Moj planet rujan listopad 2016 by Moj planet HR

POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2016 • RUJAN/LISTOPAD

1/2

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 11 • cijena za pretplatnike u školi 30 kn, za individualne naručitelje 30 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 40 kuna • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

JE ZABAVN

Island Munje Jadranske meduze

r a g i t i k s l a g Ben

Na moru s dinosaurima

Gratis maskica za mobitel za sve pretplatnike!

POSTER

Rujan/listopad 2016

U ovome broju i

atječa

tem trip o s j a n a z

j i va l d u b Uz a n i v o l p u sto i ru ! u sv e m

uje n raspis

Sanjate o tome da ćete jednoga dana postati astronaut ili astronautkinja? Željeli biste istražiti beskrajno prostranstvo koje nas okružuje – svemir? Zanimaju vas planeti, zvijezde, meteori, sateliti, kometi, crne rupe i ostala nebeska tijela u svemiru? I uz to sve, obožavate čitati stripove? Ako je odgovor potvrdan, uzmite u ruke olovku i papir, možda i bojice i flomastere, i pustite svojoj kreativnosti da dočara svemirsku priču u obliku stripa!

Dragi planetovci,

Kupone za p rijavu prona u sljedećem ći ćete broju časop isa Moj plan et.

U natječaju možete sudjelovati u dvjema kategorijama:

POJEDINAČNO − s amostalno izradite strip

i sudjelujte kao POJEDINAC

SKUPNO – zajednički s ostalim učenicima u razredu izrađujte stripove i sudjelujte kao RAZRED. U natječaju mogu sudjelovati samo pretplatnici.

Autore najboljih pojedinačnih i razrednih radova nagradit ćemo vrijednim nagradama.

Radove ćemo u uredništvu primati do 30. 12. 2016.

POJEDINAČNA NAGRADA – NAJBOLJI POJEDINAČNI STRIP

Pošaljite ih na adresu: Mozaik knji ga (za Moj planet),Karlovačka 24 a, 10 020 Zagreb ili na e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

– NAJBOLJEGA autora stripa nagrađujemo vrijednim izdanjima MOZAIKA KNJIGA!

RAZREDNA NAGRADA – NAJBOLJI STRIPOVI JEDNOGA RAZREDA – SVE učenike najboljega razreda nagradit ćemo vrijednim izdanjima MOZAIKA KNJIGA!

Rezultate natječaja objavit ćemo u šestom broju Mog planeta koji izlazi u veljači 2016. i na mrežnim stranicama časopisa www.mozaik-knjiga.hr/moj-planet

i ljetni praznici i bezbrižni topli dan rno Sigu . nas iza puni zabave su iti se pitate kako sad ponovo stav s uti kren i u torb lsku ško u tešk tu nije vam da učenjem. Hm… vjerujem … gom knji s igru iti lako, jer zamijen tako či zvu ne i da pa… mož ek zabavno… No ne mora baš uvij je što Zato biti tako! Znate zašto? ek uvij etom plan učenje s Mojim zabavno! U to se možete uvjeriti i sami u prvom dvobroju svojega omiljenoga časopisa, u kojem vas da očekuje pregršt zabave! Vjerujem o boln bez se da oći pom ćemo vam a. suočite s novim školskim izazovim nje uče je da A ako stvarno mislite teško, pročitajte u našem arheo(b) logu kako su ljudi u prošlosti e učili i pamtili – i saznat ćete nek h koji g iznenađujuće stvari zbo je. možda promijenite svoje mišljen s se o ćem t avlja zab ek, Kao i uvij mnogim životinjama – žirafama, ježom, vjevericom, bengalskim čit tigrom i mnogim drugima. Nau , ama dev bun o ešto pon ćemo i ima, dinosaurima, munjama, Indijanc i ži mre i Wi-F recikliranju tenisica, ! ama tem nim drugim raznovrs Malo ćemo i putovati: prva je koji postaja u Lijepoj Našoj – Srijem, on nak a ti, ivos skriva mnoge zanimlj u d Islan ki dale na o toga putujem “zemlju leda“. I na kraju, sve vas pozivam da sudjelujete u našem velikom iva nagradnom natječaju – Uzbudlj olji Najb ! miru sve u vina pustolo strip pojedinca nagrađujemo ga. vrijednim izdanjima Mozaika knji ove strip olje najb : Ali to nije sve jednoga razreda nagradit ćemo ga vrijednim izdanjima Mozaika knji ! eda razr a – za sve učenike tog Uživajte u čitanju i stripovskom o crtanju – Moj planet želi vam pun ju! sreće u nagradnom natječa

4 LIJEPOM NAŠOM Lijepi naš Srijem 8 podvodni svijet Jadranske meduze

12 ARHEO(B)LOG Učenje i pamćenje 16 SIVE STANICE 17 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 18 narodi Kako žive indijanci u prašumi?

20 rekorderi Žirafe 22 svijet Island − zemlja leda? 26 prirodne pojave Munje 30 sisavci Noćna lutalica − jež 34 zoo kutak Životinje iz jajeta

39 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati zebru 44 FOTOGRAFIJA MJESECA 50 DR. VETKO

52 svemir Zašto ponekad mjesec vidimo i danju? 54 ostatci prošlosti Na moru s dinosaurima 56 sport Bijeli sport − tenis 60 gmazovi Zelenbać 62 svijet biljaka Bundeve

64 zvijeri Bengalski tigar 66 ekopriča Vječne tenisice 68 glodavci Kapibara 70 zašto? kako? Kako radi Wi-Fi? 72 čuda svijeta

74 ljudsko tijelo Stanice − mali graditelji tijela 76 PLANETOV STRIP Adio, Tesla 80 OVAJ MJESEC Lipanj 82 MOJ TEST Ovisnik?

