Broj 14-15/2013

2 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

U V O D N I K

IQ

Neka vam se ostvari

100 želja!

P

Renata Pondeljak-Matijević, glavna urednica

Kako god bilo, ipak je svatko od nas imao 365 prilika da u 2013. nauči više o sebi i ne ponavlja pogreške koje imaju visoku cijenu - zdravstvenu, društvenu,

emocionalnu, financijsku... Priliku da nauči dešifrirati signale svoga tijela i uma, pa dokuči što mu je doista potrebno, a što želi ili može

rije nego što je 2013. službeno započela - pitali smo se hoće li nam zbog broja 13 biti mizernija nego što bi inače bila. Posljednjih nekoliko dana čula sam više prijatelja kako s dozom blage sjete u glasu govore „da im se čini kao da je 2013. trajala 12 tjedana, umjesto 12 mjeseci“.

Kratka ili duga, kakva kod bila – svoje mjesto sada ustupa novoj, 2014. To znači da je ovu tekuću, koja užurbano odbrojava zadnje dane – svatko od nas doživio te preživio na svoj način.

Neki su zauvijek izgubili dragu osobu, drugima se obitelj obogatila za jednog pa možda i više novih članova pred čijim nesigurnim hodom tek stoje životni izazovi. Jedni su s nadom dočekivali svaki novi dan, drugi su ostali razočarani jer im se nijedna želja nije ispunila.

Kako god bilo, ipak je svatko od nas imao 365 prilika da u 2013. nauči više o sebi i ne ponavlja pogreške koje imaju visoku cijenu – zdravstvenu, društvenu, emocionalnu, financijsku...

Priliku da nauči dešifrirati signale svoga tijela i uma, pa dokuči što mu je doista potrebno, a što želi ili može...

Suočeni samim sa sobom, shvatili smo koliko je istinita izreka – „Zdrav čovjek ima 100 želja, a bolestan samo jednu – da bude zdrav“.

Dragi čitatelji želim vam da imate 100 želja i da vam se u 2014. ispuni svaka od njih!

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 3

Poklon čistog hedonizma donosi prekrasno njegujuća i hranjiva formula Huile Prodigieuse® Čudesnog suhog ulja, bogata dragocjenim biljnim uljima i obiljem vitamina E koji će nahraniti i razmaziti vašu kožu. Namijenjeno za njegu lica, tijela i kose, suho ulje je savršen poklon ljubavi za svaku ženu.

Slasni poljubac organskog voća krije se u novom Bio-Beauté® by NUXE Obojenom balzamu za usne, bogatom organskim maslacem marelice te organskim shea maslacem koji intenzivno obnavljaju suhe i ispucale usne, dok ih uljni ekstrakti breskve i maline obilato hrane i njeguju.

U TO MAGIČNO DOBA GODINE KADA NAM SRCA GRIJU OSMJESI I TOPLINA DRAGIH OSOBA, PODARITE IM ČISTU LJUBAV PRETOČENU U NEODOLJIVE UŽITKE IZ SRCA PRIRODE.

PRIRODA JE ČUDESNA. www.nuxe.hr

medicina Aktualno

Na Jadranu se

bolje diše

10 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

medicina Aktualno

*

Nakupljeni stres zbog brojnih obaveza i zagađenja gradskog okoliša i inače su fanatični neprijatelji našega zdravlja, no u ovo doba godine kada smog prekriva veći dio kontinentalnog dijela naše zemlje – situacija je još ozbiljnija

N

a smjeni stare u novu godinu, mnogi od nas čeznutljivo pomisle - „Da mi je sada biti na Jadranu, uživati par dana u šetnji uz more... ništa me tada ne bi boljelo i nikakva prehlada niti gripa ne bi snašle“.

Nakupljeni stres zbog brojnih obaveza i zagađenja gradskog okoliša i inače su fanatični neprijatelji našega zdravlja, no u ovo doba godine kada smog prekriva veći dio kontinentalnog dijela naše zemlje - situacija je još ozbiljnija.

S problemima zagađenja okoliša već je više od 20 godina zaokupljena World Healh Organization, koja je na temelju

12 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

brojnih istraživanja - upravo ove godine i službeno svrstala zagađenje zraka u primarne uzročnike zloćudnih bolesti u svijetu (s posebnim naglaskom na zloćudne bolesti dišnog sustava). Naime, opsežne analize njezine agencije International Agency for Research on Cancer, pokazuju da zagađenje zraka spada u istu karcinogenu kategoriju kojoj pripadaju - ultraljubičasto zračenje, dim cigareta i plutnij!

Biseri zdravlja iz plavoga mora

Kao što zagađenja iz okoliša uništa-

*

Dokumentiran je povoljan učinak mora na sluznicu dišnih puteva, kao i njegova pozitivna uloga u sprječavanju i liječenju astme i drugih plućnih bolesti

vaju naše zdravlje tako nam zdrav i čist okoliš gode. Izričito se to odnosi na more, čiji je blagotvoran učinak na naš organizam poznat od davnih dana.

Već su stari Grci, primjerice Hipokrat i Galen uvidjeli da more pospješuje cijeljenje rana na rukama ribara, a udisanje morskoga zraka koristi boljem disanju.

Na tom tragu je prije dva tjedna, preciznije 6. prosinca održan u Zagrebu stručni skup na temu „Naše more izvor zdravlja u kontekstu globalnog onečišćenja“. Više znanstvenih studija naime pokazuje da je naša obala Jadra-

na još uvijek jedan od najočuvanijih dijelova Mediterana te da naše more spada u najčišća mora na svijetu. Stoga ono na naše zdravlje djeluje poput pravog eliksira.

Morska voda ima pH faktor 7,2 što je istovjetno optimalnom faktoru kiselosti naših tjelesnih stanica, a to prema riječima našeg svjetski poznatog fizičara prof. dr. Davora Pavune, nije jedina prednost mora. Njegova aktivnost, koja nam je razumljivija od kad su znanstvenici otkrili četvrto stanje vode pravi je njegov zdravstveni adut.

Stručnjaci dobro znaju da je more

bogato raznim tvarima s dokazano povoljnim učinkom na naš organizam.

Ono sadrži više od 80 esencijalnih minerala i ologoelemenata, od kojih treba spomenuti natrij, kalij, kalcij, magnezij, jod, cink, litij.

Dokazana su njegova antibakterijska i antivirusna svojstva pa nam može pomoći da se zaštitimo od infekcija. Također je poznato da pospješuje obrambenu snagu našega organizma te lokalnu cirkulaciju. Dokumentiran je i povoljan učinak mora na sluznicu dišnih puteva, kao i njegova pozitivna uloga u sprječavanju i liječenju 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 13

medicina Aktualno astme i drugih plućnih bolesti te rinitisa, peludne groznice i ostalih alergijskih i tegoba dišnog sustava.

Trend koji ne trebamo pratiti

Statistike europskih zemalja pokazuju da su alegijske bolesti, među kojima se ističu peludna groznica i astma u višestrukom porastu posljednjih desetljeća. Ni Hrvatska nije izuzetak, pa u stopu pratimo svjetski trend porasta ovih bolesti kod djece. Pedijatar dr. Silvije Šegulja pritom ističe - da rasprostranjenost bolesti nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske. U priobalnom dijelu (Primorsko-goranskoj županiji) iznosi 8,4% - što je unutar europskog raspona koji iznosi 2 do 11%.

No, u Slavoniji je iznad prosjeka (iznosi 14,3%). Iz iskustva rada u Specijalnoj bolnici Thalassotherapia Crikvenica, doktor Šegulja potvrđuje ljekovito djelovanje mikroklime i specifične vegetacije toga dijela Jadrana.

Liječnici ove ustanove su, prateći grupu od 143 djece koja su kod njih liječena više godina, utvrdili kako značajno manje problema s astmom imaju djeca koja su na - klimatskom i talasoterapijskom liječenju u trajanju od tri tjedana - bila pet i više puta. Ona su odnosu na kontrolnu grupu, imala znatno manji broj astmatičnih napadaja i značajno manje su koristila kortikosteroidne inhalatore.

*

DOKAZANA SU ANTIBAKTERIJSKA I ANTIVIRUSNA SVOJSTVA MORA PA NAM ONO MOŽE POMOĆI DA SE ZAŠTITIMO OD INFEKCIJA. Poznata je i njegova dobra uloga u sprječavanju i liječenju astme, rinitisa, peludne groznice 14 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Dobar učinak je potvrdilo i njihovo istraživanje iz 2011. godine, kojim je obuhvaćeno 69 djece. Tijekom istraživanja pratili su koncentracije dušika u izdahnutom zraku (koristi se kao indikator kontrole bolesti) kod djece pri dolasku na liječenje, te prilikom njihovog otpuštanja iz ustanove - kada su te koncentracije bile značajno manje.

Pakosni smog i zadimljeni prostori

Pulmolozi upozoravaju da hladnoća, smog i zadimljeni prostori zagorčavaju život svima nama. Naravno, osobama

s alergijskim dišnim tegobama posebno teško padaju. Prema riječima pulmologinje prof. dr. Asje Stipić Marković, alergije se smatraju bolestima 21. stoljeća. Gotovo 30% Europljana ima alergijski rinitis ili konjunktivitis, oko 20% posto astmu, a oko 15% kožne alergije.

Istraživanja provedena u Zagrebu, kaže prof. Stipić Marković, pokazuju da kad dođe do porasta zagađenja u zraku (primjerice, dušikovog dioksida i ugljičnog monoksida iz ispušnih plinova automobila) raste i potreba za bolničkim liječnjem astme - za razliku od

*

Istraživanja potvrđuju da naše more obnavlja stanjenu i oštećenu sluznicu dišnih puteva, podržava njezine fiziološke procese te učinkovito smiruje i čisti trepetljike nosnog epitela

*

Čuvajmo ga, jer ono čuva nas

Stručni skup na temu Jadranskog mora kao važnog faktora našega zdravlja, organiziran je kako bismo se od lošeg usmjerili prema dobrome - od onečišćenja Zemlje i zraka koji je neophodan za naš život, prema našem još uvijek čistom, korisnom i ljekovitom moru.

dana s „čišćim“ zrakom kada oboljeli sami mogu dobro kontrolirati te spriječiti astmatične napadaje.

Sva navedena istraživanja pokazuju kako moramo biti svjesni opasnosti ekološkog onečišćenja, ali i zdravstvenih vrijednosti koje čuva naše more.

Dio njih upravo se odnosi na očuvanje zdravlja dišnih puteva. Istraživanja naime potvrđuju da naše more obnavlja stanjenu i oštećenu sluznicu dišnih puteva, podržava njezine fiziološke procese te učinkovito smiruje i čisti trepetljike nosnog epitela. Na taj način povećava otpornost sluznice,

Uz napomenu - da moramo biti oprezni i ne smijmo se prema njemu ponašati maćehinski. Ne smijemo ga samo koristiti, nego ga moramo i čuvati od raznih vrsta zagađenja.

U tome nam može pomoći pravilna edukacija već od vrtićke i osnovnoškolske dobi.

pomaže njezinom vlaženju, pospješuje `izbacivanje´ nepoželjnih mikroorganizama iz dišnog sustava i sprječava dišne infekcije i druge tegobe. Također smanjuje suhoću sluznice i stvaranje neugodnih krusta.

Virusi, bakterije, infekcije? Adio!

Na blagodatima Jadranskog mora temelji se i posebna originalna linija proizvoda za nos, grlo i uho Aqua Maris, iza koje stoji istraživački tim Jadran-galenski laboratorija (JGL).

Stručnjaci JGL proveli su čitav niz istraživanja koja dokazuju preventivnu i terapijsku djelotvornost ovih proizvoda. Među posljednjima je, tumači mr. pharm. Anna Maria Donadić, istraživanje što su ga proveli na 650 djece koja su preventivno ispirala nos Aqua Marisom. Istraživanje pokazuje da su ta djeca značajno manje obolijevala od alergija, viroza, gripa i ostalih bolesti dišnih putova nego ona koja nisu provodila ovu preventivu. To govori da preventivno ispiranje nosa ovim sprejem može djelotvorno eliminirati bakterije i viruse s nosne sluznice i tako smanjiti rizik za dišne infekcije.

Mogla bi to čak biti dobra preporuka u ovo doba godine za sve koji su skloni dišnim tegobama, kao i savjet prof.

Pavune da svakoga jutra `oživimo´ svoj organizam ispijanjem čaše čiste, izvorske vode.

Renata Pondeljak-Matijević 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 15

Čujemo sve slabije kako starimo. Tako glase, pojednostavljeno rečeno, upozorenja svjetskih otorinolaringologa. No alarm izaziva podatak kako probleme sa sluhom - zbog sveprisutnih zvukova i buke – ima sve više mladih ljudi.

Pribrojimo li tome i fenomen iznenadnog gubitka sluha, jasna je važnost japanskog inovativnog nakita - koji može znakovni jezik pretvoriti u riječi

Sing Language Ring sastoji se od šest prstena koji prepoznaju znakovni jezik te narukvice, koja ga pretvara u govor i tekst. Tekst se pojavljuje na zaslonu (displeju) smještenom na gornjoj strani narukvice

16 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

M edicinsko

raskrinkavanje

Nakit

koji piše i govori Oko 20% ljudi u dobi od 65 do 74 godine ima ozbiljne probleme sa sluhom, a prema podacima američkog Better Hearing InsTitute-a buka je glavni razlog što se dobna granica javljanja nagluhosti spušta pa je danas ima 7,4% osoba u dobi od 29 do 40 godina.

Među njima su i oni koji su sluh izgubili iz nepoznatog razloga.

Iznenadni gubitak sluha je enigma za medicinsku struku.

Obilježava ga brzo oštećenje sluha, koje su događa unutar 72 sata pa i kraće te može dovesti do potpunog gubitka sluha. Tegoba podjednako pogađa muškarce i žene, a najčešće se javlja kod mlađih ljudi – obično između 30 i 50 godine života. U pravilu se javlja na jednom uhu, a u 2% slučajeva na oba.

Prema dostupnim podacima, godišnje se od 100.000 stanovnika njih 5 do 20 suoči s ovim problemom. Dobro je kad se radi o prolaznom gubitku sluha koji spontano nestane. Obično se to događa u 65% slučajeva. U suprotnom, liječenje uključuje

cijelu plejadu mogućih terapija s obzirom da točan uzročnik nije poznat. Primjenjuju se antivirusni i lijekovi za širenje krvnih žila, kortikosteroidi, vitamini, terapija kisikom u hiperbaričnoj komori...

Ipak, ponekad nema rješenja.

Set nakita – Sing Language Ring - koji se sastoji od narukvice i šest prstena, što su ga kreirali i dizajnirali japanski znanstvenici s Asia University iz Tokija, velika je novost u medicinskim pomagalima. Vjerojatno i predmet želja 32 milijuna djece te 328 milijuna odraslih u svijetu, koliko ih prema podacima World Health Organization pati od gubitka sluha.

Sing Language Ring osmišljen je kao pomoć u komunikaciji osoba koje imaju problema sa sluhom, ali i onih koji ne razumiju znakovni govor kojim se služe gluhe osobe.

Ako osoba prstene nosi na ruci te njome oblikuje znakove govora prsteni „hvataju i čitaju pokrete“ te ih prevode u riječi. Ove riječi šalju prema narukvici koja ih može „izgovoriti“, ali ujedno i ispisati na svom displeju – tako da ih je moguće i pročitati.

Kad osoba više nema potrebu za komuniciranjem, jednostavno skine nakit te prstene odloži na predviđena mjesta u narukvici.

Renata Pondeljak-Matijević 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 17

medicina U žarištu

Hrkanje je puno češći poremećaj nego što to mislimo.

Otprije znamo da može otjerati bračnog partnera iz zajedničke postelje i loše utjecati na raspoloženje, koncentraciju i dnevne aktivnosti hrkača - sada su znanstvenici otkrili da ono i poružnjuje izgled lica! Srećom, smatraju da ga pjevanjem možemo smanjiti

20 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

O

no što se odvija u spavaćim sobama noću uglavnom je obavijeno velom tajne - osim hrkanja koje može biti toliko jako da mu zidovi soba nisu nikakva prepreka. Već desetak godina hrkanje je meta brojnih studija, posebno koje provode američki, norveški, britanski te znanstvenici u Australiji. Te zemlje navode da je noćnim bukačima opasno ugroženo zdravlje. Osim toga, tvrde da hrkanje uzrokuje ozbiljne socijalne probleme jer smanjuje radnu sposobnost hrkača i bračnog partnera te je izvor njihovih bračnih problema.

Karaokama protiv

hrkanja 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 21

medicina U žarištu

Podivljali decibeli

Znanstvenici su izmjerili da hrkanje može prijeći glasnoću od 85 dB - što je za 5 dB više od buke gradskog prometa, za 15 više od buke usisivača ili fena za kosu, a čak za 25 dB jače od govora.

Utvrdili su da je hrkanje čest poremećaj, te da gotovo četvrtina svjetskog stanovništva hrče svake noći dok ih gotovo 40% hrče povremeno (najmanje jednom tjedno). Pronašli su i da je u nekim zemljama postotak hrkača veći. Kako Hrvatska točno stoji po tom pitanju ne znamo, no prema statistikama izgleda da Australci koji probijaju prosjek od 50% noćnih bukača, više hrču od naših susjeda Talijana kojih hrče oko 35%.

Usprkos tome što žene obično tvrde da ne hrču, poznato je da hrču oba spola - iako muškarci gotovo dvaput češće od žena. S godinama života raste i rizik za hrkanje, tako da više od 60% osoba starijih od 65 godina hrče.

Gnjev, rastava braka

Australska psihologinja Eliza Hatton

22 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

Dokazano je da svakodnevno 20-minutno pjevanje s puno ponavljanja „ung“ i „gar“ glasova može tijekom tri mjeseca, smanjiti hrkanje za 15% tvrdi da je hrkanje česti uzročnik stresa i problema u ljubavnim i bračnim vezama. Hrkanje iritira i čini partnere gnjevnima pa ponekad i agresivnima te ih navodi da spavaju u odvojenim sobama što naposljetku rezultira njihovim udaljavanjem, tumači ona. Također ističe da je hrkanje uzrok gotovo trećine svih rastava partnera te da se zato australsko društvo treba prema njemu ozbiljno odnositi.

Njezin sunarodnjak, dr. Robert Delchano, stručnjak sa dentalne probleme i hrkanje koji je pokrenuo Pert DentSLEEP - prvu kliniku za hrkanje u Australiji zalaže se za liječenje ovog poremećaja. Njegove studije govore

da osobe koje spavaju uz hrkača izgube svake godine po tri tjedna sna, jer zbog hrkanja ne mogu spavati. A što je s hrkačima? Istraživanja koje je proveo Delchano, govore da hrkači imaju povećani rizik za visoki tlak i srčani udar.

Srce i mozak bez napona

Tu nije kraj šteti hrkanja. Studija “Heavy Snoring as a Cause of Carotid Artery Atherosclerosis” iz 2008. godine, koju potpisuje grupa australskih znanstvenika s Department of Nuclear Medicine and Ultrasound na Westmead Hospital i University of Sydney, pokazuje da jako hrkanje može povećati

Ispitanici su u 75% slučajeva ocijenili privlačnijim izgled pacijenata nakon terapije, navodeći da izgledaju atraktivnije, življe i mlađe. Na temelju toga istraživači su zaključili da hrkanje loše utječe na izgled, odnosno da može hrkača učiniti manje privlačnim, čak donekle ružnijim.

Napokon - dobra vijest

rizik za aterosklerozu srčanih arterija i moždani udar.

Znanstvenici misle da se to događa, jer jako hrkanje uzburkava krv pri njezinom kretanju arterijama pa tako djeluje na krvne stanice koje sudjeluju u nastanku ateroskleroze.

Još jedna loša vijest

Krajem ovoga ljeta veliku pozornost su izazvale dvije nove studije. Jedna američka koja govori o sasvim neočekivanim učincima hrkanja, a druga britanska koja nudi `veselo´ rješenje za taj poremećaj.

Prva je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine, a proveli su je znanstvenici s University of Michigan Health System i Michigan Technological University. Obuhvatila je 22 ispitanika kojima su pokazane slike dvadesetogodišnjih pacijenata s apnejom, prije nego su primili terapiju za taj poremećaj te nakon terapije - kako bi ocijenili njihov izgled. Apneja je poremećaj disanja u snu, koji obično prati hrkanje.

Bučna opuštenost Hrkanje je poremećaj koji se javlja jedino tijekom spavanja.

Nastaje kad kretanje zraka tijekom udisaja izazove vibraciju opuštenog mekog nepca ili drugih mekih tkiva u grlu, ustima, ždrijelu, nosu.

U pravilu je popraćeno apnejom, odnosno zastojima u disanju zbog čega je hrkanje povezano sa smanjenim dotokom kisika u tijelo, i što je posebno važno - u srce i mozak.

Britanska studija, koju su na čelu s Malcolmom Hilton proveli znanstvenici s Exter University, pozabavila se metodom liječenja hrkanja - koju je 2005. godine izumila Alise Ojay. Alise je otkrila da pjevanje „ung“ i „gar“ glasova može smanjiti hrkanje te je tim tragom osmislila - vježbe pjevanja kod hrkanja (www.bbc.co.uk/news/ uk-23753524).

Ove godine su te vježbe dobile znanstvenu potvrdu. Znanstvenici su dokazali da one doista imaju smisla.

Utvrdili su da svakodnevno 20-minutno pjevanje s puno ponavljanja „ung“ i „gar“ glasova može tijekom tri mjeseca, smanjiti hrkanje za 15%. Također može za 14% smanjiti umor kojega hrkači osjećaju tijekom dana. Značajnu ulogu u oblikovanju ovih glasova imaju mišići grla i ždrijela, a opuštanje ovih mišića jedan je od mogućih razloga hrkanja - tumače ovi znanstvenici.

Zato uporno, svakodnevno ponavljanje „ung“ i „gar“ glasova može pomoći kod hrkanja.

No, znanstvenici ujedno govore da od koristi može biti svako pjevanje

- pa tako i pjevanje karaoka koje je popularno širom globusa. Pjevanje naime jača mišiće grla te stoga može pomoći kod hrkanja.

Renata Pondeljak-Matijević 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 23

medicina U žarištu

Ne postoji standardizirano liječenje hrkanja, no zato veliku ulogu u njegovom

utišavanju može imati usvajanje preporučenog ponašanja kroz dan. Uz to postoje i brojni drugi pomagači

Adio glasnoj

kulisi sna 24 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

Hrkanje je češće kod ljudi koji pate od čestih upala sluznica nosa i sinusa ili ako dišu na usta

H

rkanje je vrlo neugodan problem za osobu koja spava s onom koja hrče, ali i za samog hrkača jer utječe na loš san. Osim toga, hrkanje može biti i pokazatelj ozbiljnog medicinskog problema kojeg nazivamo apneja i kojeg nikako ne smijemo zanemariti.

Ova neugodna `zvučna kulisa´ nastaje kada je onemogućen normalan dotok zraka u pluća, odnosno mekano nepce i resica djelomično blokiraju dišne puteve. Kada smo budni - onda su i mišići na mekanom nepcu i korijen jezika napeti, pa je protok zraka normalan. Tijekom sna

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 25

medicina Dossier

Ove godine su naše zdravstvene vlasti nabavile gotovo upola manje cjepiva protiv gripe nego prošle. Je li se uistinu

za toliko smanjio interes za cijepljenjem, a ako jeste koji je razlog ? Imaju li možda u

tome ulogu i dramatične vijesti koje do nas pristižu o različitim cjepivima, poput vijesti o njihovoj namjerno slaboj kvaliteti kako bismo se morali stalno iznova cijepiti, do onih koje navode toksične sastojke cjepiva?

