PRAKTIﾄ君I SAVJETI ZA DOBRO ORALNO ZDRAVLJE
ZAGRIZI ﾅｽIVOT
Zagreb, prosinac 2015.
Izdavač Udruga „Zdravlje IQ“, Zagreb, Voltino 11 email: zdravljeiq.renata@gmail.com https://www.facebook.com/zdravljeiq/ Urednica mr.sc. Renata Pondeljak-Matijević Suradnici ing. nutr. Branimir Dolibašić dipl. bibl. Tihana Strmo prof. Jelena Jelekovac Lukac Stručna recenzentica spec. profilakse Ivana Trampuš
GRAD ZAGREB, Gradski ured za zdravstvo Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Udruge Zdravlje IQ i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
I. poglavlje
Crni neprijatelj na bijelom zubu Karijes ili pokvareni zub po učestalosti je druga najčešća bolest u svijetu, odmah iza prehlade. Ima ga oko 90% stanovništva, a najčešće se pojavljuje na prvom kutnjaku (tzv. 6-ici). To je naš prvi trajni zub i obično nikne u 6. godini života pa lako previdimo da to nije mliječni zub koji će ispasti - nego nam treba trajati čitav život pa o njemu trebamo itekako brinuti od prvoga dana. Što je karijes?
Karijes je proces razgradnje tvrdog pokrovnog zubnog tkiva, koji započinje na površini zuba - obično na gornjoj, griznoj plohi zuba. Na samom početku ne stvara neugodu pa ga možemo prepoznati kao - tamnu mrlju na zubu.
)
Tamna mrlja na zubu prvi je vidljivi znak karijesa. Barem jednom u 3 mjeseca, poslije pranja zubi, stanite ispred ogledala i pogledajte imate li na nekom od zuba tamnu točkicu - pozornost posebno usmjerite na gornju, griznu površinu zuba. 3
Karijes s vremenom napreduje i u dubinu i širinu pa zahvaća i druge dijelove zuba – dentin te zubni živac. Tada se pojavljuje karakterističan simptom – bolnost zuba, koja je ujedno mnogima prvi signal da trebaju liječiti svoj zub.
KAKO NASTAJE?
Potrebna su dva čimbenika da bi se karijes pojavio na zubu, a na oba možemo utjecati. Prvi je prisutnost zubnog plaka, dok se drugi odnosi na nesmetani razvoj bakterija koje uzrokuju razaranje zuba.
)
Pripazite na kutnjak Prvi trajni kutnjak, tzv. šestica prvi je vaš trajni zub. Obično on niče već u predškolskoj dobi - zbog čega mnogi misle da im je to mliječni zub pa ne reagiraju na prvi znak karijesa. Zato tijekom života imaju najviše problema s tim zubom.
Zubni plak – tanki je i mekani film, koji poput omotača oblaže zub i zubno meso. Taj film čine dijelovi sline, ostaci razgrađene i raspadnute hrane koju smo konzumirali kroz dan te bakterije koje žive u ustima. Nataloženi plak s vremenom se stvrdnjava, kalcificira i tako pretvara u zubni kamenac. Na kamencu se zbog njegove grube površine - u većoj količini i još lakše zadržavaju ostatci hrane i bakterije.
4
Bakterije – (ovisno o njihovoj ulozi, ali i njihovoj brojnosti u ustima) - svrstavamo u dobre ili loše. Dobre pomažu urednoj razgradnji i probavi hrane. U loše ubrajamo bakterije koje se hrane šećerom iz hrane zaostale u ustima (zubnom plaku ili kamencu), pri čemu stvaraju kiseline koje razgrađuju zub. Stručan naziv glasi - kariogene bakterije, a od svih njih najčešći uzročnik karijesa je Streptococcus mutans.
)
Ubrzani proboj karijesa. Kad uništi zubnu caklinu i stigne do unutarnjeg „mekšeg“ zubnog tkiva (dentina) kvarenje zuba je puno brže. Moguće je da za 2 do 3 godine probije caklinu, a za manje od 1. godine stigne kroz dentin do najdubljeg dijela zuba (pulpe sa živcima).