84 VAŠA POŠTA 86 NAGRADNI KVIZ 87 KOMARAC

Lijepom Našom

Srijem se prostire između donjega toka rijeka Save i Dunava. Ima dugu i burnu povijest. Teško je stradao u Domovinskome ratu, a dijeli ga državna granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije. To je najistočniji dio naše domovine. Nad plodnom srijemskom ravnicom, hrastovim šumama i vinorodnim brežuljcima bdije junački grad Vukovar. O pradavnoj prošlosti pričaju nam Vučedolska golubica i vinkovački Orion, najstariji europski kalendar. Tu je i najmlađi hrvatski grad – Otok! Uz rijeku Spačvu raste najveća šuma hrasta lužnjaka u Europi. Vino iz iločkoga kraja poslužuje se i na engleskome kraljevskom dvoru. I šećer na kraju – Županja: u tome su gradu rođeni hrvatski nogomet i tenis.

Vučedolska golubica Vučedol je mjesto nedaleko od Vukovara na kojemu su otkriveni ostatci naselja nastaloga prije 5000 godina. Njegovi su se stanovnici bavili stočarstvom, poljodjelstvom i lovom. No znali su i kako se iz rudače dobiva bakar, te su od njega izrađivali alat i oružje, ali i keramičke predmete zanimljivih oblika: trodijelne boce, jajolike lonce, trbušaste vrčeve ... Površina im je bila crna i sjajna s urezanim pravilnim bijelim ukrasima. Među pronađenim predmetima najljepša je posuda u obliku ptice nazvana Vučedolska golubica. U prekrasnome Muzeju vučedolske kulture može se vidjeti i prva poznata pila na svijetu, najstarija prapovijesna kola na četiri kotača, proizvodnja prve bronce na svijetu ...

Znaš li?

vučedolska golubica

• Znanstvenici pretpostavljaju da

je slavna Vučedolska golubica zapravo polj ska jarebica.

Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj. Uzdiže se iznad Dunava, okružen vinorodnim brežuljcima. U zaštićenoj srednjovjekovnoj jezgri nalazi se kneževski dvorac s poznatim vinskim podrumima. Na početku mjeseca rujna u Iloku se održava priredba “Iločka berba grožđa“. Proistekla je iz staroga običaja da se prije početka berbe narod okuplja radi čuvanja vinograda, slavljenja uroda i druženja. Bogat program privlači mnogo gostiju i posjetitelja.

Vukovar Vukovar je grad i luka na ušću rijeke Vuke u Dunav. Središte je Vukovarsko-srijemske županije. Pretrpio je silna stradanja i razaranja u Domovinskome ratu i simbol je hrvatske borbe za neovisnost. Dvorac grofova Eltz uspješno je obnovljen i najraskošnija je vukovarska građevina. U njemu je smješten Muzej grada Vukovara. U Vukovaru se rodio prvi hrvatski nobelovac Lavoslav (Leopold) Ružička.

Znaš li?

• Iločki je traminac vino cijenjeno

iločki traminac

• Poslije Lavoslava Ružičke Nobelov

dvorac grofova Eltz 4

u cijelome svijetu. leske kraljice Elizabete II.

Posluživalo se i na krunidbi eng

Znaš li?

u nagradu za kemiju dobio je još jedan Hrvat: Ružičkin suradnik i nasljednik Vladimir Prelog.

Iločka berba grožđa

Trči, trči trčka

Grad-heroj

je bio razoren, U Domovinskome ratu Vukovar i u višegodišnju ljud 000 iz njega je protjerano 22 sta diljem mje 560 u t nos vjes prognaničku neiz ge države. Hrvatske, a mnogi su otišli i u dru lja odvedeno nite Više od 7000 Vukovaraca i bra najveća i je bila r ova je u logore. Bitka za Vuk a bio pod sec mje tri je d Gra najstrašnija bitka. vojnika 000 20 oko je ga lo ada opsadom. Nap i ije arm e (jedinice Jugoslavenske narodn bilo još je nju uže okr u a , paravojne srpske snage) atskih hrv ni stra Na ika. vojn kih 30 000 neprijateljs se su aca koji branitelja bilo je samo 1800 bor rijateljski obruč nep z Kro a. kraj do ili bor čki juna ati nikakvu više im nije bilo moguće doprem masovno su li civi i lji nite bra pomoć. Zarobljeni bolnice odvedeno ubijani. Samo je iz Vukovarske ka i mučki ubijeno. na obližnju Ovčaru 200 ranjeni je 921 branitelj inuo pog Tijekom srpske agresije i oko 1200 civila.

trčka

Trčka skvržulja (lat. Perdix perdix) ptica je iz porodice fazana koja trčkar a po polju tražeći zrnje i kukce. Poznata je i kao poljska jarebica. Živi u ravničarskim krajev ima, ali ne uzrokuje štetu na poljodjelskim usj evima. Čak je i korisna jer se hrani raznovrsnim štetnim kukcima i sjemenkama korova. Trčke su sitna lovna divljač, pa se i uzgaja radi lova te pušta u lovišta. Sivkaste su poput tla, s bje lkastim prugama. Žive u parovima, a mužja k je vrlo brižan i pravi kavalir. Dok ženka sjedi na jajima u gnijezdu na tlu, on stražari u blizini. Pojavi li se lovac ili životinja, on se trčeći po čne udaljavati od gnijezda kako bi progonit elj krenuo za njim. Potom odjednom počne šepati i posrtati kao da je ranjen. I baš kad pro gonitelj pomisli da je dolijao, lukavac prhne i od leti na sigurno mjesto. Pošto opasnost prođe, vra ti se svojoj obitelji.

podvodni svijet

ajući žarnjaci Meduze su slobodno pliv ična tijela u etr sim to (Cnidaria) zrakas obrana. obliku klobuka, zvona ili kiš lnih To su spolni oblici nespo polipa koji žive sesilno, lo pričvršćeni za podlogu. Tije e ozn atin žel od im se sastoji tvari s velikim udjelom vode (do 99 %). Na rubu zvona nalazi se veći ili manji broj lovkâ, između kojih su smješteni mali mjehurasti osjetni organi (za svjetlo i ravnotežu). Usta su im u sredini, s donje strane zvona, na kraćem ili duljem dršku. Živčani im je sustav slabo azi i razvijen. U klobuku se nal jem zan ste se m čiji ića miš sustav ze du me se o istiskuje voda – i tak u. kreću kroz vod

više od 500 milijuna Te drevne životinje lebde svjetskim morima već o Meduzi, jednoj godina. Naziv su dobile po priči iz grčke mitologije isovih kćeri. Meduza od triju Gorgona, krilatih sestara-sablasti, Fork i, je bila vrlo lijepa dok se nije zamjerila božici Aten orila pretv koja je njezinu do tada prekrasnu kosu u zmije otrovnice.

