvana tekućina zapravo litete mužjaka, ali i budućeg oca potommokraća. minute. Prosječna anksioznošću. stva – ustvrdio je Alcock. Britanski biolozi Tijekom orgazma Do preokreta je došlo žena tijekom života aktivnost se smanjila u Mark Bellis i Robin Baker sa Sveučilišta 1981. godine, kada su Manchester tvorci su tzv. upsuck teorije seksolozi Beverly u stanju orgazma većini dijelova ženina mozga. te tvrde kako će se žene najvjerojatnije nizozemskih Whipple i John Perry provede jedan sat i Istraživanje upuštati u seksualne odnose s različitim znanstvenika tako je samo objavili studiju o ženi partnerima kad je vjerojatnost začeća potvrdilo ono što je opće koja je pred znanstve24 minuta najveća. Oni nadalje smatraju kako je svrha nicima u laboratoriju poznata činjenica: žene ne klitoralnog orgazma selektivno zadržavamogu uživati u seksu sve dok nisu opuštene. imala seksualni odnos sa suprugom te nje sperme. Hollstegeovo istraživanje pokazalo je doživjela vaginalni orgazam. Analiza Unatoč uvriježenu mišljenju da se orgai to da žene vrlo vješto mogu odglumiti tekućine koju je izlučila pokazala je da nije zam javlja fizičkom stimulacijom, dokumen- riječ o mokraći. orgazam, ali se ta „prijevara“ vidi na razini tirani su i slučajevi žena koje orgazam mogu mozga. Naime, kada glumi orgazam, ženin Evolucijska biologinja Sharon Moadoživjeti samo razmišljanjem. Xaviere mozak je aktivan, a ne „isključen“ kao u lem, autorica knjige „How Sex Works“ , Hollander, poznata nizozemska prostitutslučaju kada uistinu doživi vrhunac seksusmatra da je ženska ejakulacija nastala ka i madam, u svojoj autobiografiji „Happy ■ tijekom evolucije kao sredstvo borbe protiv alnog zadovoljstva. Hooker“ opisala je kako je doživjela orgazam kad joj je policajac stavio ruku na rame. G-točka uistinu postoji, ali nemaju je sve žene

Koja je i kolika uloga gena S druge strane, neke žene rijetko ili nikad ne dožive orgazam. Tako je glasoviti Izvještaj Hite iz 1976. godine američke seksologinje Shere Hite pokazao da čak 70 posto anketiranih žena tijekom seksualnog odnosa nije doživjelo orgazam. Kako bi odvojio kulturološke od bioloških čimbenika u postizanju orgazma, britanski

O mitskoj G-točki u vagini, čija stimulacija dovodi do snažnog orgazma, spekulira se još od vremena Aristotela. Talijanski su znanstvenici pod vodstvom Emmanuelea Janninija pomoću ultrazvuka pokazali da G-točka uistinu postoji. Riječ je o malom, ali osjetljivom području između vagine i mokraćne cijevi koje neke žene imaju, a neke ne. Talijanski su znanstvenici pokazali da žene koje imaju malo zadebljanje između vagine i mokraćne cijevi doživljavaju vaginalni orgazam. Žene koje nemaju to zadebljanje mogu doživjeti orgazam stimulacijom klitorisa. Ime G-točka, što je skraćenica od Grafenbergova točka, 1981. godine skovala je američka seksologinja dr. Beverly Whiple u počast njemačkom ginekologu Ernstu Grafenbergu. Zdrave vijesti 27

test

Kojeg je spola vaš mozak? Otkrijte razmišljate li više na „muški“ ili na „ženski“ način. Nije važno kojeg ste spola, i siva kora mozga ima svoje osobine

ozak žene i muškarca razlikuje se ovisno o biološkim osobinama, poput prevladavanja utjecaja testosterona ili estrogena. Te su razlike sve manje bilo zbog toga što nestaju brojni stereotipovi ponašanja, bilo zbog toga što razlike u lučenju hormona nisu tako jasno i precizno izražene. Naime, i estrogen i testosteron imaju oba spola, razlika je samo u njihovoj količini.

1. Da dobijem Nobelovu nagradu, osjećaj sreće bio bi zbog toga što: A Ostavljam trag u povijesti B To je priznanje za moj rad i trud 2. Najviše volim igrati: A Šah B Karte 3. Za vrijeme putovanja vlakom ili autobusom: A Volim popričati s ostalim putnicima B Više volim čitati neku zanimljivu knjigu ili promatrati okoliš 4. Potpuno iskreno: A Mislim da sam natprosječno sposobna osoba 28 Zdrave vijesti

Ako je točno da se svi rađamo s biološkim spolom (taj izraz podrazumijeva razliku posjedovanja kromosoma X ili ženskog odnosno kromosoma Y ili muškog), istina je i to da svatko od nas ima drugačija spolna opredjeljenja. Odgovorite na pitanja iz testa i doznajte razmišlja li vaš mozak na muški ili ženski način.

B Mislim da mogu prepoznati natprosječne osobe 5. Kad moram donijeti neku odluku: A Imam tisuću sumnji i nastavljam razmišljati B Donesem odluku i više ne razmišljam 6. Kad upoznam novo društvo, glavna preokupacija mi je: A Shvatiti tko je glavni i koja su pravila B Zbližiti se sa svima 7. Kad krećem u novi pothvat A Brinu me mogući rizici B Poticaj mi daju očekivani rezultati

8. Od neke ljubavne veze pamtim najviše: A Najznačajnije emotivne trenutke B Mjesta koja smo posjećivali zajedno 9. Ako želim zapamtiti neki put: A Zapamtim zavoje i pravce B Pamtim detalje poput izloga trgovina, posebnih zgrada, reklamnih panoa 10. Najlakše izvršavam naredbe: A Nadređene osobe B Osobe koja mi predstavlja autoritet

11. Najviše volim ﬁlmove: A Woodyja Allena B Quentina Tarantina 12. Kad me netko nervira: A Odmah mu to pokažem B Pronalazim način kako da to pokažem 13. Ako bi trebalo izabrati, radije biram biti: A Novinar B Inženjer 14. Spazim li osobu koja me privlači: A Gubim razum B Uspijevam sačuvati samokontrolu 15. Kad ugledam automobil koji bi mogao zgaziti pješaka, pomislim: A Tko je vozaču dao dozvolu? B Je li se pješak preplašio?

Zbrojite rezultate ODGOVORI

A➔Ž

B➔M

A➔M

B➔Ž

A➔M

B➔Ž

A➔M

B➔Ž

10.

A➔M

B➔Ž

A ➔Ž

B➔M

11.

A➔Ž

B➔M

A➔M

B➔Ž

12.

A➔Ž

B➔M

A ➔Ž

B➔M

13.

A➔Ž

B➔M

A➔M

B➔Ž

14.

A➔Ž

B➔M

A ➔Ž

B➔M

15.

A➔M

B➔Ž

Prevladavaju odgovori pod Ž: Imate „ženski“ mozak. Žene su obdarene s više samodiscipline i samokontrole, iako su sklone tjeskobi kad trebaju donijeti neku odluku ili kad se moraju natjecati s nekim. Među natjecanjima vole onu vrstu koja dopuštaju male stanke za razgovor. Istraživanja pokazuju da su ﬂeksibilnije, imaju bolju intuiciju i bolje emotivno pamćenje, do u najsitniji detalj pamte emotivne trenutke. U usporedbi s muškarcima bolje su u testovima brzine, pažnje i preciznosti te u verbalnim zadacima. Prevladavaju odgovori pod M: Imate „muški“ mozak. Muškarci vole natjecanja, najradije biraju natjecanja u kojima se dobro razlikuju pobjednik i pobijeđeni, vole klađenje i skloni su agresivnim postupcima kako bi protivnika izbacili iz igre. Osim toga imaju veliko samopoštovanje koje ima pomaže da se suoče s rizicima. No nisu ustrajni i teško podnose gubitke. Njihovo ponašanje je logično, bolje se orijentiraju i zabavlja ih otkrivanje detalja. Tuđi osjećaji ne zanimaju ih previše. Najlakše, bez razmišljanja, izvršavaju naredbe i zahtjeve nadređenih.

Zdrave vijesti 29

volim svoj poziv

„Međusobnu komunikac razjasnio, ja s njima kom ne mogu objasniti zaš Životni poziv pčelarstvo, uživanje u prirodi i obitelji, to bi bio sažet portret našeg sugovornika, gospodina Ante Gracina, Primoštenca s pčelarskim genima s Biševa Messi živi od nogometa, a prepun je svijet nogometaša koji od nogometa ne mogu živjeti. Nije pitanje samo meda i proizvodnje meda, treba pokušati napraviti potpuno ekološki proizvod stalne, nepromijenjene kvalitete, prepoznatljiv proizvod s pričom. Kad je riječ o medu i pčelinjim proizvodima, činjenica je da od Opatije pa do Privlake nitko nije uspio napraviti nešto slično. Primošten je poznat po primoštenskom babiću. Vi se bavite proizvodnjom meda? – To je meni urođeno. Moj nono na Biševu imao je pčele, a krv nije voda, geni su geni. Kad bi nono išao na pčele, uvijek sam išao s njim. Bole su me, oticalo je, ali ja sam ponovo išao, i to rado. Pčele su postale i ostale sastavni dio mog života, a izgleda i ja njihovog, jer ako netko drugi dođe sa mnom, često ga ubodu, mene samo ponekad.

