Moj planet ozujak 2015

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2015 • OŽUJAK

7

njiga.hr

@mozaik-k

moj-planet

BAVNO

MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

JE JE ZA ISTRAŽIVAN

POSTER

Djetli ći

- majstori s kljunom

Mitska putovanja Sami zeleni Rastoke - vodena čarolija

U ovome broju

4 LIJEPOM NAŠOM Papuk – slavonski planinski ljepotan

Dragi planetovci,

www.posta.hr

Dragi prijatelji, predstavljam vam novu seriju dječjih maraka tiskanih ove godine.

To je izdanje „Dječji svijet – kućni ljubimci“ posvećeno simpatičnim šarenim ptičicama.

Na novim poštanskim markama našle su se četiri vrste: kakadu, kanarinac, tigrica i australska zebrasta zebica. Marke potražite u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

istina, ljubav je u zraku! samo No naša prevrtljiva veljača nije o neg nja uka mija i avi ljub sec mje ipak – sec zapravo i najzabavniji mje avu! zab i bal ken je to vrijeme za mas titi pus pre nje kira mas put Ovaj ćemo će ah odm et plan Moj a a, vam se “baciti“ na zabavu! Najbolje bi bilo da naša zabava počne sa smijehom jer – kako stari mudraci kažu – smijeh je pola zdravlja!

Smijeh mogu pobuditi aktivnosti poput škakljanja,humorističnih priča ili misli, no jeste li znali da i plin nas na smijeh može potaknuti plin… an čud smješkavac. Kakav je to jte! čita hmmm? Brzo pro tinje Ako ste dosad vjerovali da živo ne sob spo nisu da , ntne lige inte nisu ičito razl ti osjećati, rabiti i izrađiva oruđe te da nisu svjesne sebe i svijeta oko sebe, grdno ste se ravo prevarili. Saznajte koliko su zap , ntne naše životinjice intelige . snalažljive, spretne i suosjećajne om Lijep nju ova put Na novom Našom posjetit ćemo Papuk – najljepšu slavonsku planinu, bili a u arheo(b)logu saznati tko su za i je me Vrije ! nici put prvi svjetski te kuje oče jivo trpl nes svi što ono – rezultate nagradnog natječaja za najstrip temu Uzbudljiva pustolovina u prirodi! Čestitamo nagrađenima i zahvaljujemo svim našim mladim autorima/autoricama koji su nam poslali brojne stripove! Želimo vam ugodnu zabavu uz Moj planet!

Pozdrav do sljedećeg broja!

veljača 2015 8 ŽIVOTINJSKI SVIJET Inteligencija životinja 12 ZNANOST Plin smješkavac

4

14 POKUSI Promatraj svoju sjenu 16 OVAJ MJESEC Veljača 17 SIVE STANICE 18 ARHEO(B)LOG Svjetski putnici 22 ZOO KUTAK Patuljci Zoološkoga vrta

8

25 ORIGAMI 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI Slonovi, Komodski varan

TINA, MISLIM DA JANU NIJE JASNO ŠTO TREBA UČINITI.

28 DR. VETKO 30 VELIKE BITKE Avarsko-slavenska opsada Carigrada 626. godine

14

33 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

34 ČUDA SVIJETA 36 LJUDSKO TIJELO Žlijezde i hormoni

22

25

38 MOJ PLANET PREPORUČUJE 40 NAJSTRIP Rezultati nagradnog natječaja 42 PLANETOV STRIP Mastercheef

16 Pozdrav svima, vaš

Marko Markica

46 MOJ TEST Jesi li nagle ili blage naravi?

48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Lijepom Našom

Mlinovi žličari tipični su za gor ske krajeve.

Mogu se podizati jedino na rub ovima zemljišta gdje dovoljna količina vode pada sa 3 – 5 metara visine.

Rastočki stroj za pranje rublja Snaga vode u Rastokama koristila se i za “košanje” – pranje u dubokim bačvama koje su sa strane imale rupe. Tu su se pod jakim mlazom vode teški tepisi, prostirke i prekrivači (biljci i šarenice) satima ispirali.

Potom su se sušili razastrti po plotovima i ogradama.

RastoKe FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

vodena čarolija

Rastoke su slikovito naselje kraj Slunja, mjesto gdje se rijeka Slunjčica “rastače” i preko 23 prštava slapa ulijeva u dvadesetak metara nižu rijeku Koranu. Najveći i najbučniji je Buk, najpotresniji Hrvoje, najromantičniji Vilina kosa...

Slapište sa starim mlinicama čini jedinstvenu prirodnu i kulturnu cjelinu, pa su Rastoke već odavno proglašene vrijednim spomenikom kulture.

za pranje rublja, Davno prije izuma stroja e vrtjelo i rublj u ovoj se drvenoj bačvi posve čisto. prevrtalo dok ne bi bilo

Mlinovi žličari U Rastokama se od davnine grade vodenice – ponajviše mlinice u kojima se melje žito. Nekoć su u Rastokama bile čak 22 mlinice, a u svakoj su bila 3-4 mlina.

Slunjčica – sad je vidiš, sad je ne vidiš!

Rastočke su mlinice građene na kamenim (sedrenim) temeljima i drvenim stupovima, a gornji im je dio od drveta. Često imaju i zanimljive terase iznad vode – takozvane ganjke.

Rijeka Slunjčica izvire pet kilometara južno od Slunja.

Ona je zapravo nastavak potoka Ličke Jesenice, koji ponire kod istoimenog mjesta i 14 kilometara teče kroz podzemlje. Tada ponovo izvire kod Slunja kao Slunjčica.

Izvorište je Slunjčice u obliku jezerca. Cijelim tokom protječe kroz dubok kanjon, a uz sam grad Slunj u Rastokama utječe u Koranu.

Svaki mlin ima veliko uspravno kolo čije su lopatice izvedene u obliku žlica – po kojima su mlinovi nazvani žličarima. U “žlice” udara mlaz vode te okreće kolo i s njime spojen mlinski kamen. Ispod toga je kamena drugi mlinski kamen koji miruje. Zrnje se melje između ta dva kamena, a nastalo se brašno vodilicama odvodi u brašnenke.

4

izvor rijeke Slunjčice

Indijanci u Rastokama

Američki su Indijanci oslikavali ili rezbarili visoke drvene stupove. Prikazivali su ljudske ili životinjske likove postavljene jedan iznad drugoga. I u Rastokama se nalazi jedan taka v indijanski totemski stup. Bio je podignut kad se ondje snimao njemački film Blago u srebrnom jezeru o slavnom indijanskom poglavici Winnetuu. Film se snimao na Plitvicama, a ovdje je bilo indijansko selo i saloon.

5

divlje životinje Ovaj put predstavit ćemo vam neke životinje koje žive u krošnjama drveća.

Neke od njih svoj dom biraju za cijeli život, i odabrano stablo nikad ne napuštaju na duže vrijeme.

Na drvetu ne može živjeti svatko, zato su ove životinje posebno prilagođene za takav način života. Njihova zelena boja odlično ih skriva od grabežljivaca, neke od njih imaju rep koji im služi kao hvataljka, druge pak snažne noge s dugim pandžama za lakše penjanje, jastučiće s usisnim čašicama, a neke samo nepomično oponašaju list ili grančicu…

Sami ZELENI Zelena gusjenica

Crvenooka gatalinka zbog svoje je izrazito zelene boje i crvenih očiju prava ljepotica među žabicama. Na bočnim dijelovima tijela ima bijele i plave pruge, a unutarnja strana nogu je crvene i žute boje. Živi na drveću u blizini vode i odlična je penjačica. To joj omogućavaju dobro razvijeni prianjajući jastučići na prstima. Aktivna je noću, a tijekom dana nepokretno čuči na nekom listu, s nogama priljubljenima uz tijelo da je ne bi odale jarke boje. U vrijeme parenja mužjaci se okupljaju na granama iznad vode i zajedničkim snagama dozivaju ženke. Ženka odlaže mrijest, približno 50 jajašaca, na lišće iznad vode. Nakon pet dana iz njih se izvale punoglavci i popadaju u vodu. Ova žabica živi u tropskim šumama Srednje Amerike i voli topla i vlažna područja.

s

na Da

je

ni mi

no.

d hla

Američka žaba živi i na drveću i u blizini vode, ali podnosi malo niže temperature od crvenooke jer živi u umjerenom pojasu. Svijetlo je zelene boje, a njene bočne dijelove krasi svijetla crta; oči su joj zlatne boje. Ako joj je hladno, mijenja boju – postaje siva. Zovu je i kišnom žabom jer se glasa tijekom i netom prije kiše. Nije velika, naraste najviše 6 centimetara. Tijekom parenja mužjaci se skupljaju kod močvara i zajednički dozivaju ženke. Nekim je mužjacima glasanje prenaporno pa krišom čekaju ženke koje dozivaju drugi mužjaci i kradu im nevjeste. Te žabice prilično su domišljate; noću često na prozorima love kukce koje privuče svjetlost.

8

!

ša sam

p Najlje

Iz ove prelijepe zelene gusjenice s raznobojnim “pramenovima“ koja se zimi učahuri, u proljeće se razvije prelijepi leptir - noćno paunče.

Odrasli leptir živi samo oko dva tjedna jer nema probavnog sustava i ne može se hraniti. Ženka u tom razdoblju mora potražiti partnera i brinuti se za potomstvo. Mužjaka privlači izlučivanjem feromona, posebnog mirisa koji mužjak raspoznaje i na udaljenosti od dva kilometra. Nakon parenja ženka liježe jajašca, a iz njih se najprije razviju goleme crne ličinke, koje su prava poslastica različitim paucima.

Od stotinjak ličinki ostane ih vrlo malo, a samo “najspretnijima“ uspije, nakon niza problema, izrasti u gusjenice koje su, prije negoli se učahure, velike do 5 centimetara. Ovu vrstu nalazimo samo u Sjevernoj Americi, iako oko 1200 vrsta noćne paunčadi možemo pronaći po cijelom svijetu.

Ima

m lij

epe

pram

Nočno paunče

enov

e!

!

Gladna sam

Bogomoljke se veoma razlikuju od vrste do vrste.

Postoji osam obitelji s više od 2000 vrsta.

U mnogim jezicima svijeta dobile su ime po specifičnom držanju prednjih nogu (i kod nas također) koje podsjećaju na ljudske ruke u molitvi. Sve bogomoljke imaju izrazito trokutastu glavu i velike oči.

Neke vrste običnih bogomoljki, one zelene ili smeđe, vrlo dobro oponašaju oblike lišća ili grančica. Odlični su lovci, a u lovu im pomažu prednje noge koje se mogu rastegnuti. Neke vrste dugačke su i do 15 cm. Zbog toga si najveće bogomoljke mogu s lakoćom priuštiti i manje gmazove i žabe, a one malo manje moraju se zadovoljiti muhama i ostalim kukcima. Ženke bogomoljki na lošem su glasu jer nakon parenja s radošću pojedu svog partnera.

9

arheo(b)log U prošlom smo broju saznali nešto o najranijim putovanjima. Naši su predci prevaljivali velike udaljenosti, iako su im glavno prijevozni sredstvo bile – noge. Vrlo rano počela su se koristiti i razna plovila. Kao što smo vidjeli u prošlom broju, putovalo se u vrlo udaljene zemlje, od istočnog Sredozemlja do Britanskog otočja i sve do polarnoga kruga. U doba kada zemljopis kao znanost nije postojao, to je bilo zaista nevjerojatno postignuće. Pa kako su se putnici snalazili?

Kako su znali kuda treba ići, kada skrenuti, koliko traje put?

Osobito je to važno za putovanja morem, kada i ne vidite kuda idete.

Pa, pretpostavlja se da su postojali “priručnici“ koji su opisivali krajeve kroz koje se treba proći i koji su se prenosili s naraštaja na naraštaj.

S a t K I M

ODISEJ I SIRENE

putovanja

Neke od tih uputa uklopljene su u razne mitološke priče, a mali dio je i zapisan, te imamo sreću da možemo zaviriti u taj čudesni svijet. Danas ćemo pričati o brodovima i mitskim bićima koja su napučivala sredozemne obale prije nekoliko tisućljeća.

Samo u mašti, naravno.

SIRENE I OSTALA ČUDA

Svi ste čuli za sirene, ali možda vam nije poznato da su sirene iz grčke mitologije u stvari pola žene, pola ptice. One su svojim pjevom navodile moreplovce da se nasukaju na stijene, a zatim bi ih proždrle. Odisej im je uspio odoljeti, a uspio je proći i između dvaju morskih čudovišta, Scile i Haribde.

ZGODE I NEZGODE

POSEJDON 16

Putovanja su bila uvijek neizvjesna, pa su se putnici često uzdali u božansku pomoć. Naravno, bogovi su im mogli i odmoći. To se dogodilo jednom poznatom putniku zapadne književnosti - Odiseju. Odisej je bio grčki junak koji se nakon završetka Trojanskoga rata deset godina pokušavao vratiti kući. U povratku ga je sprječavao Posejdon, bog mora, pa je Odisej pretrpio nekoliko brodoloma i nasukavanja na nepoznatoj obali. Njegove zgode i nezgode opisane su u starogrčkom epu Odiseji i bile su poznate diljem grčkoga svijeta. O tome govore nalazi posuda s naslikanim prizorima tih pothvata.

SCILA I HARIBDA

TROJANSKI KONJ

Scila je bila biće s dvanaest nogu, šest glava, na svakoj s tri reda zuba.

Gutala je putnike brodova koji bi tuda prolazili. Haribda je bila čudovišno biće koje je gutajući vodu stvaralo golem vir, koji bi progutao čitav brod!

Svaka se nalazila na jednoj strani uskog tjesnaca, i nije bilo moguće izbjeći ih obje. Stoga su brodovi morali birati između manjeg zla.

Odisej je odabrao proći bliže Scili, te je izgubio šestoricu ljudi. Jedini koji su uspjeli proći neozlijeđeni su Argonauti, ali o njima malo kasnije.

17

zoo kutak

u svom životu nije Vjerojatno nema čovjeka koji u jednom trenutku ili bučnih strojeva. poželio da može poletjeti, bez neudobnih sprava

Najranije legende i mitovi pričaju nam o ljudima koji su si privezivali golema krila za ruke pokušavajući poletjeti, poput Dedala i njegova sina Ikara. Drevni Kinezi bili su ipak domišljatiji te su stotinama godina prije nove ere pokušavali poletjeti koristeći zmajeve i preteče balona i helikoptera. Poletjeti nije uspjelo ni Leonardu da Vinciju, iako su njegovi nacrti nadahnuli brojne izumitelje stotinama godina nakon njegove smrti. Naposljetku, naizgled nemoguće uspjelo je braći Wright - oni su na početku 20. stoljeća obavili prvi let u letjelici na motorni pogon i udarili temelje današnjem zrakoplovstvu.

I dok se čovjek tisućama godina mučio osvojiti nebeska prostranstva, neke druge skupine životinja, poput kukaca, zrakom vladaju bez imalo poteškoća.

Ipak, ptice su te koje su umijeće leta dovele do savršenstva. Doduše, postoje i ptice koje se, unatoč svojim krilima, radije drže tla i čvrste podloge. Najčešće se radi o pticama koje su ponekad možda i preteške za let, ali da to nije uvijek pravilo pokazat će vam i naša prva ptica koju ćemo upoznati - ćuk jamar!

rnoj i Južnoj Ćukovi jamari (Athene cunicularia) obitavaju u Sjeve enim i suhim otvor na a jamam u Americi. Ptice su grabljivice, ali žive pronaći može se ih Često jama. pustin u čak ili travnatim površinama i ne jamar vi Ćuko u napuštenim jamama koje su iskopali prerijski psi. svog u većin i nego samo da se gnijezde na tlu, odnosno pod tlom, života razvili su života provedu na tlu. Kao prilagodbu na takav način tlu. po trče lakše puno a duge i tanke noge kojim

20

ćuk jamar

iz v i s i n a

Narastu do 27 centimetara u visinu i teže manje od 200 gra

ma.

Najčešće su smeđe boje s bijelim mrljama, kako bi se bojom što bolje uklopili u okoliš u kojem žive.

Aktivni su danju, a ne noću kao većina njihovih rođaka, te žive u kolonijama.

j

patuljasti vodenkon

c

afrički kljunoroža

u kako lete nisko iznad tla Katkada ih se može vidjeti us baj vre da o češće love tak potrazi za plijenom, ali naj im čen uo za lete po te potom nekog povišenog mjesta ati se ne ustručavaju naganj pće uo še, du Do plijenom. se ne Hra . sno trčeći za njim svoj plijen i “pješke“ odno a, cim nja ljež kra a te manjim uglavnom beskralježnjacim se m no lav ug a kom dan poput malih glodavaca. Tije u kojoj žive uvijek bila a jam im bi o kak om bave lov Dobra “smočnica“ m. ino opskrbljena svježom lov e od gniježđenja. Ženka polaž iznimno je bitna tijekom ći pti se u leg na tjed e četiri 7 do 9 jaja, a nakon otprilik eme vrij to Za a. dan 40 e rilik koji pod zemljom ostaju otp jske dužnosti i brinu se za oba roditelja dijele roditel su ptići pod zemljom, lakše mladunce. Budući da su ći pti li, titi zaš se bi ko ma. Ka dostupni malim predatori je što še, rtu čeg ije zm ljke rta mogu oponašati zvuk čeg predatora. dovoljno da uplaši većinu

Na trenutak napuštamo američko tlo i odlazimo do Afrike, gdje ćemo upoznati afričkog podzemnog kljunorošca (Bucorvus leadbeateri). Dom ovoj velikoj ptici područja su uz rub Sahare. Kljunorošci obitavaju na tlu i rijetko ih se može vidjeti u letu ili čak na drveću, iako mogu letjeti. Mogu narasti i do jedan metar u duljinu te pripadaju najvećim pticama u svojoj porodici.

Perje im je posve crno, osim letnoga perja, koje je bijele boje. Mužjacima su vrat i lice crvene boje, a ženkama je vrat plave boje, i po tome se spolovi razlikuju. Budući da obitavaju na tlu, tjelesnom su građom i prilagođeni takvom životu. Imaju jak i velik kljun, a tijelo im je veliko, noge snažne i prilagođene hodanju. Kako bi oči zaštitili od jarkog afričkog sunca, kljunorošci imaju dugačke i raskošne trepavice kojima si stvaraju sjenu preko očiju.

Hrane se uglavnom mesom, gdjekad i malim sisavcima i gmazovima. Kao i ostale ptice, nemaju zube, stoga plijen gutaju cijeli ili meso čupkaju svojim jakim kljunom.

Kljunorošci su monogamne vrste, što znači da mužjak i ženka ostaju zajedno kao par sve do smrti jednog od njih. Žive u skupinama u kojima se pare najveći mužjak i najveća ženka, a ostali se kljunorošci smatraju radnicima i njihov je zadatak pronaći hranu.

Ženke uglavnom snesu dva jaja u sezoni parenja, no nažalost drugi ptić najčešće ugiba od pothranjenosti. Naime , on iz jaja izlazi skoro tjedan dana nakon prvog ptića i tada su oba roditelja posve zauzeta hra njenjem svog prvog mladunca. Također, ponek ad stradavaju i od grabežljivaca poput krokod ila ili leoparda. Osim mladunaca, stradavaju i sta re i bolesne jedinke, a zdravi odrasli oslanjaju se na svoju veličinu i jaki kljun prilikom sukoba s grabežljivcima.

21

na drugom ojom brojnosti sv su je Leptiri a. Poznato nam ih im c k u k u đ e m n mjestu bog svojih šare Z . a ir pt le a st 160 000 vr pularnije ih među najpo o m va ta rs sv i krila ra nogu, ticala pa i tr ju a Im . ca, životinje oput svih kuka P . o n ra o b a n rilce, koje je žene oči. ično velike slo il pr ju a im i ir i lept

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

dr. Vetko

D

raga Ivana, hvala ti na zanimljivim pitanjima vezanima uz tvog malog mačića. Vidim iz tvog pitanja da si tužna što te se mačić boji. Savjetujem ti da budeš strpljiva i smirena u odnosu prema mačiću. Malo po malo mačić će te se prestati bojati. Ponudi mačiću njegovu omiljenu hranu i daj mu je kad ti priđe bliže. Kad ti mačić priđe bliže, to je već veliki napredak. Nemoj brzati, moraš biti strpljiva. Također se možeš igrati s mačićem i na taj mu se način približiti tako da mačić ima u tebe povjerenja. Sigurna sam da će sve biti u redu, nemoj se bojati, mačić će te prihvatiti, samo mu moraš dati malo vremena. Puno pozdrava i sretno.

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. me

d.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

Dragi dr. Vetko, zovem se Sandro i već 12 mjeseci imam pet malenih kornjača, ali nisu puno narasle.

Možeš li mi pomoći?

Unaprijed hvala.

Dragi dr. Vetko, ja sam Tin, živim u stanu i želim dobiti psa, ali roditelji misle da pas nije za stan. Možeš li mi preporučiti neke pasmine pogodne za stan?

Pišem ti prvi put pa te molim da ovo pismo objaviš u Mom planetu.

Puno pozdrava!

Tin, 9 godina

D

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu za MOJ PLANET (Mozaik knjiga) , Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.

28

ragi Sandro, hvala ti na zanimljivom pitanju vezanom uz tvoje kornjačice. Nije mi poznato iz tvog pitanja o kojoj je vrsti kornjače riječ te jesu li tvoje kornjače kupljene kada su već bile odrasle ili kada su bile još u razvoju. Vrsta kornjače koja je najčešći kućni ljubimac je crvenouha kornjača. Na brzinu rasta kornjače utječe mnogo čimbenika, ponajviše prehrana te uvjeti držanja u nastambi. Kornjače godišnje rastu od dva do četiri centimetra. Ako su tvoje kornjače »malo« narasle, tada je najvjerojatnije sve u redu s njima s obzirom na to da godišnje (na)rastu od dva do četiri centimetra. Savjetujem ti da provjeriš uvjete u terariju: temperaturu i izloženost sunčevu svjetlu. Temperatura u terariju ne smije biti niža od 25 stupnjeva Celzijevih, jer tada kornjače neće imati apetita i prestat će normalno jesti te zbog toga ne napreduju i ne rastu. Za održavanja optimalne temperature koriste se grijači za terarije. Prehrana kornjača je iznimno važna za njihov normalan rast. Crvenouhim kornjačama mora se davati meso i povrće. Meso im se smije davati maksimalno dva puta tjedno. Povrće i meso mora biti usitnjeno na male komade da kornjače mogu normalno uzeti hranu. Također se u hranu mogu dodavati vitamini i minerali. Nadam se da će tvoje kornjačice napredovati.

Puno pozdrava i sretno.

Dragi dr. Vetko, ja imam mačića koji je star oko tri mjeseca. On me se boji: kad god dođem blizu njega, on pobjegne,a kad je bio sasvim mali, mazila sam ga svaki dan.

Kad idem u školu, on mi stoji pred ulazom sa svojom mamom, a kako ga ne bi htjela uplašiti, maknem se metar od njega, no ipak pobjegne. Cijela ga moja obitelj voli, a pogotovo ja, i želim ga bar malo pomaziti.

Kako da ga uvjerim da se ne treba bojati? Molim vas objavite moje pismo u časopisu!

Ivana,10 godina

H

vala ti na zanimljivim pitanjima, dragi Tine.

Mnogo ljudi, baš kao i tvoji roditelji, smatra da pas nije za stan. Međutim, većina pasa može se primjereno držati u stanu. Tebi i tvojoj obitelji savjetovala bih manju pasminu psa. U današnje vrijeme vrlo su popularni maltezeri, shi-tzui...

Ti su psići pogodni za život u stanu zbog toga što su maleni, ne linjaju se. Potraži na internetu slike različitih pasmina pasa. Nažalost, u utočištima za napuštene pse ima puno divnih pasa koji traže dom, pa možeš sa svojim roditeljima pogledati pse u udrugama za napuštene životinje. Psi križane pasmine često su i otporniji i zdraviji. Spašeno štene bit će zahvalno tebi i tvojoj obitelji. Puno sreće i pozdrav.

29

velike bitke

ILUSTRACIJA: TOMISLAV ZLATIĆ FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

: v a l s i m o T Kralj pobjednik nad Mad� arima i Bugarima

Uspomena na Tomislavove borbe s Mađarima očuvala se u narodnim predajama zapisanima u djelu nepoznatoga barskoga svećenika, ali i u kronici mletačkoga kroničara Andrije Dandola. On govori o dvama mađarskim prodorima u Hrvatsku u Tomislavovo doba ili u vrijeme njegovih neposrednih nasljednika. Očito je Tomislav negdje između Save i Drave zaustavio Mađare porazivši ih u bitki. Uzevši u obzir da su u to doba mađarske provale bile usmjerene prije svega prema Bavarskoj i sjevernoj Italiji, vrlo je vjerojatno da je Tomislav porazio neku sporednu mađarsku pljačkašku vojsku koja se nije kretala s većinom vojnih formacija. Ipak, da je Tomislavov uspjeh bio važan, svjedoči i činjenica da je pod svoju vlast podvrgnuo šire područje oko grada Siska, koji je zbog brežuljkasta zaleđa bilo lakše braniti. S druge strane, vrlo je vjerojatno da savsko-dravsko međuriječje nije priznavalo ničiju vlast nego je bilo široki granični pojas između Hrvatske i Mađarske.

I na istoku Tomislavove države političke su se prilike promijenile. Naime, novi je bugarski vladar Simeon odlučio osvojiti cijeli Balkan, pa i Bizant. Kako Bizant nije imao snage sam se oduprijeti Bugarima, tražio je saveznike u slavenskim državama. Najzanimljiviji su bili Srbi, koji su neposredno graničili s Bugarima.

I jedni i drugi – i Bugari i Bizantinci –nastojali su na srpsko prijestolje dovesti svoga čovjeka. Tomislav je iskoristio takvu situaciju i upleo se u političke prilike u Srbiji, stavivši se na bizantsku stranu.

Potkraj 9. stoljeća mađarska je konjica prepravila Panonsku nizinu i zaprijetila cjelokupnoj Europi svojim ubojitim pljačkaškim prodorima. S druge strane, na istoku Balkanskoga poluotoka stvorena je nova politička snaga, Prvo bugarsko carstvo, koje je zaprijetilo oduzimanjem političkoga i vojnoga primata drevnome Bizantskome Carstvu.

I konačno, rimski su pape pošto-poto nastojali sačuvati nadmoć crkvene vlasti nad cijelom Europom, šireći političkim intrigama svoj utjecaj.

Tako pritisnut s nekoliko strana, hrvatski je vladar Tomislav nastojao političkim i vojnim potezima očuvati ali i ojačati te proširiti svoju vlast ne samo na dalmatinske gradove, koji su u to doba bili pod Bizantom, nego i na zaleđe svoje države.

Pošto se raspao obrambeni sustav što su ga njemački vladari podignuli u Panoniji, Mađari su zaprijetili i hrvatskim zemljama. Naime, nakon što je posljednji sisački knez Braslav, pod čijom se vlašću našlo područje sjeverno i južno od Drave, poginuo u borbi protiv Mađara oko 898. godine, s njime je propala i njegova kneževina, pa je mađarskoj konjici bio otvoren put prema Hrvatskoj. Situacija se dodatno pogoršala nakon pobjede Mađara kod Bratislave 907. godine.

30

31

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

NAGRADA KIKLOP

ZA sLIKoVNICU .

GoDINE 2010

• 310 stranica, meki uvez

1

David Walliams

3

bLjAKbURGER Cijena: 49 kn

15 minuta čitanja dnevno dovoljno je da dijete:

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

Mog planeta

• 182 stranice, meki uvez

Cijena: 69 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

DA, naručujem sljedeće knjige:

1.

2.

3.

4.

5.

Bljkaburger Trojica u trnju Poštarska bajka Grga Čvarak Kako živi Antuntun

kom kom kom kom kom

6. Vlak u snijegu 7. Čudnovate zgode šegrta Hlapića 8. Kiki i ostali 9. Gorski dnevnik Pauline P. 10. Mali Jan ima plan

kom kom kom kom

11. Mala Ema straha nema 12.Kako nac. životinje na jedn. nač.

kom kom

kom

Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: broj pošte i mjesto: E-mail:

Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama.

Mog planeta

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

Ivana brlić-Mažuranić

VLAK U sNIjEGU

ČUDNoVAtE ZGoDE šEGRtA HLAPIĆA

59 kn

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 302 stranice, meki uvez

9 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 132 stranice, meki uvez

7 Cijena: 69 kn

KAKo ŽIVI ANtUNtUN

Mato Lovrak

6 NARUDŽBENICA ViI. /4530 revije – prodaja knjiga

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

Cijena za pretplatnike

• 124 stranice, meki uvez

Pavao Pavličić

tRojICA U tRNjU

Najbolji dar koji možete pokloniti svojem djetetu je ljubav prema čitanju.

39 kn

NAGR GRIGO ADA R ZA sLIK VITEZ o GoDIN VNICU E 2010 .

Grigor Vitez

GRGA ČVARAK Cijena: 49 kn

• 18 stranica, tvrdi uvez

5

Ratko Zvrko

PoštARsKA bAjKA

Cijena za pretplatnike

2

4

Karel Čapek

Cijena: 59 kn

• vježba moždane stanice.

• poboljšava komunikacijske vještine.

• uči o svijetu oko nas.

• uči nove riječi.

• razvija maštu i kreativnost.

• postaje bolje u školi.

• zabavlja se, opušta i nasmije.

• izgradi bolje međuljudske odnose.

• 18 stranica, tvrdi uvez

• 36 stranica, tvrdi uvez

59 kn

39 kn • 84 stranice, tvrdi uvez sanja Pilić

KIKI I ostALI

8 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 138 stranica, meki uvez

59 kn • 128 stranica, meki uvez

sanja Polak

sanja Polak

sanja Polak

GoRsKI DNEVNIK PAULINE P.

MALI jAN IMA PLAN

MALA EMA stRAHA NEMA

69 kn

10 Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

11 Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

Planetov strip

KNEZ FRANCEK�TAJN Ah, ovo će biti savršeno!

Ples u dvorcu!

D Niko r. robotik la i n e ljupk j a pri egova gđa M jateljica arije ta Dove dite i robo svojeg ta.

25. dio Hm. Kneza sigurno zanima znanost.

Dobro došli u dvorac kneza Francekštajna!

Kad bi Tesla bio pas...

Nije gladan.

Najedite se.

Kasnije.

Kasno je, pospan sam...

glodao bi kosti.

Ovako je robot koji naganja mačke.

Nikola, napio si se. Što će reći knez?

Teški su.

Oprostite.

Gospođo, samo ste popratna žrtva.

Težak je njegov mozak.

Tesla!

Što ćemo s gospođom?

A ostali gosti?

42

A gdje je knez Francekštajn?

Neka spava.

Njezin mozak ništa ne skriva.

43

... i ugraditi mu želju za kukičanjem.

Dakle ovako, preslikat ću i izbrisati sve što ima u sivim stanicama...

Što su ti to učinili zločinci!

He-he, bit će obična bebica.

Tristo mu mrkvica, ovo nisam očekivao.

Najprije moram provjeriti radi li...

Milost!

Nisam mislio ništa loše!

Vidi ga, pametnjakovića, htio je izraditi robota koji će biti pametniji od mene.

Ali nije računao s tobom, Marijetice!

Moja cipela!

Valjda se neće prerano probuditi!

Pronašao sam grešku. Samo da je popravim...

Kad knez dođe s tvojom cipelom, dobit će svoje!

Što?

Zbilja ne znam što te spopalo pod stare dane!

Evo ti popratna žrtva!

Ne znam. Nakon pustolovine u dvorcu osjećam se drukčije.

Nepoz n at i p oč uništ ili lab initelji o r at i svez ali kn orij eza.

44

NAPISALA: NELI KODRICˇ FILIPIc´, NACRTAO: DA­MI­JAN STE­PAN­CˇICˇ

45

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a praktična Moj planet torbica u ovome broju odlazi Luciji Hat iz Donjeg Miholjca.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

48

Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

ZABAVNI

6

VELJAČA

2015.

ŠKOL LS SKI DNEVN IK IK

P A U L IIN NE P.

4

VAT

2

RA 6 11

9

I

3

ÐI

KOS 7

PRE

PretPlati se i cˇ itaj!

12

IZ SVLA

ME 1

Prvi izbor veljaca

2

5

8

13

www.mozaik-knjiga.hr/ prvi-izbor

TI

1

10

TI

Pravilno upiši slogove u ispunjaljku i pročitaj što će Paulin a P. sa svojim prijat eljima raditi u veljač i.

3

2015 SKOLSK

4

5

I DNEVNIK.indd

6

7

8

9

10

11

12

13

1

09/01/15 13:20

VAŠI SU PODACI KOD NAS ZAŠTIĆENI

ZAOKRUŽITE KVAČICU i pretplatite se na

:

POLUGODIŠNJA PRETPLATA 5 brojeva (od veljače do lipnja)

Naručitelj u školi

Individualni naručitelj

80 kn

80 kn + 15 poštarina

Ime i prezime djeteta

Ime i prezime jednog od roditelja

Ulica i kućni broj

Datum rođenja jednog od roditelja

Broj pošte

Mjesto

OIB jednog od roditelja

Datum rođenja djeteta

OIB

E-mail

Datum naručivanja

Telefon

Potpis roditelja

Molimo da ispunjenu narudžbenicu pošaljete najkasnije do 31. 3. 2015.

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI U ŠKOLI, NARUDŽBENICU PREDAJTE UČITELJICI! AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI NA KUĆNU ADRESU, NARUDŽBENICU POŠALJITE NA:

Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Prvi izbor), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili faksom na broj 01/6178 948 Časopis možete naručiti i mailom na adresu: casopisi@mozaik-knjiga.hr ili na broj telefona: 01/6053 965

Odgovorom na našu ponudu pristajete da Mozaik knjiga d. o. o. koristi Vaše osobne podatke radi njihove obrade te u svrhu marketinških aktivnosti, a s ciljem dostave novih promotivnih materijala i ponuda za kupnju knjiga i ostalih proizvoda Mozaika knjiga d. o. o., povezanih društava i poslovnih partnera te sudjelovanja u nagradnim igrama. Podaci će se čuvati dok sami ne zatražite suprotno. Ako u bilo kojem trenutku više ne budete htjeli primati naše ponude, možete pismenim ili telefonskim putem zatražiti brisanje svojih podataka iz naše evidencije. Vaši su podaci zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 160/11) i Zakonom o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12).