Meduza

Hrane se planktonom i sitn im morskim životinjama koje hvataju svojim lovkama opremljen ima žarnim stanicama. Ove sta nice sadrže karakteristične org anele – žarnice, koje su u stvari kapsule s okidačem, oprug om i bodežićem na vrhu. Priliko m mehaničkoga ili kemijskog a podražaja žarnica se aktivir a, bodežić se zabija i ubrizg a neurotoksin u ciljani organi zam i paralizira ga. No i medu ze imaju svoje prirodne nep rijatelje: rado ih jedu neke vrste rib ai morskih kornjača, a zabilje žen je i kanibalizam.

luca)

Morska mjesečina (Pelagia nocti

je mala meduza, s Morska mjesečina relativno kojega se nalazi polukružnim klobukom ispod na obodu klobuka. osam lovka i 16 rubnih lovka e, posuti ljubičastim boj Klobuk i lovke ružičaste su skom ljud s a icaj točkicama. Prilikom dot jede slične ozl taju nas i bol jaki kožom javlja se on njih koža nak a , aju opeklinama koje teško zarast , nta me pig na tome mjestu ostaje bez a može ostati čak i ožiljak.

etra i do šest centimetara Naraste u duljinu do 20 centim površinom na dubini do deset promjera klobuka. Obitava pod pliva. Naziv Pelagia noctiluca metara, gdje lebdi i povremeno orena pučina) i od latinskih dolazi od grčke riječi pélagos (otv gia noctiluca može opisati nox (noć) i lux (svjetlo), pa se Pela koji ima sposobnost svijetliti u kao organizam morske pučine uza, gdjekad ju morske struje tami. Iako je tipična pučinska med prijetnja kupačima. Široko je i valovi nanesu do obale, gdje je no toplim morima, najviše u rasprostranjena u toplim i umjere emnome i Crvenome moru. Atlantskome oceanu te u Sredoz

uhati klobuk

morska mjesečina

Kompas meduza (Chrysaora hysoscella) Na površini klobuka ima svojstveni žutosmeđi uzorak nalik na kompas. U Jadranu je razmjerno rijetka vrsta, najčešće se približava obali u rano ljeto i ne pojavljuje se u većem broju. Može narasti do 30 centimetara promjera klobuka i do jedan metar u duljinu. U doticaju s ljudskom kožom nastaju ozljede slične opeklinama, ali je znatno manje opasna od morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Zadržava se na dubini do deset metara, najčešće pri površini. Rasprostranjena je duž istočne obale Atlantskoga oceana i u Sredozemnome moru.

morska pluća

Morska pluća (Rhizostoma pulmo) Uhati klobuk (Aurelia aurita) Ovo je najčešća meduza u Jadranu, pojavljuje se u velikom broju tijekom proljetnih mjeseci. Najlakše se prepoznaje po četiri spolne žlijezde – gonade u obliku potkova, koje se vide na gornjoj strani klobuka. Ima 16 glavnih lovkâ i mnoštvo tankih, rubnih na obodu klobuka. Prozirna je i obično naraste do 20 centrimetra u promjeru. Može se samo ograničeno gibati i uglavnom je nošena morskom strujom, čak i ako pliva. Nije opasna za čovjeka. Kozmopolitska je vrsta, obitava u obalnim vodama, najčešće pri samoj površini, ali je možemo naći i do dubine od 10 metara. 8

Klobuk ove meduze na sredini je ispupčen, a rub je sastavljen od 80 malih krpica. Osnovna boja meduze je bijela s plavičastim odsjajem, koji je osobito izražen na rubu klobuka. Pod njezinim klobukom utočište nalaze mladi primjerci nekih riba. Ovo je velika meduza, može narasti do 50 centimetara u promjeru i težiti do deset kilograma. Nije opasna za ljude, može izazvati tek lakši osip na koži. Hrani se zooplanktonom, a i sama je omiljena hrana morskim kornjačama. Rasprostranjena je u Atlantskome oceanu te u Sredozemnome i Crnome moru.

kompas meduza 9

arheo(b)log

Meni je katkada teško upamtiti neke stvari, vjerujem da je i vama. Zato me zanimalo kako su ljudi u prošlosti učili i pamtili, i saznala sam neke iznenađujuće stvari, koje ću danas podijeliti s vama.

E J N e Č Ui pamćenje

od škole do kuće e e, ol šk o d će ku d O bist e morate znati da

isjetite što sv vo trebate Pokušajte se pr došli u školu: pr e m ije vr na i vi škole, zatim živi, zdra , naravno, put do pa i ut en kr nego što da ka znati znakove. A prije ne et om pr i ila jeća i obuća prometna prav ijeniti koja je od oc pr i at zn e at aju, koje krenete treb e prilike koje vlad sk en em ivo i vr za a prikladn ate naučiti grad š prije toga treb jo da , te iti m će t re je sp id e knjig islite, uv . Kada bolje razm se ću m da va za je ti ko sa e pi na vještin mnoga znanja i sve već posjedujete go kao nešto po ne e tin eš vj i ja an o od zn vn o ne ka li svakod i ne čine što ste ih stjeca to za je To o. dn priro o vas. - i one su sada di dojenačke dobi

Kako svladati tu golemu količinu podataka? Prema jednoj teoriji, koja se pojavila prošle godine, mnogi neobični objekti iz davne prošlosti zapravo su bili mnemonički uređaji, odnosno pomagači u učenju i pamćenju. A čini se da su i mnoge druge stvari, poput ukrasa, slikarija i nekih tajanstvenih predmeta bili namijenjenu pohranjivanju znanja. U ovim otkrićima ključna su bila znanja kojima se i danas koriste pripadnici društava koja nisu razvila pismo, poput australskih Aboridžina. Kod njih sve ima svoju pjesmu: svaka životinja, svaka biljka, svako mjesto u krajoliku, svaka slikarija i motiv na drvenim stupovima. Bitno je očuvati znanje kako bi se očuvali i oni sami. Usmena predaja, u kojoj su pohranjena znanja bitna za zajednicu, poznata je i iz klasičnih civilizacija, i čini se da su sve klasične civilizacija prvo prikupile i prenosile veliku količinu znanja usmenom predajom, a tek potom razvile pismo. Kod Sumerana, koji su izumili pismo, pisani dokumenti i usmena predaja neko su vrijeme postojali usporedno. Usmena predaja imala je i umjetnički karakter (pjesme, epovi), a prvi zapisani dokumenti uglavnom su bili trgovačkoga karaktera. Slično je bili i kod starih Grka, čiji su se najslavniji epovi, Ilijada i Odiseja, mnogo stoljeća učili napamet, a bili su zapisani tek stotinjak godina nakon što su se Grci počeli koristiti pismom.

Učenje napamet

A kako ste naučili put do škole? Vjerojatn o vas je netko od odraslih proveo njime nekoliko puta i upozorio na bitne točke na putu: primjerice, morate prijeći preko mosta, pokraj velikoga drveta, pa pokraj pošte skrenuti lijevo i na kraju ulice je škola škola..

Glavni grad Perua je...?

Tko bi to sve upamtio…

Kao što ste vjerojatno sami iskusili mnogo puta, često nije problem nešto naučiti nego prisjetiti se naučenoga. Kad je riječ o putu do škole, to je malo lakše jer se uvijek možete pouzdati da ćete vidjeti neki bitan znak koji će vas podsjetiti kuda sad. Ali prilikom učenja glavnih gradova, ptica močvarica ili povijesnih godina, situacija je drugačija. Takve je podatke, barem meni, teško upamtiti, a još je teže prisjetiti ih se nakon nekog (duljeg) vremena. Srećom, imamo lijek za to: pogledati u knjigu ili bilježnicu, ili otići na internet. I odgovor je tu.

Možete samo zamisliti koliki je to bio problem u prapovijesnim društvima, prije izuma pisma. Ljudi tada nisu mogli samo potražiti ponovo te podatke u knjizi, bilježnici ili na internetu. Možda vam se čini da nepismena društva i nemaju puno toga što bi trebalo upamtiti, ali to je potpuno pogrješno razmišljanje. Stvari koje je trebalo upamtiti bile su životno važne: koje su biljke jestive, a koje otrovne, kako prepoznati životinje i znati kako će se ponašati pri susretu, koja se tehnika treba koristiti da bi se ulovile, kako izliječiti neku bolest, kako naći put do izvora vode, lovišta, daleke zemlje, kada početi sjetvu, kada žetvu, kako napraviti kuću, hram, brod… i još mnogo, mnogo toga.

Spomenici za pamćenje

Sad se vjerojatno pitate kako je itko mogao naučiti Ilijadu i Odiseju napamet? Ako se ne pitate, trebali biste. Ilijada ima više od 15 tisuća stihova, a Od iseja njih više od 12 tisuća. Koliko je duga čka najduža pjesmica koju ste morali recitir ati napamet? Pjesme te dužine trebalo je učiti mnogo godina, a kako bi se lakše upamtile, izv odile su se uz pratnju glazbala i u određenom ritmu . Kad bolje razmislite, to djeluje i danas: puno je lakše naučiti neki glazbeni hit i pjevušiti pjesmu nego monotono izgov arati stihove. Izvedba mitova i bitnih događa ja u tradicionalnim je društvima često je praćena plesom ili je jednostavno plesana, bez govora. Ritmički pokreti, kao i glazba, pomažu usvajanju i prenošenju znanja, jed nako kao i pričanje priča. Priče u nepisme nim društvima često govore o svakodnevnim stvarima: uzgoju hrane, lovu, tkanju od jeće. Dakle, sljedeći put kad morate naučiti nešto što vam se čini nesavladivim, pokuša jte to uobličiti u priču , pjesmu ili ples. Velike su šanse da će “upaliti“.

svijet

— zemlja leda? Island je prostrana država, iako u svojoj unutrašnjosti nije primjerena za život. Islanđani žive na drugom najvećem otoku u Europi; veći je samo Velika Britanija. Za ovu prelijepu zemlju nevjerojatnih suprotnosti karakteristični su led i vatra.

Težak seljački život Na rijetkim okolnim farmama živi jako malo stanovnika. Zbog vremenskih prilika i vrlo malo obradive zemlje poljodjelstvo nije osobito rašireno. Obrađen je tek stoti dio toga vulkanskoga otoka, a dvadeset posto pokrivaju pašnjaci na kojima pasu ovce i goveda te galopiraju islandski konji. Na otvorenim područjima uzgajaju se krumpir, repa i trava za životinje, a sve ostalo povrće i cvijeće raste u staklenicima gdje se griju toplinom iz zemljine unutrašnjosti. najveći slap u Europi - Dettifoss

Stanovi i kuće griju se termalnom vodom

. Površinom je čajući lonac s ledenim pokrivačem U stvari, Island podsjeća na klju 13 puta manje čak – ika ovn stan tek oko 330 tisuća dvaput veći od Hrvatske, a ima om četvornom eljena država u Europi. Na jedn nego Hrvatska. To je najrjeđe nas adnom obalnom zap be. Većina Islanđana živi na jugo kilometru žive manje od tri oso gradovima. gim dru u i iku nda - slikovitom Reykjav Isla du gra nom glav u ju, ruč pod

Reykjavik – islandski glavni grad

Gotovo devedeset posto ljudi grije se na vruću vodu koje imaju napretek. Zbog toga se previše ne opterećuju izolacijom kuća. Čak i električnu energiju dobivaju iz vruće vode. Ipak, veći dio električne energije nastaje u hidroelektranama. Oba ova načina puno su bolja za očuvanje prirode od, na primjer, termocentrale.