Usprkos tome imam jako dobre rezultate, primjerice od 100-120 košnica godišnje proizvedem pet-sedam tona meda raznih sorti. Uz to uzgajam matice, u suradnji s austrijskom udrugom, kranjske Carnice, koja u više desetaka godina selekcije ima jako dobre rezultate u kojima i ja sudjelujem. Tako sam u dijelu mojih košnica imao košnice samo za matice. Prinos po jednoj mnoštvu natpisa nad restoranima, košnici je nekad preko 80 kg godišnje, ovikaﬁćima i trgovinama, uglavnom sno o selidbama i vremenskim uvjetima. na engleskom i/ili njemačkom, na Biste li neki od svojih pčelarskih proizvoda posebno istaknuli? središnjem primoštenskom trgu, – Ruzmarin, jer je med posebne kvalitejedini mali pano na hrvatskom jeziku dobro te, malo ga ima na tržištu, privlačnog je se ističe i nepogrešivo vodi u središte starog izgleda i okusa, odmah nakon vrcanja se Primoštena, do male radnje u obiteljskoj kristalizira, dobije prekrasnu konzistenkući. Med je jedan od proizvoda koji se ciju i okus koji je intenzivan, ali poseban, nalaze u izlozima radnje, a kuća pripada primamljiv. obitelji Gracin. Posao već više od trideset U prodaji je mnogo meda s etiketagodina godinama vodi gospodin Rino ma na kojima je naveden sastav koji ne Gracin, ali, kako sam kaže: odgovara sadržaju. No siguran – Sudjeluje cijela obitelj, više ili manje, svatko na svoj način, „Svatko će odabrati prema okusu, potrebi, sam da, osim mene i nekih pčelara s otoka, taj ruzmarinov jer veći dio moje uže obitelji namjeni i, siguran sam, za sebe pronaći med nitko nema na tržištu. alergičan je na pčelinje ubode, tako da što se rada u pčelarodgovarajuću kvalitetu meda. Moj savjet je: Moja prodaja bez ruzmarina i bez kadulje bila bi upitna, stvu tiče, to odrađujem sam, med kupujte kod pčelara koji ima pčele.“ zbog iznimne kvalitete mojih a prodaju, uređenje... zajedno medova većina mojih kupaca, stvaramo i stvarali smo. Izgled, među kojima je puno stranaca, traži upravo boje, naljepnice, uređenje prostora... tu je Proizvodite med od različitog bilja, jesu li iz primoštenskog podneblja? ruzmarin i kadulju. svatko nešto dao, od sina Ivana koji je danas doktor, supruge... Nastojali smo i uspjeli – Primošten ima vrlo kratku pašu u kojoj Koliko su naši pčelarski proizvodi cijenjeni izvan Hrvatske? rastu samo kadulja i biljke koje cvjetaju stvoriti nešto što je prepoznatljivo, jer nije – Jako su cijenjeni, no ne svi. Cijene se u vrijeme kad i kadulja, u svibnju. Tada važan samo sadržaj boca i teglica, važno dalmatinski proizvodi iz jednostavnog cvjetaju neke biljke prepoznatljiva okusa, je i kako izgleda, važna je i komunikacija s razloga jer divlja priroda Dalmacije u kojoj uvelike različitog od ovog našeg. Primošten potrošačima. To smo zajedno stvarali i po nema agrokultura, nema posebnih plannije zanimljiva destinacija za pčelarstvo rezultatima se vidi da smo uspjeli. taža, nema tretiranja... daje čiste, prirodne kao što su predjeli koji imaju pašu u proljePreko ljeta promet se poveća, no proizvode. Uz Dalmaciju takvim odlikama će i u jesen, gdje je moguće egzistirati bez Vi i obitelj od pčelinjih proizvoda živite cijelu godinu? može se pohvaliti jedino još Lika. I Gorski selidbe. Ja svoje pčele selim po pet ili šest – Moguće je, iako... često volim kazati kako kotar ima svoje kvalitete, poput meduna, puta godišnje.

30 Zdrave vijesti

aciju među pčelama još nitko nije omuniciram savršeno, ali ašto i kako“ meda životinjskog porijekla koji je doista jedinstven, pun željeza, idealan proizvod za liječenje slabokrvnosti. No usprkos kvaliteti, naši medovi od kadulje i ruzmarina nikad neće doseći cijenu nekog njemačkog meda, pa makar to bio najlošiji med. Za razliku od nas, oni cijene svoj med i svoje pčelartvo. Trenutno se u EU pokušava zaštititi hrvatski proizvod. Kako izgleda godišnji kalendar radova pčelara? – S pčelama zimujem na otoku Drveniku ili na Visu, Šolti, moj kalendar radova razlikuje se od kalendara pčelara iz unutrašnjosti. Ovdje već u veljači, prilikom prvih toplih dana matica počinje davati jaja, što je povezano s cvjetanjem ruzmarina, kadulje.... Bez obzira na temperaturu, pčele osjećaju buđenje proljeća. Košnica je zimi stisnuta i počinje se širiti u proljeće, nakon završetka cvjetanja selimo. Pčela Carnica najbolja je vrsta pčela na svijetu. Važno je pčelu poznavati, to je savršena zajednica, ne samo jedna životinja. Toliko je savršena ta zajednica da je uspjela preživjeti sve promjene i nedaće tokom tisuća, možda milijuna godina. Prvi i najvažniji zadatak pčele i pčelinje zajednice je oprašivanje i na osnovi toga stvorila se bioraznolikost. Pčela med proizvodi samo usputno, da bi preživjela, ne radi to za nas.

Cvjetni prah je zapravo razlog i osnova života pčela i svih njihovih postojanja, to je pčeli osnovna hrana. One cvjetnim prahom hrane svoje ličinke iz kojih nastaju pčele radilice. Prema nekima, kad nestane pčela, nestat će svijeta, to je točna tvrdnja, ali nema razloga za paniku jer pčela ne može tek tako nestati. Ona ima svoje probleme, bolesti koje joj je donio čovjek koji se umiješao u prirodu, ali pčele su, srećom, jače, one se bore za opstanak. Iako su mnogo puta bile ugrožene, preživjele su, prilagodile se. One jesu ugrožene poljoprivrednom proizvodnjom, prskanjem, klimatskim promjenama, ali kao što se milijunima godina prilagođavala, pčela im se prilagođava i danas. Rojevi pčela, primjerice, danas idu u grad jer gradovi su puni cvijeća, tamo nema nekih posebnih herbicida i pesticida od čega bi stradale, smanjene su emisije plinova, pčele znaju gdje i kako naći ono što vole, nađu to instinktom, međusobnom komunikacijom koju nitko još nije razjasnio. Priznanja i diplome govore o rezultatima Vašeg rada. Jeste li Vi zadovoljni? – Jesam, ali nisam samo ja za to zaslužan, cijela moja obitelj stoji iza ovog jedinstvenog proizvoda koji smo stvorili. A osim meda? – Prvo i najpoznatije jest med. To je, a potvrđuju to i nutricionisti, samo šećer koji se troši za imunitet i nezamjenjiv je, ne sadrži nikakve štetne sastojke, organizam ga u

Kako prepoznati pravi med?

– Ja znam što je pravi med, ali kako prepoznati lažni, ne mogu objasniti. Prema nekima, med se ne smije lijepiti, na med ne idu mravi... teško mi je to pobiti, a i potvriditi. No pravi med mora se kristalizirati. U medu koji vrcam uvijek postoji ostatak od prošle paše, primjerice, ako vrcam kadulju, u njoj ima između pet i deset posto ruzmarina. Ruzmarin se, za razliku od kadulje, brzo kristalizira. No ako je med u tegli različitog slojevitog izgleda, to je znak da nešto nije u redu. Postoji med koji duže vrijeme ostaje tekuć poput vrijeska, akacije, bagrema. potpunosti iskorištava. On sadrži cvjetne prahove. Iako nektar izlazi isključivo iz cvijeća, med je životinjski proizvod jer nastaje sudjelovanjem i aktivnošću pčelinjih enzima. Cvjetni prah je zapravo razlog i osnova života pčela. One cvjetnim prahom hrane svoje ličinke iz kojih nastaju pčele radilice, ali i trut. Teško je znati kolika je količina cvjetnog praha kojom pčele hrane svoje ličinke. Matična mliječ hrana je izuzetnih kvaliteta i svojstava. Jaje koje pukne tri dana nakon što ga matica snese pčele matičnom mliječi hrane 72 sata, i u tih 72 sata može uvijek nastati matica, životinja koja ima spolne organe i može živjeti pet godina, potpuno različita od pčele radilice. Matica se izleže za 16, a pčela za 21 dan. Pčele se roje kad im košnica postane tijesna, jer im je prirodno širenje vrste, a proces seljenja događa se u samo par minuta. U roju ima različitih vrsta i različitih dobnih skupina pčela, ali svaka ima svoju funkciju, svaka izvršava svoj zadatak i važna je za zajednicu. Sve je to priroda savršeno ugodila, cijelu složenu i nama ljudima nerazjašnjenu ■ pčelinju zajednicu. Zdrave vijesti 31

higijena

Vrijeme je za kupanje Kako spojiti čistoću, zdravlje i dobro raspoloženje, može li kupanje biti štetno, je li tuširanje bolje od kupanja? Pročitajte odgovore na ta i druga pitanja o dječjoj higijeni

ajčešće je vrijeme dječjeg kupanja navečer, no to nije pravilo i ne mora biti svaki dan. Prema britanskom liječniku Davidu Strachanu, pretjerivanje s higijenom može smanjiti otpornost organizma na viruse i bakterije. Ako se to dogodi, imunosni sustav, u nedostatku prirodnih protivnika, upravlja svoju obranu prema lažnim ciljevima, s posljedicama kao što su primjerice alergije, čiji se broj od 1950. godine do danas u dječjoj populaciji povećao za čak 30 posto.

Što ako ne voli vodu? U pravilu se mala djeca vole kupati, to je za njih kontakt s vodom, elementom koji dobro poznaju, u kojem su tijekom trudnoće boravili svih devet mjeseci. No dijete će to zadovoljstvo ponovo osjetiti i uživat će u vodi samo ako su roditelji opušteni i nasmiješeni. Ako su napeti i nervozni, u strahu od toga da bi dijete moglo popiti vode ili ga kore jer prska, automatski na dijete prenose nesigurnost i strah. Rješenje? Približite dijete vodi mirno i sigurno i kupajte ga kad samo njemu možete posvetiti najmanje četvrt sata, dopustiti mu da se slobodno igra i pljuska po vodi. Ne voli li dijete vodu na licu, svaka će majka naći svoj način da mu opere kosu, zabacujući mu glavu unazad ili unaprijed, s rukama na očima. Ili se čak poslužiti maskom za ronjenje. A što reći o adolescentima koji za tuširanje ne žele niti čuti? U tom slučaju uzrok problema ne treba tražiti u vodi već u prkosnom ponašanju u odnosu prema odraslima, koje se u neko doba javlja kod svih adolescenata. Treba preispitati odnos roditelja i djeteta i pokušati ponovo uspostaviti komunikaciju. Strpljivim razgovorima i druženjem može se puno toga riješiti.

32 Zdrave vijesti

Je li bolje kupanje ili tuširanje? Ovisi o tome koliko imate vremena, kao i o dobi djeteta. Za malo dijete bolje je kupanje, ponajprije zato da voda ne bi išla djetetu na lice, što zna biti doista neugodno i može stvoriti otpor prema vodi. Za odraslu djecu tuširanje je svakako praktičnije: brže je, dijete ne stoji dugo u vodi.

Treba li koristiti posebne sapune? Da, do druge godine života. Nakon druge godine života dobri su svi proizvodi kojima je pH vrijednost 5 – 7. Kako bismo što bolje odabrali sapun, korisno je znati da je agresivnost sredstva za pranje proporcionalna količini pjene koju stvara – što se sapun ili šampon više pjeni, sadrži veću količinu za kožu nadražujućih tvari. No u slučaju osjetljive i reaktivne kože ili dermatitisa vrlo je važno paziti na izbor sredstva za pranje. Najbolja su sredstva pH vrijednosti koja se prilagođava koži i vrsti vode (više ili manje tvrda). Dobra su i uljna sredstva za pranje koja ne mijenjaju i ne oštećuju hidrolipidni, zaštitni sloj na površini kože. Mogu se koristiti i koloidne otopine, na osnovi pšeničnih klica, zobi ili rižinog škroba, koje imaju protuupalno djelovanje. Ipak, valja pripaziti jer u djece sklone alergijama neke tvari iz žitarica mogu izazvati kožne reakcije.

Često pranje slabi kožu? Zamislite kožu kao zid građen od cigli – stanica, koje zajedno drži žbuka – ceramidi. Nakon otprilike dvadeset minuta namakanja u vodi ta prirodna vezivna tvar koja djeluje kao „ljepilo“ počinje popuštati i veze među stanicama slabe. To se događa na koži odraslih, a posebno je štetno za dječju kožu koja ima manje sebuma i stoga je osjetljivija. Kožu zato ne treba previše prati: ako se dijete danju bavilo sportom, igralo u parku i oznojilo, tuširanje je obavezno. Inače je dovoljno kupati ga dva puta

tjedno. U vrijeme puberteta, kad hormonske promjene mogu stvarati neugodne mirise, u redu je tuširanje ujutro i još jedno pranje kritičnih dijelova (pazuha, spolovila, stopala) tijekom dana ili navečer.

Što u slučaju povišene temperature ili prehlade? Ako su voda i prostorija dovoljno zagrijane i kupanje ne traje dugo (nikada više od 15 minuta), nema razloga da se odustane od kupanja. Problem može biti povišena tjelesna temperatura, nedovoljno zagrijan prostor kupaonice, kao i prehladna ili prevruća voda za kupanje.

Ako dijete boluje od vodenih kozica? Dok se mjehurići ne osuše, bolje je tušira-

Proizvodi 2 u 1 nje kako mikroorganizmi iz vode u kadi ne bi ušli u oštećenja na koži. Na kraju bolesti kupanje je dobro jer će pospješiti prirodno odvajanje krastica.

Koje je najbolje vrijeme za kupanje? Prije odlaska u krevet jer toplina pogoduje snu i spavanju. I ne trebate se brinuti ako je dijete tek večeralo: ako je voda topla i prostorija ugodno zagrijana, može se kupati bez problema i s punim želucem.

Kupanje može potaknuti cistitis ili mikoze? Cistitis ne, osim ako se dijete kupa s osobom koja boluje od cistitisa. Korisno je poduzeti neke mjere predostrožnosti kako ne bi došlo do gljivične infekcije, posebice

Dobri su i za tijelo i za kosu. Proizvodi 2 u 1 jesu praktični i stoga se sve češće koriste. Riječ je o tekućim sapunima, odnosno sintetičkim sredstvima za pranje, koja su na neki način na pola puta između šampona i pjene za kupanje. Šampon stvara više pjene jer mora neutralizirati prljavštinu koja se nakupi na koži glave. No dječjoj koži ne treba pretjerano često pranje jer do puberteta ne proizvodi sebum, već samo znoj, koji je topiv u vodi. Sindet (sindetski sapun) je dobar kompromis: djeluje dobro na kosu, a ne oštećuje i ne isušuje kožu. ide li dijete na gimnastiku ili plivanje u bazenu. Naučite dijete da pri bavljenju tjelesnim aktivnostima uvijek bude u papučama ili natikačama, da nakon plivanja i kupanja uvijek dobro osuši kožu, jer vlaga stvara pogodne uvjete za razvoj gljivica.

mikroorganizama. Najbolje je dijete prati rukama ili pamučnom rukavicom koju povremeno treba oprati u perilici, na temperaturi koja uništava štetne mikroorganizme. Isto vrijedi i za prostirke protiv klizanja.

Spužva da ili ne?

Opranu kožu valja zaštititi kremom?

Mikroorganizmi (posebice oni iz fekalija) čvrsto se hvataju za spužvu i ne odlaze čak ni pažljivim ispiranjem nakon kupanja. To znači da bi se pri sljedećem pranju spužva mogla pretvoriti u sredstvo za širenje štetnih

Nije obavezno. Ali ako je koža crvena, suha ili osjetljiva (na primjer, u slučaju dermatitisa), preporučuje se obrisanu i osušenu kožu namazati kremom, posebice grube dijelove. ■ Zdrave vijesti 33

savjeti za roditelje

Enureza nije bolest Nedostatak samopouzdanja česta je osobina djece koja pate od enureze. Kako prevladati problem koji dječake pogađa dvostruko češće od djevojčica?

oćna enureza ili nevoljno mokrenje poremećaj je koji se javlja u djetinjstvu, u vrijeme kada većina djece ima potpunu kontrolu nad mokrenjem. Iako za roditelje predstavlja veliko opterećenje, u većini slučajeva nije bolest već poremećaj ili problem koji se uz pomoć pedijatra uspješno prevladava i u većeg broja djece nestaje nakon šeste godine života. Statistički podaci govore o tome da u Hrvatskoj od enureze pati otprilike 15 posto djece, među kojom je dvostruko više dječaka u odnosu na djevojčice.

34 Zdrave vijesti

S enurezom se suočava otprilike: ● svaki peti petogodišnjak ● svaki deseti desetogodišnjak ● dva posto petnaestogodišnjaka.

Zašto se javlja? U nekim slučajevima noćno mokrenje može biti nasljedno. Ako su oba roditelja u djetinjstvu patila od enureze, mogućnost obolijevanja djeteta je 75 posto, a ako je od enureze patio samo jedan roditelj, za dijete se ta mogućnost smanjuje na 45 posto. Kao glavni razlog zbog kojeg se javlja

enureza pedijatri navode nezrelu hipoﬁzu, odnosno smanjeno izlučivanje antidiuretskog hormona. Djeca koja pate od enureze luče manje hormona koji regulira zadržavanje vode u tijelu, a kako se to događa u snu, dolazi do noćnog mokrenja. Osim toga, novija istraživanja pokazuju da psihičke promjene nisu uzrok već posljedica noćnog mokrenja. Ako je dijete izvrgnuto kažnjavanju ili izrugivanju roditelja, rođaka ili prijatelja, može se javiti manjak samopoštovanja. Dijete će izbjegavati kontakte s drugom djecom, a mogući su još teži emocionalni problemi.

Kako pomoći? Izbjegavajte prije spavanja djeci davati napitke. Ako se nevoljno mokrenje dogodi tijekom dana, upozorite dijete, savjetujte mu da ode u nužnik i pokuša zadržati mokrenje – brojeći do pet ili do deset. Nemojte dijete kažnjavati ili ga optuživati zbog mokrenja, na taj ćete način dodatno pogoršati stanje, ohrabrite dijete i pomozite mu da prevlada problem. Razlikujemo tri oblika enureze: Primarna – javlja se u djece u koje je došlo do zastoja u razvoju mokraćnog mjehura ili nedostatka antidiuretskog hormona. U djece sa sniženom razinom antidiuretskog hormona enureza je dvostruko češća. Antidiuretski hormon ima zadatak tijekom noći kontrolirati količinu urina te je razumljivo da njegov nedostatak dovodi do povećane proizvodnje urina. U pravilu se razina antidiuretskog hormona stabilizira usporedo s rastom i razvojem.

Sekundarna – njezino je javljanje povezano s emotivnim i stresnim situacijama kao što su rođenje brata ili sestre, polazak u školu, nesuglasice u obitelji... Enureza se može ponovno javiti nakon što je prestala. Simptomatska – javlja se kao posljedica ranijih infekcija mokraćnih puteva.

Što je moguće poduzeti? Enureza predstavlja problem ako se javi ili potraje i nakon sedme godine života. Rješenja su različita: Liječenje lijekovima na bazi desmopresina, lijeka koji preuzima ulogu antidiuretskog hormona koji prirodno nedostaje. Uređaj koji proizvodi zvuk kad dijete tijekom noći počne mokriti. Zvuk uređaja budi dijete koje, tako razbuđeno, osjeti potrebu pražnjenja mokraćnog mjehura i

odlazi u nužnik. Potražite pomoć. Najveća je greška o problemu šutjeti. Porazgovarajte s pedijatrom i potražite savjet jer što se problem prije prevlada, to su manje mogućnosti od posljedica. ■

Zdrave vijesti 35

ljepota

Zašto nastaju bore? NAJBOLJE PAKIRANJE? STAKLO Zdrava, ekološka, ekonomična i lijepa? Tko ne bi poželio takvu posudicu za svoju kremu, losion, ulje, puder ili parfem? Staklena pakiranja ponovno se traže. Nakon što je plastika (ali i praktičnost i lakoća) posljednjih desetljeća potisnula staklo iz ambalaže kozmetičkih proizvoda, ono se izgleda vraća u punom sjaju. Vodeće kozmetičke kuće ponovno koriste staklo, i to s pravom, jer staklo ne sadrži bisfenol (kao neke vrste plastike), prirodnog je porijekla i može se reciklirati, otporno je na zrak, svjetlo, temperature. Sadržaj štiti i ne mijenja njegovu strukturu.

Četrdesetak mišića lica svakoga dana pokrene se prosječno 30 000 puta, nije stoga čudo da ta „aktivnost“ s vremenom ostavlja trag na koži. Prve tragove opažamo između 25. i 30. godine života, najvidljiviji su oko očiju, usana i na čelu. Bore nastaju jer kožni mišići povlače kožu pri smijanju, žmirkanju, mrštenju, a produbljuju se usporedo s godinama, zbog loših navika i nedostatka njege. Proizvođači kozmetičkih preparata pronašli su način za ublažavanje posljedica mimike, pa nove kozmetičke kreme sadrže tvari čije je djelovanje inspirirano tehnikama estetske kirurgije, injekcijama botulinskog toksina i hijaluronske kiseline. Osim toga postoje i tvari, poput retinola i nekih esencijalnih ulja, koje potiču proizvodnju kolagena i elastina te prirodnu aktivnost ﬁbroblasta – stanica kože o kojima ovisi njena čvrstoća i napetost.

Tajne novih mirisa

Pomozite kosi da brže raste Šišanje ubrzava rast kose? U tu prastaru zabludu više nitko ne vjeruje. Ali istina je da je moguće potaknuti rast kose, naravno zdrave kose na zdravoj koži vlasišta, uz uvjet da je osoba zdrava. Pomoći će vam uravnotežena prehrana bogata bjelančevinama, željezom, vitaminima A, B i C te cinkom i magnezijem, ali i masaža vlasišta koja potiče cirkulaciju i time omogućuje pravilan dotok hranjivih tvari u korijen kose. Ako uza sve to pravilno njegujete kosu, ona će vam uzvratiti sjajem i volumenom.

36 Zdrave vijesti

Jasmin, sandal, ruža, citrusi... Nekada smo mirisne sastojke parfema lako razabirali, no danas je ponekad doista teško razaznati o čemu se radi. Nove metode ekstrakcije donijele su i nove palete mirisa. Evo nekih od tih metoda: „Head Space“ Cvijet se zajedno sa stabljikom zatvara u staklenu ampulu, a zrak koji ga okružuje analizira se kako bi se otkrio detaljan „kemijski proﬁl“ mirisa, a potom i njegova karakteristična mirisna komponenta, koja se ekstrahira. „Aquaspace“ To su mirisi morskog svijeta, bilo s površine ili iz dubine mora, otkrivaju se i koriste u mirisnim kombinacijama. Metoda fragmentiranja Razgrađuje se miris na njegove sastojke ili skupine mirisnih sastojaka, potom se radi selekcija najzanimljivijih mirisnih sastojaka kako bi se dobio ﬁnalni „pročišćen“ proizvod. Metoda kodestilacije Sirovine se najprije destiliraju svaka zasebno, a potom izmiješane, kako bi se dobio nov, primamljiv miris.

zaštita kože

Kozmetika u obrani od štetnih utjecaja Bez obzira na to gdje i kako živimo, naša je koža svakodnevno izložena brojnim štetnim utjecajima

Priredila Mira Šigir

itne čestice, ispusni plinovi automobila, duhanski dim, teški metali, ali i sunce, hladnoća… sve su to prijetnje zdravlju i dobrom izgledu kože. Nemoguće ih je izbjeći. Suvremena kozmetika gotovo svakodnevno donosi nova rješenja za zaštitu i neutraliziranje štetnih tvari. Na pariškom kongresu In-Cosmetics predstavljene su novosti nekih proizvođača. Soﬁsticirana i složena istraživanja dermatoloških laboratorija zasnivaju se upravo na izoliranju najopasnijih čimbenika i pronalaženju supstancija koje će ih neutralizirati.

Nečistoće iz atmosfere Čestice ugljika, teški metali, ispusni plinovi automobila i industrijskih postrojenja sadrže sitne čestice promjera koji ne prelazi 2,5 mikrometra, a tu je i sunce tj. UV zračenje.

Nečistoća u stanu Kemijski proizvodi za čišćenje i duhanski dim, ali i plavo svjetlo TV zaslona i zaslona računala, mobilnih telefona i tableta. Svakodnevno i svi smo im izloženi. Dakle, čestice koje ugrožavaju zdravlje i izgled kože neizbježne su, okruženi smo njima ma gdje i ma kako živjeli. Posljedice ne osjećamo, postupno tek opažamo neke promjene na koži pogrešno vjerujući da „s našom kožom nešto nije u redu“. No naša

38 Zdrave vijesti

dima, ali i UV zraka, povećanu zaštitu od oštećenja stanica koju uzrokuju sulfati iz sredstava za čišćenje domaćinstva. Glycofilm i Pollustop novosti su koje također nude svakodnevnu zaštitu kože i kose. Odgovor kože Glycofilm je alginat kalcija, a sadrži ga Stanice kože, lipidi i proteini koje sadrži, ali i prozirni serum koji koži osigurava vlažnost, DNK, ciljevi su koje napadaju štetne čestice, posebno je pogodan za osjetljivu kožu i izvori procesa oksidacije i upala. zaglađivanje prvih bora. Koža bez sjaja, suha i reaktivna koža, poExo-P je ekspolisaharid koji sadrži koparu, većana osjetljivost, akne, ubrzano starenje i mikroorganizam koji živi u moru Francuske pojava bora samo su dio vidljiPolinezije. Čisti i štiti kožu Slobodni radikali i vih posljedica nabrojenog. od UV zraka tako što na Proizvođači kozmetike koži stvara zaštitni sloj. oksidacija, upalni nude „mehaničku“ zaštitu, Sprječava oštećenja staniprocesi, ubrzano supstancije koje se zadržavaju ca, u prvom redu oštećenja stvaranje melanina i teškim metalima i slobodna površini kože i sprječavaju tamne mrlje, crvenilo, nim radikalima. Prema prdodir štetnih tvari s kožom, neutraliziraju slobodne propadanje vlakana vim ispitivanjima promjene radikale i sprječavaju procese na koži vidljive su već nakon kolagena... brojne oksidacije i upalne procese. sedam dana uporabe ove su i na koži vidljive Isto vrijedi i z kosu, koja supstancije. posljedice djelovanja je također na udaru štetnih Pollushield je aktivna djelovanja. supstancija dvostrukog čestica iz nečistog zraka Glycofilm i Pollustop, polidjelovanja: neutralizira štetsaharidi velike molekularne težine, dobiveni ne metale zahvaljujući polimeru i sprječava su biotehnološkim postupcima. Na koži njihovu aktivnost na koži, a uz to ima i anstvaraju zaštitni sloj koji poboljšava obram- tioksidacijsko djelovanje kojim neutralizira bene sposobnosti kože, ali ne sprječavaju slobodne radikale. njene normalne funkcije, niti ih mijenjaju. Filmexel je također nova supstancija Obećavaju zaštitu od ugljičnog dioksida, biljnog porijekla dobivena iz alge mora Južne oksidacijskog stresa, povećane oksidacije Amerike. Na koži stvara zaštitni sloj koji ujedlipida, zaštitu od teških metala i duhanskog no zaglađuje kožu i poboljšava njen tonus. ■ koža je pod stresom ne samo zbog štetnih utjecaja već i zbog užurbanog načina života jer sve što se događa unutar organizma djeluje i mijenja kožu.

ljepota za zdravlje

Njega osim ljepote održava i zdravlje Brinuti se o sebi i svom tijelu, naći ravnotežu između privatnog života i poslovnih obaveza, znači živjeti u ravnoteži i zdravije

važnosti održavanja osobne higijene nikad se nije govorilo kao u naše vrijeme. S razlogom. Prema anketi iz 2016. godine vidi se koliko vremena žene posvećuju higijeni i izgledu. Dobiveni su odgovori na pitanja o osjećajima koji prevladavaju u jednom danu, što im znači dobar izgled i osjećaj njegovanosti. U anketi je sudjelovalo 311 žena dobi između 25 i 50 godina koje su ocjenama od 0 do 6 obilježile što osjećaju dok se njeguju, brinu se o svom tijelu i izgledu: ● zadovoljstvo i osjećaj sreće ● osjećaj da poznaju svoje tijelo ● opuštenost ● mir ● koncentracija ● žurba ili nestrpljenje da čim prije završe

● tjeskoba i tuga ● ljutnja ● napetost-umor. Ukratko, 61 posto anketiranih žena izjavilo je da su zadovoljne svojim životom i da su blizu onakvom kakvog su željele. To ujedno pokazuje da su ostvarile ciljeve koje su si postavile (76,9 posto), da uvjete života ocjenjuju kao odlične (62,4 posto) ili da ne bi ništa mijenjale u svom životu (58,2 posto). U danu svaka od anketiranih žena ima u prosjeku pet aktivnosti i kratkih stanki. Posao, priprema obroka, briga o djeci i održavanje domaćinstva čini većinu dana jedne žene. Među anketiranima njih 5,43 posto ima redovite spolne odnose, 4,21 posto ih se bavi nekom rekreativnom aktivnošću, 3,6

posto njih čita, 3,24 posto ih pronalazi vremena za odmor i opuštanje.

A ljepota...

● 66,9 posto anketiranih žena izjavilo je da su zadovoljne svojim izgledom, dok je za 56,6 posto njih tjelesni izgled razlog za brigu i nezadovoljstvo, a pritom je uglavnom riječ o težini. Među problemima izgleda da žene imaju problema s aknama (47,4 posto), egzemom (20 posto) i psorijazom te s mrljama pigmenta (12,6 posto). ● Prosječno, 53 minute dnevno posvećuju izgledu i njezi, uglavnom kod kuće (67,5 posto). ● Od svih žena 3,01 posto njih izjavilo je da im je od svih postupaka njege tuširanje najdraže, da ih smiruje i daje osjećaj opuštenosti. ■

Zdrave Zdra Zd rave vee vvijesti ijjes esti ti 39

naše tijelo

Noćni rad ubrzava starenje mozga Kako je pokazalo jedno francusko istraživanje, ljudima koji deset godina odrade u noćnoj smjeni mozak je za šest i po godina stariji u usporedbi s onima koji imaju „dnevno“ radno vrijeme.Istraživanje je provedeno na 3200 radno aktivnih i umirovljenih osoba dobi od 32 do 62 godine, od kojih je polovina radila noću. Neuropsihološkim testiranjem i kliničkim ispitivanjima promatrano je, osim poremećaja spavanja, kardiovaskularnih bolesti, tumora, pretilosti, dijabetesa i plodnosti, i stanje mozga. Uočeno je da oni koji su dulje od deset godina radili u noćnim smjenama imali znatno slabije kognitivne sposobnosti, njihov je mozak brže stario. Utvrđeno je također da se posljedice osjećaju i više od pet godina nakon prestanka noćnog rada.

Glad mijenja percepciju Gladnim muškarcima više se sviđaju žene s izraženijim grudima i oblinama, a mogu imati i ponešto kilograma viška, od žena za kojima se okreću kad nisu gladni. Inače, nakon što pojedu dobar obrok, muškarci gube interes za ženama na neko vrijeme, bez obzira na njihov izgled i težinu. Znanstveno dokazano!

Mobitel i muška plodnost Muškarci koji nose mobitel u džepu hlača ugrožavaju time svoju plodnost. Nimalo utješna vijest za sve one kojima je to najspretniji način nošenja, ali istraživači su otkrili da radiofrekvencijsko elektromagnetsko zračenje negativno utječe na kvalitetu sperme (točnije, smanjuje plodnost za osam posto). S obzirom na to da muškarci mobitele nose u džepu dugo, iz dana u dan, treba tek vidjeti koje su sve dugotrajne posljedice moguće.

Majčina dušica za bezbolniju menstruaciju Muče li vas menstruacijski grčevi ili prigušen bol na samom početku menstruacije, nemojte odmah posezati za tabletom protiv bolova. Dajte priliku jednoj biljci, usto i čestom kulinarskom začinu, da pokaže što sve može u tom slučaju. Šalica čaja od majčine dušice ili desetak kapi ulja od majčine dušice razblaženih s čašom mlake vode dokazano učinkovitije oslobađaju od menstruacijskih bolova nego, primjerice, tableta ibuprofena. Za takvo djelovanje majčine dušice zaslužni su sastojci timol i karvakrol, koji imaju sposobnost opuštanja glatkih mišića, time i maternice.

40 Zdrave vijesti

Zdrave vijesti 41

prehrana

Međuobroci i vitkost

Dodaci prehrani

Da ili ne?

S prvim prehladama i simptomima zimskih bolesti, čim se osjeti pojačan umor i iscrpljenost, najčešće pomoć tražimo u dodacima prehrani. Vitamini, minerali, oligoelementi i esencijalne masne kiseline u obliku kapsula, tableta i kapljica doista su praktična i učinkovita rješenja. Preciznije rečeno, jesu, ali samo ako uzimamo ono što nam doista treba i u primjerenim dozama, u protivnom, ne samo da ti, inače korisni, preparati neće dati rezultate koje očekujemo već – mogu imati i neželjene, štetne učinke. To je zaključak dviju studija, jedne provedene u Americi, druge u Finskoj. U objema studijama bilo je uključeno oko 60 tisuća ispitanika. Američka studija pokazala je da većina ispitanika dodatke prehrani uzima redovito, kao zamjenu, a ne kao dopunu prehrani, vjerujući da će tako izbjeći različite bolesti. Finsko istraživanje provedeno na 30 tisuća žena u dobi između 50 i 60 godina upućuje na čak i povećani rizik od nekih bolesti u žena koje su dodatke prehrani uzimale bez indikacija i prethodnog savjetovanja s liječnikom. Istraživači zaključuju: dodaci prehrani da, ali s mjerom, vodeći istodobno računa o uravnoteženoj prehrani te ne zaboravivši na to da je riječ o dodacima nutrijentima, a ne o zamjeni za njih.

Želite smršavjeti i jedete samo glavne obroke? Griješite. To je naime najbolji način da ručak ili večeru dočekate gladni i zaboravite na kalorije i količine. Međuobrok će vam pomoći upravo u tome da za glavni obrok pojedete kontroliranu, ograničenu količinu hrane. Zadovoljit će osjećaj gladi, a neće ugroziti vitkost: ● voda i sva nezaslađena pića napunit će želudac, ali osjećaj sitosti kratko traje ● juhe od povrća daju dugotrajniji osjećaj sitosti jer sadrže vlakna ● sirovo voće bogato je pektinom, vlaknima koja u želucu stvaraju svojevrsni gel koji daje osjećaj sitosti, jabuka je najbolji primjer za to ● jela bogata bjelančevinama, kao što su bijelo meso i neke vrste ribe, kao i tvrdo kuhano jaje, dugotrajno zasićuju ● žitarice bogate škrobom, primjerice tjestenina i riža, posebice integralne, dat će dugotrajan osjećaj sitosti.

Crno vino smanjuje kolesterol

Jelovnik za zaposlene Lako probavljivi, redoviti, energetski – takve bi obroke trebali konzumirati oni čiji radni dan ponekad traje i dulje od 12 sati. Broj obroka? Pet, dakle tri glavna obroka i dva međuobroka. Ručak ne smije biti obilan, ali mora sadržavati ugljikohidrate, vlakna i povrće, dok bi večera trebala sadržavati manje ugljikohidrata, ali više povrća i bjelančevina.

42 Zdrave vijesti

Uz to što pomaže spriječiti kardiovaskularne bolesti, crno vino poboljšava zdravstveno stanje osoba koje su preboljele infarkt srca. Takav je zaključak donesen nakon ispitivanja učinaka prehrane na zdravlje osoba koje su preboljele infarkt srca. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine i svima je propisan jednak jelovnik po principima mediteranske prehrane, s tim da su ispitanici jedne skupine nakon ručka i večere pili čašu vina, oni iz druge skupine pili su vodu. Nakon tri tjedna u ispitanika koji su pili vino utvrđeno je smanjenje razine LDL kolesterola (štetnog kolesterola) za 18 posto, u usporedbi s drugom skupinom u kojoj je uočeno smanjenje kolesterola za 5 posto. U osoba koje su pile crno vino uočena je i bolja elastičnost staničnih membrana, kao i veća koncentracija antioksidansa u krvi. Naravno, takve učinke crno vino ima samo ako se konzumira u umjerenim količinama.

namirnica mjeseca

DUNJA opora i mirisna Ti ič jesensko Tipično j k voće, ć čij čija sezona ttraje j vrlo l k kratko, tk od d kraja rujna do studenog. Za razliku od ostalog voća, dunja se ne jede sirova, opora je i tvrda

blikom dunja nalikuje kruški, a kora joj je prekrivena žućkastim „dlačicama“. Zrelu dunju prepoznajemo i osjetimo na daljinu, po intenzivnom i ugodnom mirisu. Potječe iz Irana, gdje se uzgajala više od 4000 godina. Drugi naziv joj je kruška iz Sidona. U staroj Grčkoj dunja je bila simbol ljubavi i sreće, dok su je Rimljani posvetili Veneri te poklanjali odabranicama srca i mladenkama. U Srednjem vijeku dunja se puno koristila, kako u kulinarstvu, tako i u ljekarništvu. Pored ostalih pripravljao se i pripravak od dunje „kotinjak“, ukusan lijek za poboljšanje probave te protiv proljeva. S razlogom, jer dunja obiluje proteinima, topivim vlaknima i taninima koji izvanredno reguliraju stolicu. Jesen je vrijeme za pripremu kompota, želea ili tzv. sira od dunja. ■

Sir od dunja

ISPROBAJTE

Dunje operite, ogulite, prerežite napola, očistite od sjemenki, narežite na kockice i kuhajte u vodi dok ne omekšaju. Potom ih propasirajte i kuhajte na laganoj vatri još 15 minuta. Dodajte limunov sok i šećer pa nastavite kuhati uz neprekidno miješanje još tridesetak minuta. Topli sir od dunja izlijte u odgovarajuće kalupe koje ste prethodno premazali uljem. Dobro ohladite, istresite iz kalupa i narežite.

namirnice

Alge za vitkost i dulju mladost Pomažu držati tjelesnu težinu pod kontrolom, oslobađaju tijelo toksina i suvišnih masnoća

ako to možda ne znate, ali alge jedete svakodnevno, zapravo svakodnevno jedemo njihove derivate. Koriste se u obliku alginata, tvari koje se namirnicama dodaju za stvrdnjavanje i konzerviranje (E400 – E407). Jeste li ikad kušali to „morsko povrće“? Sadrži mnoštvo korisnih tvari: bjelančevine, ugljikohidrate i nešto malo masnoća (uglavnom omega-3), a u 100 g kuhanih algi ima najviše 470 kcal. No istinska nutricionistička vrijednost algi krije se u količini joda koju sadrže: 100 g kuhanih algi sadrži čak 300 mg joda, što je uistinu mnogo ako se zna da je dnevna preporučena doza 150 mikrograma. Kako jod djeluje? Potičući rad štitnjače, ubrzava metabolizam, a to znači da poboljšava i ubrzava sagorijevanje kalorija. Dakle, alge su od velike pomoći u održavanju željene tjelesne težine. Ipak, potreban je oprez jer svako pretjerivanje može dati neželjene rezultate. Pretjeranim aktiviranjem štitnjače mogu se javiti poremećaji srčanog ritma, poremećaji

44 Zdrave vijesti

spavanja i sl. Također, osobe koje imaju problema sa štitnjačom unos joda trebaju kontrolirati kako im ne bi utjecao na stanje.

Za čvrste kosti Osim joda, alge su izvrstan izvor kalcija te se upravo zbog toga preporučuju kao dodatak prehrani u slučaju sklonosti nekim bolestima ili u liječenju bolesti poput osteoporoze. Sadrže željezo (pet-deset puta više od špinata), magnezij, kalij, natrij. Sadrže i dosta vitamina A i C te vitamina B skupine, a sadrže i priličnu količinu vlakana (do 50 posto suhe tvari). U većini slučajeva to su vlakna topiva u vodi, vrlo korisna za snižavanje razine štetnog kolesterola i šećera u krvi. Upravo zbog tih svojstava, zbog toga što su istinski koncentrat hranjivih i vrlo učinkovitih tvari, alge valja jesti umjereno. Primjerice, za povećanje nutricionističke vrijednosti nekog jela dovoljno je dodati jedan gram algi, jesti ih tri-četiri puta tjedno, a osim toga korisno ih je mijenjati, tj. jesti različite alge. Podsjećamo vas na svojstva četiriju najpopularnijih algi i savjetujemo jednostavne recepte koji čuvaju vitkost i zdravlje.

Kombu za ravan trbuh Stoljećima je ova smeđa alga, porijeklom iz Japana, korištena za liječenje kolitisa. Taj ljekoviti recept vrlo je jednostavan, dovoljno je jedan ili dva lista alge omekšati u hladnoj vodi, sitno nasjeckati i kuhati u dosta vode sa sojinim umakom, tako da alga sasvim omekša, a voda potpuno ispari. Ako komadiće kuhane alge jedete u svakom obroku, smirit ćete nadraženo crijevo. Kombu je u zapadnom svijetu poznata pod nazivom kelp, posebno je bogata alganskom kiselinom, koja djeluje kao prirodno sredstvo za čišćenje, privlači toksine sa stijenki crijeva i omogućava njihovo prirodno izlučivanje iz organizma. Osim toga kombu sadrži i veliku količinu joda, važnog za pravilan rad štitnjače, i glutaminsku kiselinu, koja omekšava vlakna drugih namirnica i time olakšava njihovo probavljanje te smanjuje fermentaciju u crijevima. Kombu je i bogat izvor kalcija, željeza, magnezija i složenih šećera. Može se koristiti za obogaćivanje okusa i zaslađivanje jela, ali i pripremati kao zasebno povrće.

Tjestenina sa slanutkom

● 1 češanj češnjaka ● 10 g pinjola

Za jednu osobu 60 g tjestenine ● 30 g suhog slanutka ● 20 g mrkve ● 20 g crvenog luka ● ½ cm suhe alge kombu ● 1 žličica maslinova ulja ● morska sol Mrkvu i luk očistite, operite i narežite na listiće, kuhajte 5-10 minuta u ½ litre slane vode. Dodajte slanutak (prethodno omekšan u vodi) i kuhajte još 30 minuta. Dodajte algu kombu i kuhajte dok slanutak ne omekša, potom dodajte hladne vode, pustite da uzavre i na kraju dodajte tjesteninu. Po želji posolite. Procijedite, začinite uljem i ukrasite trakicama omekšane kombu alge.

● 20 g slanih srdela ● 30 g umaka od

SADRŽI

rajčice ● 1 žličica maslinova ulja Algu omekšajte u hladnoj vodi, u međuvremenu pripremite umak. Ulje zagrijte u posudi, dodajte slane srdele i usitnite ih drvenom kuhačom, dodajte umak od rajčice, češnjak i pinjole, kuhajte još deset minuta. Dodajte algu, prethodno ocijeđenu i nasjeckanu, i kuhajte još deset minuta. Tjesteninu skuhajte u slanoj vodi, ocijedite i začinite umakom. SADRŽI Kalorija

352 kcal

Bjelančevina

12 g

Masnoća

13 g

Kalorija

365 kcal

Šećera

51 g

Bjelančevina

13 g

Željeza

2,2, mg

Masnoća

Joda

400 mcg

Šećera

65 g

Nori za dulju mladost

Željeza

3 mg

Joda

1325 mcg

Ako nikad niste kušali alge, tada je nori, ili Porphyra umbilicalis, kao stvorena za vas. Ima blag okus i stoga se može dodati i tradicionalnim jelima. No, osim okusa, ima još puno korisnih svojstava. Od svih algi nori je najbogatija bjelančevinama. U 100 g kuhane alge ima čak 35 g bjelančevina (ista količina wakame alge sadrži 12,7 g, arame 12,1 g, a kombu 7,3 g). Izuzetak je i po količini vitamina A, snažnog antioksidansa koji usporava proces starenja stanica – 10 g nori alge sadrži čak 11 tisuća internacionalnih jedinica tog vitamina. Sadrži velike količine fosfora, vitamina C te vitamine B skupine. Nori je poznata i pod nazivom morska salata, u trgovinama je nalazimo u suhom obliku ili u obliku praha, upotrebljava se za pripravljanje sushija ili za ukrašavanje jela od mesa i ribe. U prirodnom obliku ova alga je zelene, smeđe ili crne boje, ovisno o tome koliko je stara i koliko je izložena sunčevu svjetlu. Kvalitetnu algu nori prepoznat ćete po sjaju.

Wakame za pročišćavanje Ova smeđa alga naziva se i Undaria pinnatiﬁda, prirodno raste u Koreji i Japanu, ali se uzgaja i uz obalu Francuske. Wakame potiče iskorištenje masti i sprječava njihovo nakupljanje u krvi i potkožnom tkivu. Vrlo je korisna i za pročišćavanje organizma. Sadrži karagenine, posebnu vrstu vlakana koja pomažu pročišćavanje jetre i potiču izlučivanje teških metala te drugih toksičnih tvari koje mogu biti prisutne u hrani. Wakame sadrži i vrlo korisnu sluz koja potiče rad lijenih crijeva i olakšava izlučivanje otpadnih i štetnih tvari. Odličan je izvor kalcija (zbog čega se preporučuje oboljelima od osteoporoze), magnezija, željeza, vitamina B skupine i vitamina C. Omekšava vlakna prisutna u drugim namirnicama te je korisno dodati je vodi u kojoj se kuhaju kesteni ili mahunarke. Okusom dobro pristaje uz krumpir i luk, a odlična je za pripremanje umaka, juha od povrća i miso juhe. Zapečena u pećnici i smljevena u prah, može se posuti po kuhanoj riži i mahunarkama, kojima obogaćuje okus.

Tjestenina s pinjolima Za jednu osobu 60 g tjestenine ● 1 g suhe alge wakame

minute. Filet lososa isperite pod mlazom hladne vode, prosušite kuhinjskim papirom i narežite na trakice. Komade ribe rasporedite na plitki tanjur i dodajte pirjano povrće. SADRŽI Kalorija

345 kcal

Bjelančevina

30 g

Masnoća

23 g

Šećera

Željeza

1,8 mg

Joda

50 mcg

Arame, čuvar vitkosti Od svih algi arame, zajedno s algom kombu, sadrži najviše joda – u 100 g kuhane alge ima ga čak 300 mg, stoga je upravo zbog te velike koncentracije potreban oprez pri konzumaciji alge jer prekomjeran unos joda može biti jednako štetan kao i njegov nedostatak. Stoga se preporučuje konzumirati 1 g alge arami najviše tri-četiri puta tjedno. Ta je količina dovoljna kako bi se aktivirala štitnjača i metabolizam bez neželjenih popratnih pojava. Arame ima blago slatkasti okus jer sadrži jednu vrstu niskokaloričnog šećera – manitol, okusom odlično pristaje uz povrće i mahunarke.

Okruglice s lećom Za jednu osobu 80 g leće ● 2 g alge arame ● 50 g prokulica ● 20 g crnih maslina ● 20 g vlasca ● 30 g krušnih mrvica ● 2 žličice maslinova ulja ● sol Algu ostavite 20 minuta u vodi, ocijedite. Vodi u kojoj je alga bila dodajte ulje i prokulice, kuhajte 10-15 minuta, potom dodajte algu narezanu na trakice i kuhajte još pet minuta. Odvojeno skuhajte leću, ocijedite i usitnite s vlascem, crnim maslinama i malo soli. Oblikuje okruglice, provaljajte ih u krušnim mrvicama i pržite s prokulicama i algom pet-deset minuta. SADRŽI

Losos s algom nori Za jednu osobu 100 g ﬁleta svježeg lososa ● 50 g tikvica ● 20 g mrkve ● 20 g poriluka ● 30 g ljutike ● 1 g alge nori ● 1 žlica sojina umaka ● 1 žličica maslinova ulja Povrće očistite i narežite na male komade, pirjajte 10-15 minuta s uljem i malo vode. Dodajte sojin umak i algu nori, kuhajte još dvije

Kalorija

470 kcal

Bjelančevina

24 g

Masnoća

16 g

Šećera

61 g

Željeza

8,4 mg

Joda

1420 mcg Zdrave vijesti 45

u čemu griješite

Jeste li odabrali pravu dijetu? Na dijeti ste, ali ne uspijevate smršavjeti? Teško se pridržavate pravila dijete? Nije kriva dijeta, a s vama je sve u redu, jedino što ste možda odabrali pogrešnu dijetu, odnosno način prehrane

Zbog dijete koju ste odabrali ne možete objedovati s obitelji i prijateljima? Teško da ćete se moći pridržavati dijete koju ste odabrali. Pripremate li za svoje ukućane obroke koji su različiti od vaših, trebat će vam puno truda da se pridržavate odabrane dijete. Savjet! Promijenite dijetu.

Navikli ste na jako obilan doručak? Mijenjajte tu naviku. Točno je da je doručak najvažniji obrok dana, ali on ne smije biti previše obilan. Ako se prejedete za doručak, vrlo brzo osjetit ćete umor, a ako je bogat šećerom, sitost koju osjetite nakon doručka ubrzo će proći i posegnut ćete za međuobrokom.

Dnevno pojedete najmanje tri mliječna proizvoda? Nastavite tako jer je to najbolji način da organizmu osigurate kalcij i spriječite nedostatak tog važnog minerala. Jogurt, obrano mlijeko, keﬁr, nemasni sir... pomoći će vam da sačuvate kosti zdravima i čvrstima.

46 Zdrave vijesti

Tjedno pojedete pet porcija od 100-150 grama mesa ili ribe? Povećajte unos ribe, a smanjite unos mesa. I riba i meso vrijedni su izvori proteina, koji su vam itekako potrebni ako ste odlučili smršavjeti.

Svježe povrće jedete u velikim količinama? Nastavite tako jer povrće je prijatelj vitkosti. Najbolje je sezonsko, ali i smrznuto i konzervirano povrće nema veliku kalorijsku vrijednost, a sadrži minerale i vitamine te vlakna koja su itekako potrebna za urednu probavu.

Svakog dana pojedete veliku količinu voća? Voće je zdravo i treba ga jesti, ali ne valja s

njim pretjerivati. Prosječno gledajući, 100 grama voća sadrži 50 kilokalorija, dakle ako ste na dijeti, nastavite jesti voće, ali ne u prevelikim količinama

Svakog dana jedete škrobne namirnice? Postupate ispravno. Kruh, keksi, žitarice, riža, tjestenina i krumpir sadrže škrob, no određene količine tih namirnica dopuštene su i u niskokaloričnoj dijeti. Škrobne namirnice daju dugotrajan osjećaj sitosti, a uz to sadrže i vlakna koja pomažu održati pravilan ritam probave.

Maslac i ulje potpuno ste izbacili iz prehrane? Griješite. Unos masnoća potrebno je svakako smanjiti, ali organizmu su potrebne masne kiseline i vitamini koji se otapaju u ulju. Dakle, ne izbacujte maslac i ulje (posebno

ne maslinovo ulje, ulje sezama i repice), ali ograničite njihov unos.

Dok ste na dijeti, kuhate na razne načine, na pari, u mikrovalnoj pećnici, u običnoj pećnici…? Nastavite tako. Nemojte se odricati ukusno i zdravo pripremljenih jela.

Svakog dana jedete gotovo istu hranu? Mijenjajte tu naviku. Raznovrsna prehrana, bogata mirisima i okusima, najbolji je put ka uspješnom mršavljenju. Ako se odričete namirnica i okusa koje volite, kad-tad ćete pokleknuti i nadoknaditi ono čega ste se odricali, a tada će sav vaš trud oko mršavljenja postati uzaludan. Zdrave vijesti 47

Kukuruzna vlakna i zdravlje kostiju Sudeći prema rezultatima dvaju novih istraživanja koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Purdue, uzimanje dodataka prehrani koji sadrže topljiva kukuruzna vlakna podupire izgradnju kostiju kod adolescentica, odnosno zadržavanje kalcija u kostima kod žena u postmenopauzi. Topljiva kukuruzna vlakna vrsta su neprobavljivih ugljikohidrata koja jednako pridonose zdravlju kao i prehrambena vlakna prisutna u žitaricama, povrću, mahunarkama i voću. Vlakna pomažu u uspostavljanju normalne probave, imaju prebiotička svojstva, sudjeluju u kontroli razine glukoze u krvi te podupiru zdravlje kostiju povećanjem apsorpcije kalcija. U dvije studije primijećeno je kako su gastrointestinalne tegobe bile minimalne, a jednako je zapaženo i u kontrolnim skupinama. Jedan od istraživača ističe kako topljiva kukuruzna vlakna mogu poboljšati iskorištenje kalcija za zdravlje kostiju, ali to ne znači da je dopušteno zanemariti preporuke za unos mlijeka i mliječnih proizvoda. Iako kalcij smanjuje gubitak koštane mase, on ne potiče i njihovu formaciju. Kukuruzna vlakna to čine, ali je potrebno provesti dodatna istraživanja kojima će se ispitati na koji način kukuruzna vlakna mogu povećati apsorpciju i zadržavanje kalcija u kostima te pridonositi zdravlju kao prebiotici. Izvor: Journal of Nutrition i American Journal of Clinical Nutrition

Reklame za hranu, djeca i mladi? Mnoga istraživanja pokazala su da reklame za hranu mogu utjecati na prehrambene navike, a s obzirom na to da su brojne reklame osmišljene upravo za mlađu populaciju, američki stručnjaci ispitali su

48 Zdrave vijesti

Antibiotici i alergije na hranu u djece Terapija antibioticima tijekom prve godine života djeteta može že bjavljeno uzrokovati povećanu sklonost alergijama. Prvo istraživanje objavljeno je. u časopisu Allergy, Asthma & Clinical Immunology to pokazuje. Analizirani su poda podatci prikupljeni od oko ko 1500 djece s dijagnozom alergije na hranu te podatci o oko 6000 djece koja ne n pate od alergija. Znanstvenici nanstvenici su otkrili da u djece koja su antibiotike uzimala tijekom prve ž godine života postoji 1,21 putaa veća vjerojatnost da imat alergiju na hranu u odnosu na djecu koja će imati pr apiju. Vjerojatnost da nisu primila antibiotsku terapiju. dij dobiti alergiju na hranu povećava se s će dijete broj primljenih antibiotskih terapija. brojem Os toga pretjerana uporaba antibiotika Osim uzr uzrokuje i potencijalnu otpornost bakterija na antibiotike te promjene sastava crijevne mi mikrobiote. Stoga se istraživački tim trenutačba analizom podataka iz različitih država no bavi u kako bi utvrdili odnose li se njihova saznanja na širu populacij pacijenata. populaciju aktivnost mozga djece i mladih tijekom gledanja reklama za hranu. Tijekom gledanja reklama praćena je aktivnost mozga snimanjem funkcionalnom magnetskom rezonancijom, a odmah nakon prikazivanja reklama trebali su za 60 navedenih prehrambenih proizvoda navesti bi li ih odabrali za jelo ili ne. Rezultati su pokazali da je odabir hrane kod djece uglavnom bio vezan uz ukusnost, a ne toliko uz uravnoteženost. Međutim, okus hrane još je više utjecao na odabir nakon gledanja reklama za hranu. U usporedbi s reklamama za neprehrambene proizvode, reklame za hranu su kod djece pobudile aktivnost centra nagrade u mozgu te su utjecale na brže donošenje odluka o poželjnosti prezentiranih prehrambenih proizvoda. Izvor: The Journal of Pediatrics

energetskom unosu te manjoj raširenosti pretilosti kod osoba koje zaslađene napitke konzumiraju svakodnevno. Nadalje, primijećeno je da bi navedena zamjena mogla poboljšati i kvalitetu unosa tekućine koja se određuje tzv. Healthy Beverage Indeksom (HBI).

Prehranom i tjelovježbom protiv Alzheimerove bolesti Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i održavanje poželjne tjelesne mase mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.

