Moj planet rujan_listopad_2018. by Moj planet HR

MJESEČNIK • GODINA 13 • cijena za pretplatnike u školi 30 kn, za individualne naručitelje 30 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 40 kuna

2018 • RUJAN / LISTOPAD

1/2

JE ISTRAŽIVAN

JE ZABAVN

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

GRATIS!!!

ET DVA POPSOCK og ak sv držača za pretplatnika!

Muhara Leonardo da Vinci

Merkati

Uganda Međimurje Zašto vidimo tamnu stranu Mjeseca?

POSTER

U ovome broju

organizira za sve pretplatnike natječaj

Rujan/listopad 2018.

10 Dragi planetovci,

Uzm ite f o t ić u r u k e i s u dje lu jte u n aše m n ag radn om n at ječa ju. Kućni ljubimci svakodnevno nas uveseljavaju i čine nam život ljepšim, pa zašto ih ne biste fotografirali i podijelili s nama te vesele i zabavne trenutke?

naj FOTKA

Najbolje, najduhovitije, najzabavnije, najluđe i najzanimljivije fotografije kućnih ljubimaca nagradit ćemo vrijednim darovima iznenađenja! Ne zaboravite poslati i svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja).

Najbolja fotografija kućnog ljubimca bit će objavljena u rubrici Fotografija mjeseca te na Facebook stranici časopisa Moj planet!

Natječaj traje do 30. 12.

2018.

Najbolju fotku pošaljite na našu

e-adresu:

vjerujemo da vam je teško nakon dugih i nezaboravnih školskih vratiti praznika prepunih igre i zabave e star iste e, se u one katkada dosadn iti ijen zam lako Nije školske klupe. igru učenjem i brojnim obvezama osi. koje vam nova školska godina don ini god j lsko No, u svakoj novoj ško ivih čeka vas i mnogo novih, zanimlj e mož nje Uče nja. uđe uzb i situacija riti uvje ete mož se to u a o, avn zab biti vas će koji uz vaš omiljeni časopis m i ove godine zabavljati mnoštvo a! tem lih vese i čnih pou zanimljivih, ćete t ima u broj dvo m prvo u Već priliku upoznati se s likovima našega novoga stripa Mali zeleni! Ta vesela ekipa vodit će vas iz mjeseca u mjesec kroz razne ne. “zelene“ pustolovine i nepodopšti nje uđe uzb no jedi to je Ako mislite da se! te vara u, broj dvo u ovom nja Pripremite se na puno, puno čita ge mno ti zna jer imat ćete priliku upo rja, imu Međ ut pop krajeve i zemlje e Ugande, otočja Galapagos, razn kata, mer , sove ske šum ut pop tinje živo ati sazn ića, vjed bizona, vodenog med , ama vod kim slat i a sve o savanam , gljivama, lišću, pticama selicama pojmovima iz astronomije, a tu su i zabavne priče poput ekopriče, arheo(b)loga te one o velikom znanstveniku Leonardu da Vinciju! je Poslastica ovoga broja svakako nog kuć otka i naš novi natječaj Najf ete ljubimca! Pozivamo vas da uzm nog kuć ega svoj ate uslik , ruke fotić u ljubimca i sudjelujte u našem nagradnom natječaju, a mi ćemo najbolje fotografije nagraditi vrijednim darovima iznenađenja! Uživajte u čitanju, a Moj planet vam želi sretnu i uspješnu novu školsku godinu!

moj-planet@mozaik-knjiga.h

SR ETNO !

Fotografija mora biti u polegnu tom (landscape) formatu.

22 26

4 LIJEPOM NAŠOM Lijepo naše Međimurje 10 DIVLJE ŽIVOTINJE Merkati 12 PRIRODA Savana 14 ARHEO(B)LOG Mi i životinje 17 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 18 SVIJET Uganda 20 KUĆNI LJUBIMCI Zašto nas psi ljube? 22 SVIJET BILJAKA Taj jedan list mali 24 GLJIVE Muhara 26 VELIKI ZNANSTVENICI Leonardo da Vinci 32 REKORDERI Šumska sova 34 ZOO KUTAK Spašeni od izumiranja 38 SIVE STANICE 39 ZNANSTVENI KUTAK Krila zrakoplova 40 3D ŠKOLSKI KALENDAR 44 FOTOGRAFIJA MJESECA 49 SIVE STANICE 50 DR. VETKO 52 SVEMIR Astronomska abeceda 54 SVIJET Otočje Galapagos 58 SPORT Atletika − kraljica sportova 62 EKO PRIČA Budućnost našega planeta 64 PTICE Sretan put, ptice selice! 66 STANIŠTE Slatke vode 68 ZANIMLJIVOSTI Penicilin 70 ZABLUDE Zablude iz crtića 72 NEOBIČNE ŽIVOTINJE Tko su vodeni medvjedići? 74 OVAJ MJESEC Rujan 76 ZAŠTO? KAKO? Zašto vidimo tamnu stranu Mjeseca? 78 PLANETOV STRIP Put na jug 82 LJUDSKO TIJELO Rasteš, sazrijevaš? 84 VAŠA POŠTA 86 NAGRADNI KVIZ 87 MALI ZELENI

Lijepom Našom

klopotec

Međimurje je najsjeverniji dio naše domovine. Prostire se između rijeke Mure na sjeveru i Drave na jugu. Najvećim je dijelom plodna ravnica, a na zapadu su brežuljkaste Međimurske gorice. Glavni i najveći grad je Čakovec.