Gejzir Strokkur još uvijek svakih nekoliko minuta izbacuje visoke mlazove vruće vode.

tradicionalna islandska kuća

Nemirno tlo, aktivni vulkani, gejziri, ledenjaci, slapovi…

zlatni slap Gullfoss

Po čemu je najpoznatija ova sjevernoatlantska država? Svakako po još uvijek aktivnim vulkanima. Zadnju erupciju crnoga pepela uzrokovao je vulkan Eyjafjallajökull (u prijevodu Islandski planinski ledenjak) u mjesecu travnju 2010., kad je čak pet dana bio zaustavljen sav zračni promet u Europi. Također, Island je poznat po ključajućim vrelima – gejzirima, izvorima sumpora, dubokim jezerima, bučnim slapovima, fjordovima, po dugim mračnim noćima kad možete promatrati polarnu svjetlost - aurora borealis (“sjeverna zora“) i po ljetnim noćima uz ponoćno sunce. Neki Islanđani znaju kako iskoristiti moć vrućih izvora i u njima pripremiti čak i kruh.

prirodne pojave

Munje

Tvar može biti naelektrizirana POGLEDAJ, KAKVO ODSTUPANJE!

Svatko od nas barem je jednom doživio veliku oluju popraćenu munjama i grmljavinom. Ako je oluja harala upravo iznad naših glava, našli smo se usred pravoga požara bljeskova koji su posvuda sijevali. Mnoge je pri takvom divljanju prirodnih sila opravdano strah jer snažan vjetar i kiša, kao i neukrotive munje, nisu mačji kašalj. Pokušat ćemo odgonetnuti tajnu nastanka munja.

Električni je naboj svuda oko nas

Uh, kako drma!

Koliko nam se puta dogodilo da smo poželjeli uzeti neki predmet ili bismo dotakli nešto kad nam se na ruci pojavila sitna iskrica koja bi nas pošteno stresla i uplašila. Slično se događa kad skidamo pulover. Pri tome nastaje pravo more sitnih iskrica koje praskaju naokolo. Katkada je to prilično neugodno. Što je uzrok tome? Obično se kaže da je kriva struja, ali “struja“ je obično u baterijama ili električnim žicama, a ne na puloveru.

Svaka tvar u prirodi sastavljena je od malenih dijelova koje zovemo atomi. Atome nije moguće kemijski razgraditi pa ih zato nazivamo osnovnim građevnim elementima tvari. Ako imamo poseban mikroskop, možemo ustanoviti da su i atomi sastavljeni od sitnih dijelova. Većina mase atoma nalazi se u jezgri, oko koje kruže sitni dijelovi koje nazivamo elektroni. Kad bismo izmjerili električna svojstva jezgre i elektrona, ustanovili bismo da je jezgra pozitivno nabijena, a elektroni negativno nabijeni. Ako je atom u “normalnom“ stanju, jezgra je upravo onoliko pozitivno nabijena koliko su elektroni nabijeni negativno. Iz toga možemo zaključiti da atomi izvana ne pokazuju električna svojstva. Ako spojimo jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja, oni se poništavaju. Također, električna svojstva atomske jezgre i elektrona snažno drže atom na okupu, da se ne raspadne. Pozitivno i negativno nabijeni dijelovi snažno se privlače.

JURE, A DA ODSTUPAŠ NEGDJE DRUGDJE?

Ako atomu na neki način oduzmemo jedan elektron, ili više njih, od njega će ostati pozitivno nabijeni dio koji nazivamo ion, i slobodni negativni elektroni. Na taj su način rastavljeni dijelovi atoma izvana naelektrizirani. Nakon što iz tvari odstranimo ione ili elektrone, cijela će tvar biti naelektrizirana. To se čini prilično zamršeno, ali neke je tvari zapravo veoma lako naelektrizirati. Uzmite plastično ravnalo i istrljajte ga suhom vunenom krpom. Zatim otvorite pipu da voda procuri u tankom neprekinutom mlazu. Mlazu približite istrljano ravnalo. Nakon što to učinite, mlaz vode prilično će odstupiti od okomitog smjera. Što se dogodilo? Trljanjem smo iz plastike pokupili malo električnog naboja. Ioni u vodi odazvali su se na taj naboj i pokušali mu se približiti.

Kako nastaju iskre

Električno izolirana tijela, poput na primjer metalne stolice na plastičnim nogicama, naelektrizirana su sve dok ne dođu u dodir s drugim, više ili manje naelektriziranim tijelima. Zrak je prilično dobar izolator. To znači da nabijene čestice s tjelešaca ne mogu tako lako pobjeći u okolinu. Ako je razlika između električnih naboja dvaju tijela veoma velika, naboji se probijaju i kroz zrak. Uzmimo primjer sa stolicom. Kad joj se približimo s rukom, sila između naboja na jednoj i na drugoj strani toliko je velika da probije kroz zrak. Pri tome nastaje iskra.

Jaka oluja nad Zagrebom. Munje su pucale unutar i između oblaka. 26

sisavci

Noćna lutalica - JEŽ

“Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta.“ Vjerojatno ti je poznata ova pjesma i sigurno misliš kako ježevi po cijele dane lutaju u potrazi za voćem koje u svoje jazbine odnose tako da ga nataknu na bodlje.

To zapravo nije baš tako. Ježevi svoje zimske zalihe ne čuvaju u jazbinama, nego hranu pojedu tamo gdje ju pronađu, a njihove su bodlje namijenjene obrani, a ne prijenosu tereta.

Moje su bodlje moja obrana Jež je najpoznatiji po svojim bodljama, koje ga štite od većine neprijatelja. Kad osjeti opasnost, sklupča se u lopticu i pričeka da opasnost prođe. Jež nije bodljikav cijeli život. Nakon okota njegove su bodlje još meke i zaštićene tankom kožicom. Sva sreća da je tako! Kako bi ga inače mama okotila i kasnije se skrbila za njega?

Imam kratko djetinjstvo Ženka ježa u jednoj godini može imati dva legla, a graviditet traje mjesec dana. Mladunci na svijet dolaze slijepi i mekani, a za njih se cijelo vrijeme skrbi i otac. Mladunci postaju samostalni već sa šest tjedana, a oni okoćeni u jesen moraju se vrlo brzo udebljati ako žele preživjeti zimu.

Patuljasti miš Ovaj sitni predstavnik gloda vaca teži od pet do sedam grama, dugačak je ka o tvoj palac – a toliko je dug i njegov rep. Omiljena su mu hrana sjemenke i uzgojene biljke pa mu se zbo g toga seljaci osobito ne vesele. Trudnoća traje sam o 21 dan, a ženka se koti nekoliko puta godišnje, pri čemu dobije u prosjeku pet mladunaca. Ovo je jedina vrs ta miša kojemu rep služi za penjanje i održavanje rav noteže.

M. B. FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

dr. Vetko

Zovem se Karlo Trupec i imam 10 godina. Hvala na odgovoru.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

vala ti na zanimljivim pitanjima dragi Karlo. Patuljasti šnaucer i maltezer male su pasmine pasa, pa što se tiče veličine, i nema neke bitne razlike. Međutim, ove dvije pasmine pasa zapravo su vrlo različite jedna od druge. Odgoj psa je naravno najvažniji, i on počinje od prvoga dana kada pas dođe u vašu obitelj. Održavanje dlake također je vrlo važno za život psa u stanu. Šnauceri su psi koji se moraju voditi na šišanje odnosno na trimanje dlake i iznimno je važno da im dlaka ne ispada. Maltezeri se također moraju redovito češljati, kupati jer nemaju podlaku i vrlo se lako njihova dlaka zapetlja i onda nastaju problemi pa se pas mora ošišati na kratko. Dlaka maltezera zahtijeva jako puno brige i njege. Što se tiče buke, oba će psa biti toliko tihi i toliko bučni koliko ih se dobro odgoji i bavi s njima. Ako se dovoljno vremena i brige posveti psu, sigurna sam da će biti miran i dobar u stanu. Puno pozdrava i sretno.

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Emilija (nadimak Emily)

raga Emily, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Mačići su vrlo plašljivi kada su tako nježni i maleni te se zbog toga boje psa i nakostriješe se. Mačke su životinje koje jedu samo meso i takve životinje se zovu mesožderi. Mačke jedu samo meso, a ne povrće. Kao što znaš, špinat je povrće i zbog toga mačke povraćaju. Draga Emiliy, mace jedu meso. Daj svojim macama da papaju meso i bit će sve u redu s njihovom probavom, odnosno neće povraćati. Puno pozdrava i sretno.

Dragi dr. Vetko, imam malog mačića Juniora koji bježi od mene. Kako da ga pripitomim. Molim te odgovori.

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

Sara, 2. b, OŠ Pušća

raga Sara, hvala ti na zanimljivom pitanju. Dok su maleni, mačići su često vrlo plašljivi i boje se ljudi. Savjetujem ti da budeš strpljiva sa svojim malim mačićem. Ponudi mu njegovu omiljenu hranu da se malo po malo privikava na tebe. Postupno ćete se zbližiti i, sigurna sam, biti najbolji prijatelji. Puno pozdrava i sretno.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Dragi dr. Vetko, čitam puno Moj planet pa imam pitanja za tebe. Planiramo kupiti psa, pa me zanima što ti misliš: patuljasti šnaucer ili maltezer? Zanima me također kojeg je lakše održavati, odgajati i koji je manje bučan s obzirom da živim u stanu.

Dragi dr. Vetko, imam jedno pitanje: zašto se moji mačići nakostriješe kada vide psa i zašto povraćaju kada pojedu špinat? Hvala na odgovoru.

Dragi dr. Vetko, pišem Vam prvi put i molim Vas da mi odgovorite. Imam svog jednog pustinjskog skočimiša, koji se zove Krešo i ima tri godine. Ja sam mu stavio u kavez mineralni kamen za grickanje, ali on ga ne gricka, nego samo gricka rešetke. Zanima me zašto mu se ne sviđa taj kamen. Hvala Vam na odgovoru. Patrik Cindrić, 7 godina

vala ti na tako zanimljivom pitanju, dragi Patriče. Tvoj dragi ljubimac skočimiš Krešo baš ne želi grickati svoj mineralni kamen. Zapravo se često događa da životinjice ne žele grickati mineralni kamen. Savjetujem ti da svom skočimišu daš komadić grančice drveta da se time igra i da gricka drvo. Možda će mu se to više sviđati. Sigurna sam da ćeš riješiti ovaj mali problem. Puno pozdrava i sretno. 51

ŠTO ĆE TI SUNČANE NAOČALE?

TO NISU SUNČANE VEĆ NAOČALE ZA MJESEČINU!

Zvijezde neprekidno isijavaju svjetlost, pa zbog eksplozija na svojoj površini sjaje poput divovskih sijalica. Slično našemu Suncu, koje je također zvijezda. Budući da nam je Sunce znatno bliže od drugih zvijezda, čini nam se da je u usporedbi s njima puno veće, a one izgledaju poput točkica na nebu. Noću ih vidimo, a danju nestaju iako su sve vrijeme iznad nas.

Sunce Za tu je pojavu krivo Sunce. Kad se pojavi na obzoru i zasja, njegova je svjetlost toliko snažna da u potpunosti nadvlada svjetlost drugih zvijezda. Sunčeva svjetlost obasja čitavu atmosferu, zbog čega je iznad nas svijetao nebeski svod. Na Mjesecu, gdje nema atmosfere, iznad nas bi se prostiralo golemo crno prostranstvo.

mjesec? Zašto ponekad

vidimo i danju

Na to pitanje najlakše ćemo odgovoriti ako se najprije upitamo zašto danju ne vidimo zvijezde.

MJESEC Za razliku od zvijezda, prepredeni je svojeglavko. Pojavi se na nebu, a već u drugom trenu ga nema. Kruži oko Zemlje i za jedan krug mu treba 28 dana. Kako se i Zemlja okreće, jasno je da - baš kao i Sunce - Mjesec izlazi i zalazi. Njegova noć nije dugačka kao dan, koji traje 24 sata. Mjesec svakoga dana izlazi na drugome mjestu i u drugo vrijeme, različito nego prijašnjega dana. Mjesec sam ne proizvodi svjetlost jer je njegova površina mrtva i pusta, puna brojnih okruglih kratera. Ponaša se poput zrcala ili krijesnice: presretne sunčevu svjetlost i djelomično je odbije na Zemlju, baš kao da nas “špiglira!“

Sunce, Zemlja i Mjesec sastavljaju trokut koji se sve vrijeme mijenja. Ovisno o položaju svih triju nebeskih tijela, Mjesec možemo vidjeti u obliku slova D (kad je velik) ili C (kad se smanjuje). Na južnoj je polutki priča drukčija: kad je velik, ima oblik slova C, a kad se smanjuje, oblik slova D. Ljudi na ekvatoru vide ga drukčije. Ondje ima oblik naopačke okrenutoga slova U.