Što je više plaka i kamenca na zubu, to se bakterije bolje hrane i razmnožavaju pa ih ima sve više i više... tako stvaraju više kiseline pa lakše razaraju zub čime karijes ubrzano napreduje.
5
Mliječni zubi - prvi se pojavljuje obično u 6. mjesecu života, ukupno ih ima 20 i zamjenjuju ih trajni zubi. Trajni zubi - ukupno ih je 32, veći su i širi od mliječnih, pritom prvi nikne prvi kutnjak poznat i kao „šestica“ (obično nikne u 6. godini), a zadnji nikne treći kutnjak (obično u 18. godini). Dijelovi zuba Gornji, vidljivi dio zuba (kruna) sačinjen je od čvrstog pokrovnog tkiva (zubna caklina) koje štiti dentin (unutarnje i nešto mekše tkivo zuba). Donji, oku nevidljivi dio zuba poznat je kao zubni korijen, u njemu se nalazi kanal gdje su smještene krvne žile i zubni živac.
6
II. poglavlje
NE ŽELIM POKVARENE ZUBE Umjesto da ga liječimo, puno je bolje da preduhitrimo pojavu i razvoj karijesa. Za to nam nije potrebna posebna vještina, niti specijalno znanje.
Kako je to moguće?
Jednostavno: udarom na njegove uzročnike. Prvenstveno - redovitim uklanjanjem plaka sa zubi, čemu služi redovno svakodnevno pranje zubi te usne šupljine. Pritom trebamo poštivati osnovno pravilo: zube trebamo prati baš svakoga jutra i baš svake večeri.
Ne dopustite plaku da cijeli dan stoji na Vašim zubima! Četkanjem zubi ujutro, nakon doručka i potom navečer, poslije večere - uklanjamo ostatke hrane i napitaka sa zubi. Plak koji ostaje na zubima dulje od 12 sati dovodi do nastanka patološke koncentracije loših bakterija.
7
Zube perite dvaput dnevno i to 20 minuta nakon obroka: ujutro poslije doručka i navečer poslije večere.
Nemojte juriti oprati zube odmah nakon što ste uzeli zadnji jutarnji/večernji zalogaj hrane ili gutljaj soka. Tada je razina kiselina u ustima visoka pa biste agresivnijim pranjem mogli oštetiti zubnu caklinu. Pustite slinu da odradi svoj posao (razgradi i otplahne ostatke hrane iz usta). Zube operite kojih 20 minuta nakon jela. Pažljivo četkajte sve površine zuba. Započnite s vanjskom površinom, potom prijeđite na gornju te zatim unutarnju površinu. Ne zaboravite očistiti i prostor između zubi bilo četkicom (interdentalnom) bilo zubnim koncem (ako su zubi gusto smješteni pa među njima nema razmaka).
Perite ih kružnim pokretima četkicom, i to od zubnog mesa prema gornjoj plohi zuba.
Pažljivo operite i prostor između zubi, jer tu je smješteno 40% zubne površine.
Koristite četkicu koja oblikom odgovara razmještaju i veličini vaših zubi te građi čeljusti. Male četkice i one savitljivih glava nisu samo prikladne za male čeljusti, nego je s njima lakše doseći te oprati stražnje plohe zadnjih zuba. 8
Tvrde četkice koristite samo iznimno, kad postoji potreba za agresivnijom higijenom. Za redovito održavanje čistih zuba, izaberite srednje mekanu ili mekanu četkicu. Imate li osjetljive zube, perite ih nježno i mekanom četkicom.
Koristite srednje mekanu ili mekanu četkicu kako pri pranju ne biste oštetili zubno meso.
Koristite pastu za zube koja najbolje odgovara potrebama vaših zubi. Ne inzistirajte na pastama namijenjenim blještavoj bjelini zuba niti onoj s granulama, ako su vam zubno meso i zubi osjetljivi. Želite li očuvati snagu zubne cakline te tako smanjiti mogućnost razvoja karijesa, koristite paste s fluoridima.