Mura spaja i razdvaja

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

naše

Mursko Središće najsjeverniji je grad u Hrvatskoj. Leži – naravno – na obali rijeke Mure. Prije stotinu godina u njegovoj su okolici bila otkrivena nalazišta ugljena. U ugljenokopima je neko vrijeme radilo gotovo dvije tisuće rudara. Ugljen se više ne kopa, a na negdašnja vremena podsjećaju Spomen dom rudarstva i Spomenik rudaru.

Znaš li?

Rijeka Mura izvire u Austriji, a u Hrvatskoj se ulijeva u Dravu. Granična je rijeka između nekoliko država: između Austrije i Slovenije, zatim Slovenije i Hrvatske te Hrvatske i Mađarske. Mura je jedna od najbolje očuvanih nizinskih rijeka. Prirodu i krajobraz dobro se čuva i štiti.

iL jepeod mUrjE

Mursko Središće – grad rudara

šta nafte • U Međimurju su otkrivena i leži a. i prirodnoga plin

rijeka Mura u Murskom Središću

Prelog

imurja – upravno, Prelog je središte Donjega Međ je proglašen prije gospodarsko i kulturno. Gradom li dvadeset godina. Leži na oba rijeke Drave, pa kad je u blizini sagrađena hidrocentrala, to je gradu pružilo zaštitu od poplave. Veliko akumulacijsko jezero u blizini omiljeno je mjesto za odmor, sport i razonodu.

I M

Sretan vam Dan jabuka!

Čakovec – grad Zrinskih

U Međimurju se uzgaja puno voća, osobito jabuka – i u seoskim voćnjacima i na plantažama. Jabuku nazivamo kraljicom voća, i to s pravom: ukusna je i hranjiva, jača nas i čuva od bolesti, rastjeruje bakterije i viruse ... Čak nam čisti i zube te uništava bakterije u ustima. Svi ju hvale i slave, napose na Dan jabuka – 20. listopada. Pridružimo se i mi slavlju i zagrizimo jednu. U slast!

Čakovec je glavni i najveći grad u Međimurju. U njemu je u prošlosti bilo sjedište moćne plemićke obitelji Zrinski, koji su bili gospodari cijeloga Međimurja. Tu su podigli dvorac s bedemima okružen vodom. Do ulaza u dvorac vodio je dugačak most. Danas je u dvorcu Muzej Međimurja. Perivoj koji ga okružuje zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture. U njemu ima više od 1400 stabala!

Nedelišće i tiskara iz davnine

Znaš li?

io ime po feudalnoj obitelji • Vjeruje se da je Čakovec dob stu današnjega grada Csák, koja je u 13. stoljeću na mje . kula podigla utvrdu nazvanu Čakova 4

U Nedelišću su već u 16. stoljeću aru plemenitaši Zrinski osnovali tisk ca. pisa skih ant test pro ge knji i tiskali a atsk hrv a U njoj je bila otisnuta i prv ka zbir to je svjetovna knjiga. Bila s o običajnome pravu, prevedena ću eliš Ned U ki. avs kajk na ga latinsko še pre e arsk se može vidjeti kopija tisk je zin Nje alo. na kakvoj se tada tisk crtež i na općinskome grbu.

Željeznica u Kotoribi

Kotoriba je prvo naselje u Hrvatskoj koje je dobilo željeznicu. Godine 1860. otvorena je željeznička pruga Nagykanizsa (u Mađarskoj) – Pragersko (u Sloveniji), koja je prolazila kroz Kotoribu. U gradu na to podsjeća neobičan spomenik: parna lokomotiva ispletena od šiblja. Ispod nje je zapisan stih stare pjesme: “V Kotoribi cug mašina fučnula.”

Klopotec – najbučnije strašilo za ptice

Međimurski su brežuljci prekriveni vinogradima. Grožđe vole i ptice, osobito čvorci. Od ptičjih napasnika vinograde čuva klopotec – klepetaljka koja ih bukom plaši i rastjeruje. Naprava s drvenim krakovima koja nalikuje na vjetrenjaču postavlja se na visok stup. Na vjetru se krakovi pokreću i stvaraju buku. Što bučnije – to bolje! Nakon berbe klepetaljka se skida i odnosi iz vinograda. Postavlja se opet sljedeće godine kad grožđe počne zreti.

Znaš li?

c govori. Jedan kao • Katkada se čini kao da klopote bom! Ne zobati, ril da upozorava: “Ne zobati, vud e: “Djed je baki ikuj dov ega brij vudril bom!“ Drugi s il!“ kapu kupil, djed je baki kapu kup 5

IZVOR: ŽIVOTINJE – VELIKA ILUSTIRANA ENCIKLOPEDIJA, MOZAIK KNJIGA; ZOO VRT GRADA ZAGREBA (KRISTIJAN SAŠILO)

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK,

divlje životinje

e rM k at i

ST RU ČN I KO PA ČI

nju nje pandže služe kopa Merkatove duge pred , ca ka ku om ćin ve – e hran ica. brloga i pronalaženju ov luk i nja životinja te korije pauka i drugih malih u e Živ . nje uštvene životi Merkati su veoma dr de mo bande, u kojima bu ve zo je ko skupinama jski tel ija pr su i sv e nd ba r i do 30 životinja! Unuta se dvije li tnu a drugima, no sre nastrojeni jedni prem e. rb bo ke sto že dolazi do š bande, gotovo sigurno ba e nij ju ari lah Ka u pustinji Život na jugu Afrike i tvo merkati razvili mnoš jednostavan, stoga su ivjeli. ež prilagodbâ kako bi pr Zaklon od vreloga afričkoga sunca, ali i hladnih pustinjskih noći, pronalaze u dupljama i tunelima koji imaju mnoštvo otvora i ulaza u slučaju opasnosti. Oni proširuju i napuštene brloge drugih životinja. Iz njih izlaze rano ujutro, sunčaju se i potom traže plijen. Boja krzna im je svijetlosmeđa na donjoj strani tijela i licu, a srebrnastosmeđa na gornjoj strani.

S I M PA T IČ A N I Z GLE

D Vitkoga su tijela, teški do jednoga kilograma i visi centimetara ne samo tridesetak . Na stražn jem dijelu ti imaju osam jela tamnijih po jasa, oko oči su tamni prs ju tenovi, a vr h tankoga re također je ta pa man. Nako n trudnoće od 11 tjeda na ženka o koti dva do mladunaca pet u brlogu, u komori oblo travom. Izg ženoj ledaju vrlo pito njihove foto grafije nasm mo i često nas iju, no nem zavaravati njih ojte su oni prave ovim ljupkim izgledom se male zvijeri jer .

NA ST RAŽI

Dok se cijela banda bavi traženjem hrane, brigom oko mladunaca ili samo izležavanjem na suncu, barem jedan merkat uvijek ima ulogu stražara. Njegova je dužnost motriti zrak i tlo te reagirati i na najmanji znak opasnosti. Stražari stoje na promatračnicama, npr. uzvisinama i grmlju, te ispuštaju zvukove signalizirajući opasnost. Oštro lajanje i režanje znači veću prijetnju – i tada merkati nestaju pod zemljom.

os obna iska znica

Merkat atta) Vrsta: (Suricata suric rika nost: južna Af Rasprostranje a in nica: skup Društvena zajed sisavci Red: zvijeri Razred: mungosi Porodica: 25 – 35 cm Duljina: 17 – 25 cm Rep: 600 – 975 g Masa:

Merkati svoja podzemna naselja ne čuvaju zauvijek. Kada potroše svu hranu na jednom području ili kada im mjesto na kojemu žive više ne odgovara, skupe sve svoje članove i odlaze dalje u potragu za boljim mjestom. Takve napuštene podzemne “nekretnine“ pravo su blago drugim životinjama. 11

arheo(b)log

Mi i

Iako često čujemo da smo sami u svemiru, mi ljudi uopće nismo sami. Pogledajte samo naš planet, dijelimo ga s bezbroj drugih bića – biljkama, životinjama, gljivama, virusima, bakterijama…

i � vot i nje

ILUSTRACIJE: SRĐAN IVANKOVIĆ

narstva, Kao kod svakoga susta o zamršene. ličn pri da tka stvari su ka otinje. Uzmimo za primjer živ su velike i jer o, Nekih se jako bojim ti. jes po s na strašne i mogu ke mi Ne . ne aš str i e Ili su malen lim vo o i volimo jesti. Neke baš a i ne bismo im elj smatramo ih prijat s živciraju. na ke Ne i. ih nikada pojel sveprisutne Neke nam se gade. Ali oduvijek su su u našim životima. I godina sve -ak bile. U proteklih 50 vi odnosom ba ika en se više znanstv , i proučava između ljudi i životinja eču na druge. načine na koji jedni utj brojevima ćim Tako ćemo i mi u idu kada su e tom o no saznati jako pu jamo goveda, nastali psi, zašto uzga ene, zašto zašto ne uzgajamo hij jedemo ne jedemo piliće, zašto kada davno ne ih li mo mačke, no jes ogo toga. jeli … I još mnogo, mn

Hor, Bastet, Hanuman

Bizoni, medvjedi, mamuti

O životinjama u davn im vremenima ne govore nam samo njihovi ostatci nego i umjetnost. Na najstarijim umjetničkim djelima pri kazane su upravo životinje. To su oslikane špilje iz ledenoga doba , na kojima su ljudi ovjekovječili vrs te bez kojih ne bi mogli preživ jeti: bizone, mamute, medvjede… Životinje su naslikane i prikazane u reljefu i skulpturi i u egipatskim grobnicama i hramovima, kod dre vnih Maja, Inka, Kineza – ukratko , životinje su bile omiljena tema um jetnika od davnih vremena.

Kako su bile važan izvor hrane, životinje su bile važne u najranijim religijskim vjerovanjima. (U stvari, smatra se da je i najranija umjetnost bila povezana s religijskim vjerovanjima.) Mnoga plemena imala su svoj totem – životinju za koju su smatrali da je njihov predak. Mnoga su božanstva prikazivana kao životinje, ili pola ljudi pola životinje. Osobito je to bilo izraženo kod starih Egipćana, gdje je većina božanstava prikazivana kao pola čovjek – pola životinja, ili je božanstvo imalo životinju koja je bila njegov simbol. Hor, Tot, Anubis – svi su prikazivani kao pola ljudi – pola životinje. I boginja rata Bastet bila je napola mačka, i mačke su bile toliko štovane u njezinim hramovima da ih se nakon smrti mumificiralo. Božanstva su slično prikazivana i u hinduizmu, religiji u kojoj se štuju mnogi bogove. Neki od njih su prilično dojmljivi, kao Hanuman, koji je prikazivan kao čovjek s glavom majmuna, i Ganeš, pola čovjek – pola slon.

Zooarheologija Ostatci životinja vrlo su čest arheološki nalaz. Očuvanost tih ostataka uglavnom ovisi o nekim vanjskim čimbenicima, poput podneblja i vrste tla. U nas se uglavnom pronalaze ulomci kostiju i zuba. Prepoznavanjem tih ostataka bave se posebni stručnjaci – zooarheolozi kojima, kada zatreba, u pomoć priskaču i drugi znanstvenici. Tako se jako komplicirani slučajevi analiziraju u najmodernijim laboratorijima u koje se može ući samo u posebnim odijelima koja prekrivaju cijelo tijelo! Što sve možemo saznati iz životinjskih kostiju? Svašta! Možemo saznati koje su vrste boravile među ljudima; jesu li uzgajane ili su bile ulovljene divlje; koliko su bile stare kada su uginule; jesu li uginule ili su pojedene; kako je čovjek djelovao na brojnost životinja u svom okolišu (često ne dobro). I još mnogo, mnogo toga. 14

Granica bez granice Gdje je granica između ljudskoga i životinjskoga svijeta i kako su se ti svjetovi razdvojili, pitanja su koja muče ljude već tisućama godina. Svaka drevna kultura, narod ili pleme ima neku priču o tome kako je nastao svijet i kako je nastao prvi čovjek. Mi od sredine 19. stoljeća znamo da je sav živi svijet oko nas nastao evolucijom. Tako je nastao i čovjek. U dugom razdoblju od nekoliko milijuna godina nešto se događalo i ljudski su predci od običnih primata postali današnji ljudi: možemo govoriti, idemo u školu i na posao, gradimo stvari… Neki znanstvenici smatraju da je odlučujući poticaj napredovanju ljudske vrste bila suradnja prilikom lova, dakle zajedničko hvatanje drugih životinja. Za jelo. 15

kucni ljubimci

Lizanje je za pse opuštajuće – ako ližu sebe, druge ili možda neke predmete oko sebe, to je znak da se osjećaju dobro. Lizanje ih umiruje i opušta. Kad vas vaš četveronožni prijatelj nježno poliže po licu, to znači i puno više – naklonjenost. Psi imaju mnoštvo urođenih razloga zbog čega (se) ližu: lizanjem pokazuju da su gladni, izražavaju podređenost ili pokazuju svoje oduševljenje.

Zašto nas

Trebam prostora Neki psi lizanjem poručuju da im je potrebno više prostora za sebe, čak i više privatnosti. Nije im ugodno kad ih gnjavimo. Ako je pas tijekom lizanja neaktivan i ne dopušta da ga diramo, on nas zapravo moli da ga ostavimo na miru.

Izražavanje ljubavi

? e b u j l I S P

Pasji poljupci nisu jedini način njihova izražavanja ljubavi. Kad se pas nasloni na nas, ili na nas položi glavu, to znači da je do ušiju zaljubljen u nas! Promatrajte kako izgleda kad se pas ispred nas proteže, što nekad izgleda kao naklon, a prije toga se čak nije ni odmarao. To je izraz duboke privrženosti. Kao što su ljudi različiti, tako su i psi, zbog čega na različite načine izražavaju ljubav. Oni najsramežljiviji rade to tako da mirno legnu pokraj nas.

, nemoj

Molim te

ljudima isu svim n i c p u lj o šu blizinu Pasji p oji želi na ebe, k a s P i. n ugod ti od s odgurnu nemojmo ajmo naći način uš nego pok ljubavi koji će biti li ja n a a pasa vo iskaziv ma. Većin o b o n a d a je dodir ugo a, a ljudim an. Psu n e ž a m i bit god te dlake u uo mokrim svilenkas s a b o o d i s ra koji bi na možemo ponudit u a čk ra im c ig p u u polj ili nek e s p a z u . poslastic azati vezu s njim ok pa tako p

Maja Ogrizek

Traženje informacija FOTOGRAFIJA, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK, ILUSTRACIJA: DAMIJAN STEPANČIČ

Ako nam štene daje male, sitne poljupce oko usta, to može značiti i da na pasji način traži informacije. Psi istražuju svijet nosom i brzim, kratkim oblizivanjem područja oko usta kako bi u njihovu njuškicu ušlo što više mirisa. Više mirisa za pse znači više informacija o tome što se oko njih događa.

Mamino lizanje Kad štenci dođu na svijet, mame ližu svoje psiće kako bi ih očistile ili potaknule neke tjelesne procese, na primjer probavu. Zbog toga psi od najranije dobi lizanje povezuju s nečim ugodnim.

Prepoznavanje i sporazumijevanje Tijekom odrastanja psi svijet oko sebe većinom istražuju ustima, a lizanje drugih pasa njihov je način sporazumijevanja. Iako znaju da mi nismo psi, s nama komuniciraju na isti način. Ako nas pas poliže po licu, to je vjerojatno znak naklonosti. Lizanjem nas pozdravljaju, a svrha je te geste i da s nama uspostave što bliskiju vezu. 20

Govor tijela Psi lizanjem, naravno, zaista mogu izraziti svoju naklonost, ali to može značiti i nešto drugo. Obratimo pozornost na to kako nam pas daje poljubac i što pri tome radi sa svojim tijelom. Ako nas poliže dugim, mokrim poljupcem i pri tome izvija svoje tijelo i maše repom, to zbilja možemo protumačiti kao izraz nježnosti i ljubavi. Pas nam poručuje da smo mu dragi i da bi se rado s nama mazio. 21

gljive a je koju smatraju jiv gl a ri ca us m a it an m Muhara ili A nenaklonjenih sila u ek vj čo , ih čn ti is m simbolom klobuk posut bijelim ni ve cr n zi je N e. od ir pr o da je izašao točkicama izgleda ka ljcima i vilama. tu pa o e jk ba ke ne iz

Povezana sa stablima

Poput mnogih drugih gljiva, i crvena muhara živi u simbiozi s drvećem, prije svega s borom, smrekom, jelkom i brezom. Korijeni muhare povezani su s korijenjem drveća i preko te veze obostrano izmjenjuju tvari.

adnim šumama Crvena muhara raste u crnogoričnim i listop na otrovanja onos smrt su iako sjeverne polutke. Otrovna je, unjskoj gljivu Rum ili oj Finsk u, Sibir U a. s njom iznimno rijetk bez brige može gdjekad pripremaju na takav način da ju se tim krajevima manja. u nost pojesti, ali vjerojatno je njezina otrov

Znaci otrovanja

muharom su iscrpljenost, osjećaj tjeskobe, raširene zjenice, ubrzani srčani ritam, zbunjenost, euforija, halucinacije, divljan je… Tijekom Prvoga svjetskoga rata crvenom su se muharom često otrovali ruski ratni zarobljenici koji su tu gljivu kod kuće jeli bez problema. Najviše otrovanja u prošlosti bilo je namjerno, jer je muhara jedna od najstarijih poznatih halucinogenih gljiva. U Europi i sjevernoj Aziji upotrebljavali su je u vjerskim obredima. 24

Muhomorka

ć su u slatkom mlijeku neko Muharom prokuhanom ijeko. ml u le da pa ne su omamlje i uništavali muhe. One rka mo popularni naziv muho Odatle potječe njezin stručno ime muhara.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Crvena “ludara”

Znaš li?

Zbog suživota s muharom, drveće bolje raste i

razvija se.

Tinka Bačič

veliki znanstvenici

autoportret Leonardovu darovitost za slikanje prvi je uočio njegov otac te ga je s nepunih petnaest godina poslao u Firencu, gdje je učio slikati kod poznatog slikara i kipara Andrea del Verrocchija. Verrocchio je brusio Leonardove tehnike kiparstva i slikarstva više od desetljeća. Nije trebalo dugo da učenik postane učitelj. Leonardo je naslikao lijevog anđela na poznatoj Verrocchijevoj slici Krštenje Kristovo. Legenda kaže da je učitelj bio toliko zapanjen talentom svojega učenika da je obećao da nikada više neće slikati.

crtež Lede

o d r Leona i c n i V da . – 1519.) Vinci (1452 ljitelja Leonardo da an od uteme d je i r a ik sl u svemu slavni je i. Uspješan st o n a zn e za brojna modern , zanimao se o ša u k o se atičar, u čemu itekt, matem rh a je io B . a Zanimala područj i glazbenik. lj e it m u iz r, logija, inženje otanika, geo b , a ij m to a n ga je a bi se još ulika… (dalo definicija optika, hidra ni umjetnik ra st ve S ). ti ljna nabraja eka – znatiže vj čo a sn n sa je rene h znanja. i gladna novi

Leonardo je poslije radio za papu, a nakon toga za francuskoga kralja, pokraj čije je ljetne palače u Amboiseu proveo posljednje godine života. Jedan od njegovih zadnjih radova bio je mehanički lav koji je mogao hodati i otvoriti prsa kako bi pokazao buket ljiljana. Leonardov nasljednik i izvršitelj oporuke bio je njegov dugogodišnji pomoćnik i prijatelj, grof Melzi. Sliku Mona Lisa naslijedio je njegov pomoćnik Salai.

I TOTALNO DRUKČIJ

DJETINJSTVO I DAROVITOST Leonardo je rođen 1452. blizu mjesta Vinci, koje se nalazi u pokrajini Toskani u Itali ji. Otac mu je bio imućan bilježnik, a majka skro mna seoska djevojka. Njegovi majka i otac nisu bili vjenčani pa je maleni Leonardo do pete god ine živio s majkom Caterinom, a poslije se preselio u dom svojega oca. Imao je sedamnaestero polubra će i polusestara. Leonardo nikad nije pohađao form alno obrazovanje nego je poduku iz čitanja i pisa nja te iz matematike dobivao kod kuće. Odrastajući na selu, puno je vremena provodio igrajući se na otvorenom, gdje se divio prirodi i proučavao sve na što je nailazio.

skica samostrela

Firenca i Milano Nakon što je napustio svoje pokrovitelje u Firenci, Leonardo je otišao u Milano i predstavio se milanskom vojvodi Ludovicu Sforzi. Pod Sforzinim pokroviteljstvom trebao je napraviti divovski brončani kip konjanika. Na projektu je radio dvanaest godina i izradio je glineni model. Nažalost, kip je uništen, a projekt napušten kad je vojvoda svrgnut s vlasti. Leonardo je Sforzi često iznosio svoje planove za izgradnju vojnih pomagala poput topova, dimnih strojeva, prijenosnih mostova i oklopnih vozila. Nema dokaza da je ijedan od tih strojeva ikad sagrađen.

OD DRUGIH

Leonardo je pisao lijevom rukom i obič no je pisao s desna na lijevo, točnije zrcalno, pa je njegov rukopis teško čitati osim ako se ne koristi zrcalo. Svirao je na nekoliko glazbala. Volio je životinje i protivio se njihovu stavljanju u kaveze. Često je kupovao životinje samo kako bi ih kasnije pustio iz kaveza. Cijeli je život bio vegetarijanac. Leonarda danas smatramo jednim od najpoznatijih slikara u povijesti, iako se vjeruje da za života nije napravio više od dvadesetak slika – danas znamo za njih petnaest (koje mu se potpuno ili dijelom pripisuju).

0 9 1 7 1 6 6 5 1 5 4 4 1 4 2 1 3 13 2 2 12 3 1 2 2 11 2 0 1 9 2 1 28 18 27 26 25

Siječanj 2019. S

10 11 12 13

9. 01 S 2 j P

n pa Li S

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 1

12 19 2 10 U 18 1 26 9 7 P 1 25 30 2 8 6 1 24 29 1 7 15 3 2 1 6 3 14 22 30 13 21 9 2 20 28 7 2 3

Lis Č

jan Ru S

10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24/31

25 26 27 28 29 30

9. 01 S 2 oz P lov Č

11 18 9 U 17 25 31 8 P 16 30 24 1 7 15 23 29 6 31 4 2 1 0 2 5 3 13 21 29 12 8 20 2 19 27 26

početak i završetak školske godine

panj P 2019 U S . 1 Č 2 P 3 S 8 4 N 9 1 5 6 0 15 1 7 1 1 16 2 1 17 3 22 1 1 8 1 4 23 9 2 24 0 29 2 2 5 2 1 30 6 2 31 7 2 8 1

školski praznici

Prosinac 2018.

1 0 1 9 1 8 1 7 7 6 1 6 5 5 1 5 2 1 4 4 3 2 3 1 2 1 2 2 12 1 1 2 0 0 2 3 2 9 2 19 28 27 26

topad P U 201 S 8 . 1 Č 2 P 3 S 8 4 N 9 1 5 6 0 15 1 7 1 1 16 2 1 17 3 22 1 1 8 1 4 23 9 2 24 0 29 2 2 5 2 1 30 6 2 31 7 2 8 1

Izrežite kalendar po vanjskom isprekidanom rubu, zatim presavinite krajeve svakog peterokuta, nanesite ljepilo na rubove te ih zalijepite (spojite ).

3D Školski kalendar za 2018. / 2019.

16 23 6 14 22 28 5 30 3 1 21 29 4 2 1 20 28 3 11 19 27 0 1 18 26 7 1 25 24 29

n iba v S S

9. 01 S 2 j P

28 29 30 31

18. i 20 S n e d P Stu

Tra

vanj P 2019 U S . 1 Č 2 P 3 S 8 4 N 9 1 5 6 0 1 15 7 1 1 1 6 1 2 1 7 1 3 1 22 8 4 2 1 3 2 9 2 4 0 29 2 2 5 2 1 30 6 2 1 7 2 8

ača Velj

Ož

. 2019S

ujak P 2019 U S . 25 Č 26 P 27 S 28 4 N 5 1 6 2 11 7 3 12 8 13 9 18 1 1 4 1 0 19 5 1 20 6 25 2 1 1 2 7 26 2 2 27 3 2 2 8 2 4 9 3 0 3 1 P

18. 0 2 Č

2 8

16 23 6 14 22 28 5 30 3 1 1 2 4 29 12 20 3 28 11 19 27 10 18 26 17 25 24 29

pčelarice

merkati

svijet

Otočje

Galapagos

KOLUMBIJA

EKVADOR

PERU

Morska iguana Najčešći stanovnici Galapagosa svakako su morske iguane, koje većinu vremena (pre)žive na obali, a u more ulaze samo kad su gladne. Najdraža su im hrana alge i morske trave koje rastu po obalnim stijenama ispod površine vode. Ta je vrsta iguana endemska, što znači da ne žive nigdje drugdje na svijetu. Također, oni su jedina vrsta gmazova koja se prehranjuje u moru. Iguane se često u velikim skupinama griju na stijenama uz obalu. U vrijeme odmora nije ih preporučljivo ometati jer svakoga uljeza vrlo brzo otprave na vrlo nepristojan način – tako da ga popljuju.

Otočje Galapagos, službenoga naziva otočje Colón (Archipiélago de Colón), leži u istočnom Tihom oceanu uz južnoameričku obalu, od koje je udaljeno približno 900 kilometara. Sastoji se od 11 većih i 11 manjih otoka vulkanskoga podrijetla. Teritorijalno pripada državi Ekvadoru. Otočje je jedinstveno u mnogočemu. Svjetsku slavu donio mu je Charles Darwin tijekom svojega proučavanja otočkoga životinjskoga svijeta koji je zbilja poseban. Neke životinjske vrste žive samo ondje.

Galapagoska kornjača Otočje je možda najpoznatije po svojim kornjačama koje mogu doživjeti duboku starost, čak stotinu godina i više. Nažalost, danas su te kornjače jako ugrožene. Njihovu istrebljenju najviše su pridonijeli pomorci koji su ih u prošlosti, zbog ukusna mesa, nemilice ubijali ili su ih odnosili sa sobom na brodove kako bi tijekom plovidbe po prostranim oceanima imali svježe meso. Iako većina misli da žive samo na tom otočju, vrlo slične kornjače, nazovimo ih njihovim rođakinjama, žive i na Sejšelima. Otočje je dobilo ime upravo po divovskim kornjačama jer riječ galapago na španjolskome znači kornjača.