Problem postoji i neće nestati ako pred njim zatvorimo oči. Zato donosimo relevantne informacije i argumente koji su nam svima itekako potrebni kad odlučujemo hoćemo li otići na cijepljenje – a posebno kad je u pitanju dječje cijepljenje koje izaziva otpor nekih roditelja, iako je zakonom propisano

28 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Cjepiva su

(ne)korisna 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 29

S

medicina Dossier

ezona je cijepljenja protiv gripe, no - za razliku od ranijih godina - zdravstvene su vlasti za ovu antigripnu kampanju pribavile gotovo upola manje cjepiva, nešto manje od 300 tisuća doza. Stoga što bi veći dio cjepiva propao neiskorišten, pa nema smisla uludo trošiti novac.

Kako doznajemo od dr. Marijana Ercega, voditelja Službe epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), zanimanje za cjepivo protiv gripe manje je u odnosu na prošlu godinu u prosjeku za oko 25%, a na nekim područjima i do 40%. „To možemo zahvaliti kampanji protiv cijepljenja, ne samo protiv gripe, već i drugih bolesti, koja javnost uvjerava da su rizici cijepljenja daleko veći od rizika same bolesti“ - govori dr. Erceg. Dodaje da premala ekipa epidemio-

Cijepljenjem odnosno vakcinacijom u organizam se unose antigeni koji ga - u slučaju susreta s patogenim bakterijima ili virusima -

potaknuti na stvaranje protutijela i time spriječiti pojavu bolesti

trebaju

loga HZJZ teško može upoznati javnost sa svim istraživanjima koja neusporedivo više opravdavaju vakcinaciju, u odnosu na informacije sumnjivih izvora na osnovu kojih anticjepitelji stvaraju lažnu sliku o opasnosti od cijepljenja. Razmišlja i o pokretanju radionica s novinarima kako bi razumjeli službene medicinske stavove i dobili točne, vjerodostojne informacije te ih prenosili javnosti. I to ne samo o cijepljenju, već i o organiziranim preventivnim pregledima (screeninzi protiv raka dojke, debelog crijeva) na koje je također slab odziv građana. „Dok se s jedne strane žale na nedostupne zdravstvene usluge, s druge se ne odzivaju na nešto besplatno, na što treba samo potrošiti vrijeme“ - govori dr. Erceg.

30 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

Koliko roditelja, toliko ponašanja

Prije nekoliko godina u Zagrebu je dijete umrlo od bolesti protiv koje se moglo cijepiti. Cijepljenje Hiberix-om tada nije bilo propisano, a majka je preko medija zamjerila svojoj pedijatrici, koja ju nije upoznala s mogućnošću nabave takvog cijepiva. „Sada, kada ga besplatno dajemo, neki roditelji ga ne žele za svoju djecu“ - priča pedijatrica dr. Mirjana Karakaš-Kolarek

Što su to anticjepitelji „utuvili“ ljudima u glavu protiv vakcinacije, koja je im donedavno bila itekako poželjna?

Zdušno ZA ili oštro PROTIV?

Cijepljenje ili vakcinacija predstavlja imunizaciju organizma - unošenjem antigena u organizam kako bi ga se potaknulo na stvaranje protutijela, koja će spriječiti razvoj bolesti kad se, i ako se u njemu pojave patogeni mikroorganizmi.

Antigeni su specifična strana tijela koja izazivaju imunosni odgovor organizma. U cjepivima su antigeni najčešće dijelovi, odnosno cijeli mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi. Protutijela su proizvodi limfocita, obrambenih stanica našeg organizma, koja ciljano uništavaju mikroorganizme. Ovo je najjednostavnija definicija i opis jedne medicinske mjere koja, međutim, sve žešće polarizira i stručnjake i javnost.

Dok medicina, uglavnom, zagovara cijepljenje kao metodu koja je omogućila noviji razvoj civilizacije, anticjepitelji proglašavaju cjepivo biološkim otrovom kojim netko kontrolira svjetsku populaciju. Vodi se pravi medijski rat među podijeljenim stranama koji povremeno eskalira kad nastupe ozbiljnije nuspojave cijepljenja ili epidemije. Prosječni „konzumen-

ti“ sve dostupnijih informacija su na sto čuda - treba li se držati stava službene medicine ili argumentacija „protiv“?

Riječ je zapravo o prilično izazovnoj i osjetljivoj temi. Osobito ako joj se, u smislu dobre novinarske prakse, želi pristupiti sa svih (relevantnih) strana. Dobili smo i upozorenje da to možda i nije dobar pristup, jer jedna od strana koristi fragmentirane podatke da bi potvrdila svoje teze na čemu se upravo temelji, tvrdi jedan naš sugovornik, anticjepiteljski pokret.

No, nema nam druge nego se držati rečene dobro poznate profesionalne norme.

Ignoriranje neće riješiti problem

Činjenica je da sve više ljudi zauzima stav o cijepljenju - pozitivan ili negativan. To može imati različite, više ili manje opasne posljedice. Upravo zbog toga o licu i naličju cijepljenja treba raspravljati - a ne se ponašatio kao da razmišljanja, rasprava i razmimoilaženja nema.

Zašto se upravo sada „zakuhala“ ova tema?

Vjerojatno i jer započinje sezona cijepljenja protiv gripe, mada joj je povod jedna druga pojava. Naime američki zdravstveni portal NaturalNews prošli je mjesec objavio članak o „velikom povratku ospica i zaušnjaka u SAD“, sa zaključkom da je tako upravo zahvaljujući cjepivima! Autori članka smatraju da ni novinari niti liječnici ne razumiju što se dešava - jer za povratak gotovo zaboravljenih boleština optužuju roditelje koji ne žele cijepiti svoju djecu, pa se zaraze šire bez obrane. No, uzrok te blago rečeno nezgodne pojave je drugi! - otkrivaju znanstvenici koji su radili za najpoznatije proizvođače cjepiva, i koji sada kao Snowdoni farmaceutske industrije, ili naški zviždači, upozoravaju javnost. Ukazuju na prijevaru, koja je sustavni dio industrije cjepiva te tvrde da su cjepiva namjerno dizajnirana da ne budu učinkovita!

Zviždači koji su se ohrabrili i odlučili reći istinu bivši su zaposlenici Mercka - virolozi Stephen Krahling i Joan Wlochowski, koji tvrde da je ta tvrtka falsificirala rezultate testiranja cjepiva protiv zaušnjaka kako bi se dobila stopa od lijepih i poželjnih 95% uspješnosti.

Do novca falsificiranjem rezultata

Prema tvrdnjama rečenih virologa, Merk je testnu krv obogatio životinjskim antitijelima čime je lažno povećan broj protutijela imunološkog sustava (mada se zna da naš obrambeni sustav nikada ne bi proizveo takva protutijela). Uz to je test proveden u laboratorijskim uvjetima, koji ni na koji način ne imitiraju stvarnu neutralizaciju virusa kod cijepljenih ljudi.

U tužbi koju je potpisalo oboje zviždača navodi se nadalje da se lažiranim rezultatima željelo od američke vlade izvući novac za proizvodnju neučinkovitih cjepiva zbog kojih je izbila epidemija zaušnjaka.

Merck to naravno ne priznaje, kao što ni sve ostale farmaceutske tvrtke ne priznaju aktivnosti poput podmićivanja liječnika, korištenja djece za medicinske pokuse, izmišljanje znanstvenih studija koje objavljuju u znanstvenim časopisima, zavjere protiv generičkih lijekova, itd. Kako i zašto to rade?

Duhom većine liječnika, ali i novinara te javnosti vlada, kako kažu, cjepiteljska dogma po kojoj zaraze izbijaju zato što se premalo ljudi cijepi. Onda epidemije postaju “marketinški alat”, a cjepiva proizvod kojeg će se uvijek ponovo koristiti bez obzira na učinkovitost.

Dobro se pazi da se epidemiju sasvim ne suzbije, pa prestrašeni narod hrpimice ide na cijepljenje...

Nitko se međutim ne pita jesu li oboljela

CJEPIVO PROTIV GRIPE

Dok se s jedne

strane žale na nedostupne zdravstvene usluge, s druge se ne odzivaju na nešto besplatno, na što treba samo potrošiti vrijeme - govori o trenutnom ponašanju stanovništva prema cijepljenju protiv gripe dr. Marijan Erceg, voditelj Službe epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

djeca već cijepljena? Prema jednoj studiji čak je 97% djece zaražene zaušnjacima bilo cijepljeno protiv te bolesti, a primjerice 2010. godine u New Jerseyu je 77% oboljele djece također bilo ranije cijepljeno. Slični postotci vrijede i za ospice.

Za vrijeme svinjske gripe u Velikoj Britaniji 70% oboljelih prethodno je bilo cijepljeno protiv te zaraze...

Pretpostavka je postala dokaz

Pitanje je zašto nitko nije usporedio stope obolijevanja cijepljenih i necijepljenih? Pa zato što svi PRETPOSTAVLJAJU da su cjepiva djelotvorna, jer to je dogma suvremene medicine po kojoj pretpostavka postaje NEUPITNA “činjenica” - kako kaže autor teksta - u ispranim mozgovima medicinskih eksperata. Daka20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 31

medicina Dossier

32 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

* SUKOB TEZA

CJEPITELJI: Kad bi roditelji imali realnu sliku o tome koliki dio medicinske struke podržava službene stavove o cijepljenju, a koliki dio `struke´ predstavljaju pojedinci koji šire dezinformacije, ne bi bilo nedoumica među roditeljima ANTICJEPITELJI: Ljudi moraju biti svjesni problema kao što su toksičnost cjepiva, njihova neučinkovitost, nedostatak potrebe za cijepljenjem, financijski motiviranu spregu farmaceutske industrije-medicinske struke-politike, opasnost od društvene kontrole posredovane cijepljenjem

dostavljao žive viruse gripe zbog kojih su cijepljeni upravo obolijevali od gripe!

Cijela ova rabota uspoređuje se s ubacivanjem kompjutorskih virusa u računalne sustave, za što su optuženi proizvođači antivirusnih programa.

Stoga se čuju pitanja poput - „Zašto i farmaceutske tvrtke ne bi koristile istu taktiku?“.

NaturalNews podsjeća da su i Word Health Organization (WHO, Svjetska zdravstvena aorganizacija) i CDC (Američka agencija za kontrolu bolesti) dio svega toga, jer produciraju iracionalan strah i paniku.

Sjetimo se virusa gripe H5N1 prije nekoliko godina, kad su pojedine čelnike WHO-a farmaceutske tvrtke honorirale za lansiranje zastrašujućih priča o opasnosti od nove gripe. Pokazalo se da je pet od 15 članova savjetodavnog tijela imalo financijske veze s kompanijama koje su se nadale koristi od proglašenja pandemije.

U svakoj drugoj branši to se zove sukob interesa, ali iz nekog razloga u industriji cjepiva se - tolerira. Postoje, međutim, dokumenti koji dokazuju dugotrajnu znanstvenu prijevaru, raspirivanje straha i lažnu uzbunu. Ako je sve to istina, pnda se moramo zapitati u što se to industrija cjepiva pretvorila?

Ili život ili cijepljenje?

RAT CJEPIVIMA

Medicina uglavnom zagovara

cijepljenje kao metodu koja je omogućila noviji razvoj civilizacije, no tzv. anticjepitelji cjepivo proglašavaju biološkim otrovom kojim netko kontrolira svjetsku populaciju

ko da onog tko se s time ne slaže proglašavaju heretikom, jer ne može biti kritičkog razmišljanja kad su cjepiva u pitanju.

Priča tu nije gotova. Neučinkovito cjepivo, u ovom slučaju protiv ospica i zaušnjaka, stavlja se na tržište s dodacima kao što su - živa, formaldehid, aluminij, MSGom (monosodium glutamat) - koji oslabljuju imunosni sustav čime se bolest i dalje širi... iako ljudi traže pomoć kod doktora i u ljekarnama. U osvjetljavanju ove afere ide se sve do nevjerojatnog zaključka da dok su neka cjepiva napravljena da ne djeluju, druga su tu - da izazovu bolest!

Nama poznati Baxter (afera s hemodijalizom), proizvođačima je cjepiva u 18 zemalja navodno

I kod nas se na taj način govori (i) o problematci cijepljenja. Tko nije čuo za dr. Lidiju Gajski i njezinu knjigu „Lijekovi ili priča o obmani“, u kojoj kritizira farmaceutsku industriju, pa se zamjerila i njoj i čini se medicinskom `establišmentu´.

U jednom intervjuu, koji koristimo uz njezino odobrenje, dr. Gajski ističe da se „negativan stav prema vakcinaciji širi, da i u našoj zemlji jača averzija prema cijepljenju“. Kako kaže - Sve je više vakcina, a sve manje povjerenje u liječnike i struku. Stanje je dodatno pogoršano aferama poput one s pandemijskom gripom, a aktivisti su sve glasniji na internetu - gdje se mogu naći razne stranice, portali i forumi na kojima iznose svoje stavove i iskustva. Uz malo surfanja lako se nađe i portal pod nazivom „Život ili cijepljenje“, koji se zalaže za promjenu programa cijepljenja i razotkrivanje urote svjetskih dimenzija.

Argumenti antivakcinalista, kako smatra Gajski, do danas su ostali uglavnom isti - toksičnost cjepiva, njihova neučinkovitost, odnosno nedostatak potrebe za cijepljenjem, financijski motivirana sprega farmaceutske industrije, medicinske struke i politike, te opasnost od društvene kontrole posredovane cijepljenjem.

Navodi neposredne štetne učinke cijepljenja, najčešće lokalne reakcije, poput bola i crvenila, pa i gnojne upale na mjestu uboda, odnosno sustavne reakcije kao što su povišena tem20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 33

medicina Dossier peratura, osip, glavobolja, bolovi u zglobovima i slično. Ponekad se može pojaviti i klinička slika bolesti protiv koje se dijete cijepilo. Tako je prije tri godine 111 djece u Hrvatskoj oboljelo od zaušnjaka nakon cijepljenja MoPaRu vakcinom. A moguće su, tvrdi, i teške nuspojave poput trombocitopenije (manjak trombocita u krvi koji dovodi do krvarenja), alergijske reakcije, pa i anafilaktički šok koji, iako vrlo rijetko, može imati smrtni ishod. Spominje i vrlo rijetku mogućnost encefalitisa (upale mozga), meningitisa, neuropatije... Neke su serije cjepiva zbog nuspojava i povučene s tržišta...

nova bolest isl.), te astme i alergija. Cjepiva, naime, djeluju na imunosni sustav.

I naš stručnjak, imunolog Srećko Sladoljev (poznat i kao zviždač koji je javnosti obznanio nepravilnosti s cjepivom za svinjsku gripu, kojega je distribuirao Imunološki zavod u kojem je radio, nakon čega je ostao bez posla) upozorava da uporno višekratno cijepljenje, (tj. davanje stranog antigena) može dovesti do pretjerane stimulacije imunosnog sustava i proizvodnje protutijela na vlastite tjelesne stanice.

Prema nekim stručnjacima, uzastopno unošenje stranih antigena (osobito injektiranjem) dovodi do iscrpljivanja imunosnog sustava i time povećane sklonosti teškim infekcijama, pa i tumorima. Gajski potvrđuje da ozbiljne nuspojave cjepiva nisu česte - ali su problem, jer se cijepe milijuni djece pri čemu se nedovoljno ispituju nuspojave.

Prema nekim istraživanjima - zemlje s najmanje cijepljenja, poput Švedske i Japana (12 obaveznih doza, Hrvatska ih ima 20) imale su najmanju dojenačku smrtnost. One s najviše cijepljenja, kao SAD (26 obaveznih doza)- najveću.

Sudovi dodjeljuju odštete roditeljima

uzastopno unošenje stranih antigena (osobito injektiranjem) u organizam - dovodi do

Prema nekim stručnjacima,

iscrpljivanja imunosnog sustava i time povećane sklonosti teškim infekcijama, pa i tumorima

Podivljali imunosni sustav

U SAD-u i Velikoj Britaniji postoje udruge roditelja djece koja su umrla zbog sindroma nagle smrti, odnosno boluju od autizma i poremećaja ponašanja, a koji su uvjereni da je to posljedica vakcinacije, podsjeća dr. Gajski.

Podsjeća i kako medicinari i farmaceutske tvrtke negiraju tu vezu. No, pita se ona - smije li se zanemariti činjenica da se porast učestalosti tih stanja poklapa s uvođenjem masovnog cijepljenja?

Poseban problem predstavljaju bolesti koje se javljaju s vremenskim odmakom, a naročitu pozornost privlači sve veća pojavnost autoimunih bolesti (šećerna bolest tip 1, multipla skleroza, reumatoidni artritis, sistemski lupus, Croh34 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

U člancima koji se mogu naći na internetu o ovoj temi, navode se i - slučajevi raka zbog cjepiva protiv dječje paralize, tvrdnje da je donirano cjepivo protiv dječje paralize (koje je financirao Bill Gates) izazvalo epidemiju dječje paralize u Nigeriji, o rotavirusnom cjepivu kontaminiranim svinjskim virusom koji kod svinja uzrokuje slab rast, gubitak težine, slabost, povećane limfne čvorove, osip na koži, otežano disanje, žuticu, čir želuca i naglu smrt. Sjetimo se i kontroverzi s cjepivom protiv raka grlića maternice koje navodno ne spriječava rak, o MoPaRu-u koji je i kod nas uzburkao javnost...

Vodeće medicinske struke, i vani i kod nas, poriču vezu između autizma i trostrukog cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, ali mnogo je i onih koji tvrde suprotno. Statistike pokazuju da povećanje autizma alarmantno korelira s uvođenjem i unosom MMR cjepiva.

Talijanski je sud presudio u korist roditelja, koji tvrde da je za autizam njihova sina krivac upravo to cjepivo... I u Americi više od 5.000 obitelji poznatih vodećim medijima - vjeruje da MMR cjepivo izazva autizam kod djece. A stvarna brojka bi mogla biti puno veća.

Sudske odluke protiv MMR-a su: 90.000 engleskih funti za isplatu zbog oštećenja mozga dječaku Robertu Fletcheru i 1,5 milijuna dolara za isplatu Hannah Poling, koja je dobila MMR i šest drugih cjepiva u jednom danu, te zatim razvila autizam.

Neće cijepiti, pa makar ju kaznili

Svoje djetešce, sada već starije od godinu dana, majka L. nije dala nijednom cijepiti - pa i po cijenu prekršajne kazne, koju će platiti nakon što je Sanitarna služba tuži zbog nepoštivanja Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (o obveznom cijepljenju). Zasad ne zna je li ju njezin odabrani pedijatar prijavio sanitarcima, što je po zakonu dužan, ili je uvažio njezinu argumentaciju za - kako je rekla - odgodu cijepljenja do vremena kad djetetu ojača prirodna imunost.

Ona sama, naime, objašnjava, dobila je kao dojenče jak atopijski dermatitis - ubrzo nakon prve doze cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca - s kojim se i danas bori, a pronašla je na internetu članke o istraživanjima koja joj potvrđuju sumnje o vezi cjepiva s bolešću. Nije protivnica cijepljenja, razumije njegovu ulogu u zaštiti zdravlja naroda i svjesna je rizika kojem je njezino dijete izloženo susretne li se slučajno s oboljelim (što je to manja vjerojatnost što je populacija bolje procijepljena), ali strahuje da bi se - moguće i zbog naslijedne sklonosti ista bolest (koja je u mnogome usmjerila njezin život) mogla javiti i kod njezina djeteta. Pritom je manje sumnjičava oko glavnog dijela cjepiva, a više oko aditiva koji „konzerviraju“ antigene - znači aluminij, olovo i slično.

Stoga, ona bi cijepila dijete, ali čistim sojem antigena koji bi potaknuli razvoj imunosti na dječje bolesti koje su zastupljene u obveznom programu cijepljenja. No, takvih ima samo u pojedinačnim dozama za jednokratno cijepljenje - kakvih nema kod pedijatra koji dobivaju doze s više cjepiva.

L. nije jedina kojoj prijeti kazna zbog otkazivanja poslušnosti zdravstvenim vlastima.

U odgovoru Zdravlju IQ Ministarstvo zdravlja kaže da je „sukladno članku 40. i 41. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti obvezna provedba imunizacije - sukladno Programu obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi (...) novčanom kaznom od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj roditelj odnosno skrbnik, ako ne izvrši obvezu imunizacije protiv zaraznih bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi (...).

Obvezni je prekršajni nalog

Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja je od 1. siječnja 2013. do 30. rujna 2013. zaprimila je 143 prijave liječnika o odbijanju cijepljenja roditelja. Sukladno citiranom Zakonu, protiv roditelja je podnijet optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu. A od 1. lipnja ove godine donosi se obvezni prekršajni nalog

sukladno Prekršajnom zakonu. Broj „odbijenica“ možda nije velik, ali - kako ćemo vidjeti - zabrinjava njihov moguće uzlazni trend kao odraz stava prema cijepljenju protiv gripe.

Cjepiteljima, pedijatrima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije lako. Čak i ako podržavaju odluku o necijepljenju (zbog, primjerice, negativnih iskustava s ranijim događajima nakon cijepljenja, dužni su slučaj prijaviti mjerodavnoj sanitarnoj službi.

Specijalistica pedijatrije u Varaždinu, dr. Mirjana Karakaš-Kolarek nije bila u prilici prijaviti roditelje koji bi odbili cijepljenje, ali sve češće je pitaju o mogućim nuspojavama i mogućnosti odgađanja, pa i izbjegavanja cjepiva. Jedne je odvratila od čvrste odluke da ne cijepe dijete nakon podužeg razgovora i objašnjenja o

Američki zdravstveni portal NaturalNews je prije kojih mjesec dana objavio članak o `velikom povratku ospica i zaušnjaka u SAD´, sa zaključkom da se to događa upravo zahvaljujući cjepivima.

Autori govore o prijevari kao sustavnom dijelu industrije, te tvrde da su cjepiva namjerno dizajnirana da ne budu učinkovita

mogućim rizicima, odnosno obolijevanju od bolesti protiv koje ne žele svoje dijete cijepiti.

Naime, nisu iskorijenjeni - hripavac, tetanus, a u nekim doduše dalekim zemljama ni dječja paraliza, opasna je i tuberkuloza kod djeteta mlađeg od tri godine, ospice, zaušnjaci (mogu izazvati neplodnost u dječaka), itd.

Tu su i drugi problemi koji mogu pratiti necijepljeno dijete kad krene u vrtić ili se želi baviti sportom i drugim aktivnostima, putovati, pri čemu je jače izloženo infekcijama, itd.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 35

medicina Dossier

36 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Bilo koja bolest protiv koje se dijete cijepi, može se pojaviti u Europskoj uniji i šire, jer sve ove bolesti još uvijek cirkuliraju među stanovnicima.

Što više roditelja odluči ne cijepiti svoje dijete, to je veći rizik širenja bolesti. Ne cijepljenjem ne ugrožava se samo dijete već cijela zajednica

NEUGODNI PODACI Za vrijeme svinjske gripe u Velikoj Britaniji čak je 70% oboljelih prethodno bilo cijepljeno protiv te zaraze. Tijekom 2010. godine u New Jerseyu je 77% djece koja su oboljela od zaušnjaka - prije toga dobilo cjepivo protiv te bolesti Cjepitelji su dvostruko odgovorni

Praktično su cjepitelji dvostruko odgovorni, i za provođenje programa i za nuspojave. Pedijatar je odgovoran za svako dijete koje ima u zdravstvenoj skrbi. Nije problem u prijavi, ističe dr. Karakaš, već u opasnosti da dijete oboli.

Poznati je i slučaj koji se dogodio prije nekoliko godina u Zagrebu, kada je dijete umrlo od bolesti protiv koje se moglo cijepiti. Cijepljenje Hiberix-om tada nije bilo u propisanom programu cijepljenja već se nabavljalo fakultativno.

Majka je preko medija zamjerila svojoj pedijatrici, koja ju nije upoznala s mogućnošću nabave takvog cijepiva u inozemstvu, a koje je u to

vrijeme išlo na trošak roditelja. „Sada, kada ga besplatno dajemo, neki roditelji ga ne žele za svoju djecu“ - priča pedijatrica, i dodaje da nuspojave današnjih cijepiva više nisu kao nekada (visokih temperatura). Sada su to najčešće lokalne reakcije - crvenilo i otekline na mjestu cijepljenja i to uglavnom jer roditelji zaborave djetetu stavljati hladan oblog na mjesto uboda injekcije, zbog čega se drugi dan razvije crvenilo i otok.

Kao i svi njezini kolege, dr. Karakaš savjetuje cijepljenje s punim povjerenjem jer „da ima mjesta sumnjama i da ne vjeruju u dobrobit ove mjere niti oni ne bi cijepili svoju djecu i unuke“. Napominje da svaki roditelj koji odbija cijepljenje svojeg djeteta treba biti svjestan rizika i odgovornosti ako dijete oboli od teških oblika bolesti od kojih je moglo biti zaštićeno. Dijete ne može birati, ono je prepušteno našoj savjesti. A što ćemo odgovoriti svojoj savjesti, ako se našem djetetu nešto loše dogodi?

Za neke je bolesti ozbiljna pojava i samo jednog slučaja. Primjer su ospice, jedna od najzaraznijih bolesti koja se vrlo brzo širi među ljudima koji nisu imuni. Neka to imaju na umu roditelji, koji putuju na skijanje sa svojom ne cijepljenom djecom, osobito ako idu u zemlje gdje je velika liberalizacija u cijepljenju, na što se pozivaju neki roditelji, čitajući takve tekstove na neprovjerenim i necenzuriranim portalima. „Nisam zagovornik da se jedno zdravo dijete cijepi npr. protiv kozica, jer to uglavnom nije teška bolest, a preboljenje ostavlja doživotni imunitet. Ili protiv krpelja, ako živi daleko od šume jer je mala vjerojatnost oboljenja...

Ali sva propisana cijepljenja imaju svoju svrhu, medicinski utemeljenu“ - ističe ona. Bilo koja bolest protiv koje se dijete cijepi, može se pojaviti u Europskoj uniji i šire, jer sve ove bolesti još uvijek cirkuliraju među stanovnicima. Kako ona zaključuje - što više roditelja odluči ne cijepiti svoje dijete, to je veći rizik širenja bolesti.

Ne cijepljenjem ne ugrožava se samo dijete već cijela zajednica.

Novčana kazna, prijava Centru za socijalnu skrb

Treba li kazniti roditelje koji odbijaju cijepljenje po programu?

Kažnjavanje roditelja koji odbijaju cijepljenje je - kako ističe dr. Bernard Kaić, epidemiolog HZJZ - nažalost, definirano Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. HZJZ je tražio od Ministarstva zdravlja da revidira postupanje Sanitarne inspekcije tako da ako već moraju prema zakonu uputiti roditelje sucu za prekršaje zbog 2.000,00 kuna kazne, da barem ne prijavljuju sve roditelje Centru za socijalnu skrb i pra20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 37

medicina Dossier vobraniteljici za djecu. Ali u Sanitarnoj inspekciji su odgovorili da to moraju učiniti jer ih na to obvezuju zakoni koji nisu u domeni zdravstva. „Svjesni smo tog problema i tražimo načine kako da ga riješimo. Meni osobno se čini da bi trebalo ukinuti kaznu za roditelje, ali to uključuje i ukidanje obveze cijepljenja, jer obveza bez sankcija nema smisla, tako su mi objasnili pravnici“ - govori dr. Kaić. „Ali to bi u situaciji potpuno neuravnoteženih informacija kojima roditelji raspolažu bilo vrlo rizično“ - dodaje ovaj epidemiolog koji se u više navrata javno `dohvatio´ s anticjepiteljskim `lobistima´.

On strahuje da bi mnogi odustajali od cijepljenja jer, kako govori - „Naš cjelokupni državni sustav nije u stanju osigurati adekvatan odnos točnih i pogrešnih poruka o cjepivima i cijepljenju prema javnosti“.

Moglo bi se zaključiti - narod je neinformiran i manipuliran (i) kad su cjepiva u pitanju...

Naime, kako tumači dr. Kaić, službeni je stav medicine da cjepiva imaju nuspojave, da su one uglavnom blage i prolaze spontano bez ikakvih posljedica a da vrlo, vrlo rijetko mogu biti ozbiljne i ostaviti trajne posljedice, te da korist od primjene cjepiva u postojećem Programu

Epidemiolozi navode da -

nijedno cjepivo

nije savršeno, svako ima mane i

ograničenja, i baš nijedno ne štiti 100% svu cijepljenu djecu. Nijedno cjepivo nije posve lišeno mogućnosti javljanja nuspojava, no njegova sposobnost da spriječi bolest daleko nadmašuje moguće štetne posljedice

sa svim svojim nesavršenstvima i ograničenjima još uvijek uvelike nadmašuje potencijalne rizike. Time se sprečavaju vrlo ozbiljne bolesti koje mogu ostaviti trajne posljedice i biti smrtonosne.

Kalendar se može mijenjati

„Kalendar cijepljena neprestano se razmatra i mijenja, ovisno o novim saznanjima o svojstvima cjepiva, kretanju bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje, te brojnih drugih faktora koji utječu na Program cijepljenja. Naravno, i prema posljedicama na zdravlje (javljanje nuspojava cjepiva, dobno-specifični pobol pod utjecajem cijepljenja, prihvatljivost cjepiva ovi38 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

sno o načinu primjene, broju posjeta ili uboda pri jednom posjetu djeteta liječniku...)“ - odgovara je dr. Kaić na primjedbu da se Kalendar sporo i slabo prilagođava potrebama. Dodaje i da su u predlaganju Programa cijepljenja, proizvođači po definiciji svog posla u sukobu interesa i nemaju apsolutno nikakav utjecaj na predlaganje Programa cijepljenja. Njihov je posao ponuditi svoj proizvod, a na neovisnim stručnjacima je da odrede hoće li se, u kojoj populaciji i na koji način preporučiti korištenje tog proizvoda.

Nadalje on objašnjava da je stav medicinske struke objektivan, te da nijedno cjepivo nije savršeno. Svako ima mane i ograničenja, nijedno ne štiti 100% svu cijepljenu djecu i nijedno cjepivo nije posve lišeno mogućnosti javljanja nuspojava. Isto tako znamo koliki je potencijal nekog cjepiva da spriječi bolest, ovisno o uvjetima primjene (individualno, masovno, samo u rizičnim skupinama, univerzalno). Također navodi da epidemiolozi imaju mogućnost procijeniti kako bi se javljale bolesti u nedostatku cijepljenja, kako bi se one javljale uz cijepljenje te koja bi bila cijena sprečavanja bolesti cijepljenjem. „Kad se sve uzme u obzir“ kaže dr. Kaić - „Donosimo preporuke neovisno o željama i preporukama industrije, ili pojedinaca koji idu u jednu ili drugu krajnost, a te su preporuke svima dostupne“.

Ne otpor, nego OPREZ!

Profesor zagrebačkog MEF-a u mirovini i glavni urednik Liječničkih novina dr. Željko Poljak, rekao je svojedobno, da je objavljivanjem članka Lidije Gajski (zbog čega je bio napadan od kolega) htio potaknuti raspravu treba li cijepljenje biti obavezno. U izjavi tportalu kaže da se „cijepljenje previše kuje u zvijezde, a ništa se ne govori protiv“, te da „treba čuti i drugu stranu“. Svoju četverogodišnju kćer nije dao cijepiti cjepivima koja u tijelo ulaze neprirodnim putem (primjerice iglom). Naime, u području cijepljenja on nije laik (osnovao je poslijediplomski studij alergologije i kliničke imunologije na Medicinskom fakultetu), pa je imao saznanja o tome.

Njegova supruga, inače viša medicinska sestra, dok je bio na putu, ipak je cijepila kćer koja je nakon toga završila u bolnici zbog encefalitisa koji izazivaju neka cjepiva...

Poljak prigovara obvezatnosti cijepljenja, za razliku od zemalja kao što su skandinavske, Švicarska i Njemačka. To ne znači da misli da od cjepiva nema koristi. Međutim, kod nas se, čim se stvori neko novo cjepivo, ono proglašava obaveznim. Mi smo na neki način u diktaturi, zaključuje.

Biserka Lovrić

D

medicina Dossier

oktor Bernard Kaić nema podatke o tome koliko roditelja odbija cijepljenje djece ali već nekoliko godina je, kako navodi, uočljiv kontinuirani pad odaziva na cijepljenje protiv gripe.

Naravno, velike su razlike između dječjih cijepljenja i cijepljenja protiv gripe (razlika u preporukama, zakonskoj obvezi, djelotvornosti cjepiva, percepciji cjepiva u javnosti).

Međutim trend u cijepljenju protiv gripe ukazuje na uzmicanje stručnih stavova, zaključuje dr. Kaić, pred negativnim stavovima pojedinaca, koji šire dezinformacije o cjepivima, a to predstavlja veliku opasnost za zdravlje djece, ako se preslika na dječja cijepljenja.

Vrlo malo zdravstvenih djelatnika (valjda manje od

korist od primjene cjepiva koja su u programu dječjeg cijepljenja - nadmašuje 1%) ne razumije da

potencijalne rizike

„Kad bi roditelji imali realnu sliku o tome koliki dio medicinske struke podržava službene stavove o cijepljenju, a koliki dio `struke´ predstavljaju pojedinci koji šire dezinfomacije, ne bi bilo nedoumica među roditeljima“, ističe on.

Činjenica je da u struci ne postoji podijeljenost oko omjera koristi i rizika od cijepljenja.

Oni kojima je cijepljenje struka i raspolažu pouzdanim informacijama nemaju dvojbi oko bitnih stvari. Vrlo malo zdravstvenih djelatnika (valjda manje od 1%) ne razumije da korist od primjene cjepiva koja su u programu dječjeg cijepljenja - nadmašuje potencijalne rizike. Uglavnom st to 42 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Epidemiolog HZJZ dr. Bernard Kaić zdravstveni djelatnici kojima to nije struka, pa donose zaključke na osnovu djelomičnih informacija i često iz nepouzdanih izvora.

Da bi široka javnost (stanovnici) mogla donijeti informiranu odluku - glas kompetentnih i nekompetetnih stručnjaka trebao bi se čuti proporcionalno njihovom udjelu u medicinskoj struci. No, to je nemoguće jer bi trebalo prezentirati stav barem stotinjak stručnjaka.

dvojbe oko cjepiva Ako netko tko raspolaže pouzdanim i nepristranim informacijama kaže da je cijepljenje dovelo do eliminacije nekih bolesti i značajnog smanjenja udjela bolesti protiv kojih se cijepi, a drugi koji se time ne bavi i ne raspolaže pouzdanim informacijama pak kaže da nema nijednog znanstvenog dokaza da je cijepljenje dovelo do smanjenja bolesti protiv kojih se cijepi - samo jedno od to dvoje može biti u pravu.

Ili je prva osoba u pravu, a druga se propustila educirati - ili je druga osoba u pravu, a prva je naivna pa misli da su nepristrani podaci koje mu servira farmaceutska industrija pouzdani.

Nažalost, za objektivnu procjenu tko je od to dvoje u pravu, potrebno je pročitati praktički sve - uključujući lažirane podatke od strane farmaceutske industrije, nepristrana i objektivna istraživanja (koja su provodili znanstvenih instituti, agencije i pojedini znanstvenici) te razne dezinformacija od strane protivnika cijepljenja. Zatim je potrebno raspolagati podacima o broju onih koji su oboljeli, završili na bolničkom liječnju, cjepnim obuhvatima, karakteristikama korištenih cjepiva te imati vlastita iskustva u provedbi istraživanja u tom području.

Ne možemo očekivati da svaki roditelj uz

Ipak - promjene u kalendaru cijepljenja Već u rodilištu, u prvim danima života djetetu se daje BCG, cjepivo protiv tuberkuloze. To rutinsko cijepljenje uvod je u niz od 20-ak različitih cjepiva koje će dijete primiti do punoljetnosti.

›› U Hrvatskoj je prema Programu cijepljenja obvezno i besplatno cijepljenje protiv nekoliko zaraznih bolesti tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca (pertusisa), poliomijelitisa, ospica (morbila), rubeole, zaušnjaka (parotitisa), hemofilusa influence tip B i hepatitisa B. Za struku je uvođenje cijepljenja iznimno korisno radi postizanja imunosti protiv pojedinih zaraznih bolesti, čime se znatno smanjilo obolijevanje te smrtnost.

svoj posao i svakodnevne brige bude stručnjak za cijepljenje, da sve pročita i sudjeluje u pokojoj neovisnoj studiji o djelotvornosti i/ili reaktogenosti cjepiva, niti da raspolaže podacima za donošenje ocjene učinka cijepljenja na stanovištvo - kako bi na osnovu toga odlučio čime i kada je najbolje cijepiti dijete.

korist od cijepljenja Nigdje u svijetu se ne očekuje od svakog roditelja da bude stručnjak u području cijepljenja, jer ljudi moraju raditi druge poslove i moraju biti stručni u svom području. Zbog toga su osnovane državne i međunarodne ustanove u kojima rade ljudi koji su obrazovani da mogu kompetentno procjenjivati stručnu i znanstvenu literaturu, a na raspolaganju im je informacijski sustav koji osigurava potrebne podatke za nadzor i vrednovanje Programa cijepljenja. Dužnost tih osoba je da donose preporuke o cije-

„Kad bi roditelji imali realnu sliku o tome koliki dio medicinske struke podržava službene stavove o cijepljenju, a koliki dio `struke´ predstavljaju

ne bi bilo nedoumica među roditeljima“

pojedinci koji šire dezinformacije,

›› Sljedeće godine ukida se BCG cijepljenje djece u sedmom razredu osnovne škole i povećat će se razmaci između prvog i drugog docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca, doznali smo u Ministarstvu zdravlja na naš upit razmatra li se neka promjena s obzirom na tvrdnje o opasnosti cjepiva za nezreli dječji imunosni sustav.

U nastavku dopisa ističu - da nema nikakvih znanstvenih dokaza da su cjepiva, koja djeca dobivaju prema Programu, preveliko opterećenje za imunosni sustav djeteta.

Naprotiv, brojni su dokazi da djeca mogu adekvatno reagirati na cjepiva koja se primjenjuju u dječjoj dobi. Neka se cjepiva ne mogu primijeniti prerano, jer dijete neće razviti adekvatan imunosni odgovor pa zato postoje donje dobne granice za primjenu nekih cjepiva, koje se poštuju u Programu cijepljenja.

pljenjima - za to su plaćeni od strane poreznih obveznika, s ciljem da preporuke budu utemeljene na stručnim i znanstvenim dokazima, a ne pristranim preporukama proizvođača ili urbanim legendama temeljenim na anegdotalnim događajima.

Imam sreću da sam jedna od tih osoba, imam na raspolaganju sve potrebne preduvjete za kompetentno evaluiranje Programa i znam razlikovati bezvrijedne i sumnjive informacije koje dolaze od industrije i protivnika cijepljenja, od objektivnih nepristranih informacija. Na temelju tih kompetencija, uvjeravam vas da je u pravu onaj koji kaže da je korist od cijepljenja u smislu suzbijanja zaraznih bolesti veća od potencijalnog rizika zbog mogućnosti javljanja nuspojava - a onaj koji kaže da nema dokaza da se cijepljenjem suzbila bilo koja bolest je dramatično neinformiran, kaže dr. Kaić i dodaje Taj odnos koristi i rizika je povoljan za cijepljenja koja koristimo u Programu cijepljenja na razini stanovništva i na razini pojedinca.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 43

medicina Dossier

Domaći program i svjetski

letak o cij 44 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Ne poznavanje osnovnih podataka nije isprika pri prihvaćanju ili izbjegavanju cijepljenja - niti može biti opravdanje ako odluka dovede do neželjenih posljedica. Zato se, još više nego o sezonskom cijepljenju protiv gripe, trebamo educirati o cjepivima koja se prema programu cijepljenja daju djeci

jepljenju 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 45

medicina Moderne bolesti

KroniÄ?ni mit

50 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Prije gotovo dva desetljeća doneseni su kriteriji za dijagnosticiranje sindroma kroničnog umora. Od tada

je neprestana meta istraživanja pa ipak ga, u pravilu, još uvijek kasno i teško otkrivamo - mada svatko od nas dobro zna što je umor

umor – ili istina?

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 51

V

medicina Moderne bolesti

ratili ste se s vikenda - umorni. Dobro, vjerojatno je to zasluga čestih noćnih izlazaka. Prije toga, cijeli tjedan ste također bili umorni. Za to je moguće okriviti iznimne i iscrpljujuće aktivnosti koje su trajale danima. Zapravo, kad bolje razmislite već pola godine se osjećate umorno. Zato se crv sumnje uvukao u vaše misli. Pitate se je li posrijedi kronični umor?

Sindrom kroničnog umora nema veze s godišnjim dobom, a po svoj prilici niti sa životnom dobi iako je u nekim godinama života očito češći.

U medicini je priznat 1994., no do danas nam nije poznat njegov uzrok niti je precizno definirana pretraga koja ga dokazuje. Zapravo liječnici vode i raspravu u koju domenu spada te treba li u slučaju sumnje potražiti pomoć - neurologa, infektologa, psihijatra, otorinolaringologa...

Samo dva kriterija, a toliko problema

Zasad je poznato da ga ima 5 do 10% stanovništva i da je četiri puta češći kod nježnijeg spola nego muškaraca. Otkriveno je i da je učestaliji kod žena u dobi od 40 do 50 godina, ali i kod tinejdžera.

Nakon lutanja kroz različite simptome i pristupe, internacionalni eksperti su definirali kriterije dijagnosticiranja sindroma kroničnog umora. Dva su kriterija, a za postavljanje dijagnoze - oba moraju biti zadovoljena.

1.

osjećaj umora mora trajati najmanje šest mjeseci.

52 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

2.

uz umor trebaju biti prisutna barem još četiri od sljedećih simptoma - problemi sa kratkotrajnim pamćenjem ili koncentracijom, natečeni limfni čvorovi u vratu ili pazušnim jamama, grlobolja, glavobolja za koju nije poznat uzrok, neobjašnjiva bol u mišićima, bolovi u zglobovima ali bez crvenila i oticanja zglobova, poremećaj sna zbog kojega se osoba ujutro ne budi odmorna nego umorna.

Krivudav put do postavljanja dijagnoze

Većina oboljelih od kroničnog umora navodi da ima više od četiri simptoma. U čemu je onda problem sa dijagnosticiranjem i zašto se uz zbunjujuće informacije i poslije gotovo dva desetljeća od medicinskog definiranja - obično luta pri otkrivanju tog sindroma? Vjerojatno jer se osjećaj kroničnog umora javlja i kao jedan od simptoma kod mnogih bolesti.

*

Zamka Umor se javlja, primjerice, kod fibromijalgije (kronična bolest mišića), kronične mononukleoze (zaraza Epstein-Barr virisom), često prati hipotireozu (usporeni rad štitnjače), zloćudna oboljenja (karcinomi), kronične infekcije, apneju (zastoj disanja u snu, ali također i debljinu, depresiju, bipolarni poremećaj, alkoholizam, narkomaniju.

*

To nije sve Brojni oboljeli imaju dodatne simptome, koji su često dominantni što je zbunjujuće.

*

Čudni signali Od zbunjujućih simptoma česti su - bolovi u prsima, bolovi u trbušnoj šupljini, kratki dah, kronični kašalj, noćno znojenje, povraćanje, mučnine, proljevi, bolovi u čeljusti i žvačnim mišićima, panični napadaji, anksioznost, poremećaj vida (duple slike).

Dugotrajan postupak pojedinačnog isključivanja

U otkrivanju sindroma važnu ulogu igra opis tegoba, a za dijagnosticiranje koriste takozvane isključujuće pretrage (prvenstveno usmjerene na prisutne simptome). Njima se isključuju druge bolesti kod kojih se javlja dugotrajan umor. Primjerice, ukoliko se oboljeli uz osjećaj neobjašnji-

Različiti simptomi kod žena i muškaraca?

Sindrom kroničnog umora mogu pratiti različiti simptomi. Stručnjaci su analizom prikupljenih dijagnoza otkrili kako se žene obično žale na različite simptome od muškaraca.

No, koji je razlog tome - veća sklonost žena i otvorenost da priznaju psihičke tegobe ili doista razlike u manifestaciji bolesti nisu otkrili. U svakom slučaju, lista pritužbi je interesantna i važno ju je imati na umu kod sumnje i dijagnosticiranja sindroma kroničnog umora. Osim na dugotrajan umor:

Žene se obično žale na... ● slabu koncentraciju i probleme s kratkotrajnim pamćenjem ● nedostatak cjelonoćnog, okrepljujućeg sna ● bolno grlo ● povećane limfne čvorove ● glavobolju nepoznatog uzroka ● bezrazložne bolove u mišićima

*

Budući da ne znamo što ga uzrokuje, onda se liječenje svodi na smirivanje simptoma. Zato je i nemoguće kreirati jedinstvenu terapiju sindroma kroničnog umora - jer su simptomi, pa onda i terapija individualni

● bolove u više zglobova, bez oticanja i pojave crvenila ... a muškarci najčešće navode ● bolove u mišićima ● malaksalost ● glavobolju bez poznatog uzroka ● tegobe nalik onima nakon napornog vježbanja 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 53

medicina Moderne bolesti

vog dugotrajnog umora posebno žali na bolove u mišićima, onda se upućuje na fizijatrijski pregled te krvne i druge pretrage. Ako nalazi isključe mišićnu bolest, onda se uvažavajući kriterije može dijagnosticirati sindrom kroničnog umora.

Nalazi koji liječnicima najčešće pomažu da bi postavili dijagnozu ● uredna krvna slika, nalazi jetrenih proba i pretrage mokraće ● vrlo niski eritrociti ● smanjeni broj NK stanica ● povišeni imunoglobulini protiv koksaki (Coxsackie) B virusa i/ili klamidije (preciznije, Chlamydia pneumoniae) 54 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

Od zbunjujućih simptoma česti su bolovi u prsima, bolovi u trbušnoj šupljini, kratki dah, kronični kašalj, noćno znojenje, povraćanje, mučnine, proljevi, bolovi u čeljusti i žvačnim mišićima, panični napadaji, anksioznost, poremećaj vida (duple slike) Spontani uzmak ili oštra borba

Ponekad se simptomi mogu spontano povući, no većinom je liječenje dugotrajno te znatno djelotvornije kad se sindrom dijagnosticira unutar dvije godine od nastanka. U tom slučaju već kroz godinu dana može doći do potpunog povlačenja bolesti. Terapija je obično uspješnija kod tinejdžera kod kojih simptomi većinom nesta-

ju nakon jedne do četiri godine liječenja.

Ako se bolest kasno dijagnosticira onda liječenje može trajati i pet ili više godina, pa i doživotno.

Kao i kod drugih bolesti nepoznatog uzroka tako se i ovdje liječenje svodi na smirivanje simptoma. Zato i ne postoji jedinstvena terapija, već se ona prilagođava svakom oboljelom budući da ovisi o njegovim tegobama.

*

Ako se bolest kasno dijagnosticira onda liječenje može trajati i pet ili više godina, pa i doživotno

Šarene tablete, opuštanje i korisni pripravci

Terapija obično uključuje lijekove, bilo antibiotike (ako postoji bakterijska infekcija) bilo tablete za smirenje ili protiv depresije (kod izrazitih psihičkih problema - sa spavanjem, koncentracijom, stresom, padom raspoloženja). Često se oboljelim savjetuje i psihoterapija ili vježbe za opuštanje (od polusatnih laganih šetnji do joge, meditacije i sl.).

Nerijetko se preporučuju akupunktura (kod glavobolja, bolova u zglobovima) i svjetlosna terapija (problemi sa raspoloženjem).

Gotovo u pravilu se savjetuje pridržavanje zdravog stila života (pet obroka na dan, raznovrsna prehrana s puno voća i povrća, svakodnevno kretanje i briga o tjelesnoj težini), te po

potrebi i uzimanje dodataka prehrani.

Kao korisni dodaci prehrani obično se spominju: spirulina, ehinaceja, ginkgo, ginseng, maca, kvercentin, shiitake, bromelin, ulje boražine.

Timski pristup liječenju U otkrivanju i liječenju ovog sindroma veliku ulogu ima timski rad stručnjaka različitih specijalizacija od neurologa, psihijatra, fizijatra, otorinolaringologa, endokrinologa, kardiologa, gastroenterologa do akupunkturologa, nutricioniste i trenera za tjelesnu aktivnost ili opuštanje fizičke i mentalne napetosti.

Kako ne upasti u zasjedu

Usprkos naporima američkih stručnjaka okupljenih u Centers for Disease Control (CDC) zasad ne znamo možemo li, i kako prevenirati ovaj sindrom. Većina ih smatra da eventualnu korist mogu pružiti zdrave životne navike, koje nam uostalom stručnjaci savjetuju kao prevenciju za mnoge moderne bolesti - uključujući debljinu, dijabetes, depresiju, stres. Neki idu i korak dalje, smatrajući da je potrebno koliko je god moguće izbjegavati virusne infekcije pa zato sugeriraju uporno jačanje imunog sustava. Čuju se i glasovi da bi moglo pomoći izbjegavanje duljeg boravka u zagađenom prostoru, odnosno dugotrajnog izlaganja toksinima u okolišu.

Renata Pondeljak-Matijević 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 55

Po dolasku na ishodište potrebno je nastaviti na jednaki način dok ne dođe vrijeme za redovito injiciranje bazalnog inzulina (ako ste stigli u podne nastaviti sa kratkotrajnim inzulinom svaka tri sata do večere, kada je potrebno injicirati bazalni inzulin u uobičajenoj večernjoj dozi, uz kratkodjelujući inzulin za obrok).

Iza toga nastaviti liječenje kao kod kuće. Znači, za neuobičajene uvjete života potrebno je kontrolirati glukozu u krvi svaka tri sata i održavati glukozu samo kratkodjelujućim inzulinom, a bazalni inzulin primijeniti tek kad ste stigli na odredište.

Siguran sam da će na taj način i regulacija glikemije i ugodan osjećaj biti održani tijekom blagdana. Sretan Vam Božić i Nova godina.

Želim sÂm vidjeti podatke o samokontroli Pri posljednjem kontrolnom pregledu s dijabetologom zajedno smo analizirali podatke samokontrole koristeći kompjuter, koji je preuzeo sve podatke iz mojeg aparatića za samokontrolu i u kojem smo vidjeli kako se glikemija mijenjala tijekom vremena, tijekom jednog dana, tjedna ili slično razdoblje. Sada mi to nedostaje u svakodnevnom radu i životu. Mogu li ja to nekako samostalno koristiti.

Branimir S., Topusko

Profa Svaka tvrtka koja proizvodi aparatiće za samokontrolu glukoze u plazmi ima razvijeni program za kompjutersku analizu podataka samokontrole. Aparatići bez memorije su ispod razine zahtijevane kvalitete. Potrebno je instalirati program, preuzeti odgovarajući povezujući kabel i možete to analizirati sami.

Dostupni su i glukometri koji imaju instaliran program, pa ih je moguće koristiti na bilo kojem računalu. Manjak većine programa u svakodnevnom životu je da nismo uvijek u mogućnosti koristiti svoj kompjuter na svakom mjestu.

Zbog toga je vrijedno koristiti aparatiće koji već na ekranu mogu pokazivati dnevne, tjedne ili mjesečne trendove promjena glukoze u krvi. Obratite se svom dijabetologu ili liječniku obiteljske medicine koji će vas savjetovati koji su aparatići u kojima se mogu promatrati trendovi promjena glukoze u krvi ali i nužno, izdašno educirati o njihovom korištenju.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 57

Almira Osmanović

medicina Iz prve ruke

Na diplomskom ispitu plesala je Odiliau (Labuđe jezero)

medicina Iz prve ruke

*

Nisam vam ja taj tip da donosim neke posebne odluke. Jednostavno ne planiram, ja sam osoba bez plana... U stvari imala sam samo dva plana: jedan da budem balerina i drugi da otiđem na studij baleta u Rusiju. Sve ostalo se naprosto dogodilo...

U

gradu se već osjećalo predblagdansko raspoloženje tako da su se tek malobrojni, koji nisu zavirivali u izloge tražeći prikladne poklone, sklanjali od ledenog vjetra u svoje omiljene kafiće. Zato me nije ni najmanje iznenadio Almirin prijedlog da se nađemo u Zrnu, moderno uređenom bio bistrou. Naša proslavljena primabalerina Almira Osmanović poznata je naime i kao zagovornica zdravog stila života baziranog na eko hrani i makrobiotici.

Gledala sam ju dok mi je prilazila vedrog osmijeha na licu, usput se pozdravljajući s poznanicima, i nisam se mogla oteti dojmu kako izgleda kao da joj je 35., a ne 55. godina. Svaka je njezina kretnja ukazivala na dugogodišnji baletni dril uspravnog držanja, otvorenog prsnog koša i podignute glave. Takav otvoren, neposredan i totalno razoružavajući bio je i njezin pozdrav.

Teta Silvija, ja bih plesala balet

Potaknuta euforijom oko trendy-priča o odlukama što ih obično donosimo krajem godine - jer u novoj želimo biti bolji, sretniji, uspješniji... gotovo sam još s vrata upitala Almiru što je ona odlučila. U čudu me je pogledala, malo povećala osmijeh pa mi objasnila. „Meni je svaki dan Nova godina. Nisam vam ja taj tip da donosim neke posebne odluke. Jednostavno ne planiram, ja sam osoba bez plana... U stvari imala sam samo dva plana: jedan da budem balerina i drugi da otiđem na studij baleta u Rusi60 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Prije godinu dana ulogom zle vile Carabosse, u baletu Trnoružica, obilježila je 35. godina umjetničkog rada i oprostila se od publike

*

Bila sam potpuno posvećena baletu.

Plesala sam najzahtjevnije uloge, recimo Giselle samo tri mjeseca nakon što sam rodila Tina, moga sina. Ali tijelo ima svoje granice. Ono trpi i trpi, a onda pukne. Beskrajne repeticije pokreta su mučenje

ju. Sve ostalo se naprosto dogodilo...“ rekla je.

Cijeli njezin život vrtio se oko baleta. I sada dok govori da je kao djevojčica voljela plesati i visila na svim matinejama koje su se odražavale u njezinom susjedstvu, u Trešnjevačkom malom kazalištu (današnja Trešnja) vidi se njezina ogromna ljubav prema baletu. Ali i odlučnost. Imala je 11 godina kad je nakon jedne baletne predstave koju je postavila znamenita koreografkinja i pedagoginja Silvija Hercigonja, otišla do nje. „Teta Silvija, ja bih plesala balet. Baš sam joj tako rekla. Svi smo je naime zvali teta. Pristala je. Nisam tada čak imala ni novce da se upišem u baletni studio kojega je ona vodila jer su mi roditelji bili na putu, no to me nije zaustavilo. Posudila sam novce od susjeda i tako je sve krenulo“.

Tinu je tri mjeseca, a plešem Giselle

Svakodnevni dril od 120 minuta vježbi zagrijavanja i cjelodnevna vježbanja učini-

Ohridske legende

U plesnom projektu Dodirni pokvarenu žrnu

Giselle je plesala samo tri mjeseca nakon što je rodila Tina

Aplauz kolega i publike za podarene brojne vrhunske baletne predstave

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 61

medicina Iz prve ruke

Dok je njezin sin Tin David (30 godina) prigrlio makrobiotiku, kćerka Sara David (22. godine) ne voli povrće

li su je zvijezdom na kazališnim daskama koja gotovo eterično klizi scenom. No dril je s vremenom uzeo i danak. „Bila sam potpuno posvećena baletu.

Plesala sam najzahtjevnije uloge, recimo Giselle samo tri mjeseca nakon što sam rodila Tina Davida, moga sina. Ali tijelo ima svoje granice. Ono trpi i trpi, a onda puke. Beskrajne repeticije pokreta su mučenje. Tijelo ne može stalno trpiti ni neprirodne pokrete, koji su sastavni dio baleta. Osnovne poze u baletu: otvoreni kukovi, otvorena koljena, otvorena stopala... sve su to neprirodni položaji. Zamislite sate i sate takvog svakodnevnog vježbanja pa potom izvođenja predstave... Ozljede su sastavni dio takvog života. Najčešće su ozljede ligamenata, koljena, Ahilove pete, a kod baletana jer dižu partnericu češće su i ozljede kičme. Naravno da me ozljede nisu zaobišle. Svašta sam uzimala da smirim bol, tablete, injekcije, blokade...“.

Kao što nismo stvoreni da život provedemo u fotelji tako nismo ni programirani za ubrzano habanje zglobova i beskrajno iscrpljivanje mišića. „Poslije 35. godine osjećaš svoje tijelo drugačije. Nakon 40. ta pomjena postane izrazita“ - govori Almira i dodaje - „Zato balerine svoj baletni vijek uglavnom završavaju do 45. godine života, za razliku od glumaca ili pjevača koji mogu glumiti ili pjevati i sa 65, 70 pa i više godina“.

62 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Puno vremena provodi sa kćerkom koja, osim konja ima i četiri psa te mačku, te vodi Školu za obuku pasa „Sara David“ i istoimeni hotel za smještaj pasa (saradavid.com.hr, http://youtu.be/8dX8R9OQmIA)

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 63

medicina Iz prve ruke Na 10.rođendanu bio&bio trgovine pokazala je kako se može jednostavno pripremiti ukusan i oku ugodan makrobiotički obrok

*

Tijelo ne može stalno trpiti neprirodne pokrete, koji su sastavni dio baleta. Osnovne poze u baletu: otvoreni kukovi, otvorena koljena, otvorena stopala... sve su to neprirodni položaji.

Zamislite sate i sate takvog svakodnevnog vježbanja pa potom izvođenja predstave...

Zdrava i fina klopa koja još lijepo izgleda

Neki nikada ne reagiraju na signale koje im upućuje njihovo tijelo kad mu nešto ne odgovora, a drugi reagiraju - ali obično sa zadrškom. Život balerina nije nježan, navikle su trpiti bol pa je Almira čekala.

I čekala... sve dok joj gotovo šake uzetih tableta, svakodnevni tjelesni napor, stres na poslu ali i život na relaciji Zagreb-Split, nisu uništili želudac. Izazvali su gastritis s jakim žgaravicama i želučanom kiselinom koja ju je tjerala na povraćanje tako da gotovo ništa više nije mogla jesti - a kamoli `šnicleke sa žara´, koji su u to vrijeme bili standardni sastojak obroka balerina. O drugoj hrani ili ponekoj čašici te cigaretama, koji uobičajeno prate druženja na koje se otiđe nakon predstave ne 64 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

treba ni govoriti. „Kad sam 2002. godine postala ravnateljica Baleta u Splitskom kazalištu moja obitelj... roditelji, sin i kćer Sara David ostali su u Zagrebu. Stalno sam bila na putu između ta dva grada.

Puno sam radila i puno se živcirala, a kiselina iz želuca me je natjerala i do doktora. Napravila sam sve pretrage, čak i onu groznu sondu... Uglavnom to ljeto sam se odlučila malo odmoriti na Hvaru. Željela sam poput svih kupati se, fino jesti, probati dobro vino, uživati. Željela sam da ne razmišljam što smijem jesti, a što ne. Hranila sam se delicijama: ribama, škampima, školjkama, mesom sa žara... a tijelo mi je baš osjećalo nezadovoljstvo. I onda sam jednostavno odlučila probati makrobiotičku kuhinju... Prijelaz na makrobiotiku se naprosto dogodio, onako usput, u

Uz Jadranku Boban Pejić na seminaru Makrobiotikom do vitalnosti

*

Mnogi moji prijatelji kojI dođu kod mene na druženje vesele se što će pojesti `nešto fino´. Je, ima i onih koji se čudom čude.

Pitaju me `pa kaj ti želiš živjeti vječno?´. Ne, ja ne želim živjeti vječno, ja želim živjeti kvalitetno! To je moj odgovor

jesen te godine... Kad sam došla u Zagreb otišla sam na ručak u Zlatkovu (o.a. Zlatko Pejić) Makronovu, i prvi put nakon jela nisam imala probleme. Organizam je naprosto prepoznao lužnatu reakciju te hrane... Ubrzo zatim otišla sam i na seminar o makrobiotici. Vodio ga je Zlatko kojega poznam od školskih dana, a naravnu tu je bila i Jadranka Boban Pejić. Htjela sam ići na seminar jer sam željela naučiti spremati namirnice tako da im ne uništim nutritivni sastav... Tamo sam vidjela da je makrobiotika vrlo inventivna i kreativna prehrana koja mi odgovara zbog zdravlja, a i vrlo lijepo izgleda na tanjuru... Meni su izgled hrane i mašta kojoj mogu dati na volju pri njezinom serviranju jako važni. Nisam jedina. Mnogi moji prijatelji koje dođu kod mene na druženje vesele se što će pojesti `nešto fino´. Je, ima i onih koji se čudom čude. Pitaju me `pa kaj ti želiš živjeti vječno?´. Ne, ja ne želim živjeti vječno, ja želim živjeti kvalitetno!

To je moj odgovor“.

Sara ne voli ništa jesti!

Pitala sa Almiru kako je njezina obi-

telj prihvatila makrobiotiku? Tin kojemu je sada 30. godina i radi kao ekonomista, te 22-godišnja Sara David koje se posvetila obuci pasa, praktički su proveli djetinjstvo u garderobama kazališta čekajući dok je mama vježbala ili plesala na pozornici. Uživali su mada im nije bilo lako. Nije niti njoj, jer u takvom pozivu nema puno mjesta ni za sebe a kamoli obitelj. Sve su to pregurali i Almira je sretna što su Tin i Sara danas dobri, odgovorni i dragi ljude.

Naravno i vrlo samostalni. Tinu se čak toliko dopala makrobiotika da je i sam završio tečaj i školu kuhanja. Nije mu problem skuhati ručak ni napraviti si makrobotički doručak ili pripremiti takav obrok te ga ponijeti na posao - jer radni dan je dug a u blizini nema odgovarajući restoran.

Sara je po pitanju hrane - druga priča. „Ona ne voli ništa jesti. Jako je izbirljiva. A kad mora nešto pojesti, onda bira tjesteninu s rajčicom, krumpiriće, pohanu piletinu... Jedino što je na moj nagovor prihvatila su žitarice i sejtan. Uopće ne voli povrće. Ne želi ga ni probati... Sara živi za svoje životinje. Živi na imanju u Hrebincu, blizu Dugog Sela gdje se bavi svojim konjem, ali i sa svoja četiri pasa te

*

Život balerina nije nježan, navikle su trpiti bol pa je Almira čekala. I čekala... sve dok gotovo šake uzetih tableta, svakodnevni tjelesni napor, stres na poslu ali i život na relaciji Zagreb-Split nisu uništili želudac.

Izazvali joj gastritis s jakim žgaravicama i želučanom kiselinom koja ju je tjerala na povraćanje tako da gotovo ništa više nije mogla jesti - a kamoli `šnicleke sa žara´, koji su u to vrijeme bili standardni sastojak obroka balerina 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 65

medicina Iz prve ruke

U splitskom HNK, gdje je 2002. godine došla na mjesto ravnateljice Baleta s mjesta ravnateljice Baleta HNK u Zagrebu

*

Ozljede su sastavni dio takvogA života. Najčešće su ozljede ligamenata, koljena, Ahilove pete, a kod baletana jer dižu partnericu češće su i ozljede kičme. Naravno da me ozljede nisu zaobišle. Svašta sam uzimala da smirim bol, tablete, injekcije, blokade mačkom. Uz Školu za pse `Sara David´, vodi i Hotel u kojemu vlasnici kućnih ljubimaca mogu ostaviti svoje peseke dok su poslovno odsutni. Drži i tečajeve za vlasnike koji ne znaju komunicirati sa svojim psom, također šiša i kupa peseke“ govori Almira i napominje kako odmah nakon našeg razgovora juri do Sare da joj pomogne. „Puno je posla oko pasa, ima tu čišćenja, vježbanja...a osim toga, kad ću se popodne vraćati u Zagreb onda ću povesti iz Hrebinca i psa čiji se vlasnik vratio s puta“.

Prvo Pariz, onda Sarajevo pa želja za 2014.

U Almirinom glasu ima puno energije, nabijena je pozitivnim stavom. Ne zamara se velikim riječima, i kako govori - veseli je svaki dan. „Veselim se životu. Vesele me sitnice i velike stvari. Volim ljude i životinje.

Ne donosim velike odluke, ne mislim da nešto trebam promijeniti iduće godine.

Znam samo da ne volim ovisiti ni o čemu i ni o kome. Sada se veselim odlasku u 66 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

Veselim se životu. Vesele me sitnice i velike stvari.

Volim ljude i životinje. Ne donosim velike odluke, ne mislim da nešto trebam promijeniti iduće godine. Znam samo da ne volim ovisiti ni o čemu i ni o kome

Pariz, idem sa suprugom Jakovom (o.a.

Sedlarom) na premijeru njegovog dokumentarnog filma `Fate did not let me go´.

Odmah po povratku odlazimo u Sarajevo, tamo ću uz ostalo održati i edukacijsko predavanje o makrobiotici. Naravno, poslije Nove godine imam predavanja u Splitu, izvanredni sam profesor na Akademiji dramskih umjetnosti, na Katedri scenskih pokreta. I da, još me jedna stvar intrigira. To bih baš željela naučiti... Možda je to i odgovor na vaše početno pitanje o mojim željama i odlukama za 2014. Želim savladati S-faktor, ples oko štange. Taj ples objedinjuje zdrave kardio vježbe, jogu i erotične pokrete. Vrlo je zahtjevan, a po meni i vrlo senzualan.

Eto, to mi je želja“ - rekla je prije nego se pridružila Jakovu na ručku, naravno makrobiotičkom. Rekla je brzinskom, jer mora krenuti put Hrebinca da popodne pomogne svojoj Sari.

Renata Pondeljak-Matijević

Fotografije: Obiteljski album, knjiga Almira – biografija, bio&bio

Sa suprugom Jakovom Sedlarom

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 67

medicina Fitoterapija laboratorijskih životinja. Nitrozamini mogu dovesti do nastanka karcinoma.

ZAŠTITNI UČINAK NA JETRU Antocijanini aronije smanjuju toksičnost i nagomilavanje kadmija u jetri. Pokazala je to studija provedena na eksperimentalnim životinjama kojima je kadmij dodavan u hranu (antocijanini su vezali ione kadmija i tako smanjili njegov štetni učinak).

Studija na eksperimentalnim životinjama pokazuje da antocijanini aronije pomažu zaštiti arterija izloženima vanjskim reaktivnim kisikovim vrstama - tako što sprječavaju gubitak relaksacije (opuštanja) arterija.

Druga studija, provedena na muškarcima, govori da sok aronije dovodi do sniženja povišenog ukupnog i LDL kolesterola te triglicerida. Ista studija otkriva da sok aronije pomaže sniženju krvnog tlaka (ispitanici su uzimali dva puta dnevno po 2,5 dl soka aronije tijekom šest tjedana).

*

Dokazano je da aronija ima čak 7,5 puta veću antioksidacijsku moć od maline te 2,9 puta veću od kupine

ZAŠTITA SRCA I KRVNIH ŽILA Dušikov oksid (NO) ima važnu fiziološku ulogu u našem organizmu - širi krvne žile (vazodilatator).

Neke bolesti, primjerice visoki tlak, ateroskleroza, šećerna bolest i sl. prati povećana proizvodnja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) - koje pogoršavaju funkciju NO sustava u organizmu. Stoga sve supstancije koje mogu povećati ili zaštititi NO sustav, odnosno hvatati ili zaustaviti reaktivne kisikove vrste - mogu pomoći u sprječavanju i liječenju srčanožilnih bolesti.

74 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

UČINAK NA VIRUSE I BAKTERIJE Bugarski znanstvenici su pokazli da sok aronije sprječava umnožavanje virusa gripe tipa A (H3N2), u njegovoj početnoj fazi.

Također ukazuju na bakteriostatsko djelovanje aronije na dvije bakterije koje su čest izvor zdravstvenih tegoba - Staphylococcus aureus i Escherichia coli.

*

Na kulinarski način ili kao prirodni lijek

*

Aroniju naravno možemo koristiti kao namirnicu te ju ubaciti u svakodnevnu prehranu ili kao ljekovitu biljku.

Najčešće se savjetuje uzimanje 30 do 50 ml soka aronije dnevno – toliko stoji i u preporuci proizvođača ovoga soka. Proizvođači se pozivaju na podatak kako je ta količina dovoljna da zaštiti tjelesne stanice od slobodnih radikala

PREHRANA Od plodova aronije možemo pripremiti - sok, sirup, marmeladu, voćni žele, čaj (često u kombinaciji s drugim aromatičnim biljkama npr. crnim ribizom), liker i sl.

Prehrambena industrija u sok aronije nerijetko dodaje sokove jabuke, kruške ili crnog ribiza kako bi se umanjio kiseli i trpki okus aronije.

NARODNA MEDICINA Najčešće savjetuje uzimanje soka aronije, i to 30 do 50 ml dnevno.

Toliko iznosi i preporuka proizvođača soka aronije, koji se pozivaju na ORAC vrijednosti aronije prema kojima je ta količina soka dovoljna za zaštitu naših stanica od štete koju uzrokuju slobodni radikali.

*

U nedavnim znanstvenim studijama koje su provedene na ljudima, ispitanici su dnevno uzimali 1,5 do 2,5 dl soka aronije

Sok aronije koristi se za liječenje tumora, povišenog tlaka, srčane bolesti, šećerne bolesti, anemije, gastritisa, zatvora, za jačanje obrambene snage organizma, nakon terapije zračenjem, mokraćnih infekcija idr.

*

Važno! Znanstvene studije provedene na ljudima koristile su sok aronije u količini 1,5 do 2,5 dl na dan.

Ljubica Frančić Pranjković mag. pharm., univ. mag. pharm.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 75

kolumna

Pogled preko plota

Začinski rat do posljednje žlice Mađari su naši susjedi.

Stanuju ispod nas i jako vole kuhati. I to od rana jutra.