Jutarnju i večernju higijenu zubi završite
ispiranjem usta zubnom vodicom.
Poslije pranja zubi, operite i usnu šupljinu: bakterije i razgrađeni ostatci hrane ne zadržavaju se samo na zubima, nego i na zubnom mesu te jeziku. Imate li povećani rizik za karijes ili upalu zubnog mesa birajte vodice čiji aktivni sastojci ometaju aktivnost loših bakterija (uzročnika karijesa) tako da one ne mogu funkcionirati pa umiru (primjerice, takav sastojak je klorheksidin). 9
Jeste li znali?
Možete i prekontrolirati koliko uspješno perete zube. Unazad nekoliko godina široko su dostupni različiti preparati za prepoznavanje plaka na zubima. Poznati su kao plak- indikatori: postoje u obliku traka, tekućine, tableta. Jednostavno i brzo pokazuju mjesta na zubu gdje se plak zadržao (oboje ga bojom koja se lako uklanja ponovnim pranjem zuba).
Posjetite profesionalca. Pokažite osmijeh! Za potpuno zdravlje zubi, učinite još nešto: usprkos svim obavezama (a možda i nelagodi ili strahu koje imate zbog sjedanja u zubarski stolac) otiđite svom izabranom zubaru (stomatologu) jednom u 6 do 12 mjeseci. On će pregledati vaše zube i usnu šupljinu te profesionalno, pomoću ultrazvuka ukloniti kamenac ako ga ima na vašim zubima. Ovo je posebno važno radi dobrog čišćenja međuzubnih ploha koje golom oku nisu vidljive pa su nerijetko mjesto pojave karijesa.
DOBRO JE ZNATI!
Kod svog odabranog zubara imate pravo: dvaput godišnje očistiti kamenac i ispolirati zube na račun HZZO.
Slina je važan sastojak usne šupljine neophodna je za očuvanje zdravlja zubi i usta. Gotovo 98% sline čini voda, a preostalih 2% aktivni sastojci – enzimi, antibakterijski spojevi, elektroliti, sluz i sl. Svaki aktivni sastojak sline ima svoju zadaću – razbijanje masti, olakšavanje gutanja, obrana zubi od kiselina, uništavanje loših bakterija i drugih nepoželjnih mikroorganizama, smirivanje iritacija i boli. Dokazano je da slina sadrži sastojak koji ima 6 puta jači analgetski učinak nego morfij.
11
III. poglavlje
SLATKA HRANA OSTAVLJA GORKI TRAG U sprečavanju karijesa značajnu ulogu ima i hrana. Tako je jednu bolje izbjegavati, a drugu češće jesti. Osim toga, nije dobro ako neprekidno kroz dan nešto jedemo ili pijemo. Koja hrana je opasna? Baš poput ljudi, tako i bakterije koje žive u našim ustima vole slatku hranu i zaslađene napitke (namirnice bogate jednostavnim ugljikohidratima, šećerom). Šećer im je, naime, glavni izvor energije.
Što rjeđe jedite slatku hranu. Sve namirnice bogate šećerima - kolači, slatkiši, keksi, bomboni ... povećavaju rizik za nastanak karijesa. Mekana te hrana koja se duže vrijeme zadržava na zubima (lijepi se za zube) pogoduje razvoju i razmnožavanju bakterija uzročnika karijesa. Isto djeluje i slabo žvakanje hrane, jer ne potiče pravilno lučenje sline niti pokretanje jezika (prirodno samočišćenje usne šupljine). 12
Prednost dajte tvrdoj i sirovoj hrani. Takvu treba dobro sažvakati - žvakanje omogućava skidanje naslaga sa zuba, potiče lučenje sline, neutralizira kiseline u ustima i prokrvljuje zubno meso čime dodatno pomaže zdravlju zubi. Loše je i kad desert (slatki zalogaj) ne uzimate na kraju obroka - u vrijeme dok je lučenje sline veće, nego ga jedete kasnije u danu kad se smanji njezino lučenje.
Jeste li znali?