Dvaput u 28 dana ovaj se trokut pretvori u ravnu crtu – Mjesec, Sunce i Zemlja približno su na istome pravcu. Tada vidimo ili pun Mjesec (uštap) ili Mjesec uopće ne vidimo (mlađak). Ako su Mjesec, Sunce i Zemlja sasvim poravnani na istoj crti, a Mjesec se pritom nađe točno u sredini, između Zemlje i Sunca, vidjet ćemo pomrčinu Sunca.

Naše oko zanimljiva je i čudesna “naprava“, koja se izvanrednom lakoćom prilagođava količini vanjske svjetlosti – tu sposobnost nazivamo i adaptacija. Na djelić sekunde možemo pogledati izravno u Sunce, a da pritom ne oslijepimo, jednako kao što možemo vidjeti i u mraku, kad je svjetlost više tisuća milijuna puta slabija. Da bi se oko moglo prilagoditi ovim velikim razlikama, mora se poslužiti različitim lukavstvima. Kad je vani jaka sunčeva svjetlost, gledamo kroz stisnute kapke, a trepavice nam pritom prave sjenu na očima. Osim toga, veoma nam se suzi zjenica – crna točka u središtu oka – kroz koju u oko dopire svjetlost. Osjetilne stanice u oku tada postaju manje osjetljivima. 52

Ako je Zemlja točno između Mjeseca i Sunca, nastupa pomrčina Mjeseca. Nemoguće je da se Sunce nađe između Mjeseca i Zemlje. Tada bi se najvjerojatnije dogodila pomrčina Zemlje.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, ILUSTRACIJI: DAMIJAN STEPANČIČ

svemir

KADA SE MJESEC VIDI DANJU, UVIJEK JE NEISPAVANA!

Iako Mjesec nosi titulu kralja ponoći, često ga možemo vidjeti i danju. Kako bi inače tijekom pomrčine Sunca dospio između Zemlje i Sunca? Unatoč tomu, ne vidimo ga. Svjetlost koja se odbije o Mjesec, na desetke je milijuna puta je slabija od Sunčeve svjetlosti, čak je slabija i od svjetlosti što je isijava obzor. Kad bismo za vrlo sunčana dana tražili Mjesec na nebu, bilo bi to slično osluškivanju šuštanja lišća dok se vozimo u bučnom autobusu. U posebnim trenutcima kada Sunce izlazi ili zalazi i nalazi se nisko nad obzorom ili je već u zalasku, svjetlost što ju daje obzor dovoljno je slaba da naše oči postanu osjetljivijima. Ako je u takvim trenutcima Mjesec iznad nas, može biti svjetliji od neba, pa ga možemo vidjeti. Najčešće Mjesec tijekom dana vidimo zimi, kad je Sunce cijeli dan nisko.

Sašo Avsec 53

Nekoliko je vrsta terena, tj. podloga za igru. Najčešće se igra na travi, betonu, zemlji, asfaltu i gumiranim podlogama. Također, može se igrati na otvorenim terenima i u dvorani. Podloga umnogome utječe na način igre, ponajviše zbog načina na koji se loptica odbija (brzina loptice, visina odskoka, vrtnja loptice odnosno rotacija oko vlastite osi - tzv. spin loptice…), ali i zbog različitih tehnika i mogućnosti kretanja i zaustavljanja igrača (brzina reakcije, proklizivanje…).

is n e t t or Bijeli sp

! e ! č ! s e m t Gem

BODOVANJE

se provodi U teniskom meču bodovanje igara (gemova) ), osvajanjem bodova (poena eču) ostvaruje (m u boj i setova. Pobjeda u dvo setova. se osvajanjem dvaju ili triju

Riječi su to sudca koje prethode imenu pobjednika teniskoga susreta i koje uz svoje ime želi čuti svaki tenisač. Još ako su izrečene nakon završnoga meča, primjerice na Wimbledonu, Roland Garossu, Australian ili US Openu, tada je to ostvarenje svih snova. U posljednje vrijeme sreću (čitaj: talent, znanje, upornost i sposobnost) da sudci najčešće izgovaraju njihovo ime imaju srpski tenisač NOVAK ĐOKOVIĆ i američka tenisačica SERENA WILLIAMS, apsolutni vladari “bijeloga sporta“ posljednjih godina.

TENIS je jedan od najpopularnijih i najrasprostranjenijih sportova u svijetu. U tenisu dva (pojedinačno) ili četiri (parovi) igrača nakon početnoga udarca (servisa) udaraju lopticu reketima preko mreže u protivničko polje s ciljem da osvoje bod (poen). Kada igrač osvoji najmanje četiri boda (15, 30, 40, gem), i to dva više od protivnika, osvaja gem. Šest osvojenih gemova znači osvajanje seta, a dva / tri osvojena seta donose pobjedu.

SUDCI

Serena Williams

Da bi se sve odvijalo prema pravilima igre zaduženi su sud ci. U tenisu to su glavni sudac, linijski sudci i sudac na mreži. S raz vojem tehnologije sudci su dobili pom oć. Sudce na mreži zamijenio je senzor dodira mreže, a crte igrališt a pokrivene su kamerama te je igračima tijekom igre dopušt eno tražiti elektronički pregled mje sta dodira loptice i tla − challen ge.