Ne bi to bio problem da mom mužu noću ne fali zraka, ali mu smeta buka s ulice i puše mu na glavu ako u spavaćoj sobi otvorimo prozor.

Zato nam noću friški zrak dolazi s dvorišne strane, preko kuhinje i dnevnoga boravka koji ima veliki balkon 82 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

S

Mirjana Grbac Pismestrović je zagrebačku adresu zamijenila onom u Klagenfurtu

vi ratovi počinju naizgled bezazleno i bez nekog velikog povoda. U tom pogledu ni naš rat nije bio izuzetak.

Jednoga jutra probudio me miris bijele kave. Kroz glavu mi je prostrujala divna misao – moj mužić mi je spremio doručak.

Zadovoljno sam se protegnula u krevetu i okrenula na drugu stranu, kad tamo, on leži pored mene. I otvorio jedno oko. „Nešto smrdi“, reče. „Bijela kava“, odgovorim. „Kad si skuhala bijelu kavu?“ „Nisam ja skuhala.“ „Nego tko?“ „Mađari.“ Mađari su naši susjedi. Stanuju ispod nas i jako vole kuhati. I to od rana jutra.

Ne bi to bio problem da mom mužu noću ne fali zraka, ali mu smeta buka s ulice i puše mu na glavu ako u spavaćoj sobi otvorimo prozor. Zato nam noću friški zrak dolazi s dvorišne strane, preko kuhinje i dnevnoga boravka koji ima veliki balkon.

U cik zore je počeo i drugi napad Drugi puta čujem kroz san svoga dragoga kako govori: „Jaja sa špekom...“ Prvo sam pomislila da sanjam. Onda sam skužila da sam se probudila, ali možda on sanja.

„Molim“, upitala sam tiho, da ga ne razbudim ako ima nemirne snove pa bunca.

Ne bunca. Ima otvorene oči, trlja nos i psuje u mraku. „Jebemti taj njihov doručak... jedva sam se riješio komaraca, a sad me oni gnjave natašte s tim jajima...“. „Idem zatvoriti balkonska vrata...“, umirujem ga, ustajem, navlačim papuče i kućni ogrtač i krećem prema kuhinji. „...i prozor“, dovikuje za mnom.

Sljedeći incident dogodio se u ranojutarnjim satima. A mi baš legli kasno.

Odjednom se gušimo. Oboje. Dim. Paljevina.

Požar!!!... Skačemo iz kreveta ko´ opareni, muž hoće zvati vatrogasce, trči u dnevnu sobu, izlazi na balkon... vrti se ukrug, ne zna što bi prije...

Ja, još snena, navlačim hlače na spavaćicu i trčim za njim. „Kod Mađara nešto gori u kuhinji...“, panično me izvještava moj muž i istrčava na hodnik. Čujem ga kako u šlapama bučno silazi niz stepenice i lupa susjedima na vrata. Treba brzo intervenirati, životi su u pitanju, njihovi, i naši, i ostalih susjeda...

Dok moj hrabri muž uzaludno lupa na njihova vrata, ja tražim broj vatrogasne službe u telefonskom imeniku... sve mi je mutno pred očima, mislim da je od dima, ali sam u strci zaboravila staviti naočale za čitanje...

Pozatvarala sam sve otvore na toj strani, no dim se i dalje diže u vis ...

Ubrzo se muž vratio, u pidžami, bos, bijesan... „Zaspala... zamisli ti to, stavila meso u pećnicu i otišla u sobu gledati televiziju i zaspala....“ „Pa kako može spavati dok ima meso u pečnici? Je li ona normalna... Tko peče meso u pola osam ujutro?“, viče dalje moj muž.

Vatrogasce nismo pozvali. Još nam je samo falilo da plaćamo kaznu za lažnu uzbunu.

Jedino smo se morali evakuirati iz vlastitoga stana na nekoliko sati, dok se dim ne raziđe i prođe smrad.

Blaženi mir od šporeta i roštilja Imali smo neko vrijeme malo mira od njih, izgleda da su se i sami preplašili, pa su preventivno odustali od korištenja šporeta i roštilja.

Sljedeći incident dogodio se u ranojutarnjim satima. A mi baš legli kasno.

Odjednom se gušimo. Oboje. Dim. Paljevina.

Požar!!!... Skačemo iz kreveta ko´opareni, muž hoće zvati vatrogasce, trči u dnevnu sobu, izlazi na balkon... vrti se ukrug, ne zna što bi prije...

Ja, još snena, navlačim hlače na spavaćicu i trčim za njim. „Kod Mađara nešto gori u kuhinji...“, panično me izvještava moj muž i istrčava na hodnik

Doručkovali smo u obližnjem kafiću što nam je malo popravilo dan. Ali stan je smrdio još slijedeća tri dana, pa sam potrošila sve sprejeve za neutralizaciju mirisa koje smo imali u kući.

Za doručkom u kafeteriji odlučili smo ozbiljno popričati s našim susjedima. Sreli smo ih već na povratku kući, bili su toliko uznemireni od svega što im se dogodilo, da smo se smilovali i odustali.

Ali ne zadugo...

Jedne kasne večeri, kad smo umorni legli u krevet i taman se počeli uspavljivati svježim noćnim zrakom, do noseva nam dopre smrad dinstanoga luka! U ponoć!

Muž se poremetio od bijesa. Da to nije više za izdržati... ide im lupati na vrata... i prijavit će ih policiji...ovaj puta ide do kraja... i tako redom, sve jedna prijetnja gora od druge.

Jedva sam ga zadržala da sve to i ne napravi.

Poslije sam mu uz čaj za smirenje objašnjavala da se kućni mir 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 83

kolumna

Vatrogasce nismo pozvali. Još nam je samo falilo da plaćamo kaznu za lažnu uzbunu. Jedino smo se morali evakuirati iz vlastitoga stana na nekoliko sati, dok se dim ne raziđe i prođe smrad.

Doručkovali smo u obližnjem kafiću što nam je malo popravilo dan (...) Za doručkom u kafeteriji odlučili smo ozbiljno popričati s našim susjedima zasniva na dobrosusjedskim odnosima, teoretski. No, ubrzo smo zaključili da njima nije nimalo do mira i da cijela ova stvar poprima razmjere agresije.

Moja statistika incidenata isprovociranih s njihove strane je pokazala da smo od svibnja do listopada, kada držimo otvorena balkonska vrata, bili žrtve intenzivnog dima cigare koju je susjed pušio redovito iza doručka, ručka i večere, da su jutarnji napadi započinjali naizmjence kavom, prženim špekom, pečenim jajima, ajnpren juhom i žgancima, nastavljali se oko podneva gljivama na luku, karfiolom, porilukom, roštiljem, perkeltom, pečenim i izgorenim mesom, a uvečer su nas zasipali prženim jetricama, palačinkama, pogačicama i čvarcima na luku.

Najviše su nas tukli gulašom. Ubacivali su ga kao standardnu artiljeriju od jutra do mraka u svim varijantama, ponekad i do tri dana za redom i, naravno, kiselim kupusom, u svako doba godine, tako da smo vanili kiflice, puding i pitu mađaricu doživljavali kao primirje.

Kad su nas još nekoliko puta na spavanju pokušali udaviti bojnim dimom od pregrijanoga ulja, izgorenih gljiva i prepečenih krmanadla, odlučili smo da to više ne toleriramo, da ne idemo u pregovore, nego krećemo u protuofenzivu.

Aktivnosti novih kulinarskih agresora Konflikt je postao zvaničan i međunarodnih razmjera.

Direktan povod bio je uvlačenje saveznika u agresiju, s njihove strane.

Susjedi Mađari su otišli na godišnji odmor, a stan su ostavili na čuvanje nekim svojim rođacima iz Budimpešte s kojima se nismo mogli ni pozdraviti, jer osim mađarskoga nisu govorili

84 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

niti jedan diplomatski jezik. A kuhali su još intenzivnije i nemilosrdnije od domaćina.

Taktički smo se povukli na tri tjedna, koliko su bili odsutni, i donijeli odluku za protunapad.

Protuofenziva je uslijedila po njihovu povratku na temelju pomno izrađenoga plana.

Ratna operacija vođena je pod nazivom „Začinski rat“.

Krenuli smo najžešćim sredstvima hrvatske kuhinje koja su nam u datom trenutku bila na raspolaganju: girice na ulju, sardele na roštilju, lokarde u marinadi, lignje na češnjaku s maslinovim uljem.

Iako su se primirili, nastavili smo jesenju ofenzivu uvođenjem

čušpajza u bitku, a grah sam, iz taktičkih razloga, opkuhavala pola sata u loncu bez poklopca.

Računala sam da će ih to obeshrabriti i biti im dobra pouka.

Kolače sam potpuno izbacila iz svoje kuhinje, da ne pomisle kako želim primirje i da ćemo odustati.

Imamo mi i kuhače i recepte za ovu bitku Usprkos mojoj savršeno razrađenoj borbenoj strategiji i intenzitetu borbe, naši susjedi nisu odustajali. Naprotiv, pojačali su borbene aktivnosti.

Stoga sam s prvim niskim temperaturama prešla na sarmu i sve

Moja statistika incidenata isprovociranih s njihove strane je pokazala da smo od svibnja do listopada, kada držimo otvorena balkonska vrata, bili žrtve... (...)jutarnji napadi (...) nastavljali su se oko podneva gljivama na luku, karfiolom, porilukom, roštiljem, perkeltom, pečenim i izgorenim mesom, a uvečer su nas zasipali prženim jetricama (...) palačinkama, pogačicama i čvarcima na luku.

Najviše su nas tukli gulašom.

Ubacivali su ga kao standardnu artiljeriju od jutra do mraka u svim varijantama, ponekad i do tri dana za redom i, naravno, kiselim kupusom, u svako doba godine 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 85

kolumna

(Naša) Protuofenziva je uslijedila po njihovu povratku na temelju pomno izrađenoga plana.

Ratna operacija vođena je pod nazivom „Začinski rat“.

Krenuli smo najžešćim sredstvima hrvatske kuhinje koja su nam u datom trenutku bila na raspolaganju: girice na ulju, sardele na roštilju, lokarde u marinadi, lignje na češnjaku s maslinovim uljem. Iako su se primirili, nastavili smo jesenju ofenzivu uvođenjem čušpajza u bitku, a grah sam, iz taktičkih razloga, opkuhavala pola sata u loncu bez poklopca varijante kiseloga kupusa, što su pogrešno shvatili i odvratili nam istom mjerom, štoviše, o drskosti, i istim sredstvima, pa je moj muž nabavio od saveznika iz matične domovine sušenoga bakalara.

Tri dana sam ga namakala u vodi, bez poklopca, na balkonu, a potom ga polako kuhala, opet bez poklopca, uz otvoreni i prozor i balkonska vrata.

Stvar je već odavna prešla u ozbiljan sukob nesagledivih razmjera, pri čemu smo i sami trpjeli kolateralnu štetu: prijatelji i znanci su nas prestali posjećivati, djeca su prvo podigla generalni štrajk, ali kako smo imali namjeru ići do kraja, stariji sin se odselio kod djevojke, a mlađi zaprijetio da će promijeniti studij i otići u drugi grad.

Mi smo se udebljali ko prasci, pa smo morali razdijeliti svu garderobu po familiji i tako se još bacili i u dodatni financijski trošak...

Tko zna dokle bi taj rat trajao da jednoga dana, u punom jeku borbe, nije zazvonilo na našim vratima...

Kućepazitelj naše zgrade uručio nam je pismenu kolektivnu

86 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

pritužbu sustanara koji više nisu mogli podnositi smradove i zaprijetio nam prijavom policiji za remećenje kućnoga reda.

Na prevaru smo ga uvukli u kuću, posjeli za stol i krenuli s argumentima... kako je sve to počelo i tko je zapravo počeo, pri čemu smo mu uvalili sarmu za predjelo, zatim brudet od bakalara, i sve to naizmjence zalijevali dalmatinskim vinom i ličkom rakijom. Kad smo mu na stol iznijeli štrudlu od jabuka, zaključio je da smo na istoj kulinarskoj liniji i da će osobno preuzeti na sebe mirovnu misiju s Mađarima, jer sve to ipak nema smisla i nije dobro za opći mir i suživot u zgradi.

Zatražio je od nas rok od nekoliko mjeseci, barem dok zima ne prođe, jer, kako je ustvrdio, sukob koji je već toliko eskalirao ne može se riješiti u jednome danu.

Pristali smo.

Miroljubiva koegzistencija za stolom Redovno nas je obilazio i izvještavao o stanju na ratnoj liniji, dogovorio je da ne komuniciramo s neprijateljem dok se ne potpiše neka vrsta mirovnoga sporazuma i uvjeravao da se pregovori s Mađarima kreću u dobrome smjeru. Stoga ne trebamo reagirati na povremene incidente, a i nama će se to tolerirati, samo neka ostane u razumnim granicama, da ne trpe ostali stanari, jer su oni neutralni u ovome sukobu.

Kako smo mi razumni ljudi, pristali smo na ove uvjete i zabarikadirali se do idućega ljeta dok se stvar ne riješi.

A onda smo sreli kućepaziteljevu ženu. Nismo je vidjeli cijelu zimu, što nije bilo neobično kad smo bili zauzeti ratovanjem. Sva ustreptala nam je ispričala da se predomislila i odustala od rastave i vratila se kući nakon što je jesenas u afektu napustila muža, mislila je da ju vara, ali je bila u krivu, i sada joj ga je baš žao, toliko se napatio da je dobio deset kila jedući bez kontrole, od muke...

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 87

medicina Glazbe Ego

Razmišljajući o Božiću i blagdanima nekako su mi misli odlutale u djetinjstvo i svijet bajki… Pred očima su mi zaplesali veseli likovi. I odjednom sam počela pjevušiti dobro znanu melodiju iz - Plesa Šećerne Vile. O da!

Orašar! Prava Božićna bajka!

88 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Kolumna Renate Novoselec, glazbenice

Orašar

- najljepša glazbena Božićna priča Orašar - Kirov Balet http://youtu.be/qBDODIWeKbE

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 89

medicina Glazbe Ego

O

rašar je balet u dva čina, a u središtu mu je djevojčica koja odlazi u Zemlju Slatkiša na Badnju večer.

Priča se temelji na bajci "Orašar i Kralj miševa".

Za balet su je adaptirali Ivan Vsevolozhsky i Marius Petipa, dok je Petar Iljič Čajkovski napisao glazbu. Koreografiju su osmislili Marius Petipa i Lev Ivanov. Prvi put je izveden u teatru Mariinsky Theatre u St. Petersburgu, u Rusiji, 18. prosinca 1892. godine. Uspjeh je bio vrlo skroman. Nekim ljudima se svidio, nekima ne.

Otprilike 50-ak godina kasnije, Walt Disney upotrijebio je neke dijelove glazbe `Orašara´ u svom filmu -Fantasia - 1940. godine. I ljudima se film svidio, pa su se počeli interesirati I za balet. Interes je porastao kad je George Balanchine ekranizirao `Orašara´ kasnih 1950-ih godina.

Od tada se ovaj balet izvodi diljem svijeta i svake godine ima sve više novih obožavatelja.

Zanimljivo je da je Čajkovski napravio izbor od osam skladbi za balet, od kojih je ona nazvana - Orašar suita, Op. 71a - poznata kao `Ščelkunčikova suita´, doživjela veliki uspjeh na pozornicama, te se redovito izvodi svake godine u cijelome svijetu. Čak je 1909. godine izdana kao jedan od prvih albuma!

Orašar je najizvođenija baletna predstava na svjetskim kazališnim pozornicama te vrlo omiljena i među članovima Hong Kong Balleta

Formula za siguran uspjeh? `Orašar´ zapravo ima korijene u baletu `Trnoružica´, koji je doživio veliki uspjeh kad je 1890. godine postavljen u ruskom teatru Mariinsky Theatre u St. Petersburgu. Nastao je jer je Ivan Vsevolozhsky, tadašnji direktor Carskog Teatra u St. Petersburgu, smatrao kako će još jedan balet temeljen na dječjoj priči biti jednako uspješan... Stoga je odabrao E. T. A. Hoffmanovu bajku `Orašar i Kralj miševa´ iz 1816. godine, kao temu za novi balet.

Kako je sve počelo? Sam Vsevolozhsky je napisao adaptaciju Hoffmanove priče, izostavivši dosta dijelova orginalne priče. Petipa ju je prilagodio potrebama baleta. Potom je Vsevolozsky inzistirao da Čajkovski napiše glazbu za balet. Čajkovskom se nije svidjela adaptacija priče, no natjeran na suradnju, rekao je da će napisati glazbu. Pritom mu je Petipa, koji je osmislio koreografiju za plesove, dao vrlo izričite upute kako treba napisati glazbu. Primjerice, želio je veliki crescendo (postupno sve jače ) od - 48. takta sve do ruže Božićnog drvca - u 1. činu. Također je, među ostalima, napisao i da glazba za - Ples Šećerne Vile - mora zvučati kao kapljice vode koje rominjaju iz fontane.

Zabava na Badnju večer U ožujku, 1892. godine glazba je bila gotovo kompletna. Čajkovski je uzeo - Ples Šećerne Vile, Valcer cvijeća - i još neke brojeve iz baleta i stavio ih u 20-minutnu formu nazvanu - Orašar suita, Op. 71a. Prvi put je izvedena za Rusko glazbeno društvo, koje je bilo posve oduševljeno suitom!

U travnju je glazba bila potpuno gotova, a baletne probe 90 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

su počele u rujnu iste godine. Kako se Petipa razbolio, njegov asistent Lev Ivanov je završio koreografiju za plesove.

Balet je prvi put izveden 18. prosinca 1892. godine u već spomenutom Mariinsky Theatre, te je nakon 11 izvedbi završio s prikazivanjem u siječnju 1893. godine.

U baletu je radnja priče smještena u Njemačkoj, u rano 19. stoljeće. Zavjesa se diže i uvodi nas u zabavu na Badnju večer, u domu obitelji gradonačelnika Silberhausa. Djeca dobivaju darove i potom veselo plešu po sobi. Otvaraju se vrata. Čudan mali čovjek imena Drosselmayer ulazi u sobu.

Singapore Dance Theatar Drvene figure ( lijevo) s likovima iz Orašara popularne su kao i sam balet

Bolsoi ballet 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 91

medicina Glazbe Ego U bajkovitoj scenografiji i veseloj muzici jednako uživaju djeca i odrasli

On izrađuje igračke. Drosselmayer je kum malene Clare Silberhaus. Donio je četiri lutke koje plešu za djecu i specijalno iznenađenje za Claru: lutku Orašara! Ona se njime oduševi, no Clarin brat Fritz ga slomi. Clara stavlja Orašara u krevetić svoje lutke da ozdravi. Zabava se privodi kraju i svi odlaze. Clara i njena obitelj odlaze na spavanje.

Clara se iskrada natrag u sobu. Mora se uvjeriti da se njen Orašar odmara. Odjednom, miš počne trčati po sobi.

Lutke, vojnici, i sve ostale igračke ožive u borbi protiv miša. Božićno drvce raste sve više i više. Orašar iskače iz kreveta kako bi se borio s Kraljem miševa. Kada Orašar dođe u opasnost, Clara baca svoju papučicu u Kralja miševa i spašava život svom Orašaru. Kralj miševa pobjegne iz sobe zajedno s ostalim miševima.

Orašar postaje pravi ljudski princ. Clara i Princ Orašar kroz snježnu šumu odlaze u magičnu zemlju Slatkiša. Prelijepa Šećerna Vila vlada tom zemljom.

Ona pozdravlja dvoje djece te naređuje svojim podanicima da plešu za njih. Balet završava tako da svi plešu valcer.

Prva Clara i Orašar Djevojčica Clara Silberhaus najvažniji je lik u baletu. U originalnoj Hoffmanovoj priči, ime djevojčice je Marie a njena lutka zove se Clara. Marie u Hoffmanovoj priči ima sedam godina, no prvu Claru u baletu igrala je 12-godišnja Stanislava Belinskaya.

Sljedeći najvažniji lik je Orašar. Sedamnaestogodišnji Sergei Legat igrao je prvog Orašara u borbi protiv Kralja Miševa. Oboje, i Sergei i Stanislava bili su učenici Carske 92 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

baletne škole u St. Petersburgu. Važan lik u baletu je i Drosselmeyer kojega je igrao Timofei Stukolkin.

Vasili Stukolkin igrao je Clarinog brata Fritza, ali i Princa Orašara u ljudskom obliku - koji je odveo Claru u Zemlju Slatkiša. Antonietta Dell’Era bila je prva Šećerna Vila, a Pavel Gerdt prvi Princ Coqueluche. U palači Šećerne Vile pojavljuje se i Majordomus. On je sluga koji organizira ceremonije i stvara ugođaj kako bi se svi osjećali dobrodošli.

Od pohvala do oštrih prigovora Balet je podijelio publiku i kritiku. Kritike su jednako kao i pohvale - bile glasne. Jedan kritičar se požalio da je to bila produkcija sa djecom za djecu.

Drugi je izjavi kako je balet napravljen s lošim ukusom, jer su likovi u ll. činu izgledali poput hrane iz slastičarnice.

Neki ljudi su bili vrlo iznenađeni što je Čajkovski imao išta s baletom, mislili su da je Orašar bezvezan. Bili su posramljeni što je jedan tako sjajan skladatelj radio na ovom baletu.

Doduše, prve večeri Car Alexander lll. pozvao je Čajkovskog u kraljevsku ložu kako bi mu čestitao na glazbi. Čajkovski je smatrao da su pozornica i uprizorenje bili toliko lijepi “da su mu se oči umorile gledajući pozornicu”.

Naravno, ljubitelji baleta smatrali su kako je `Orašar´ najbolji od tri baleta koja je Čajkovski napisao.

Orašar je završio s prvom postavom u siječnju 1893. godine. Otprilike 20 godina kasnije - plesači su napuštali Rusiju kad je izbio Prvi svjetski rat, i Boljševička revolu-

cija. Razgovarali su o baletu sa svojim kolegama sa Zapada, a neki dijelovi baleta izvodili su se ponegdje u Europi.

Tijekom 1940. godine Walt Disney upotrijebio je dio glazbe za svoj film -Fantasia -a, 1954. godine George Balanchine postavio je `Orašara´ u New Yorku. I ljudima se svidio!

Kada su ga 1957. i 1958. godine počeli prikazali na televiziji - balet je postao vrlo popularan.

Balanchinijeva televizijska verzija `Orašara´ bila je vrlo zabavna i interesantna za one koji nisu vidjeli balet, no i s dovoljno plesa da zadovolji ljubitelje baleta koji su ga gledali. Početkom 1960. godine i male baletne kompanije počele su s produkcijom `Orašara´ kako bi zaradile novac da mogu opstati.

Danas se balet `Orašar´ izvodi diljem svijeta. U Americi roditelji i djeca sudjeluju u postavljanju baleta i plešu

u njemu. Roditelji rade na kostimima, trenirane balerine plešu s djecom koja samo uče plesati… lokalne slavne osobe također imaju manje uloge u `Orašaru´ - to je jedan od centralnih godišnjih događaja u mnogim mjestima.

Intresantno, ono zbog čega ga nisu zdušno prihvatili u Rusiji (dosta dječjih plesača, priča nije izvorna)- razlog je izgleda što je `Orašar´ polučio tako veliki uspjeh u Sjevernoj Americi.

Amerikanci vole vidjeti svoju djecu na pozornici, a uz to je priča vrlo slična lijepim pričama koje Amerikanci vole.