Zaslađeni sokovi i slatki napitci (primjerice kava, čaj, kola) također pospješuju kvarenje zubi posebno, ako se uzimaju nekoliko puta kroz dan.
Jedite 5 puta na dan, i nemojte jesti između obroka. Posebno izbjegavajte bombone ili slične namirnice
koje dulje vrijeme otpuštaju veće količine šećera.
Umjesto slatkim zalogajem, bolje je obrok završiti konzumiranjem voća, primjerice jabuke, kruške, banane, naranče. Voće sadrži puno vode koja je itekako važna za uredno funkcioniranje sline.
Pijte dosta vode kroz dan. Učinite to i nakon što ste uzeli neko jelo ili sok od agruma (naranče, mandarine, limuna i sl.), jer kiseline koje su u njima prisutne mogu pomoći slabljenju cakline.
13
Hrana koju zubi vole
Svježe voće i povrće. Zašto? Bogato je vitaminima i mineralima, sadrži veće količine vode, potiče žvakanje. Vitamin A pomaže očuvanju snage cakline, vitamin C čuva zdravlje zubnog mesa, mineral kalcij je glavni građevni sastojak zuba. Prednost imaju: jabuke, lubenice, kivi, naranča, mandarina, peršin, mrkva, bundeva, celer, kupus, karfiol Sir, mlijeko i jogurt. Zašto? Sadrže malo šećera (mliječni šećer) i imaju nisku kiselost pa ne pospješuju kvarenje zubi. Dobar su izvor kalcija, a sir osim ovog minerala sadrži i fosfate. Prednost imaju: tvrdi sirevi, mineralima obogaćeno mlijeko, obični jogurt (ne voćni) Jaja, piletina, puretina, govedina. Zašto? Hrana bogata proteinima (bjelančevinama) životinjskog porijekla važna je za dobro funkcioniranje i očuvanje zdravlja cjelokupnog našeg organizma pa tako i usne šupljine. Uz to, ove namirnice su dobar izvor fosfora, koji zajedno s vitaminom D omogućava ugradnju kalcija. Sjemenke sezama. Zašto? Ističu se sadržajem minerala, primjerice magnezija, kalcija, željeza. Poznato je da pospješuju uklanjanje plaka i pomažu izgradnji zubne cakline. Voda. Zašto? Nezamjenjivi je sastojak sline. Pomaže da otplahnete (isperete) čestice hrane koje su zaostale u usnoj šupljini (na zubima, zubnom mesu, jeziku). 14
POKAŽITE ZUBE CIJELOM SVIJETU NOVA SAZNANJA
Japan/SAD: Mala djeca koja su u dobi od 4 mjeseca izložena dimu cigareta (sekundarno pušenje) imaju za 25% veći rizik razvoja karijesa u dobi od 3 godine. (Studija objavljena u The BMJ, listopad 2015.) SAD: Krajem 2014. godine objavljeni su rezultati istraživanja koje je tijekom 20 godina provodio istraživački tim sa New York University. Utvrdili su povezanost upale zubnog mesa s razvojem Alzheimerove bolesti.
STAV SVJETSKIH AUTORITETA
THE AMERICAN DENTAL HYGIENISTS’ ASSOCIATION PREPORUČUJE po dvije minute četkanja zubi, dva puta dnevno – pri čemu četkica treba biti usmjerena na zube pod kutom od 45%. THE AMERICAN DENTAL HYGIENISTS’ ASSOCIATION SAVJETUJE – izbjegavajte uzimati slatku i svaku drugu hranu te napitke unutar 30 minuta od pranja zuba. Literatura 1. Cekić-Arambašin A. i sur. Oralna medicina, ŠK, Zagreb, 2005. god. 2. Topić B. Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica, Stomatološki fakultet Univerziteta Sarajevo, Stomatološki fakultet Zagreb, Sarajevo 2004;57-106 3. American Heart Association. Prevention of bacterial endocarditis New guidelines. J Am Med Assoc 1997;277:1974-801
15
UDRUGA ZA PROMICANJE ZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA