Moj planet lipanj 2015

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2015 • LIPANJ

10

njiga.hr

@mozaik-k

moj-planet

BAVNO

MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

JE JE ZA ISTRAŽIVAN

D a b ro v i

Zeleni otok - Mljet

POSTER

Morske kozice Što otkrivaju mumije?

Jupi, praznici stižu!

U ovome broju

4 LIJEPOM NAŠOM Zeleni otok – Mljet

Dragi planetovci, sigurno već nestrpljivo odbrojavate posljednje dane u školskim klupama i razmišljate o nadolazećim ljetnim praznicima.

Hm… kako ih najbolje iskoristiti? Čini vam se kao da će trajati jaaaako dugo, no gotovo uvijek bilo prođu prebrzo? Upravo bi zato e bist što plan ite rem prip dobro da ko pola i ljeta g ovo ti radi li volje sve krenete ostvarivati zadane ciljeve.

U slučaju da se na vašem popisu nađe posjet Mljetu, našemu najšumovitijemu jadranskomu otoku, imate sreće jer vas Moj je planet baš u ovom broju upozna a stim mje i om otok im divn tim s koje biste trebali posjetiti na njemu. Zaronimo li malo ispod morske površine, pronaći ćemo i mnogo neobičnih životinja, a mi smo za vas odabrali jedne od najmanjih i najvećih: malene morske kozice i najveću ribu na svijetu – kitopsinu!

No morske životinje nisu jedine li „face“ u ovom broju. Prošećete se uz neku rijeku, možda sretnete dabrove, domišljate graditelje čije se tvorevine vide čak i iz svemira!

Kako bi vam ovo ljeto bilo što zabavnije, za kraj školske godine Moj planet donosi vam i dvije super zanimljive priče: Što og otkrivaju mumije? - tema je nov ju čeka u kutk Arheo(b)loga, a u Zoo . vrta oga lošk Zoo “ stva vas „božan Naravno, dok kujete planove za praznike, nemojte zaboraviti na posljednje školske obveze!

Moj planet želi vam uspješan e, završetak školske godine te dug ne briž bez i ive imlj zan e, vesele, topl ! nike praz e ljetn

lipanj 2015 7

NAGRADNO PITANJE Tko sam?

8 ARHEO(B)LOG Što otkrivaju mumije?

11 OVAJ MJESEC Lipanj

4

12 SVIJET ŽIVOTINJA Feromoni 16 MORE Morske kozice 18 RIBE Kitopsina

8

20 ZOO KUTAK 'Božanstva' zoološkoga vrta

12

24 SIVE STANICE 25 ORIGAMI Morski pas 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI Kitopsina, Morski jež 28 DR. VETKO

16

30 GLODAVCI Dabrovi 32 MA OVO NE MOŽE BITI ISTINA?!

Haboob – pješčana oluja 34 ČUDA SVIJETA 36 LJUDSKO TIJELO Jetra 38 MOJ PLANET PREPORUČUJE 40 NAGRADNI NATJEČAJ 42 PLANETOV STRIP Vrtoglavica

11

46 MOJ TEST Životinjice na odmoru 48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ

25

52 KOMARAC

priroda Li jepomi Našom društvo

Otočić na slanom jezeru U 12. stoljeću gospodari Mljeta postali su benediktinci iz Apulije.

Oni su usred otočića na Velikom jezeru sagradili samostan i crkvu posvećenu Sv. Mariji.

Palača u Polačama

Mljet

Mljet je u vrijeme Rimskoga Carstva postao carski posjed. U 5. stoljeću na obali prostrana zaljeva sagrađena je palača u kojoj su boravili upravitelj otoka te vojska i svećenstvo. Na tomu je mjestu bilo pitke vode, a luka je bila sigurna i dobro zaštićena četirima otočićima.

U njoj su zimovale galije. Po palači je ime dobilo današnje naselje Polače. Palacij u Polačama najveća je rimska građevina na Jadranu nakon pulske Arene i Dioklecijanove palače u Splitu.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Zeleni otok

Mljet je najšumovitiji jadranski otok. Gotovo tri četvrtine njegove površine prekrivaju bujne šume alepskoga bora i hrasta crnike.

Zapadni je dio otoka prije više od pedeset godina proglašen nacionalnim parkom te je tako postao naš prvi morski nacionalni park.

Otok ima jedinstvena morska jezera, ali i izvore pitke vode. Na Mljetu je – bar se tako pretpostavlja – boravio i najslavniji grčki junak Odisej. Vjeruje se da je i apostol Pavao nakon brodoloma spas našao baš na Mljetu. Možda čak i pas maltezer potječe s Mljeta, a ne s Malte!

Morska jezera Mljetska su jezera jedinstvena pojava u kršu.

Veliko jezero i Malo jezero zapravo su duboki zaljevi koje je ispunilo more. Jezera su uskim prolazom (Solinskim kanalom) povezana s okolnim morem kroz koji se u njima izmjenjuje voda djelovanjem plime i oseke.

Voda je u jezerima slana. Zimi je hladnija od okolnoga mora, a ljeti toplija. Veliko je jezero bogato ribom, rakovima i školjkašima.

4

Odisejeva špilja Slavni grčki pjesnik Homer opjevao je pustolovine junaka Odiseja, kojega je nakon brodoloma more izbacilo na otok Ogigiju (što na grčkome znači “začarani otok”). Tu je vladarica bila lijepa nimfa Kalipso. Začarala je Odiseja i on je s njom ostao sedam godina. Nitko točno ne zna gdje se nalazi opjevani otok Ogigija. No prema mnogim naznakama to bi mogao biti upravo naš Mljet.

Na Mljetu postoji i špilja koja nosi Odisejevo ime.