Kopnena iguana Bliži rođaci morskim iguanama su kopnene iguane. One su veće, šarenije, najčešće u žuto-zeleno-smeđim nijansama. I ta je vrsta endemska. Biolozi procjenjuju da ih ima između pet i deset tisuća. Najviše se zadržavaju u blizini kaktusa. Njihovi cvjetovi za njih nisu samo poslastica nego i najčešća hrana. Dožive približno šezdeset godina. 54

zašto? kako?

pokus

Pepeljasta svjetlost Tu pojavu možemo proizvesti navečer u zatamnjenoj sobi pomoću jednostavnih pomagala.

Pribor:

ica ili bijela

anja plastična kugl •m

kuglica od stiropora • plastelin • tvrđi karton tamne boje na štapa • dva plastična ili drve

POSTUPAK

U večernjim satima na nebu možemo vidjeti svijetli i tamni dio Mjeseca. Tu zanimljivu pojavu, kada je dio Mjeseca lagano osvijetljen, nazivamo pepeljasta svjetlost. ako Kako je moguće vidjeti i tamni dio Mjeseca lju, Zem tljuje osvje e Sunc java? obas ne e ga Sunc lost svjet ijena od koje se dio svjetlosti odbija. Odb ne e Sunc koji eca, osvjetljuje i tamni dio Mjes te osvjetljuje izravno. Mjesečeva površina dio lji. Zem a prem g natra ja odbi svjetlosti

Promatrač koji bi stajao na neo svijetljenome dijelu Mjeseca tada bi na nebu vidio “pu nu Zemlju“ – gotovo potpuno osvijetljenu plav kastu površinu našega planeta. Baš kao što Zem lju osvjetljuje mjesečina, Mjesec osvjetljuje sjaj Zemlje. 76

• vata

• šestar • škare

• ljepljiva vrpca

• ljepilo za papir

• stolna svjetiljka

•P ogledajmo dio plastične kuglice koji svjetiljka neizravno ne osvjetljuje. Je li potpuno tamna? Na kartonski krug zalijepimo nekoliko komada vate pa pogledajmo ponovo kako je osvijetljena tamnija strana plastične kuglice? Je li svjetlija? •P ostupno ćemo na karton dodavati sve više vate i promatrati tamniju stranu kuglice. Postaje li vidljiva i njezina neosvijetljena strana?

MO DODAJ E . VAT U

Mjesec

Andrej Guštin

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, ILUSTRACIJE: JAKA VUKOTIČ

Zašto u n m a t o vidim stranu Mjeseca?

•N a karton nacrtamo krug polumjera 10 centimetara i izrežemo ga. •K rug zalijepimo na jedan kraj štapa, a drugi kraj štapa zataknemo u veću kuglicu plastelina. Na drugi štap pričvrstimo plastičnu kuglicu koju zataknemo u drugu kuglicu plastelina. •N a stol stavimo stolnu svjetiljku, a na drugu stranu stola palicu s kartonskim krugom. Plastelin osigurava da se štap s kartonom na stolu ne izvrne. Na stol plastelinom pričvrstimo i drugi štap s plastičnom kuglicom. Ne smije biti potpuno poravnan sa svjetiljkom i kartonskim krugom, nego ga treba staviti malo sa strane. •S vjetiljka predstavlja Sunce, kartonski krug Zemlju, manja kuglica Mjesec, a vatom ćemo stvoriti oblake. Uključit ćemo svjetiljku, a sobu što bolje zatamniti. Ako nismo u mogućnosti zatamniti sobu, pokus možemo napraviti i po noći, kad nema previše danjega svjetla.

Sunčeva svjetlost

Zemlja

Sunce

Sunčeva svjetlost osvjetljuje dio Zemlje i Mjeseca. Dio se svjetlosti od Zemlje odbija prema Mjesecu, od kojega se dio odbija natrag prema Zemlji. To nazivamo pepeljasta svjetlost.

Planetov strip

PUT NA JUG

SRETAN PUT!

VIDIMO SE PONOVO U PROLJEĆE!

DOLEPAGORE IDEALNO ZA DEBELE KNJIGE.

DANI SU KRAĆI, A VEČERI DUŽE.

TKO JE?

GLEDAJTE, RANJENA PTICA!

HOĆE LI SE IZVUĆI?

NEKA BUDALA JU JE USTRIJELILA.

GDJE JE?

JESEN JE LIJEPA.

NETKO SE ŠALI S NAMA.

RODA!

ŠTO JE OVO? NETKO KUCA.

MLADA JE. MORAT ĆEMO JU NJEGOVATI I HRANITI.

HOĆE LI SE IZVUĆI?

OVDJE IMAMO I MALO SPOROHODAJUĆE HRANE.

OVE GLISTE IZGLEDAJU SLASNO.

MOJA JE BRŽA. NEMA NIKOGA.

A HRANU UOPĆE NE VIDIM.

HOP!

U SLAST, DRAGA RODICE!

Čitaju ga SVI!

pretplati se i ti!

ime jednog nastavnog predmeta.

2 POPSOCKETA zA sve vrste MOBITELA za sve pretplatnike

pratiti sestru do

Kad je ostala sama,

jer je ostavio sestru samu. Marku se nije dalo

Vedrana

A K

ČITANJE

B DŽ U

O M

J Nj E

E T

Č O

A M

DOMAR

N M M

KLUPE

se uplašila.

put do škole.

Sanjina mama

škole.

pomogla je Vedran

lji ljutili su se

Markovi rodite

UČITELJICA SPUŽVA OCJENE

RAZREDNIK

Napisala: Sanja Polak Ilustracije: Shutterstock

KIST

PISANJE MJES Ec Da NAZVONO košaru. Košara je šarena.