Voda umjesto zaslađenih pića Prema novoj analizi objavljenoj u časopisu Nutrients, zamjena samo jedne porcije šećerom zaslađenog pića s vodom može pomoći pri mršavljenju. U analizi su bili korišteni podaci prikupljeni u jednom američkom javnozdravstvenom istraživanju koje je obuhvatilo više od 19 700 odraslih ispitanika te ih je pratilo tijekom pet godina. S obzirom na unos namirnica te promjene tjelesne mase ispitanika, procijenjeno je da bi zamjena 240 mL (jedne šalice) šećerom zaslađenog pića s istim volumenom vode mogla pridonijeti znatno manjem

Analiza podataka prikupljenih u novom američkom istraživanju pokazala je da su poželjan indeks tjelesne mase, tjelesna aktivnost i podudarnost prehrambenih navika s mediteranskim načinom prehrane bili povezani s nižim razinama plaka i čvorova na snimkama mozga koji se primjećuju kod osoba s Alzheimerovom bolesti. S obzirom na to da je prisutnost plaka i čvorova jedna od rijetkih okom vidljivih manifestacija Alzheimerove bolesti, rezultati

sugeriraju da poželjan način života može pomoći u prevenciji, odnosno usporavanju razvoja ove neurodegenerativne bolesti. Izvor: American Journal of Geriatric Psychiatry

Visok unos alkohola smanjuje plodnost žene Rezultati novog istraživanja objavljenog u časopisu The BMJ pokazuju kako žene koje piju 14 ili više alkoholnih pića tjedno imaju smanjenu plodnost. Pokazalo se da nizak do umjeren unos alkohola, odnosno do sedam pića tjedno te vrsta alkoholnog pića nemaju učinak na plodnost žene. Ipak, autori parovima preporučuju da se suzdrže od alkohola sve dok nije isključena mogućnost trudnoće jer je plod posebno osjetljiv na alkohol prvih nekoliko tjedana od začeća. Još uvijek je nepoznato do koje mjere konzumacija alkohola utječe na plodnost. Skupina danskih istraživača provela je desetogodišnju prospektivnu kohortnu studiju koja je za cilj imala utvrditi povezanosti konzumacije alkohola u vremenu prije začeća i vremena potrebnog da žena zanese. U studiju je uključeno ukupno 620 Dankinja dobi 21 – 45 godina. Sve ispitanice bile su u stabilnoj vezi s partnerom, pokušavale su začeti i nisu bile na terapiji povećanja plodnosti tijekom trajanja studije. U istraživanju je procijenjen ukupni unos alkohola, kao i unos speciﬁčnih vrsta alkoholnih pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića.

Svaka žena je jednom u dva mjeseca tijekom razdoblja od 12 mjeseci ili do začeća ispunjavala upitnik o konzumaciji alkohola, statusu trudnoće, menstruacijskim ciklusima, učestalosti spolnih odnosa i pušenju cigareta. U žena koje su konzumirale 14 ili više alkoholnih pića tjedno, zabilježeno je 37 trudnoća u 307 ciklusa, dok je kod žena koje nisu konzumirale alkohol zabilježena 1381 u 8054 ciklusa. Zaključeno je kako umjeren unos alkohola ne bi trebao imati utjecaj na plodnost žene, ali ako parovi imaju poteškoća sa začećem, preporučuje se da se oboje suzdrže od alkohola.

Što je uzrok smanjene konzumacije mlijeka? Posljednjih nekoliko desetljeća primijećeno je smanjenje konzumacije mlijeka, posebice u razvijenijim zemljama. Smatra se kako je uzrok ove pojave povezan s promjenom percepcije o intoleranciji na laktozu. U istraživanju u sudjelovali ispitanici dobi između 18 i 75 godina koji su ispunili upitnik o prosječnoj dnevnoj konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda. Rezultati su pokazali kako 22,2 posto ispitanika uopće ne konzumira mlijeko, dok njih 18,1 posto konzumira mlijeko bez laktoze. Dodatno, 10,3 posto sudionika koji su izbacili mlijeko iz svoje prehrane, provelo je test intolerancije na laktozu, a rezultati su bili pozitivni u samo 5,5 posto slučajeva. Zanimljiv je podatak kako su žene i pothranjene osobe dobi između 50 i 75 godina sklonije konzu-

miranju mlijeka bez laktoze. Međutim, bez obzira na izbjegavanje mlijeka, gotovo su svi ispitanici potvrdili kako svakodnevno konzumiraju ostale mliječne proizvode, posebice sireve. Iako mliječni proizvodi sadrže brojne nutritivno vrijedne komponente, isto tako sadrže i veći udio kolesterola i kalorija u odnosu na mlijeko. Zbog toga povećana konzumacija mliječnih proizvoda te paralelno smanjena konzumacija mlijeka može dovesti do povećanja stope pretilosti. Znanstvenici stoga naglašavaju kako bi bilo korisno provesti edukativne radionice s ciljem sprječavanja nepotrebnog izbjegavanja mlijeka u prehrani. Izvor: Nutrition

Gestacijski dijabetes i povećani opseg struka kod djece Poznato je da gestacijski dijabetes, koji se javlja kod trudnica, može povećati rizik od nekih bolesti i poremećaja kod djece u kasnijem životu – poput pretilosti. Podatci novog istraživanja pokazali su da, u usporedbi s ispitanicima čije majke nisu imale gestacijski dijabetes, djeca majki koje su imale ovaj poremećaj tijekom drugog stanja, imala su za 53 posto veći rizik od pretilosti, čak za 75 posto veći rizik od povećanog opsega struka i za 42 posto veći rizik od visokog udjela tjelesnih masti. Stoga se čini da gestacijski dijabetes negativno utječe na metabolizam djece i nakon rođenja – u kasnijem životu. Izvor: Diabetologia

Mediteranska prehrana smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti Poznata je povezanost mediteranske prehrane i smanjenog rizika od mnogih kroničnih bolesti. U novom istraživanju je sudjelovalo 25 000 odraslih osoba iz talijanske pokrajine Molise. Među njima je identiﬁcirano 1197 osoba koje su prijavile neku vrstu kardiovaskularne bolesti u vrijeme uključivanja u istraživanje. Podatci o unosu hrane prikupljeni su pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane, a pridržavanje mediteranske prehrane ocijenjeno je ljestvicom mediteranske prehrane (engl. Mediterranean Diet Score – MDS) od 0 do 9 bodova. Stopa smrtnosti procijenjena je pomoću podataka iz ureda za statistiku u Moliseu. Tijekom razdoblja praćenja uočeno je kako je porast MDS-a za dva boda doveo do za 21 posto manjeg rizika smrtnosti nakon početne kontrole dobi, spola, unosa energije, unosa jaja i krumpira, edukacije, tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme, omjera struka i bokova, pušenja cigareta, hipertenzije, hiperkolesterolemije, dijabetesa i karcinoma. Izvor: ESC Congress 2016 Zdrave vijesti 49

humor Došao student na ispit i izvlači pitanja. Prvo ne zna. Drugo ne zna. Treće ne zna. Profesor u indeks upiše: Majmun! Student vidi što je ovaj napisao pa kaže: – Profesore, ovdje je samo vaš potpis, nema ocjene.

Velika korporacija zaposlila je veći broj ljudoždera. Na prvom sastanku voditelj ljudskih potencijala im je rekao: – Sada ste dio poduzeća. Imate jednak status kao i svi ostali, na raspolaganju imate i menzu za gablec, ali molim vas, ne jedite zaposlene! Ljudožderi su obećali da neće. Četiri tjedna kasnije njihov šef pripomene: – Svi radite jako puno i dobro i uistinu sam zadovoljan vama. Međutim, pred neki dan nestala je jedna od naših tajnica. Zna li netko od vas što se dogodilo s njom? Ljudožderi složno odmahnu glavama. Kad je šef otišao, vođa ljudoždera okrene se ostalima i upita: – Koji je od vas idiota pojeo tajnicu?! Iz skupine se nevoljno digne jedna ruka, na što vođa ljudoždera nastavi: – Ti, kretenu! Već četiri tjedna jedemo menadžere i nitko nije opazio, ali neeeee, ti si morao pojesti tajnicu! Razgovaraju dva jogurta pa će jedan: – Znaš, kad te malo bolje pogledam, mogu ti reći da si stvarno pokvaren! Perica je dobio jedan iz matematike i ne zna kako reći roditeljima. Nakon nekog vremena sjeti se: – Mama i tata, djevojka mi trudna. – Ajme, Perice!!! – užasnuto vrisnu roditelji. – Ma šalim se, dobio sam jedan iz matematike. – Uh, dobro je...

50 Zdrave vijesti

Dolazi Mujo kod doktora, kad ono na vratima piše: – Prvi pregled 500 kuna, drugi pregled 250 kuna. Uđe Mujo u ordinaciju. Kaže doktor: – Dobar dan. A Mujo: – Dobar dan doktore, evo mene opet!

Starica i starac prolaze parkom. Ona reče: – Sjećaš li se one tamo klupe? Tu si mi ukrao prvi poljubac. – Sjećam se, kako da ne. Zbog te krađe još uvijek robijam.

Pita unuk djeda: – Djede, znaš li ti je što klaustrofobija? – Naravno, to ti je strah od zatvorenog prostora. Na primjer, kreneš u birtiju, ali te je strah da je zatvorena.

Muškarac kaže ženi u krevetu: – Ovo mi se nikad nije dogodilo! – Događa se to i drugima. – Drugima da, ali meni ne! – Pa ni meni se tijesto ne digne svaki put. – I što radiš? – Umijesim drugo. – Ali ja nemam drugog? – Imam ja!

Učiteljica piše lijevom rukom po školskoj ploči, a mali Perica začuđeno glasno vikne: – Učiteljice, pa vi nemate dlaka ispod lijevog pazuha. Učiteljica reče: – Perice, pakuj lijepo stvari i idi kući za danas! Sutradan na predavanju učiteljica piše desnom rukom i opet Perica glasno prokomentira kako učiteljica nema dlaka ni na pazuhu ispod desne ruke. Tu je učiteljici prekipio njegov bezobrazluk te mu reče da se spakira i da ne dolazi do kraja tjedna u školu. Kada se Perica ponovo pojavio u školi, učiteljica ispusti kredu te se sagne da je podigne, a Perica se sagne da vidi kamo se otkotrljala kreda. Onda ustane i počne pakirati svoje stvari. Učiteljica ga upita: – Kamo se ti pakiraš? Na to joj Perica odgovara: – Nakon ovog što sam danas vidio za mene je ova školska godina završena.