S kopna izgleda kao jama, a s mora se do nje može doploviti barkom.

periska

Stanar u školjki U mljetskomu jezeru žive i plemenite periske, najveći školjkaši u Jadranskomu moru. Ljuštura im može biti dugačka čitav metar! Žive na morskomu dnu, na dubini do 30 metara. Za dno se pričvrste dugim čvrstim nitima. Od tih se niti nekoć tkala skupocjena tkanina. Unutar periskinih ljuštura katkada se može naći i biser nepravilna oblika. U periski vrlo često živi račić čuvarkuća. On školjku upozorava na opasnost i potiče ju da zatvori ljušture. Danas je plemenita periska zakonom zaštićena.

Zbrka s imenima Najstarije prihvaćeno ime otoka Mljeta jest Melita, što na grčkome znači “medeni otok”. No Grci su tako nazvali i otok u Sredozemnomu moru koji se danas zove Malta.

Kasnije se običavalo Mljet zvati “ilirskom Melitom”, a Maltu “afričkom Melitom.” Zbog sličnih imena moguće su razne zbrke i zabune. Tako se, na primjer, u Bibliji opisuje kako je apostol Pavao, ploveći u Rim, doživio brodolom. Svi su se ljudi s lađe spasili i živi dospjeli na otok te doznali da se zove Melita. Uvriježilo se mišljenje da je taj otok današnja Malta. No prema opisu događaja i nekim pojedinostima moglo bi se zaključiti da se sve to ipak zbilo na Mljetu. U svakom slučaju, na Mljetu postoji hrid sv. Pavla.

5

arheo(b)log

Sigurno se sjećate iz prošlog broja da ljudski i životinjski ostatci gdjekad mogu otkriti jako puno o nečijem načinu života. A sigurno se sjećate i Ötzija, Ledenoga čovjeka, koji nam je otkrio jako puno o životu u njegovo vrijeme. Ötzi je bio slučajno mumificiran, zbog specifičnih okolnosti nakon njegove smrti. Svejedno, on je tako postao mumija.

Nenamjerno, ali ipak. A što nam tek prave mumije mogu reći o sebi i svom vremenu, pročitajte u novom Arheoblogu.

u m e i m j što otkrivaju

)?

E IJ L O R D U M E K S AT IP G (I DRUGE E

Liječnici, svećenici i egzorcisti

Egipatska uljudba (civilizacija) trajala je tri tisuće godina. U tom su razdoblju prikupljena mnoga znanja i vještine koje će se poštovati diljem Staroga svijeta. Među njima je i liječenje – dugo će egipatski iscjelitelji biti sinonim za izvrsnost, a teško bolesni nisu štedjeli novca kako bi ih doveli. U starom su Egiptu postojale tri vrste iscjelitelja. To su bili liječnici, zatim egzorcisti i svećenici božice Sekhmet (lavica).

Smatra se da su svećenici te božice bili kirurzi ili specijalisti za bolesti krvotoka. Iscjelitelji su se školovali u hramovima i smatrani su dijelom svećeničke kaste. Egipćani su se mogli osloniti i na cijeli niz specijalista za određena područja, na primjer oči, glavu, trbuh, zube.

8

Arhitekt i bog

Jedan je egipatski liječnik postao grčki bog! Bio je to Imhotep (27. st. pr. Kr.). Ako ste gledali film Mumija, to je onaj lik koji je mumija. Jako zla mumija. U stvarnosti je on bio glavni savjetnik faraona Đosera (Djosera ili Zosera), i genijalan čovjek, arhitekt najstarije piramide, Đoserove piramide u Sakkari, inženjer, liječnik i još mnogo toga.

Konstruirao je i svoju grobnicu, koja je (bila) tako dobro skrivena da do danas nije nađena. Nakon smrti dobio je status polubožanstva. Očito je bio jako dobar liječnik. Njegov se kult štovao u Memfisu. Dvije tisuće godina kasnije, u doba perzijske vladavine Egiptom, dobio je puni božanski status. Grci su ga izjednačavali s Asklepijem, bogom liječništva. Kažu da su u njegovo svetište na jednom otočiću na Nilu hodočastile tisuće ljudi i ondje prespavale ne bi li im on u snu dao savjet kako se izliječiti.

Mumije

Prije 4000 – 5000 godina Egipćani su pokapali svoje mrtve u plitke grobove u pustinji. Suhe klimatske prilike u pustinji isušile bi i očuvale tijela. Tako su nastale prve mumije. Oko 3100. pr. Kr. običaji su se promijenili. Vladajuća je kasta svoje mrtve počela pokapati u lijepo ukrašene grobnice. Ali, na njihovu prepast, ta bi se tijela raspala!

Stoga su počeli eksperimentirati s različitim načinima što bi mogli učiniti da se tijelo očuva. Bilo je bitno da osoba može “koristiti“ svoje tijelo i kada umre, u zagrobnom životu. Tako je nastala umjetnost mumificiranja, koja je bila razvijena već sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. 9

svijet životinja

FEROMONI

U toploj večeri mužjak dudova svilca mirno počiva na dudovu listu. Odjednom ga nešto snažno uznemiri.

Naglo započinje klepetati krilima i odleti u vjetar.

Prepušta se nevidljivoj, privlačnoj sili koja ga vodi kilometrima daleko, u nepoznatom smjeru, prema ženki. Svoju odabranicu ne može ni vidjeti ni čuti, ali mu svejedno uspijeva doći do cilja. Čini se čudesno, a to zaista i jest: on svoju mladu pronalazi - njuhom.

Zebra s podignutom gornjom usnom lovi feromone u zraku.