Eto, dragi čitatelji, nadam se da sam vas uputila u priču, ali ne previše… Neka nešto ostane tajna i iznenađenje kad se odlučite pogledati `Orašara´, makar i preko interneta. Svakako će vam učiniti ove hladne zimske noći čarobnima.

Orašar - Mariinsky Ballet http://youtu.be/pO1tGHD6zr8

Orašar – film http://youtu.be/cJEdnA5WRLY

u novoj 2014.

NEMOJTE ZABORAVITI godini očekuje nas pregršt dobre glazbe i gostovanja velikih umjetnika, stoga pratite novosti i muzičke avanture koje za vas donosimo.

Dobra glazba liječi, njome se ne možete predozirati, stoga se prepustite i slobodno u njoj uživajte.

Želim vam

čestit Božić i sretnu Novu glazbenu godinu, uz obilje zdravlja i veselja!

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 93

medicina Glazbe Ego

Košare slatkiša za djecu Čajkovski je napisao `Orašara´ za orkestar gudača, drvenih puhača i brass te udaraljke. Tom orkestru skladatelj je dodao celestu u - Plesu Šećerne Vile - u ll. činu, te dječje instrumente - bubanj, trumpete, cimbal, doziv ptica, zvižduke i zvečku za - Božićnu zabavu - u l. činu.

Instrumenti su bili specijalno naručeni i naštimani po naređenju maestra Čajkovskog. Čajkovski se nadao kako će djeca svirati te instrumente na pozornici, međutim, bilo je teško održati djecu na pozornici zajedno i uskladiti ih sa orkestrom.

Zbog poteškoća usklađivanja s orkestrom i notama koje su djeca imala, Čajkovski je odlučio da nastupe slobodno. Nije ih tražio da se drže napisane glazbe.

Nakon prve predstave, Čajkovski je poslao svoje zahvale i košare slatkiša djeci u Carsku baletnu školu.

klavir, no zvučao je poput zvona. Čajkovski je otkrio celestu u Parizu 1891. godine dok je bio na putovanju za SAD. Njegov izdavač je nabavio jedan instrument te je obećao kako će čuvati tajnu o celesti. Čajkovski nije želio da skladatelji Rimski-Korsakov ili Glazunov čuju za taj nov instrument te ga upotrijebe prije njega. S obzirom da je Petipa želio da - Ples Šećerne Vile - zvuči kao kapljice vode koje rominjaju iz fontane, Čajkovski je pomislio kako je upravo celesta pravi instrument za to!

Čajkovski i njegovo čarobno umijeće John Warrack u svojoj biografiji o Čajkovskom ističe kako je u baletu najslabija točka sama priča. Nije dopustila Čajkovskom da glazbeno razvije balet kako je to napravio u `Labuđem jezeru´ i `Trnoružici´.

Warrack smatra kako se esencijalna priroda baleta može naći u zasebnim brojevima. A znao je to i Čajkovski kad je složio - Orašar suitu - da promovira cijeli balet. Upravo zato što je priča bila slaba te nije dozvolila Čajkovskom da napravi simfonijski razvoj glazbe, on je morao svoj osjećaj za ljepotu glazbe razvijati u zasebnim brojevima. To je, prema Warracku, ono što čini `Orašara´ zabavom genija.

Tajna novog instrumenta Ples Šećerne Vile jedan je od najpoznatijih brojeva iz `Orašara´. Napisan je za instrument celestu. Taj instrument bio je nov u doba kada je ples napisan.

Izgledao je kao maleni

U biografiji Čajkovski, pisac David Brown istaknuo je kako Čajkovski nije bio zadovoljan `Orašarom´ i kako se žalio svojim prijateljima u vezi poteškoća kako sljubiti tu priču s glazbom. Na kraju, Brown smatra kako je Čajkovski napravio nevjerojatan posao unatoč ograničenjima priče.

DARUJEMO VAM ulaznice za koncert Zagrebačke filharmonije za Muzičku akademiju u Zagrebu, i to:

*2x2

Glazbena darovaonica Svakako vam preporučam da 30. prosinca otiđete na ovogodišnji Filharmonijski bal pod palicom velikog maestra Leopolda Hagera!

ulaznice za koncert 14.01.2014. godine (u KD Vatroslava Lisinskog, s početkom u 19,30 sati), te

*2x2

ulaznice za koncert 17.01.2014. godine (u KD Vatroslava Lisinskog, spočetkom u 19,30 sati)

Ne zaboravite - Zagrebačka filharmonija je jedan

orkestar, a bezbroj glazbenih doživljaja!

Kako do karata? Najkasnije do 31. 12. 2013. godine pošaljite mail na našu redakciju

(redakcija@zdravljeiq.hr). Obavezno napišite vaše ime, prezime, adresu te broj telefona ili mobitela.

Imena sretnih dobitnika objavit ćemo na našoj facebook stranici (magazin Zdravljeiq).

94 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Međunarodni sajam dentalne medicine

w w w.h h k d m .h hr

arite Ostv popust! nje tni va dodae sudjeloanas! ćd vit Prija ajmu ve na s

40. međunarodni sajam medicine, rehabilitacijske i laboratorijske opreme i farmacije

www.zv.hr

Informacije: Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik 15, HR - 10020 Zagreb T +385 1 6503-402, 6503-557, F +385 1 6503 112 E medicina@zv.hr, dentex@zv.hr 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 95

Ekstra blagdanski poklon 2 gorenje

posude za filtriranje vode Dvojici sretnih čitatelja/ica GORENJE poklanja praktičnu posudu za filtriranje vode, iznimno modernog i oku ugodnog dizajna. Kapacitet posude je 3,3 litre. Posuda se ističe svojim gumiranim dnom i ergonomskom ručkom s vidno postavljenim indikatorom za promjenu filtera.

Naravno, sama promjena filtera je vrlo jednostavna.

Kako do poklona?

Najkasnije do 31. 12. 2013. godine pošaljite mail na našu redakciju (redakcija@zdravljeiq.hr), u mailu navedite da želite GORENJE posudu za filtriranje vode.

Obavezno napišite vaše ime, prezime, adresu te broj telefona ili mobitela.

Imena sretnih dobitnika objavit ćemo na našoj facebook stranici (magazin Zdravljeiq)

U obračunu s teškim bolestima posežemo za različitim terapijama, među ostalima i adekvatnom prehranom. U organizaciji Hrvatskog društva za kliničku prehranu održan je u prvom tjednu prosinca 4. Kongres kliničke prehrane Više nitko ne sumnja da hrana može biti lijek ili otrov za naše tijelo, no ipak na tu činjenicu obično zaboravljamo kad se ozbiljno razbolimo. Poznato je da klinička prehrana ima bitnu ulogu na putu prema ozdravljenju i važno mjesto u terapiji brojnih bolesti. Prvoga tjedna mjeseca prosinca održan je 4.

Kongres kliničke prehrane - kojega su u ime Hrvatskog društva za kliničku prehranu organizirali prof. dr. Željko Krznarić, doc. dr. Darija Vranešić Bender i mr. Dina Ljubas Kelečić.

Znanje i zaštita muškog zdravlja Glavna tema znanstvenog skupa u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, na kojemu se početkom prosinca okupilo 17 domaćih i stranih stručnjaka bio je – rak prostate



Hrana za zdravlje i život

Sedamnaest priznatih domaćih i svjetskih stručnjaka okupilo se početkom prosinca u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) na stručnom skupu posvećenom najčešćem muškom tumoru - raku prostate. Osim o novostima u dijagnosticiranju ove bolesti, posebnu su pažnju posvetili prednostima i nedostatcima robotičke kirurgije te mogućnostima radiokirurškog liječenja raka prostate.

S obzirom na učestalost ove bolesti, akademik Marko Pećina i prof. dr. Mirko Šamija, smatraju da bi takve skupove ubuduće trebalo redovito održavati barem jedanput godišnje.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 97



Psiha Psihološka pomoć

Ružičaste naočale obično nisu naš osnovni životni rekvizit pa ipak mislimo da se ozbiljne bolesti događaju drugima - dok će nas zaobići. Za njih nismo nikada pripravni, ni radnim danom ni blagdanom. A kad pogode nas, onda pogode i naše najdrže... Kako se

nositi s dijagnozom raka dojke, što poduzeti, reći obitelji i prijateljima ili ne – otkriva nam iz svog iskustva Lidija Ivković. Ona je prije 20-tak dana dobila i Zahvalnicu za volonterski rad u Udruzi „SVE za NJU“

i b m a s a l i č u a N jaka

i slaba 98 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

ti i i

Lidija Ivković (50. god.) u prostorijama Udruge „SVE za NJU“, nakon svečanosti upriličene dobitnicima Zahvalnica za volonterski rad

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 99

N

Psiha Psihološka pomoć

a ideju za pokretanje Udruge „SVE za NJU“ došla je 2008. godine Vesna Andrijević Matovac, kad je shvatila da ženama oboljelima od raka dojke ponajviše manjka prijeko potrebna psihološla i psihosocijalna skrb.

Ona je i sama prolazila kroz dugotrajno liječenje raka dojke te upoznala mnoge žene koje su dijelile njezino iskustvo i nosile se sa sličnim problemima.

Tako je Vesna na poticaj našeg poznatog molekularnog biologa dr. Ivana Đikića, koji je 2010. godine za svoj doprinos u razotkrivanju nastanka tumora, dobio i nagradu njemačke udruge za tumore (Deutscher Krebspreis) odlučila nešto poduzeti.

Savjet i stručna pomoć cijeloj obitelji Glavni cilj pri osnivanju Udruge bio joj je pokretanje Centra za psihološku pomoć - u kojemu bi žene oboljele od bilo koje vrste raka mogle dobiti i savjet i stručnu pomoć. No isto tako joj je bilo važno osigurati savjet i stručnu pomoć članovima obitelji.

Stoga je 2010. godine (dvije godine nakon osnutka Udruge) osnovan Centar za psihološku pomoć. U njega po pomoć ili savjet dolaze stotine žena ili se javljaju telefonom iz svih krajeva Hrvatske.

Nagrada VAM za osobite zasluge Nedugo nakon osnutka Centra, Vesna je umrla (na Valentinovo, 14. veljače 2011.), a njoj u čast i spomen Upravni odbor Udruge utemeljio je Nagradu VAM. Nagrada se od 2011. dodjeljuje svake godine - osobi s posebnim zaslugama na području borbe protiv raka dojke i brige za oboljele.

Vesni su prva briga uvijek bile oboljele 102 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

Centar za psihološku pomoć

● Svi programi u Centru su za

oboljele žene i članove njihovih obitelji besplatni. ● Za korisnice izvan Zagreba

otvoreno je telefonsko psihološko savjetovanje. ● U Centru u Zagrebu (Kneza Mislava 10) osiguran je smještaj oboljelim ženama iz udaljenih mjesta Hrvatske za vrijeme višednevne dijagnostike ili terapije. ● Cjelovite informacije o Udruzi

„SVE za NJU“ i Centru za psihološku pomoć dostupne su na:

Nagrada

Simbol borb Život na stranicama knjige Njezine kolumne za Croatian Medical Journal objavljene su u knjizi - Žena s ružičastom vrpcom. Osim toga, nedavno je na Zagreb film festivalu premijerno prikazan film - Vidimo se za godinu dana - koji je potpomogla Udruga, a Vesna Andrijević Matovac je osobnim angažmanom pomogla realizirati važne dijelove zajedno sa scenaristicom Paulom Bobanović.

*

www.svezanju.hr

JAVNI POZIV U tijeku je prikupljanje prijedloga za dodjelu Nagrade VAM za godinu koja je na isteku. Javni poziv za podnošenje prijedloga dostupan je na web stranici Udruge (www.svezanju.hr) te facebooku, i otvoren do 20. siječnja 2014. godine.

telefon 01/6418 765; faks 01/6418 760 e-mail info@svezanju.hr

žene i njihove obitelji, no dobro je znala da bez senzibiliziranja stručnjaka nije moguće ostvariti organiziranu psihološku pomoć - a još teže psihološku pomoć oboljelim ženama integrirati tako da postane dio zdravstvene skrbi u liječenju raka. Stoga je snažno poticala druge, ali i sama pisala o ovoj temi.

Nagrada VAM bit će dodijeljena 14. veljače 2014., pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba. To je jedino priznanje u Hrvatskoj koje se dodjeljuje za doprinos na ovom području.

Ljiljana Vukota, mag. psih. dopredsjednica Udruge „SVE za NJU“

aVAM

Veliki broj žena koje bolest navede da potraže pomoć u Udruzi, kasnije se kao volonterke uključe u rad Udruge. Ovoga studenog Udruga je pripremila druženje svih volontera, a tom prilikom im je predsjednica Udruge dr. Almenka Balenović uručila zahvalnice za nesebičan volonterski rad - među volonterima je bila i Lidija Ivković

be protiv raka dojke

Želim to za sebe!

Udruga „SVE za NJU“ je most između bolesnica i stručnjaka. Dosljedno sudjeluje na stručnim skupovima, objavljuje edukativne tekstove i aktivno je sudjelovala u izradi novih Kliničkih smjernica za onkoplastiku dojke. U smjernicama je po prvi put definiran rehabilitacijski dio tima u kome su psihijatar i psiholog. Ovo je izuzetno važno jer se tako omogućava pružanje psihološke pomoći oboljelim ženama od samog početka liječenja. Također ih se upućuje na potreban psihosocijalni tretman u zajednici - u sklopu udruga kakva je „SVE za NJU!“.

DVIJE crtice iz rada Centra za psihosocijalnu pomoć * U mailu upućenom psihologinji Centra jedan suprug oboljele je napisao: „Vratili se iz Cresa. No to nije razlog zašto pišem.

Razlog je taj što je danas pola godine što sam bio kod Vas na razgovoru. Kada stvarno nisam vidio što će se zbivati.

Hvala još jednom za podršku tada. Svaki dan je dakle dragocjen“.

*

Prije pet godina Vesna Andrijević Matovac pokrenula je osnivanje Udruge „SVE za NJU“.

Ona je bila i prva predsjednica Udruge u čijem nastavku još piše - Udruga žena oboljelih i liječenih od raka dojke, njihovih obitelji i prijatelja

*

* Prije dva tjedna došla mi je na razgovor gospođa koja već neko vrijeme dolazi u Centar, ali nije bila uključena u individualnu psihološku terapiju.

Vesna Andrijević Matovac na naslovnici svoje knjige „ Žena s ružičastom vrpcom“

Na moje pitanje što ju je ponukalo da ipak potraži taj oblik terapije rekla je: „Znate već duže poznajem gospođu M.P., koja dolazi u Centar na individualni tretman. Srele smo se nakon par tjedana i ostala sam ugodno iznenađena njezinom mirnoćom i odsustvom straha. Želim to za sebe!“.

NAPOMENA Iako se žele osjećati bolje, jedan dio žena se iznenadi relativno brzim rezultatima psihosocijalnih tretmana u Udruzi. Podrška i znanja koja dobivaju kroz psihoedukaciju u individualnim i grupnim tretmanima ostaju im trajni alat za samopomoć. Razgovor sa stručnjacima i drugim korisnicama pomaže im da se osnaže pa lakše nose s različitim teškoćama koje je u njihov osobni i obiteljski život donijela bolest.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 103

Psiha Soba za razgovor

C

ar Friederich Veliki Pruski šetao je predgrađima Berlina kad je naišao na vrlo starog čovjeka koji je išao u suprotnom smjeru. „Tko ste vi?“ - upitao je Friederich. „Ja sam kralj“ - odgovorio je starac. „Kralj?!“ – rekao je i nasmijao se Friederich te ga pitao – „Kojim kraljevstvom vladaš?“. „Sobom“ - odgovorio je starac ponosno.

Neki dan sam održala edukaciju za grupu menadžera čija je tema bila upravljanje vremenom i ciljevima. Razmišljajući o nazivu treninga koji se ustalio kako u Zapadnom, tako i u našem poslovnom svijetu, učinilo mi se potpuno krivo nastojati upravljati vremenom.

Možemo li uopće upravljati vremenom?

Mislim da ne možemo, jer vrijeme protječe samo za sebe, mimo nas. Ali ono što svakako možemo je upravljati sobom u njegovom tijeku. Naravno, bilo bi idealno zamišljati da možemo biti apsolutni gospodari organiziranja svog vremena pa time i naše učinkovitosti. Naš je život, privatni i poslovni vezan uz interakciju s drugim ljudima koji opet imaju svoje ciljeve i koriste naše vrijeme kako bi ih ostvarili. Ono što me jako iznenadilo, a to je ujedno i razlog zašto danas u Sobi za razgovor razmišljam o ovoj temi, jer činjenica da su svi prisutni, ali baš svi, kao svoj najveći problem istaknuli kako ne znaju reći - NE.

20. prosinac 2013.

Puno je takvih prilika kad vam, u vašoj radnoj sredini, natovare posao koji nitko ne želi a vi ga prihvaćate jer ste u strahu od osude nadređenog, gubitka posla ili neprihvaćanja kolega. Sjetite se samo koliko ste puta slušali osobu iz vašeg kruga prijatelja koja vas je satima gnjavila sa svojim problemima o kojima već godinama slušate jedno te isto... I nikada niste imali snage reći – „Sada je dosta“ - a mislili ste

Neki dan sam održala edukaciju za grupu menadžera čija je tema bila upravljanje vremenom i ciljevima. Razmišljajući o nazivu treninga koji se ustalio kako u Zapadnom, tako i u našem poslovnom svijetu, učinilo mi se potpuno krivo nastojati upravljati vremenom (...) Naš je život, privatni i poslovni vezan uz interakciju s drugim ljudima koji opet imaju svoje ciljeve i koriste naše vrijeme kako bi ih ostvarili. Ono što me jako iznenadilo, a to je ujedno i razlog zašto danas u Sobi za razgovor razmišljam o ovoj temi, je činjenica da su svi prisutni, ali baš svi, kao svoj najveći problem istaknuli kako ne znaju reći - NE

Zašto mi svi ne znamo reći NE? Sigurna sam da ste bezbroj puta, kao i ja, bili u situaciji u kojoj ste se čuli kako izgovarate - DA, a pri tome mislite – NE. Sjetite se kako ste poslije bili ljuti na sebe, zato što se pustili nekome da upravlja vašim vremenom.

104 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

Ne je sasvim

to. Zašto to radimo? Sigurna sam da nitko od nas nema u sebi toliko mazohizma i da uživa biti žrtva tlačitelja najšireg spektra.

prihvatljiv odgovor Izgleda da važne osobne granice naprosto nismo naučili izgraditi. Osobne granice bi trebali biti naš štit kojim se branimo od svega što ugrožava naš habitus. Kad smo odrastali, u našoj smo obitelji mogli čuti ove rečenice: „Budi učtiv prema drugima“ ili „Budi pristojan“. Sve su to bile direktne poruke o poželjnom načinu ponašanja, koje nisu vodile računa ni o našoj intuiciji niti o našim osjećajima. Takve smo, naravno, poruke slušali i u školi, kao i na poslu gdje su zamotane u celofan koji se zove korporativna kultura. Tako smo od najranijeg djetinjstva naučili da više važnosti pridajemo da budemo dobri i kao takvi svima prihvatljivi. Ništa nam nitko nije rekao, niti nas naučio da je najvažnije biti u harmoniji sa samim sobom.

Jer, jedino tako možeš biti i u harmoniji sa svima oko sebe.

dr. sc. Neda Fleur Janovski, komunikacijski terapeut za odrasle i djecu

- Savjetujem vam, ne odgađajte, probajte ODMAH! * Vježbajte izgovoriti riječ - NE. Izgovarajte ju glasno kada ste sami, tek tako da se naviknete na nju. * Zatim zamislite situaciju u kojoj biste je rado izgovorili.

Predočite si osobu i zamislite kako joj govorite - NE“.

Sada kada smo odrasli i dalje vučemo naučena ponašanja, i ljuti smo sami na sebe jer ih se bojimo mijenjati. Što ako ostanemo sami, što ako nas prijatelji ostave, što ako izgubimo posao...

Puno je takvih „što ako...“ misli koje su nam nametnute i koje su izvor straha u kojem živimo.

Teško je mijenjati naše stavove, ali nije nemoguće. Oni su stečeni kao i većina bremena kojeg vučemo kroz život

Sada kada smo odrasli i dalje vučemo naučena ponašanja, i ljuti smo sami na sebe jer ih se bojimo mijenjati. Što ako ostanemo sami, što ako nas prijatelji ostave, što ako izgubimo posao... Puno je takvih „što ako...“ misli koje su nam nametnute i koje su izvor straha u kojem živimo.

Teško je mijenjati naše stavove, ali nije nemoguće. Oni su stečeni kao i većina bremena kojeg vučemo kroz život.

- Evo kako sam ja riješila ovaj problem PRVO sam osvijestila da stavovi koje općenito imam nisu baš svi moji i da ih vučem od tko zna kada, ali da nemaju nikakve veze s genetikom. „OK“ - rekla sam sama sebi - „Ako nije genetika, onda to znači da ih možeš šutnuti ako ti se ne sviđaju“.

POTOM sam stavove malo probrala, da vidim koje bih zadržala, koje odmah mičem od sebe, a o kojima ću još malo promisliti.

NAPOSLIJETKU kad sam završila s inventurom, počela sam vježbati reći – NE. Vježba je jako korisna u ovom slučaju.

Vježbanjem to usavršavajte. * Nemojte se uplašiti kada prvi puta izgovorite - NE. Nemojte si predbacivati, već si čestitajte. Svaki sljedeći put će biti lakše. * Recite - NE - kada to smatrate potrebnim i bit ćete ponosni na sebe.

Autor i poznati američki voditelj talk show emisija na radio i televiziji Jack Harold Paar rekao je „Kod pogledam unatrag, moj mi život izgleda poput dugog vježbališta s preprekama, a najveća prepreka sam ja“.

Naučite reći NE, jer to znači DA životu!

Iz Sobe za razgovor šaljem vam puno dobre energije. I dajte izgovorite taj NE, jer NE je sasvim prihvatljiv odgovor!

blog: nedafleurjanovski.wordpress.com

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 105

Lažni prijatelj - alkohol

Alkohol djeluje na stanice mozga pa zbog alkoholne zbrke u glavi, kriteriji izbora seksualnog partnera - padaju u vodu. Krivnjom ove

kemikalije vidimo druge privlačnijima nego što bi nam bili dok smo trijezni. Radi se o znamenitom efektu nazvanom pivske naočale

Hiik!

Jesi li za seks?

106 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

A

lkohol je odavno na cijeni zato što brzo opušta, rasplamsava požudu i smanjuje seksualnu izbirljivost. Pritom naravno ako nemamo “brenze pri ispijanju” može uzokovati i neželjene učinke, o kojima ne mislimo jer oni dolaze naknadno - i ne uvijek. One ugodne stvari nastupaju odmah i neizostavno.

Hrvatska drži drugo mjesto na europskoj ljestvici konzumacije alkohola, dok je u okvirima Europske unije prva. Naši sugrađani godišnje unesu u organizam prosječno po 15,1 litru čistog alkohola, preciznije etanola (CH3-CH2OH). To je za 2,8 litara više od europskog prosjeka, pokazuju podaci iz Svjetske zdravstvene organizacije za 2011.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 107

Lažni prijatelj - alkohol pričljiviji, odvažniji i razmetljiviji to je privlačniji sugovorniku koji je također popio. Suzdržani i oprezni ljudi ostavljaju mnogo lošiji dojam.

Malo alkohola čini ljude romantičnijima i manje suzdržanima u pogledu seksa. Također, može pomoći manje iskusnom momku da duže izdrži prije ejakulacije. No, to ne znači da je alkohol pogodan lijek za preranu ejakulaciju.

Afere su (ipak) samo afere

*

Ako nemamo - breMze pri ispijanju – alkohol može uzRokovati neželjene učinke o kojima ne mislimo, jer oni dolaze naknadno - i ne uvijek. Nasuprot njima, ugodni učinci nastupaju odmah i neizostavno

Od te zapanjujuće količine, 47% otpada na vino, 37,5% na pivo i 15,5% na žestoka pića. Ispred Hrvatske jedino je Rusija, sa 15,7% čistog alkohola godišnje po glavi (i jetri) stanovnika. Rusi se razlikuju od Hrvata po tome što većinu alkohola unose putem žestokih pića.

Hrvatska ljubav prema alkoholu Podaci o hrvatskoj ljubavi prema alkoholu su zabrinjavajući - bar po mišljenju manjine Hrvata koji puno ne piju. Jer, obilno ispijanje alkohola vrlo je loše po zdravlje, kućni budžet te po pravnu sigurnost.

World Health Organization upozorava da prekomjerno ispijanje alkohola neposredno uzrokuje smrt 2,5 milijuna ljudi godišnje, a izaziva bolest i ozljede mnogostruko većem broju ljudi. Žrtve alkohola manje su učinkovite na poslu, sklonije su rasipanju novca i kršenju zakona.

108 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

No, popularnost alkohola neće skoro biti ugrožena, a u ovom blagdanskom razdoblju doseći će vrhunac. Akohol nam naime omogućuje bogatiji seksualni život - mnogo spolnih odnosa događa se u stanju pijanstva. Vođeni ovom spoznajom mnogi se ljudi, osobito mladi, opskrbljuju gajbama punim boca alkohola, riskirajući opasnosti koje obilno nadmašuju koristi.

Prijateljstvo i akcija na kratke staze Alkohol utječe na spolni život na mnogo načina, od kojih su neki povoljni. Male količine alkohola smanjuju stidljivost, povećavaju poduzetnost i potiču razgovorljivost. Uz pomoć alkohola ljudima je lakše zbližiti se.

U kulturi poput naše, gdje je alkohol na zabavama i na izlascima uobičajen, pripit pojedinac zanimljiviji je od trijeznog. Što je čovjek otvoreniji,

Spisak nepovoljnih učinaka poveće doze alkohola je velik. Ako pijete, doista je moguće da ćete se lakše domoći spolnog odnosa nego ako ste trijezni, no ujedno su i veći izgledi da ćete požaliti što ste se seksali.

U kratkim crtama, alkohol čini ljude sklonijima seksanju s pogrešnim ljudima, povećava rizik neželjenog začeća, hvatanja spolne zaraze pa i nezakonitog seksa i započinjanja afere koja može dovesti do raspada braka. Odavanje alkoholu izlaže žene opasnosti da budu obljubljene protiv svoje volje.

Alkohol djeluje na stanice mozga i ograničuje sposobnost ispravnog zaključivanja te razumnog odlučivanja, povećavajući izgled za povlačenje pogrešnih poteza. Zbog alkoholne zbrke u glavi, kriteriji izbora seksualnog partnera padaju u vodu. Krivnjom ove kemikalije vidimo druge privlačnijima nego što bi nam bili dok smo trijezni. Radi se o znamenitom efektu zvanom "pivske naočale"

*

Alkohol je značajan uzrok pada muškarčeve spolne moći, odnosno impotencije. Mnogi muškarci koji su navučeni na alkohol gube libido i muči ih trajna impotencija. Ženama alkohol ne umanjuje spolno uzbuđenje, no dugoročno narušava libido

*

Prema američkim i britanskim istraživanjima, potražnja za tzv.

kontracepcijskim pilulama za jutro poslije - izrazito je povećana u subotu, nedjelju i ponedjeljak prijepodne, nakon burnih noći tijekom vikenda

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 109

Lažni prijatelj - alkohol

*

Male količine alkohola smanjuju stidljivost i povećavaju poduzetnost. Pripit pojedinac

je otvoreniji, pričljiviji, odvažniji i razmetljiviji pa je privlačniji sugovorniku nego trijezna osoba, koja je nužno suzdržljivija te ostavlja mnogo lošiji dojam

- nerealno pozitivnom doživljaju drugih ljudi dok traje djelovanje alkohola.

je naznake da im dugoročno narušava libido.

Što si mi večeras zgodna

Dijelovi mozga rade s pola snage

Istraživanje objavljeno 2009. u reviji British Journal of Psychology pokazalo je da se pijanim muškarcima sviđaju žene koje im nisu zanimljive dok nisu alkoholizirani. To je u skladu s tvrdnjom Lorda Byrona - "Ne postoje ružne žene, pitanje je samo koliko votki popiješ".

Utjecaj alkohola na estetske kriterije nedvojbeno postoji i kod žena, pa se uz njegovu pomoć zbližavaju i ljudi koji bi se inače izbjegavali.

Osim što navodi na spajanje s pogrešnim partnerima, alkohol smanjuje vjerojatnost uzimanja kontracepcijskog sredstva. Prema američkim i britanskim istraživanjima, potražnja za tzv. kontracepcijskim pilulama za jutro poslije - izrazito je povećana u subotu, nedjelju i ponedjeljak prijepodne, nakon burnih noći tijekom vikenda.

Kako alkohol proizvodi sve te učinke zbog kojih je istovremeno omiljen i zloglasan? Tako što, kažu znanstvenici, ublažava stres i raspiruje pohotu.

Alkohol izaziva opuštenost i bezbrižnost aktivacijom receptora GABA-e i blokiranjem glutamatskih receptora, čime izaziva opuštenost i bezbrižnost.

Pod djelovanjem alkohola, dijelovi mozga koji reguliraju razne oblike duševne boli, kao što su strah, stid, napetost, nelagoda i gadljivost rade s pola snage. Posljedice su odvažnost, bezbrižnost, bestidnost, kao i otpornost na kritiku, podsmijeh i estetske nedostatke. Zaštićeni od stresnih informacija, ljudi zanemaruju nepoželjne posljedice seksa.

Adio krevetskim igrama i uzbuđenjima Alkohol je značajan uzrok pada muškarčeve spolne moći, kolokvijalno impotencije (erektilne disfunkcije). Mnogo mlađih muškaraca to zanemaruje jer ih zavarava povećana pohota koju osjećaju kad "cugnu".

Samo "malo više od malo" alkohola škodi potenciji. Kao što je Shakespeare napisao - "On povećava žudnju, ali oduzima od izvedbe".

Mnogi muškarci koji su navučeni na alkohol razvijaju trajnu erektilnu disfunkciju i gubitak libida. Nije poznato uzrokuje li alkohol seksualne probleme i ženama. Sigurno je da im ne umanjuje spolno uzuđenje, no posto110 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Ugoda danas, a problemi sutra Sva ona energija koju organizam inače ulaže u zaštitu i obranu od stresa sada postaje dostupna seksualnim funkcijama. Dok centar za stres miruje, požuda i agresivnost dobivaju na snazi. Tome pogoduje pojačano lučenje dopamina, koji donosi osjećaj blagostanja i povećanu želju za zadovoljavanjem čula.

Poznato je da su ljudi u stanju pijanstva skloniji preljubu i silovanju. To je posljedica sposobnosti alkohola da privremeno sruši inhibicije bolne osjećaje koji djeluju kao kočnice, sprečavajući nas da nekome naudimo. Rušenje inhibicija također je posljedica gašenja centra za stres. Bez njih, manje smo obzirni prema drugima i ne marimo za njihove interese.

Alkohol nam, dakle, dugoročno nije

prijatelj, no obljubljen je zbog sposobnosti pružanja brzog zadovoljstva.

Većinu ljudi ne impresioniraju opasnosti koje im nejasno prijete u neodređenoj budućnosti. Između ugode odmah i duševnog mira u budućnosti ljudi će u pravilu izabrati ono prvo.

Ozren Podnar

Od Badnjaka pa do prvog dana nove godine spremamo i jedemo delicije, koje su nam u slanom

ili slatkom obliku – uvijek nadohvat ruke... A kad poslije blagdana stanemo na vagu, ona pokazuje barem dva do četiri ili čak i više nakupljenih kilograma. Ove godine ne mora biti tako.

Nutricionisti su razradili lepezu korisnih naputaka - koje nam donosi ing. nutricionizma Maja Vukmirović stručna voditeljica za prehranu u Udruzi za prevenciju prekomjerne težine

RECEPTI

a ne udebljati se 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 115

x Doručkujte unutar jedanog sata nakon što ste se probudili jer je to najbolji način da aktivirate tijelo, potaknete metabolizam i naravno, dođete do energije koja vam je potrebna u dopodnevnim satima

● Voće konzumirajte više puta tijekom dana, po mogućnosti oko sat vremena prije glavnog obroka.

*

ZAŠTO? Kiseline iz voća potaknuti će lučenje probavnih enzima i tako olakšati probavu unesenog obroka, dok će vlakna vezati masnoće i na taj način spriječiti njihov ulazak u krvotok.

Voće ne biste trebali u većim količinama konzumirati kasno navečer (prije spavanja) jer bi ono, zbog velikog udjela vlakana, moglo opteretiti probavni sustav koji je navečer manje aktivan nego tijekom dana. ● Glavni i najveći obrok u danu trebao bi biti ručak, kojega biste trebali imati između 12 i 16 sati.

*

ZAŠTO? To je vrijeme kad je naš probavni sustav najaktivniji.

Ručak bi trebao biti izbalansirani obrok u kojemu će se u pravilnim omjerima naći žitarice, povrće i namirnice bogate bjelančevinama. Naime, njih nije potrebno razdvajati osim ako iz zdravstveni razloga to nije nužno. ● S desertom malo pričekajte, pojedite ga pola sata do sat vremena nakon ručka.

Ako želite pojesti kolač odmah nakon obroka, onda malo smanjite količinu hrane u glavnom obroku. Kad ponovo poželite uzeti kolač, prvo pojedite malo voća.

*

ZAŠTO? Tako si nećete uskratiti slatke zalogaje, ali nećete pretjerati s njihovom količinom. ● Navečer umjesto voća i povrća uzmite lagani mliječni obrok ili ostatak od ručka u manjoj količini.

Večerajte otprilike dva do dva i pol sata prije odlaska na spavanje.

*

ZAŠTO? Laganim mliječnim obrokom za večeru osigurat ćete dovoljno nutrijenata, ponajviše proteina, potrebnih organizmu za obnovu tijekom noći a nećete ga opteretiti suvišnom energijom i teško probavljivim namirnicama.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 119

obrok

namirnica

8:45

doručak 9:00

međuobrok 11:00

ručak 14:00

međuobrok 17:00

večera 20:00

večernji obrok 22:30

količina

grami

voda s malo limunovog soka

2 dL

200

domaća pašteta od tune*

4 jušne žlice

90

kruh

2 kriške

200

čaj

1 šalica

200

ananas

1 zdjelica narezanog

150

pečena riba

1 komad

200

kuhana blitva

½ velikog tanjura

100

kuhani krumpir

¼ velikog tanjura

80

vino crno

1 dL

100

turska kava bez mlijeka

1 mala šalica

50

kremasti kolač

1 komad

100

gulaš od bakalara**

1 tanjur

620

vino bijelo

1 dL

100

čaj

1 šalica

200

suhi kolači / keksi

5-6 komada

50

UKUPNA prehrambena vrijednost jelovnika ENG

P

M

CHO

VLAKNA/g

UK Š/g

SFA/mg

MUFA/mg

2480

25

25

50

22

40

16

30

PUFA/mg K/mg 17

365

* Tumač skraćenica ENG - energija P - % energije iz bjelančevina M - % energije iz masti CHO - % energije iz šećera (ugljikohidrata) UK Š - ukupni šećer SFA - zasićene masne kiseline MUFA - jednostruko nezasićene masne kiseline PUFA - višestruko nezasićene masne kiseline K - kolesterol ZAŠTO? U pravilnoj prehrani šećeri (ugljikohidrati) su izvor 50 do 60% energije, masti 30 do 35%, a bjelančevine 15 do 20%.

Vlakana bi trebalo unijeti između 20 i 30 g dnevno, dok bi ukupnih šećera u prehrani trebalo biti što manje.

Jednostruko i dvostruko nezasićene masne kiseline trebale bi činiti 2/3 svih unesenih masnih kiselina, a zasićene masnoće 1/3. Preporučena vrijednost za uneseni kolesterol je 330 mg, te ne bi trebala biti puno veća od toga niti manja od trećine te vrijednosti.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 123

Gulaš od bakalara

(za 4 osobe)

800 g svježeg ili smrznutog fileta bakalara 800 g krumpira 400 g mrkve 2 komada luka 3 do 4 žlice koncentrata soka rajčice češnjak, peršin, papar, sol Priprema Filete bakalara usitnite na manje komade. Odvojeno skuhajte dopola krumpir i mrkvu, a u drugoj posudi dopola skuhajte bakalar. Prepržite luk i češnjak, dodajte bakalar, krumpir i mrkvu te malo vode u kojoj ste kuhali bakalar. Polako pirjajte i dodavajte temeljac dok krumpir ne omekša. Na kraju dodajte koncentrat rajčice i začine.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 125

obrok 9:15

namirnica

količina

voda i malo limunovog sok

2 dL

200

integralno pecivo

1 kriška

100

pršut

2-3 kriške

50

francuska salata*

¼ velikog tanjura

140

jabuke

2 manje voćke

200

orasi

5 polovica

10

pečena purica

komad malo veći od dlana

150

pečeni krumpir/mlinci

¼ velikog tanjura

150

zelena salata-endivija

2 zdjelice narezane

200

pečena paprika (kao prilog)

1 paprika

100

vino bijelo

2 dL

200

turska kava bez mlijeka

1 mala šalica

50

kremasti kolač

1 komad

50

kruška

1 voćka

100

pečena purica

komad veličine pola dlana

50

zelena salata-endivija

1,5 zdjelice

150

jogurt

1 šalica

200

doručak 9:30

međuobrok 12:00

ručak 14:00

međuobrok 17:30 međuobrok 18:00 večera 20:00 večernji obrok 22:30

grami

UKUPNA prehrambena vrijednost jelovnika ENG

P

M

CHO

VLAKNA/g

UK Š/g

SFA/mg

MUFA/mg

2200

20

40

40

34

56

27

35

PUFA/mg K/mg 30

319

Dodatak ekstra: Savjet za light recept Francuska salata puno graška i mrkve najviše do dva jaja jabuke po želji krumpir izbaciti majonezu zamijeniti jogurtom i light majonezom peršin, papar, sitno nasjeckani kapari 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 127

obrok 10:00 doručak 10:30

namirnica

količina

grami

voda i malo limunovog sok

2 dL

200

zobene pahuljice

3 jušne žlice

30

mlijeko 3.2 - 2.8%m.m.

1 šalica

200

naranča

1 voćka

100

bademi

5 badema

5

juha od povrća

1 tanjur

200

piletina u bijelom umaku*

½ velikog tanjura

120

tjestenina

½ velikog tanjura

120

zelena salata-endivija

2 zdjelice narezane

200

ananas

1 zdjelica narezanog

100

jabuka

1 voćka

100

žestoka alkoholna pića

½ male čašice

15

pečeni odojak

komad veličine dlana

100

francuska salata

¼ velikog tanjura

140

kiseli kupus

½ zdjelice

50

kisela paprika

½ zdjelice

50

vino bijelo

1 dL

100

turska kava bez mlijeka

1 mala šalica

50

kremasti kolač

1 komad

50

pršut

1-2 manje šnitice

20

edamer/gauda

1-2 manje šnitice

20

kruh raženi

pola kriške

50

ajvar

1 jušna žlica

15

pjenušac

1 dL

100

kremasti kolač

1 komad

50

međuobrok 12:00

ručak 14:30

međuobrok 18:00

večera 20:00

međuobrok 21:00

večernji obrok 22:30

iza ponoći

UKUPNA prehrambena vrijednost jelovnika ENG

P

M

CHO

VLAKNA/g

UK Š/g

SFA/mg

MUFA/mg

1800

20

35

45

20

26

21

28

PUFA/mg K/mg

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

12

360

zdravlje I ljepota I 129

obrok 11:15 doručak 11:30 međuobrok 13:00 ručak 15:00

međuobrok 17:00

večera 21:00

namirnica

količina

grami

voda i malo limunovog sok

2 dL

200

krekeri

2 komada

50

čaj

1 šalica

200

kivi

2 voćke

100

sarma*

2 sarme ili ½ velikog tanjura

240

pire krumpir

½ velikog tanjura

200

turska kava bez mlijeka

1 mala šalica

50

kremasti kolač

1 komad

50

pečeni odojak

komad malo veći od dlana

150

francuska salata

¼ velikog tanjura

140

krpice sa zeljem

½ velikog tanjura

200

kisela paprika

1 paprika

100

Dodatak ekstra: Savjet za light recept Sarma umjesto bijele riže stavite integralnu rižu smanjite udio mesa – bilo tako što ćete staviti više riže ili dio mesa zamijeniti sa sojinim ljuskicama oblikujte male sarme koristite što više kiselog kupusa za prilog servirajte krumpir kojega ste skuhali u kori i servirajte ga s malo peršina - a ukoliko želite napraviti pire onda zamijenite mlijeko i margarin s jogurtom

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 131

Slatko od ječma s jabukom i mrvicama 2 šalice kuhanog ječma

2 jabuke

2 žlice krušnih mrvica 2 čajne žlice meda

cimet

Priprema Ječam namačite preko noći pa potom skuhajte i propasirajte. Dodajte med i cimet.

Jabuke narežite na kockice, kratko prokuhajte u malo vode pa propasirajte.

Krušne mrvice prepržite u suhoj tavi.

U staklenu posudu slažite sloj po sloj - jabuke, mrvice, ječam pa ispočetka dok ne potrošite smjesu.

Okruglice od riže sa suhim voćem 1 šalica integralne riže, sirove 1 šalica suhog voća (jedne vrste ili miješano) ¼ šalice orašastih plodova (jedne vrste ili miješano) ½ šalice sjemenki (jedne vrste ili miješano) 3 žlice mljevenog rogača ili kakao praha Priprema Integralnu rižu namačite preko noći pa potom skuhajte i propasirajte.

Suho voće narežite na kockice, kratko prokuhajte u malo vode. Kada je kuhano ocijedite te propasirajte.

Orašaste plodove kratko popržite u suhoj tavi i usitnite.

Sjemenke kratko popržite u suhoj tavi i sameljite.

Pomiješajte sve sastojke, po potrebi dodajte vodu (najprije iskoristite vodu u kojoj se kuhalo voće).

Oblikujte kuglice i uvaljajte ih u mljeveni rogač ili kakao prah.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 133

* SREŽITE KALORIJE

Zamjenom namirnica ili manjom količinom

Jela s vrhnjem

U pripremi jela s vrhnjem, pola vrhnja možete bez imalo razmišljanja - zamijeniti s jogurtom. Udio mliječne masti u vrhnju je oko 20%, odnosno 10% u light vrhnju dok je u jogurtu svega oko 2,5%.

Učinak: Jelo će biti laganije i kiselijeg okusa, ali i dalje vrlo ukusno.

Prženi i pečeni krumpir Kad pečete krumpir, prije pečenja u ulju, krumpir skuhajte do pola pa tek onda stavite na pečenje.

Učinak: Krumpir koji je prethodno skuhan upiti će puno manje masnoće te će njegova kalorijska vrijednost biti upola manja, a biti će jednako ukusan.

Umjesto u pečnici, zajedno s mesom i dodanim uljem, krumpir možete ispeći u vrlo malo ulja, primjerice u teflonskoj tavi Učinak: Kalorijska vrijednost tako pripremljenog krumpira bit će tek nešto veća nego da je kuhan.

Mlinci Mlince možete zaliti s upola manje masnoće nego inače.

Učinak: Na taj način prepolovit ćete kalorijsku vrijednost mlinaca, uz mali kompromis vezan uz njihovu aromu.

Jela s majonezom

Kod pripreme francuske salate, tartar umaka te drugih umaka i priloga s majonezom umjesto klasične punomasne majoneze - možete koristiti light majonezu ili polovinu majoneze zamijeniti s jogurtom. Majoneza ima oko 70% masnoće, a ona light oko 50%, dok jogurt ima svega oko 2,5% masnoće.

Učinak: Što više majoneze zamijenite jogurtom, manje ćete kalorija unijeti u organizam.

debljanje?

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 135

od svih opcija integralno brašno najkvalitetniji izbor, iako je energetski jednako vrijedno.

Bonus: Za razliku od brašna, mekinje sadrže jedino vanjsku ovojnicu zrna, tj. bogate su vlaknima, dok škrob ne sadrže.

Kolači i druge slastice

Kod pripreme kolača možete smanjiti udio šećera za trećinu ili ga zamijenite sladilom bez kalorija (npr. stevijom).

Sladak okus možete pojačati i dodavanjem cimeta.

Učinak: Manje šećera, znači i manje kalorija. A ukoliko šećer zamijenite medom ili nekim drugim zaslađivačem (javorovim ili agavinim sirupom te rižinim ili ječmenim sladom) zasladit ćete svoje kolače kvalitetnijom namirnicom, ali energija se neće značajnije promijeniti jer su i te namirnice vrlo bogate jednostavnim šećerima pa samim time i energijom.

Kolači napravljeni s mekinjama biti će, ne samo energetski siromašniji, već i zdraviji jer će sadržavati vlakna koja imaju pozitivan utjecaj na probavni sustav te usporavaju oslobađanje glukoze. Također će vas učiniti sitijima, pa ćete pojesti manje i na taj način smanjiti ukupno unesenu energiju.

* MODIFICIRAJTE OBROK

Pametni izgled tanjura i korištenje začina Uz blagdanski ručak pripremite puno svježeg, kuhanog ili ukiseljenog povrća.

Puno, puno povrća

Svježe povrće pripremite na salatu, primjerice - naribajte mrkvu i začinite je samo sokom od naranče - zelenu salatu začinite samo sokom od limuna - a kuhano povrće pripremite na pari te začinite s malo maslinovog ulja i češnjaka.

Polovicu tanjura rezervirajte za povrće u bilo kojem od ovih oblika. Znači, onoliko koliko uzmete mesa i mlinaca ili krumpira - toliko uzmite i povrća.

Kod pripreme kolača i domaćeg kruha umjesto bijelog brašna (T 550) koristite integralno ili polubijelo (T 850). Također dio brašna možete zamijeniti s mekinjama.

Učinak: Tako će obrok biti prehrambeno bogatiji, a energetski siromašniji. Ujedno će zbog povrća biti i zasitniji, pa ćete manje pojesti. To je još jedan plus manjoj njegovoj kalorijskoj vrijednosti.

Učinak: Bijelo brašno sadrži samo unutrašnjost zrna (škrob), dok polubijelo i pogotovo integralno sadrže i vanjsku ovojnicu zrna punu vitamina, mineralnih tvari i vlakana stoga je

Dodatni savjet: Ako obrok sadrži nadjev, smanjite količinu krumpira ili mlinaca ili kruha kojega uzimate uz jelo pa tako ograničite unos energije.

Kolači i kruh

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 137

x Ako svome tijelu kroz neko vrijeme uskratite hranu, ono će se idući put kad dobije hranu – ponašati `štedljivo´ te će stvarati veću količinu masnih zaliha nego ako redovito jedetei

NJE OBROKA

nska pogreška

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 141

flaše 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 145

SOKOVI

Popijete li čašu (2 dl) gaziranog zaslađenog soka, u tijelo ste unijeli - nekoliko kockica šećera, ali i mnoge druge tvari od kojih neke nagrizaju sluznicu probavnog sustava, a druge vežu na sebe mineralne tvari dobivene probavom drugih namirnica i tako sprječavaju njihovo iskorištenje.

Stoga bi bilo bolje da zamijenite takvo piće s prirodnim voćnim sokom koji - iako sadrži podjednaku količinu šećera - sadrži i vitamine i mineralne tvari.

*

Izuzetak Ipak, osobama koje imaju problema s probavom budući da njihov probavni sustav ne može stvoriti dovoljno kiseline i enzima za probavu unesene hrane, savjetuje se da kod povećanog unosa hrane popiju malo gaziranog zaslađenog soka (1 do 2 dl) jer će kiseline iz takvog napitka pospješiti probavu.

ČAJEVI

Prirodan su i ugodan izbor tijekom hladnih zimskih dana, a ako ih ne zasladite ili to učinite stevijom nećete u tijelo unijeti nijednu kaloriju.

*

Napomena Ipak pripazite na količinu - jer čajevi mogu imati dijuretički učinak pa uz poželjan efekt čišćenja organizma od toksičnih tvari topivih u vodi, možete polučiti i negativan učinak.

Potaknuti izlučivanje iz organizma korisnih tvari (vitamina i minerala) te dijela unesene vode.

*

Savjet U popodnevnim i večernjim satima pijte čajeve od kadulje, mente i matičnjaka - jer ublažavaju apetit te će pridonijeti manjem unosu energije u razdoblju kad tu energiju više nećete stići potrošiti.

Ne zaboravite na vodu!

Iako se zimi manje znojite, to ne znači da vašem tijelu treba manje vode. Veliku količinu vode organizam gubi i boravkom u zatvorenim, grijanim i suhim prostorima.

Povećan unos čajeva i jušnih jela smanjuje potrebu za vodom, ali to nije dovoljno da zadovolji ukupne potrebe organizma.

Stoga svakako pokušajte unijeti barem litru do litru i pol obične vode (ako ste teži tijelu treba i više vode)tijekom dana.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 147

VINA

Završavate li obrok alkoholnim pićem, 1 dl vina (crnog ili bijelog) ili 2 dl piva mogu biti jako dobar izbor.

*

Savjeti Bijelo vino djeluje poticajno, ono će ubrzati metabolizam i razbuditi vas. No, s njim morate biti oprezni ako imate povišeni tlak jer to vino blago povisuje krvni tlak.

S druge strane, crno vino djeluje opuštajuće, usporava srčani ritam i snižava tlak pa je pogodnije za osobe s visokim tlakom, dok bi osobe s niskim tlakom moglo uspavati.

Probavom hrane i dobivanjem energije iz šećera u organizmu nastaju slobodni radikali - čiji negativan učinak sprječavaju antioksidansi. Crno vino je bogatije antioksidansima od bijeloga, pa je i stoga nešto bolji izbor. No, antioksidansi u bijelom vinu su aktivniji, stoga ni ono nije loš izbor.

PIVO

Odlučite li se za pivo onda ćete, uz alkohol i nešto jednostavnih šećera, unijeti i vitamine B skupine. Oni su važni u procesu oslobađanja energije iz molekule glukoze.

*

Napomene Da bi stanica dobila energiju iz glukoze potrebno je nekoliko kemijskih reakcija za koje su važni ovi vitamini. Ako oni nedostaju glukoza će ostati neiskorištena i pohraniti se u obliku glikogena ili masnog tkiva, a osoba će se osjećati umorno i `bez energije´ iako je upravo pojela velik obrok.

Pivo također djeluje opuštajuće i blago snižava krvni tlak.

APERITIV

Veće obroke možete započeti aperitivom, odnosno malom količinom žestokog alkoholnog pića jer ono sadrži tvari koje potiču lučenje enzima i kiselina potrebnih za probavu - tako će vaš organizam bolje iskoristiti prehrambene tvari.

*

Oprez Povedite računa da će alkohol usporiti reakciju mozga na signale probavnog sustava, pa ćete kasnije registrirati da ste siti.

Tekuće kalorije Alkoholna pića sadrže znatnu količinu kalorija - u obliku zaostalih šećera i u obliku alkohola. Naime, 1 g alkohola proizvodi energiju od 7 kcal, što znači da jedan aperitiv ili 1 dl vina ili 2 dl piva mogu povisiti ukupnu energetsku vrijednost obroka za oko 75 kcal. Uzmete li sva ta tri pića onda možete unijeti oko 250 kcal! Stoga oprez s količinama.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 149

Dok traju blagdani zaboravite na dijetu! Blagdani nisu

razdoblje u kojemu trebate započeti s provođenjem dijete. Čak ako ste i ranije s njom startali – u ove dane ne biste je trebali provoditi.

Dovoljno je da zadržite kilograme koje ste postigli do blagdana

LJENJE? pričeka!

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 151

Detoksikacijski napitci

Za što bolju detoksikaciju možete pripremiti i neki od sokova, frapea ili smoothia s voćem i povrćem, npr. zeleni smoothie.

Zeleni smoothie 1 banana 300 ml vode 100 g šumskog voća (svježeg ili smrznutog) 2 do 3 lista špinata ili blitve Priprema Sve sastojke stavite u blender i miksajte 1 do 2 minute. Sok popijte odmah u malim gutljajima.

Vrlo djelotvorni, a jednostavni za pripremu su voćni sokovi - pa možete iscijediti svježe voće npr. naranče, limune, grejp... te i na taj način unijeti tekućinu, vitamine i minerale u organizam.

*

ZA KRAJ Posebno se savjetuje ispijanje čajeva koji mogu ublažiti apetit (menta, matičnjak, kadulja), ili potaknuti izlučivanje tekućine (kopriva, peršin), odnosno ubrzati metabolizam (zeleni i crni čaj).

No, nemojte pretjerati s količinom – litra čaja dnevno je sasvim dovoljna.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 155

Zablistaj kao zvijezda!

Spoj laserske tehnologije i dragog kamenja. retinol za intenzivno obnavljanje kože ruby crystal za trenutnu blistavost tena Glow by dr.brandt je neinvazivan tretman za učinkovito buđenje i otklanjanje svih tragova umora s lica; brzo daje rezultate zahvaljujući kombinaciji koncentriranog Retinola i Ruby Crystal kompleksa.

Potražite u ljekarnama, drogerijama i internet prodavaonici www.delmerion.hr/webshop.

Flash Fitness, ljepota, njega

 Raskošni dodir francuske njege Osim pet rješenja za maksimalno djelotvorno čišćenje lica, Vichyjevi eksperti su u suradnji s poznatim francuskim ilustratorom za ovu zimu osmislili i ekskluzivan poklon...

Uklanjanje šminke i ostale nečistoće s lica omogućava koži da nesmetano diše. Vichy je razvio čak pet rješenja za maksimalno djelotvorno čišćenje lica koja dolaze u liniji proizvoda Purete Thermale. No, za što bolje praznično ozračje, Vichyjevi stručnjaci su uz pomoć francuskog ilustratora Bertranda de Miollisa osmislili četiri posebne metalne kutije inspirirane blagdanskim danima i zimskim mjesecima u Vichy Spa centru. Ove zime, uz kupnju dva Vichy proizvoda za idealnu rutinu njege, ta francuska demokozmetička kuća poklanja ekskluzivnu 1931 Limited Edition metalnu kutiju.



Svjetski TOP pomlađujući tretman

Koji je No. 1 tretman za pomlađivanje lica u svijetu i koje proizvode treba odabrati kako bi taj učinak trajao što duže? Odgovor stiže iz ljekarne Sv. Kuzma i Damjan

Blistavi sjaj ljepote



Ono što su predani poklonici ljepote lica i tijela poželjeli, to im se i ostvarilo. Bliss studio je petogodišnjicu svoga postojanja obilježio otvaranjem novih prostorija u samim centru Zagreba

Ljepota ima centralno mjesto među našim željama. Zato joj je mjesto i u središtu svakoga grada čijim ulicama koračaju mnoge mlade žene i muškarci.

Centar Zagreba je odnedavno bogatiji za jednu takvu ljepotnu radionicu. Bliss studio za njegu lica i tijela proslavio je peti rođendan u društvu niza poznatih osoba te ga obilježio otvaranjem novouređenog prostora u zagrebačkoj Ilici, u kojemu nudi niz tretmana za djelotvorno rješavanje kozmetičkih problema kože, ali i opuštanje tijela te psihičke napetosti.

Trenutno najpoželjniji tretman pomlađivanja kože u svijetu - Mezoniti – ekskluzivno je prije svega 15-ak dana prikazan u našoj zemlji. Tretman je izveo dermatolog Duje Kaliterna, u okviru događaja koji je pod nazivom `Elixir mladosti nadohvat ruke´, organiziran u ljekarni Sv. Kuzma i Damjan (Institut zdravlja i ljepote). Glavni cilj ovog događaja bio je predstaviti recept koji omogućava očuvanje zdravlja i savršenog izgleda kože, uz otkrivanje tajne svjetskih dermokozmetičkih stručnjaka i estetskih kirurga koje proizvode treba koristiti kako bi učinak estetskog tretmana trajao što duže. Stoga su ujedno predstavljene i vrhunske kozmetičke linije - Glow by dr.Brandt te Wine elixir by Apivita.

160 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Crni, pa eyeliner u boji



Najnoviji savjet hollywoodskih vizažista ženama koje naglasak stavljaju na šminkanje očiju glasi - za njihov izažajniji i ljepši izgled nanesite povrh crnog i eyeliner u boji U zimskim mjesecima kad se nježna koža usana pojačano isušuje pa ruž na njima rijetko izgleda privlačno, većina žena naglasak stavlja na šminkanje očiju. Nastoji ih učiniti većima, izražajnijima i ljepšima pa time pridonijeti privlačnosti lica. Uz neizbježan crni eyeliner, hollywoodski vizažisti za ljepši izgled očiju sugeriraju i nanošenje preko njega - eyelinera u boji. Savjetuju, primjerice korištenje zelenog, zlatno -narančastog ili eyelinera u boji ametista, kojega treba u tankoj liniji nanijeti blizu ruba vjeđe - gotovo uz same trepavice.

Ljepotna učilica

Svjetski eksperti ističu važnost obrva u izgledu lica pa neuredne ili

preguste obrve treba pod hitno dovesti u red.

Njihovo oblikovanje možemo prepustiti stručnjacima ili ih, uz malo pažnje, zavidno poljepšati i sami

162 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Pincetom do

*

Više stručnjaka

ističe nenadmašni učinak anti-age

seruma, krema i drugih preparata – kojima su pomoću najsuvremenije tehnologije dodane biljne matične stanice

D

aleko smo u laboratorijima ljepote odmaknuli od istraživanja i formula do kojih smo došli tek uz pomoć epruvete i mikroskopa. Kako je istraživačka oprema postala sofisticiranija a studije kompleksnije - tako je sve više dokaza o fantastičnim rješenjima koja dolaze iz prirode.

Nutricionisti nas već neko vrijeme upozoravaju kako vitamini, minerali i druge fitotvari koje unosimo voćem ili povrćem - imaju bolji učinak na naše tijelo pa time i kožu, nego kad iste te

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 167

ABC prirodne njege

VaĹĄ NOS

Najbolji vodiÄ? za od 170 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Lijepe bočice i velika paleta eteričnih ulja na policama trgovina lako nas zbune - pogotovo jer ne postoji ono koje djeluje samo na jedan problem. Zato našoj koži

može pomoći više različitih eteričnih ulja, ali i brojne njihove kombinacije... Rješenje je naš nos! Nije vic. Tijelo instiktivno prepoznaje spojeve koji mu najbolje odgovaraju

dabir eteričnih ulja 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 171

ABC prirodne njege Zatim eliminirati `mješavine´ i `mixeve´ - taj naziv može označavati razne mješavine jeftinijih eteričnih ulja koje oponašaju skuplja dragocijena ulja, poput ruže ili nerolija a može se raditi i o mješavini prirodnih i sintetiziranih mirisa koje je uputno izbjeći.

Na kraju, ako je to moguće - onda uvijek vrijedi izdvojiti koju kunu više za ulje proizvedeno iz organski uzgojenih biljaka.

Kad se sjetite da su eterična ulja djelotvorna stoga jer su zapravo ekstrakt imunog sustava neke biljke, sasvim je jasno da želite koristiti ona koja potječu od zdravih i snažnih biljaka, kakve su u bio uzgoju. Ovo je posebno važno ako njima namjeravate ublažavati neke probleme kože, a ne samo uživati u njihovom mirisu.

Kako biste bili sigurni da ste nabavili pravu stvar, pri kupnji na omotu potražite slijedeće informacije: ● puni latinski naziv biljke, npr. za pravu lavandu: Lavandula officinalis ● podrijetlo, npr. Francuska ● način uzgoja, npr. konvencionalni ● metoda ekstrakcije, npr. parna destilacija ● kemijski sastav (kemotip), npr. angustifolia ● vrijeme proizvodnje, npr. 2013.

Zašto su bitni svi ti podaci?

Evo primjera. Na sajmu ste nabasali na eterično ulje ružmarina. Potaknuti sjećanjem na mirisni godišnji odmor - odlučujete se na kupnju. Ali, koji ste ružmarin kupili?

*

VAŽNO To je pitanje vrlo važno jer ovisno o sastavu (kemotipu), njegovo se djelovanje jako razlikuje.

Prodaju se tri kemotipa ružmarina kamfor, verbenon i cineol.

174 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

Kamfor je na jčešći, pa ako naiđete na bočicu na kojoj kemotip nije posebno naznačen - prilično je sigurno da se radi upravo o kamforu. To je onaj kojeg možemo naći posvuda po obali kako raste i oplemenjuje zrak.

Kamfor je izvrstan za masažu bolnih mišića, ali nije idealan za njegu kože a trudnice, dojilje i mala djeca trebali bi ga izbjegavati jer može štetno djelovati na jetru i živčani sustav.

Ružmarin cineol djeluje drugačije - potiče cirkulaciju pa se koristi za masaže potkoljenica i stopala ili tretiranje celulita. Također djeluje protiv bakterija i gljivica, što ga uz svojstvo poticanja cirkulacije čini izvrsnim tretmanom za različite probleme vlasišta. Koristan je i za poticanje iskašljavanja.

Ružmarin verbenon najcijenjeniji je u njezi kože jer potiče njezinu regeneraciju, pa je koristan za različite tipove i stanja. Za razliku od kamfora, povoljno djeluje na jetru te smiruje kašalj kod dišnih infekcija.

Slične razlike postoje i među drugim eteričnim uljima - primjerice naranče, lavande ili pelargonije, pa se stoga treba dobro informirati prije kupnje.

Najpoželjnije miriše najugodnije Velika je ponuda eteričnih ulja pa je ponekad teško odabrati tek jedno ili dva. Zbog složenosti njihova sastava ne postoji ulje - koje djeluje samo na jedan organ ili pomaže samo kod jedne tegobe. Zato je za jedan pro-

*

Takozvana mirisna

ulja treba izbjegavati - iza tog naziva kriju se sintetizirane arome koje, doduše, oponašaju prirodne mirise, ali nemaju njihova ljekovita svojstva

blem moguće upotrijebiti cijeli niz eteričnih ulja, a kad tu uključimo i njihove kombinacije, mogućnosti su gotovo beskonačne.

Na kraju ispada da je najbolje slijediti svoj nos, odnosno, odabrati ulje koje nam najugodnije miriše. Naše tijelo na instinktivnoj razini prepoznaje spojeve koji mu najbolje odgovaraju. Naravno, ako krenete mirisati svako ulje u trgovini, brzo ćete se pogubiti. Stoga se unaprijed raspitajte o uljima koja se preporučuju za vaš aktualni problem/potrebu pa zatim u trgovini `nosom´ odaberite jedno od tih.

Primjerice, želite li eterično ulje za kožu s aknama, u trgovini možete pomirisati eterična ulja - rimske kamilice, geranija i palmarose, pa odabrati ono koje vam se najviše svidjelo. Ono je vjerojatno u tom trenutku najbolji odabir za vas.

Na taj način možete s vremenom sakupiti cijelu malu kolekciju ulja koja vam odgovaraju i rado ih koristite. Eterična ulja u pravilu traju dugo, pogotovo ako ih čuvate na hladnom mjestu i daleko od izvora svjetlosti.

Neka čak postaju i bolja s vremenom, pa se početno ulaganje isplati.

20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 175

ABC prirodne njege Startni broj je pet Koja ulja prva nabaviti za njegu kože - teško je reći, jer odgovor ovisi o osobnim sklonostima i potrebama, ali pokušat ćemo vam olakšati izbor.

Kako? Malim vodičem kroz eterična ulja, uvažavajući njihove cijene, dostupnost i `nježnosti´ djelovanja.

EVO PRIJEDLOGA *ZA MOGUĆI IZBOR Lavanda širokolisna (Lavandula spica) izrazito dobro njeguje sve tipove kože i potiče njihovu obnovu pa je široko primjenjiva.

Smiruje i obnavlja iziritiranu i oštećenu kožu.

Geranij bourbon

Kamilica rimska (Chamaemelum nobile) najnježniji je kemotip kamilice, a ima snažno protuupalno djelovanje pa je korisna kod svih upalnih stanja kože i akni.

U blagoj koncentraciji pogodna je i za njegu sasvim male djece, pomaže utonuti u miran san.

Ružmarin verbenon (Rosmarinus off.ct.verbenon) mirisom osvježava i potiče obnovu kože.

Pogodan je za sve tipove kože, posebice masniju.

Trudnice i osobe s visokim tlakom ili epilepsijom trbaju ga izbjegavati.

Isto se odnosi na djecu mlađu od tri godine.

(Pelargonium graveolens) je od svih geranija svojim mirisom najsličniji daleko skupljoj - ruži. U njezi kože cijenjen je zbog sposobnosti regulacije lučenja sebuma, pa je jednako koristan za masnu i za suhu kožu. Potiče obnavljanje kože zbog čega je dobar izbor za zrelu ili oštećenu kožu.

Trebaju ga izbjegavati trudnice i mlade majke koje doje, te djeca mlađa od 6 godina.

Sjeme mrkve (Daucus carota) djeluje snažno regenerativno, ali je dovoljno nježno i za svakodnevnu njegu svih tipova kože.

Posebno je korisno za zrelu te oštećenu i oslabljenu kožu (npr. kod raznih dermatitisa). No, trudnice ga trebaju izbjegavati.

176 zdravlje I ljepota Ibr.14-15I

20. prosinac 2013.

*

VAŽNO Osnovni savjet glasi - uvijek je bolje početi s nježnijim pristupom, dok ne vidite kako koža reagira.

Količina Uvijek u kapima!

Jednom kada eterično ulje donesemo doma, trebamo ga čuvati čvrsto zatvoreno, na hladnom i mračnom mjestu, izvan dosega kućnih ljubimaca i djece. Eterična ulja mogu biti opasna i s njima moramo biti oprezni - iako je njihovo korištenje u osnovi vrlo jednostavno.

*

VAŽNO Treba jedino zapamtiti da se koriste u vrlo malim količinama, mjereno u kapima. A za primjenu na koži potrebno ih je razrijediti.

Pri razrjeđivanju bitna je ukupna količina eteričnog ulja koja će kroz kožu ući u organizam.

Dakle, ako ćemo eterična ulja koristiti za njegu cijeloga tijela - onda trebamo napraviti blagu mješavinu, s vrlo malo eteričnog ulja.

Ako pripravljamo tretman za, primjerice mali ožiljak, onda koncentracija može biti jača.

U pravilu eterična ulja nikada ne nanosimo izravno na kožu. Izuzetak je, primjerice ako njima želimo ublažiti ubode kukaca.

Ona nisu topiva u vodi pa - ako ih želimo dodati u kupku, onda ih prethodno trebamo umiješati u mlijeko ili vrhnje. Želimo li ih dodati tonicima ili mirisnim vodicama, onda ih prethodno moramo umiješati u malu količinu alkohola. Pri izradi sredstava koja ćete koristiti na suncu, važno je provjeriti da ulje koje želite upotrijebiti nije fototoksično. Ako ste skloni alergijama svaki put kad uvodite novi sastojak napravite test s unutarnje strane podlaktice i pričekajte sljedeći dan.

Sigurna, ali i ona opasnija Trudnicama i osobama koje uzimaju lijekove savjetuje se oprez zbog mogućih neželjenih reakcija, odnosno interakcije.

*

VAŽNO Biljni ekstrakti mogu utjecati na funkciju lijekova, pa i izazvati pobačaj!

Tijekom trudnoće moguće je bez straha koristiti eterična ulja - ruže, nerolija, rimske i njemačke kamilice, prave lavande, mandarine, pačulija, petit graina, geranij ruže, bora, čempresa i slatke naranče. Najbolje ipak u najnižoj koncentraciji, i tek nakon prvog tromjesečja.

Svakako treba izbjegavati eterična ulja - bosiljka, cedra, miloduha, iđirota, izopa, citronele, ružmarina kamfora, kadulje, lovora, paprene metvice, cimeta, klinčića, komorača, timijana, matičnjaka, origana i mažurana.

U njezi beba najbolje ih je izbjegavati prvih par tjedana života, a zatim koristiti u vrlo blagim koncentracijama

*

Kada eterična ulja koristimo za njegu

kože cijeloga tijela – onda trebamo

napraviti blagu mješavinu, s vrlo malo eteričnog ulja

(maksimalno 6 kapi na 100 ml biljnog ulja). Ulja sigurna za bebe su - rimska kamilica, prava lavanda i slatka mandarina.

I kod djece mlađe predškolske dobi bolje je izbjegavati jača ulja poput bosiljka, cimeta, limete, limunske trave, vrijesa, ružmarina kamfora, timijana, bergamota, paprene metvice i kadulje.

Na cijeni je - jednostavnost Najjednostavniji način da kožu počnemo njegovati eteričnim uljima - jest priprava biljnih uljnih mješavina.

Kako? U bočicu biljnog ulja ukapamo par kapi eteričnog ulja, promućkamo i to je to. Tako dobivamo sve prednosti biljnih ulja - hrane kožu, a mnoga imaju protuupalna i druga svojstva. Možemo ih dodati i u već gotovi proizvod za njegu kože, ali moramo imati na umu kako mineralna ulja (sadrži ih većina konvencionalnih proizvoda za njegu kože) mogu otežati ulazak eteričnih ulja u kožu. Također postoji mogućnost da će eterično ulje odreagirati s nekim od sastojaka proizvoda i promijeniti svoju djelotvornost. Zato je najbolje držati se vrlo jednostavnih receptura.

*

VAŽNO Jednostavne recepture su najbolje za naš organizam, a mogu iznenađujuće snažno djelovati.

Navikli smo podcjenjivati jednostavnost i popularno je mišljenje kako proizvodi moraju biti komplicirani... sadržavati mnogo sastojaka da bi djelovali, ali to je daleko od istine.

Nježan i jednostavan pristup je prikladniji za kućnu uporabu i na duge staze mnogo učinkovitiji. Jednostavni pripravci omogućuju pojedinom sastojku da sasvim iskaže svoju moć djelovanja, a njihov nježan učinak omogućuje koži da se polako sanira.

Ivana Lovrić

Više o prirodnoj njezi kože autorica piše u knjizi - "Prirodna kozmetika iz vlastite kuhinje", koju je moguće nabaviti preko mail-a i web stranice Udruge ZMAG, /www.zmag.hr / /info@zmag.hr/ 20. prosinac 2013. Ibr.14-15I

zdravlje I ljepota I 177