Dalibor

RASPORED SATI

REDAR

KNJIŽNICA

UČENICI

ŠKOLA MA je s Na IMENIK

RAVNATELJ pospremam krevet. – Radosno Evo, takve rujanske rečenice MATEMATIKA UDŽBENIK na vježbama kod tete izgovaram

KEMIJA

FIZIKA

to mislim o rujnu? 28 Ne sviđa mi se njegovo ime. Počinje slovom R zbog kojeg moram na vježbe kod tete logopedice. – Ja sam logopedinja, Dalibore –

ispravlja me logopedica. Meni je svejedno. Logopedinja ili logopedica. Nije mi svejedno kad me opominje da glas „R“ trebam pravilnije izgovarati.

Pa ponavljamo unedogled: – U gori raste bor. Ime mi je Dalibor. – Riba ribi grize rep. za – Radim, rudarim, spremam krevet

GRATIS

ISTRAŽUJEMO...

Spoji pravilno rečenice.

Vedrana je trebala naučiti

RADNA BILJEŽNICA

10 brojeva godišnje!

... MAŠTAMO I PIŠEMO

je Vedrana Zamisli i napiši kako je pomogao srela psića koji joj pronaći put do škole.

U ŠKOLI

ENIGMATIKA...

kako Napiši priču o tome za to Marko iskupio sestri što ju je ostavio samu.

izgubio? Jesi li se ti ikada /osjećala? Kako si se osjećao da sam/ Što bi ti učinio/učinila put do škole? sama moraš naći mtila put Kako si zapamtio/zapa do svoje škole?

pet. I takve blesaste rečenice. Koje nemaju s baš puno smisla, osim što imaju riječi glasom „R“. No, vratimo se mi mjesecu rujnu. Volim ga i ne volim. Volim zbog prijatelja koje vidim nakon praznika. Volim ga zbog svog Daruvara ga u koji se vraćam nakon mora. Volim zbog parka i nogometne lopte. I prvog dana jeseni. Ne volim ga jer početkom škole počinju susreti s logopedicom. Ups, logopedinjom. Pa u rujnu izgovaramo rečenice: – U rujnu raste ogromna kruška. – Rujan je rumen i raskošan. – Strina Ruža spremila je ručak u

logopedinje ili logopedice. rujnu bismo bolje razmislim, UČIONICA KadZBORNICA mogli promijeniti ime. Umjesto „rujan“ mogao bi se

Rujan je deveti mjesec u godini s trideset dana. Na prijelazu dva godišnja doba on se nalazi, pa iz ljeta u jesen prelazi.

zvati „bujan“. Tada bih kod logopedinje izgovorio bez greške rečenicu: U mjesecu bujnu ima puno sočnih jabuka. I ona bi rekla: – Odlično! A ne bi me nagovarala da kažem: – Super. Ili Izvrsno… Zapravo, recite vi meni, zašto ja ne bih smio slovo „R“ izgovarati na svoj način? Zašto svi moramo jednako izgovarati glas „R“? Razmislite o tome dok još traje mjesec rujan. Neka je jesenski bujan. To mu želim i igri s prijateljima se

Po njivama se vrši oranje, na kišu sve miriši u zraku. Slatko voće dozrijeva, a nastava počinje đaku. Dolaze školske obveze pa se zadaće opet pišu, puno se čita, računa, crta i poneke greške brišu. U školskim dvorištima

djeca radosno viču, a u gustim šumama jeleni glasno riču.

Jesen se iznova rađa vinograd je sav bujan, grožđe počinjemo brati, jer takav je rujni rujan.

veselim.

RUJNI RUJAN

Marsela Hajd

• tražilice • kvizovi • labirinti

sobe. i! – reče mama iz – Govoriš glupost smo rasprodaje! Sad – Nisu ni svaki dan ostali bez kauča! na roštilju... Znaš pekao je – Ali... Marko mirisu pečenog odoljeti mogu da ne mesa! – branio se. i! Zar nisi prešao – Opet govoriš glupost na nakon one emisije u vegetarijance phicu? I zbog svojih National Geogra ? A? problema sa želucem o. Mirisao je na drugu sobu. Ja sam mu vjerova lio s dečkima! provese se sam – Pa, malo ćevapčiće i luk. Znaš ći u svoju obranu. – – reče tata, migolje – rekao je tata u svaki – Miro, volim te... i cijelu daju naši golove pronađi kako je... Ne tebi mužić kauč U liku osmosmjerke nije sobu. – Kupit će o je prvenstvo! Pa preostalih Deset Svjetsk školske pojmove. dan... sobu! dat će ti slova čitanih redom svaki dan! novi s mamom kupiti Tata je trebao ići taja io je. Dućani namješ kauč. Ali, zakasn odavno, pa je mama zatvorili su već im prebirala izula cipele i daljinsk jela Čekala je tatu i televizijske kanale. veliki, iz kutije. sladoled. I to onaj sam se neko doba, kad Tata je došao u o za spavanje. Poljubi ja već spremao u je uvrijeđeno otišla je mamu, a ona

PIŠEMO...

RAZGOVARAMO...

Napisao: Edi Šupljika Ilustrirala:

• priče • igrokazi • stripovi • pjesme • ispunjaljke

METLA

RJEŠENJE: GEOGRAFIJA

Pronađi u Prvom izboru!

MAŠTAMO I GOVORIMO... Zamisli da je u priči Vedrana odlučila slijediti brata. Što bi sve doživjela i vidjela?

RUJAN 30

Samo 16 kn mjesečno!

Najbrža narudžba na besplatan broj telefona 0800 10 13 www.mozaik-knjiga.hr