Nešto je divlje u zraku! Ženka dudova svilca

na zatku ima razvijene posebne “mirisne“ žlijezde. Velika pernata ticala mužjaka nevjerojatno su osjetljiva na spolne mirise koje ženka izlučuje iz tih žlijezda. Dovoljno je samo nekoliko stotina molekula te posebne tvari u zraku da mužjak započne tražiti izvor neodoljiva mirisa. Mužjaci i ženke dudova svilca pronalaze se i sporazumijevaju pomoću posebne kemijske tvari. Slično su sporazumijevanje znanstvenici otkrili u mnogih drugih životinjskih vrsta, prije svega u kukaca, riba i sisavaca.

lnu vodu i tako Morski ježevi izlučuju feromone u oko da ježevi u odašilju kemijsku poruku koja uzrokuje ne stanice. koloniji u isto vrijeme izluče svoje spol

Feromoni jačaju vezu između majki i njihovih mladunaca.

“Privlačne” tvari koje predstavnicima istih vrsta služe za međusobno sporazumijevanje nazivaju se feromoni.

Feromoni su malene, hlapljive ili topljive molekule koje se mogu raspršiti po zraku ili u vodi. Spolni feromon dudova svilca posebna je vrsta alkohola i širi se zrakom. Svim je feromonima zajedničko da djeluju u iznimno malim količinama – slično hormonima. Često ih se povezuje sa spolnim ponašanjem: omogućuju da se partneri pronađu, udvaraju i pare.

12

Sisavci za raspoznavanje feromona imaju poseban organ koji se nalazi ispod nosne šupljine. Naziva se vomeronazalni organ. Njegov se ulaz u većine životinja nalazi u ustima, odmah ispod gornje usnice.

Kad životinja hvata feromonske mirise, zadigne gornju usnu. Tako otvara ulaz u vomeronazalni organ te lakše raspoznaje feromone u zraku. Takvo podizanje gornje usne možemo primijetiti u pasa, konja, tigrova, lavova, koza, jelena, zebra, muflona, gazela i u mnogih drugih vrsta sisavaca.

Ždrijebac se posvetio raspoznavanju zanimljiva mirisa.

Jelen i košuta prije parenja.

13

more

Kozice (Natantia) plivajući su deseteronožni rakovi (Decapoda), s dobro razvijenim repom i repnom perajom. Ljuska između očiju produžena im je u rostrum (čeoni šiljak) koji strši prema naprijed. Kozice plivaju pomoću dobro razvijenih nogu za plivanje, a pri brzom pokretanju uvlače rep pod glavopršnjak (gornji dio tijela sastavljen od sraslih članaka glave i prsišta), što ih munjevito pokreće unatrag. Kostur im je mekan i slabo pigmentiran (obojen), pa su mnoge vrste gotovo prozirne. Neke vrste mogu mijenjati boju i tako se prilagoditi okolišu. Mužjaci su u pravilu manji od ženki. Kliješta su im mala i nerazvijena, pa je njihovo glavno oružje brzo plivanje i prikrivanje.

Kozica iz posidonije (Palaemon xiphias) Ima prozirno tijelo sivozelene boje sa sitnim šarenim točkicama. Živi na morskom dnu obraslom morskim travama i algama do 30 metara dubine.

Hrani se sitnim organizmima, algama i strvinama, a naraste do 65 milimetara.

Jadranska kozica (Lysmata seticaudata) Kozica je crvene boje s bijelim vodoravnim prugama po tijelu. Živi među kamenjem na dubini od 1 do 30 metara, a može narasti u duljinu do 35 milimetara.

Hrani se sitnim organizmima, najčešće skidajući parazite s tijela drugih morskih stanovnika. Čisti usnu šupljinu nekih riba, osobito murina. Ribe puštaju kozicu da se kreću njihovim ustima i pritom ih čiste od nametnika. Akvaristi je rado drže u morskim akvarijima, gdje je korisna jer obavlja ulogu higijeničara.

Kamena kozica (Palaemon elegans) Tijelo joj je prozirno s tamnosmeđim prugama. Ima jako izbočene oči i dugačke antene (dužina i pol tijela).

Zglobovi na nogama žuto su obojeni.

Hrani se sitnim organizmima, algama i strvinama, a naraste do 50 milimetara. Živi na stjenovitom dnu obraslom algama na dubinama do pet metara. Vrlo je slična maloj kozici (Palaemon serratus), od koje se razlikuje brojem zubaca na rostrumu.

Prozirni račić čistač (Periclimenes aegylios) Ima prozirno tijelo posuto modrim točkicama i svijetlo obrubljenim mrljama. Na repu ima veliku svojstvenu mrlju u oblika slova V. Živi u zajednici s moruzgvama, najčešće sa smeđom vlasuljom (Anemonia viridis). Endem je Sredozemlja, naraste do 30 milimetara.

e • Dok sjedimo uz morsku obalu i nog kanje gric timo osje o čest , aku držimo u plić ica koz ena kam to je ešće Najč . ama po nog m mrli odu i hran (Palaemon elegans), koja se stanicama naše kože. repnoj • Zahvaljujući snažnom repu i velikoj ati kret to lovi stre u peraji, kozice se mog sko ljud za rzo preb ađa dog se To unatraške. s iraju port oko, pa nam se čini kao da se tele jednog na drugo mjesto.

16

Mala kozica (Palaemon serratus)

Zelena mekušica (Hippolyte inermis) Živi u livadama morskih cvjetnica na dubinama od 1 do 50 metara. Bojom i oblikom tijela prilagođena je listovima morskih trava, pa ju je vrlo teško uočiti. Noge su joj idealno prilagođene pridržavanju za dugačke listove na kojima obitava. Ženke narastu u duljinu do 42 milimetra.

Ima prozirno tijelo s uskim tigrastim prugama. Životni vijek joj je od tri do pet godina, a može narasti do 70 milimetara.

Hrani se algama i sitnim beskralježnjacima. Živi na kamenitom dnu obraslom algama do pet metara dubine. Vrlo je slična kamenoj kozici.

Račić čistač (Periclimenes amethysteus) Živi među lovkama različitih moruzgvi, gdje je dobro zaštićen od neprijatelja. Najčešće je to mramorna vlasulja (Aiptasia mutabilis). Ima prozirno tijelo sa svijetlim trakama.

Na gornjoj strani repa ima svojstvenu mrlju u obliku srca. Živi na dubini od 1 do 30 metara, a može narasti do 30 milimetara. Endem je Sredozemlja.

Marinko Babić 17

FOTOGRAFIJE: MARINKO BABIĆ

Zanimljivost

Kitopsina nije kit nego najveća riba na svijetu. Pripada porodici morskih pasa. Kitopsine mogu biti tamno sive, sivo-zelene, pa i smeđe. Na koži imaju zanimljiv uzorak: točke različitih oblika i veličina… kao da su pjegavi.

Kito psina

os obna iska znica Razred: Podrazred: Vrsta: Težina: Dužina:

thyes) hrskavičnjače (Chondrich psi i rsk mo – prečnouste hi) i ražovke (Elasmobranc

us) kitopsina (Rhincodon typ a ton više od 12 metara do 12 metara, rijetko 14

nost Razmnožavanje: živorod 100 godina do 60 od Životni vijek: jereno topla mora um i ska trop Životni okoliš:

Gdje žive

Iznimno vole toplo more. Polako ali neumorno plivaju i sele se iz oceana u ocean. Iako su samotnjaci, uočene su skupine od čak 80 kitopsina. Budući da za čovjeka nisu opasni, u nekim turističkim odredištima ljudima je omogućeno i ronjenje s njima.

Najduža i najteža riba

Kitopsina može izrasti do 12 metara (dužina jednog autobusa!), a najčešće su dugački između šest i deset metara. Ženke su obično veće od mužjaka. Imaju nevjerojatno velika usta, koja su dugačka čak jedan metar.

18

Mladunci

Ženka u sebi nosi 300 ili više oplođenih jajašaca. Mladunci se iz jajašaca izlegnu već u ženki, iako ne prežive svi. Rađaju se postupno, ne svi odjednom. Prilikom rođenja veliki su približno kao ljudsko dojenče. A potom izrastu u nevjerojatne grdosije!

Hrana

Omiljena im je hrana plankton. Planktoni su sitni organizmi koji žive u moru, a kako ne znaju plivati, morska ih struja nosi amo-tamo. Dok se hrani, kitopsina pliva otvorenih usta i usisava vodu koju zatim cijedi kroz škrge.

Znaš li?

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

ribe

• Svaka kitopsina ima na koži dru gačiji točkasti uzorak.

• Usta im se nalaze na kraju njuš ke i mogu biti dugačka cijeli metar.

• Pod vodom preplivaju na tisu će i tisuće kilometara.

• Nisu opasni za ljude, a neki se vole čak i maziti.

Ako im nije do društva, samo će otići.

• Naravno da imaju zube, i to nek oliko vrsta, ali su ravni i neizraženi.

Jelica Žalig Grce

19

zoo kutak

No sveti ibisi nisu izbirljivi, tako da će spremno pojesti i manje žabe, gmazove, ribe pa i male ptice, njihova jaja, ali i lešine.

Dapače, toliko su prilagodljivi da su se naučili živjeti uz ljude, u našim gradovima i naseljima, te jesti našu hranu. Štoviše, katkada su toliko dosadni da u nekim područjima (na primjer u Francuskoj) postaju prave napasti kojih se ljudi na razne načine rješavaju.

iti u kožu Možete li se, barem na trenutak, stav etu? plan ovom na ens) prvih ljudi (Homo sapi ek čovj je erni mod ina god 000 Prije skoro 200 no započeo svoj trnovit i strm ali i iznim e kratak uspon prema civilizacijama kakv ili kroč su koji ljudi danas poznajemo. Prvi sebe, oko čudu u ali gled su jatno Zemljom vjero ja znan i pokušavajući svojim novim, velikim živa bića, gladnim umom shvatiti sve pojave, sva Bez jalo. odvi njih oko se bez daljnjega sve što ena vrem ga erno mod naja spoz i tehnologija anstvene prvi čovjek nije imao izbora nego velič bićima. vnim nara prirodne pojave objasniti nad

A zašto ih zovemo svetim ibisima? Ptice kao i svake druge, nekome prelijepe, nekome “samo ptice”, ali u njihovu je imenu i dalje pridjev (epitet) “sveti”. Odgovor na to pitanje potražit ćemo u prošlosti, u starom Egiptu. Prije nekoliko tisuća godina, civilizacija koja je cvjetala na obalama rijeke Nila ostavila je u naslijeđe čovječanstvu vjerojatno na tisuće izuma i otkrića, ali je utjecala i na razvoj religije i duhovnosti.

lijedio je g mita us eći i četvrti o rv p n o Nak a i tr akon njeg drugi, a n k apsolutno svaka u s do a gotovo – i milijunti pojava – e a v v ji ji n n š š ja ja eob neob me bile n stvo. je n ri a v ž o to b u o sve urn svoje dež priči nisu imale u toj dinamičnoj u ito g o lo s u nje, o b Važnu aju životi ti je im a s n a z n o a p dand emo u ć ju o k a k rv ats oga ptice, a p ljenje egip v lo e tj u , sveti ibis drosti! boga mu

’ a v t s ‘Božan a g o k š o l o o Z

Sveti ibisi (Treskiornis aethiopicus) velike su ptice koje mogu narasti do 75 centimetara u visinu i težiti malo više od 1,5 kilograma. Većinu tijela prekriva im prljavobijelo perje. Bijelo letno perje obrubljeno je tamnozelenim i tamnoplavim rubom, a sklopljena krila prekriva čuperak plavocrnog perja. Vratovi su im dugi i bez perja, a možda je najuočljivija odlika njihov dugačak, crn i zakrivljen kljun s nosnicama u obliku dugačkih proreza.

20

v r t a

Ibisi su društvene životinje i žive u velikim jatima, zajedno se krećući afričkim i azijskim obalama rijeka i jezera u potrazi za hranom ili mjestima za podizanje gnijezda. U njihovim kolonijama može biti i više od 300 jedinki te se često sele od mjesta do mjesta, ovisno o dostupnosti najdraže im hrane. Zahvaljujući dugačkom i zakrivljenom kljunu, uspješno kopaju po blatnim obalama i pličinama rijeka i jezera u potrazi za kukcima, paučnjacima, crvićima, račićima i mekušcima.

Sveti ibisi nipošto nisu jedine ptice koje su ostale ovjekovječene u religijama i mitovima. Jedna druga ptica, mogli bismo reći čak zlokobnija i opasnija, proteže se legendama, basnama i mitovima mnogih naroda. Upoznajmo gavrane, inteligentne negativce!

gavran

sveti ibis

i

Thot, bog mudrost Egipćani su štovali mnogo životinja, čije su osobine povezivali s osobinama svojih božanstava.

Sveti ibis simbolizirao je Thotha, boga mudrosti, znanja i pisane riječi, ali i boga koji je najavljivao velike poplave. Arheolozi su otkrili na milijune mumificiranih svetih ibisa i njihovih ostataka, od kojih su mnogi bili “opremljeni” i hranom za zagrobni život. Malene hramove i svetišta posvećena ibisima gradili su diljem zemlje, što samo svjedoči o važnosti te ptice za Egipćane i njihovo kraljevstvo.

Gavrani (Corvus corax) najraširenija je ptičja vrsta na svijetu. Pronalazimo ih na gotovo svim kontinentima. Uglavnom vole otvorene prostore poput tundri, širokih riječnih obala, strmih klisura, ravnica, pa i pustinja. Te velike, kao ugljen crne ptice mogu narasti do 70 centimetara u dužinu i težiti više od 1,5 kilograma. Jak kljun snažno je “pomagalo“ pomoću kojeg uspješno pronalaze hranu u prirodi, ali i u ljudskim naseljima. Gavrani se hrane kukcima, vodozemcima, manjim sisavcima, pticama i gmazovima, ali i lešinama. Osim mesa, spremno će pojesti i hranu biljnoga podrijetla ako nemaju izbora.

21

MORSKE ŽIVOTINJE

sive stanice

Imena životinja sa slika upiši u lik ispunjaljke prema brojevima. Među njima nalaze se i dva uljeza. Prvi nije životinja nego biljka, a drugi ne živi u moru niti uz more. Prenesi pravilnim redoslijedom slova označena crvenom točkom u donji lik pa ćeš dobiti ime još jedne morske životinje.

1. SIPA, 2. RAŽA, 3. HOBOTNICA, 4. LIGNJA, 5. RIBA, 6. ŽABA, 7. ALGA, 8. GALEB, 9. TUNA, 10. DELFIN, 11. KIT, 12. KRABA, 13. RAK, 14. JASTOG, JEŽ, 15. ŠKOLJKE. ULJEZI SU: 6. ŽABA (NE ŽIVI UZ MORE) I 7. ALGA (BILJKA, A NE ŽIVOTINJA). ŽIVOTINJA S TOČKAMA: KORALJ.

8

1

2

Origami

MORSKI

1

PAS

2

3

4

2

5

14

Započnite

6 7

bazom ptice!

8 3

9 10 11 12

1

13 5

14

10

15 9 12

6

13

2

4

4

3

6

5

FOTOGRAFIJE: SCHUTTERSTOCK

10

15 14

7

7

11 24

8

Borivoj Bošnjak mp_IX_8_travanj BAZA PTICE

fotografija mjeseca

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Morski konjici (Hippoc ampus) nazvani su po karakterističnom izgledu i položaju glave. Tijelo im je bočno spljošteno, pokriven o člankovitim plaštem; dugačak, tanak i zavojit rep bez repne peraje služi im da se oviju oko biljke ka ko ih morske struje ne bi odnijele. Hrane se sitnim pla nktonskim organizmima, ličinkama rakova, algama i sitnom ribom. Rašireni su u priobalnom području topliji h mora. Postoje 54 vrste morskih konjica, od 2,5 centi metara velike patuljaste vrste do 25 centimetara vel ikoga malajskoga morskoga konjica.

27

D

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. me

d.

Dragi dr. Vetko, imam psa Čupka koji ima 1 godinu i 7 mjeseci.

Za razliku od svojih vršnjaka, on je divlji: kad smo u šetnji, on skače na druge ljude, mene i moju obitelj. Kako da to riješim i kako da ga izdresiram npr. da ne skače po drugima i da uhvati šišku kad je bacim? Ne bi to trebao raditi nakon kastriranja. Također imam mačka.

Zašto on po danu spava i izležava se, a noću vani lovi ptice i miševe. Kad ga uzmem u krilo maziti, prede (sretan je), ali nakon nekog vremena ako npr. počnem gledati televiziju ili pričati s mamom, odmah me grebe. Uz to, on je vrlo debeo: je li to loše ili nije?

P.S. Budući da ti prvi put pišem, bilo bi mi drago da mi odgovoriš u idućem broju.

Luce Židov

H

vala ti na mnoštvu zanimljivih pitanja. Tvoj pas Čupko, kao što si navela u pitanju, skače na ljude – to je čest problem u mladih pasa. Da bi spriječila psa da skače po ljudima, pokušaj ga izdresirati hranom koju najviše voli.

Nagradi psa za pozitivno ponašanje. Pas će vrlo brzo shvatiti za koja ponašanja dobije hranu, a za koja ne. Tako će se naučiti da ne smije skakati po ljudima. Budi strpljiva zbog toga što će psu trebati neko vrijeme da se nauči dobro ponašati. Najvažnije je biti dosljedan u odgoju psa i puno puta ponavljati iste vježbe sa psom. Na sličan ćeš način naučiti psa da ti donese lopticu ili šišku, kao što si napisala u svom pitanju. Kad ti pas donese šišku, daj mu njegovu omiljenu hranu i pohvali ga – i tako radi dok pas ne nauči da će dobiti nagradu za donesenu lopticu ili šišku. Mačke se često ponašaju kao tvoja maca – i to jednostavno moraš prihvatiti. Mačke često imaju problema s debljinom. To nije zdravo za njih, stoga ti savjetujem da daješ mačku hranu za mačke s prekomjernom tjelesnom težinom. Puno pozdrava i sretno.

28

raga Elena, hvala ti na zanimljivim pitanjima.

Savjetujem ti da pokušaš promijeniti hranu za hrčke. Pokušaj svom hrčku ponuditi malu količinu voća, na primjer jabuke, možda će rado jesti svježe voće. Nadam se da će tvoj hrčak imati bolji apetit. Tvoje drugo pitanje vezano je uz dresuru pasa. Psa je najlakše naučiti raznim naredbama uz hranu kao nagradu. Nagradi psa kada se lijepo ponaša. Pas će vrlo brzo naučiti osnovne naredbe, u to možeš biti sigurna. Puno pozdrava i sretno.

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu za MOJ PLANET (Mozaik knjiga) , Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.

Dragi dr. Vetko!

Već sam ti pisala pismo o svom hrčku, zove se Bumbo, ženka je i ima dvije godine. Ali sada me nešto drugo brine. Ja joj stavim hrane u zdjelicu, a ona ju skoro pa i ne jede. Jedino što jede su oni štapići u gajbi što vise, na kojima su mala zrna hrane za hrčke. Što god sam joj stavila u zdjelicu, ostalo je netaknuto, a kad je hranim iz ruke tom hranom, samo je ispljune.

I još nešto. Moji baka i djed imaju psa od dvije godine. Zove se Leni i ženka je. Ne znam kako da je izdresiram da radi trikove (sjedni, lezi, daj šapu). Molim te, pomozi!

Unaprijed hvala!

Elena Emert, 11 godina

Dragi dr Vetko, željela bih imati dvije male ribice. Prijateljica mi kaže da im dok su još male trebam dvaput dnevno davati starog kruha, no mama mi kaže da će od kruha uginuti. Onda da im dam starog kruha ili hranu za ribice? Pišem ti prvi put pa bih željela da objavite moje pismo.

Tina Delić, 10 godina

D

raga Tina, hvala ti na vrlo zanimljivim pitanjima.

Savjetujem ti da ne daješ svojim ribicama kruh, to nije dobro za njihovo zdravlje i rast. Hrana za ribice potpuna je hrana u kojoj ribice imaju sve potrebno za rast i razvoj. Puno pozdrava i sretno.

Draga dr. Vetko!

Pišem ti prvi put i htjela bih da objaviš moje pismo! Imam (psa) zapadnoškotskog Westin terijera. Ima tri godine i zove se Remy. Kada mu damo hrane, on stalno njuškom prevrće zdjelicu u nadi da će prosipati svoju hranu. Zašto to radi? U naprijed hvala!

Mia Žučko

D

raga Mia, hvala ti na zanimljivom pitanju. Tvoj pas jede tako da najprije prosipa hranu po podu. Teško ćeš psa odučiti da prosipa hranu ako to radi već duže vrijeme, stoga ga pusti da jede kako on želi. Puno pozdrava i sretno.

29

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

dr. Vetko

Ma ovo ne može biti istina?!

a oluja n a č š e j p – Haboob Arizona, SAD

Oluja golemih razmjera

Katastrofa za ljude i dobrobit za okoliš

Iako su pješčane oluje tipične za sušna područja našega planeta, mogu preko Sredozemlja doći i do nas u južnu Europu, pa i do Britanskoga otočja. Tada možemo primijetiti žućkastu prašinu na automobilima ili prozorskim daskama. Međutim, ta prašina nije ništa prema snazi koju je haboob dosad pokazao iznad nekih australskih i američkih gradova.

U pješčanoj oluji oblikuje se nekoliko vidljivo različitih slojeva. Iznad tla zrak je do visine struka pun šljunka i gruba pijeska. Iznad toga sloja nalazi se sloj sitnijega pijeska koji ulazi u svaki utor i pukotinu. Visoko u zraku vjetar vrti najsitniji pijesak i prašinu, a nastali oblak često zakloni sunce čak i nekoliko kilometara daleko od središta oluje.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Riječ haboob potječe iz arapskoga jezika i znači “širenje pijeska“.

Gusti zid zakovitlanoga pijeska obično se pojavljuje iznenada, bez prethodnog upozorenja.

Najveći haboobi visoki su čak 1800 metara i obuhvate do 500 kilometara širok pojas.

Kažu da je svako zlo za neko dobro. Znanstvenici tvrde da je pješčana oluja koja je grad Sydney umotala u oblak crvene prašine iznimno korisna za okoliš. Otkrili su da su nakon oluje u moru ostale hranjive tvari koje potiču razvoj mikroskopskih oblika života u vodi. Povećalo se upijanje ugljika, što pomaže u sprječavanju posljedica globalnoga zagrijavanja. Budući da je prašina sadržavala i hranjive tvari poput dušika i fosfata, nakon oluje se količina fitoplanktona u sidnejskomu zaljevu utrostručila.

To je veoma važno jer povećana količina fitoplanktona može upiti osam milijuna tona ugljikova dioksida, što je jednako godišnjem ispuštanju termoelektrane snage jednoga gigavata. Zbog toga će se povećati i populacija tune.

Urlajući vjetar

U rujnu 2012. pješčana oluja zahvatila je grad Phoenix u Arizoni u Sjedinjenim Američkim Državama. Urlajući vjetar ugušio je svaki zvuk, a pijesak je prekrio svu svjetlost. Haboob je česta pojava u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom monsunske sezone, koja traje do kraja mjeseca rujna. Zbog oluje prekinut je zračni promet, padalo je drveće, a grad s 8000 stanovnika ostao je bez struje. Meteorološka služba izvijestila je da je oluja dosegnula brzinu od približno 100 kilometara na sat. Pustinjske oluje obično putuju brzinom od 48 kilometara na sat.

Pješčana oluja u Jordanu

Haboob u blizini Sydneyja

Nastanak habooba

Pješčana oluja nastaje kad se susretnu vjetar koji puše brzinom od oko 55 kilometara na sat i veoma nestabilan zrak. To se događa uglavnom prilikom dolaska fronte. Vjetar tada diže i prenosi prašinu i pijesak. Vrtlozi prašine koji nastaju pri dodiru vrućega i dotoka hladnoga zraka u spirali podižu prašinu i pijesak oko 30 metara u visinu, a gdjekad i 100 metara ili iznimno do 1800 metara.

Nastajanje habooba u Keniji

U rujnu 2009. haboob je u australskoj saveznoj državi New South Walesu prema procjenama stručnjaka donio više milijuna tona pustinjskoga pijeska, a potom se polako premještao prema Queenslandu. Oluja je svaki sat iz središnjega dijela Australije na tisuće kilometara daleko raznosila oko 140 000 tona zemlje. Oko 4000 tona prašine spustilo se na Sydney, a oko tri milijuna tona u ocean između Australije i Novoga Zelanda.

Znaš li?

• 16. ožujka 2007. pješčana je oluja brzinom od 130 km/h iznenada pogodila grad Bam u Iranu. Neku su se ljudi ugušili, neki su poginuli u automobilskim nesrećama, a mnogo je ljudi ozlijeđeno.

Senja Požar

NAGRADA KIKLOP

ZA sLIKoVNICU .

GoDINE 2010

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

4

5

Karel Čapek

Cijena: 59 kn

N OVO

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

2

Cijena: 99 kn

Mog planeta

3

79 kn

ORIGAMI

Cijena: 99 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

79 kn

3.

4.

5.

kom kom kom kom kom

6. Vlak u snijegu (59 kn) 7. Čudnovate zgode šegrta Hlapića (59 kn) 8. Trojica u trnju (59 kn) 9. Gorski dnevnik Pauline P. (69 kn) 10. Kiki i ostali (59 kn) 11. Mala Ema straha nema (39 kn)

kom kom kom kom kom kom

Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: broj pošte i mjesto:

Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama.

E-mail:

Mog planeta

39 kn

Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 132 stranice, meki uvez

Mato Lovrak

Ivana brlić-Mažuranić

VLAK U sNIjEGU

ČUDNoVAtE ZGoDE šEGRtA HLAPIĆA

8

7 NARUDŽBENICA X. /4530 revije – prodaja knjiga

DA, naručujem sljedeće knjige: Papirnate letjelice (79 kn) Origami (79 kn) Poštarska bajka (39 kn) Grga Čvarak (39 kn) Kako živi Antuntun (39 kn)

Cijena za pretplatnike

• 124 stranice, meki uvez

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

1.

2.

KAKo ŽIVI ANtUNtUN

39 kn

• 96 stranica, meki uvez

PAPIRNE LEtjELICE

Cijena za pretplatnike

39 kn

NAGR GRIGO ADA R ZA sLIK VITEZ o GoDIN VNICU E 2010 .

Grigor Vitez

GRGA ČVARAK Cijena: 49 kn

• 18 stranica, tvrdi uvez

6

Ratko Zvrko

PoštARsKA bAjKA

• 96 stranica, meki uvez

• 18 stranica, tvrdi uvez

• 36 stranica, tvrdi uvez

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 302 stranice, meki uvez

10 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

• 182 stranice, meki uvez Pavao Pavličić

tRojICA U tRNjU

9 Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 84 stranice, tvrdi uvez

59 kn • 128 stranica, meki uvez

sanja Polak

sanja Pilić

sanja Polak

GoRsKI DNEVNIK PAULINE P.

KIKI I ostALI

MALA EMA stRAHA NEMA

69 kn

11

12 Cijena: 79 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

nagradni natjecˇaj

Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, Turistička zajednica grada Županje, općina Oprisavci i općina Bošnjaci u suradnji s gradom Slavonskim Brodom i gradom Županjom te Turističkim zajednicama Brodsko-posavske i Vukovarsko- srijemske županije raspisuju natječaj za najbolji literarni rad s likovnim ilustracijama razrednih odjeljenja osnovnih škola Republike Hrvatske na temu

“Moja lijepa Slavonija kraj Save“

FOTOGRAFIJE: TZGSB, SCHUTTERSTOCK

Cilj je natječaja bolje pozicioniranje slavonske Posavine na turističkim tržištima te podizanje svijesti o važnosti rijeke Save među mladom populacijom.

Rok za slanje natječajnih radova je 5. lipnja 2015.

Radovi u A4 formatu (u pisanom i elektroničkom obliku) šalju se na adresu Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, Trg pobjede 28/1, Slavonski Brod, e-mail: info@tzgsb.hr.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju razredna odjeljenja osnovnih škola Republike Hrvatske, s tim da se preporučuje da polaznica za izradu radova budu dojmovi učenika sa školskih izleta u sklopu kojih će obići Slavonski Brod, Županju, Oprisavce i Bošnjake.

Ocjenjivački sud, koji čine predstavnici Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, Turističke zajednice grada Županje, općine Oprisavci i općine Bošnjaci, provest će ocjenjivanje tajnim glasovanjem putem ocjenjivačkih listića, dodjeljivanjem jedne ocjene od 1 do 5 svakom radu prema unaprijed određenim kriterijima.

Svako razredno odjeljenje može sudjelovati u ovom natječaju samo s jednim radom, s tim da se svaka prijava na natječaj šalje s ispunjenom prijavnicom.

Radovi pristigli bez ispunjene prijavnice, neće se razmatrati.

Radovi će se ocjenjivati i elektroničkim putem – putem mrežne stranice Turističke zajednice grada Slavonskog Broda – s tim da se rezultati tretiraju kao glas jednog člana ocjenjivačkoga suda.

Pitanja u vezi s natječajem upućuju se elektroničkim putem na e-adresu Turističke zajednice grada Slavonskog Broda ili Turističke zajednice grada Županje.

40

Rezultati natječaja bit će objavljeni najkasnije do 11. lipnja 2015., s tim da autori (razredna odjeljenja koja su napisala tri najbolja rada) po odabiru i listi poretka ocjenjivačkoga suda postaju dobitnici nagrada, i to:

Prijavni list

1. nagrade –opremanje učionice (kabineta) iz zemljopisa u vrijednosti od 15.000,00 kuna

2. nagrade – uređivanje školskog igrališta i nabava rekvizita za pohađanje nastave iz tjelesnog odgoja – u vrijednosti od 10.000,00 kuna

3. nagrade – obogaćivanje fundusa školske knjižnice – u vrijednosti od 5.000,00 kuna.

*

LITERARNO – LIKOVNI NATJEČAJ

“Moja lijepa Slavonija kraj Save“ RAZREDNI ODJEL: NAZIV RADA: MENTOR/ICA / : NASTAVNIK/CA NAZIV ŠKOLE: ADRESA ŠKOLE: GRAD:

Nagrade će se realizirati na temelju prethodnog dogovora s ravnateljima, odnosno razrednicima (učiteljima) nagrađenih razrednih odjeljenja.

Svečana dodjela nagrada održat će se u jednom od odredišta slavonske Posavine tijekom mjeseca rujna 2015.

ŽUPANIJA: TELEFON: FAX: E-MAIL:

* rok

za prijavu 5. lipanj

41

vaša pošta

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi u OŠ Vladimir Nazor iz Buudinščine..

48

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

mnoštvo ideja za kreativnu igru u prirodi

nagradni kviz NOVO se da je na Mljetu boravio 1. Pretpostavlja i najslavniji grčki junak -

5. Ženka kitopsine u sebi nosi

J

Ahilej

Š 50 ili više oplođenih jajašaca

G

Heraklo

M 300 ili više oplođenih jajašaca

F

Odisej

V

Ova knjiga nudi pregršt zabavnih aktivnosti na otvorenom koje će vas i vašu djecu zaposliti satima, dobro vas upoznati sa svijetom prirode – i dovesti je na vaš kućni prag! Izradite hotel za kukce, napravite oblak, pronađite fosile, prepoznajte životinje po njihovim tragovima ili provedite u djelo neku od ostalih 365 kreativnih ideja. Fotografije i jasne upute vodit će vas korak po korak, objašnjavajući što vam je sve potrebno i što i kako morate činiti u svakom pojedinom projektu.

• 192 stranice, meki uvez Cijena: 99 kn

Prvog izbora

89 kn

200 ili više oplođenih jajašaca

mumificiranja razvijena 2. Umjetnost je već sredinom

6. Najdužu branu na svijetu izgradili su

E

L

3. tisućljeća pr. Kr.

Cijena za pretplatnike

europski dabrovi

D 5. tisućljeća pr. Kr.

S američki dabrovi

C 7. tisućljeća pr. Kr.

O kanadski dabrovi

za raspoznavanje feromona koji se u 3. Organ sisavaca nalazi ispod nosne šupljine zove se

haboob potječe 7. izRiječarapskoga jezika i znači

Č fomeronazalni organ

N “širenje pijeska“

R vomeronazalni organ

O “širenje zvuka“

P mirisna žlijezda

T

“širenje oluje“

4. Palaemon elegans je

8. Jetra su

O kamena kozica

E crvene boje

Z zelena mekušica

H žuto-zelene boje

F jadranska kozica

I

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13 www.posta.hr

Dragi prijatelji, predstavljam vam novu seriju prigodnih poštanskih maraka „Hrvatska fauna“ posvećenu šumskim životinjama.

Na markama je prikazana plaha srna, lukava lisica i robusna divlja svinja.

Marke možete kupiti u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.

ružičasto-smeđe boje

Rješenje nagradnog kviza iz 9. broja, svibanj 2015.: M O R U Z G V A NAGRAĐENI: Jovan Todorović, V. R. Boškovića 5/28, 32 010 Vukovar Niko Lučić Lavčević, Gornji Humac 133, 21 414 Gornji Humac Juraj Vičević, Zrinskih 41, Praporčan, 40 314 Selnica

Rješenje nagradnog kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 01. srpnja 2015.

Tri sretna dobitnika osvojit će knjigu ŽIVOTINJSKI SVIJET!

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Pozdrav svima, vaš

Marko Markica