OPREMA Opremu tenisača čine majica , hlače, suknja i/li haljina te tenisice. Dopušten o je nositi i vrpce za kosu, kape i marame, a većina igrača koristi se i znojnicima za ruke. Teniskim svijetom dominiraju poznate sportske marke: Nik e, Adidas, Lotto, Puma, Reebok, Sergio Tacchi ni… REKET je najvažniji dio oprem e jer mora odgovarati tenisaču i njegov u stilu igre. Najčešće se izrađuju od karbona i alu minija, a razlikuju se veličinom glave, rasporedo m žica, težinom i balansom. Najpoznatiji proizvo đači su Wilson (Roger Federer, Serena i Ven us Williams, Miloš Raonić, Kei Nishikori…), Bab olat (Rafael Nadal, Jo - Wilfried Tsonga, Agniesz ka Radwanska, Ana Konjuh…), Head (Novak Đo ković, Marin Čilić, Andy Murray, Maria Sarapo va…), Prince (John Isner, David Ferrer…), Dunlo p (Jurgen Melzer, Tommy Robredo…). LOPTICE za tenis izrađene su od specijalnoga materijala – kemijski obrađe ne gume te su obložene vunenim vlaknima. Loptice različitih obilježja koriste se na različit im podlogama. Tijekom meča mijenjaju se nak on devet odigranih igara (gemova).

POVIJEST TENISA

rditi kad je tenis točno Ne može se sa sigurnošću utv da su se ovim sportom nastao, no pretpostavlja se ni, Grci i Rimljani. Još su pća započeli baviti još stari Egi (Azteci i Maje) poznavali igru neki drevni narodi i kulture nu tenisu. reketima i lopticama vrlo slič skoj bila je popularna igra jeu U srednjem vijeku u Francu oj igrao real tennis. Igra je de paume, dok se u Englesk aristokratima, kraljevima i bila iznimno popularna među “kraljevski sport“. carevima, pa su ju nazvali i mio je Englez Walter Tenis kakav znamo danas izu 4. definirao pravila igre te ih Clopton Wingfield, koji je 187 za zaštitu patenata. službeno registrirao u uredu . širila diljem Europe i svijeta Potkraj 19. stoljeća igra se pro

DAVIS CUP je svjetsko ekipno natjecanje u tenisu za muškarce koje se održava svake godine od 1900. godine. Do 1904. to je bilo natjecanje između SAD i Velike Britanije, no od tada broj zemalja sudionika stalno raste. Ove godine u natjecanju sudjeluje 135 nacionalnih momčadi.

TEREN je ravna površina pra vokutnoga oblika duljine 23,77 m i širine 8,23 m za igru pojedinaca, odnosno 10, 97 m za igru parova.

Najviše naslova imaju reprezentacije SAD (32), Australije (29) i Velike Britanije (10), a ukupno je samo 14 zemalja (među kojima i Hrvatska) osvojilo ovo prestižno natjecanje. Najviše naslova ima Australac Roy Emerson (8). 57

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK, WIKI

sport

zvijeri Noćni vid

Ovaj savršeni ubojica odlično vidi noću. Tigrove oči u mraku mogu vidjeti i najmanji tračak svjetlosti. U očima ima poseban sloj koji svijetli kad ga noću osvijetlimo. Njegove oči noću jako sjaje. U mraku vidi čak šest puta bolje od čovjeka! U noćnom lovu pomažu mu i vrlo osjetljivi brkovi.

Bengalski tigar

Vodena mačka

Ova napadački nastrojena mačka živi na vrućim travnjacima, u šumama, močvarama i džunglama južne i istočne Azije. Za razliku od većine ostalih mačaka, tigar voli vodu i puno pliva ili se hladi u njoj.

Ubojica

Tigar ima potpunu opremu za ubijanje! Obor užan je dugačkim pandžama, smrtonosnim zubim ai ubilačkom čeljusti. Svoj plijen obično ubije snažnim ugrizom. Oštrim i šiljastim očnjacima zgrabi životinju za vrat ili grlo. Zahvaljujući svojoj snažnoj čeljusti ubijeno divlje govedo ili jelena odvlači u gustiš, gdje ga u miru pojed e. Odjednom može pojesti i do 40 kilograma mesa !

Spretan lovac

Osim smrtonosnoga oružja, tigar ima iznimne lovačke sposobnosti. On je lovac samac. Svoj plijen nikada ne natjerava. Njegova je lovna taktika bešumno i neprimjetno promatranje plijena. Bengalskom tigru to uspijeva jer se njegovo prugasto krzno potpuno stapa s okolišem. Kad se prišulja žrtvi, iznenadi je, skoči na nju i usmrti ugrizom.

Ugroženost

Bengalski je tigar najbrojniji među tigrovima. Ova iznimna mačka doista je velika - dugačka je više od tri metra. Zbog njezina prekrasnoga narančastoga krzna s crnim prugama najveća su joj prijetnja krivolovci. Unatoč tome što su tigrovi gotovo posvuda zaštićeni, love ih zbog uporabe u tradicionalnoj kineskoj medicini. U najrjeđe vrste mačaka svrstavaju se bijeli tigrovi, koji se danas mogu vidjeti gotovo isključivo u zoološkim vrtovima. Tina Pavlovič

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Ova velika mačka pripada skupini najuspješnijih vrhunskih ubojica. Da bi opstala, mora napasti i ubiti drugu životinju. Tako se prehranjuje i brani najveća i najmoćnija zvijer iz obitelji velikih mačaka.

cˇuda svijeta

Taj Čudni

s vi j e t

Najstariji grad nebodera na svijetu Čudnovato priviđenje ili iznenađujuća stvarnost? U pustinji, u srcu razasute oaze, prsten zidina skriva okomiti grad. Kompaktna skupina, šuma tornjeva od neobrađene zemlje priljubljenih jedni uz druge. Nazivan “pustinjskim Manhattanom“, ovaj neobičan i jedinstven grad utvrda dugo je bio prijestolnica Hadramauta, na vapnenačkoj visoravni na jugu Jemena. Zdanja u Shibamu, neboderi u središtu pustinje, istinski su arhitektonski pothvat. Stari se grad prostire na površini od 400 m × 500 m na uzvišenju stjenovite visoravni i poznat je po svojim do devet katova visokim stambenim zgradama od sušenih glinenih opeka. Mnoge su zgrade visoke do 30 metara i stare do 500 godina. Pretpostavlja se da je naselje osnovano u 2. stoljeću; zbog stalnih provala beduinskih plemena stanovnici Shibama počeli su graditi svoje kuće kao nebodere.

Maskirani otoci

Koliko god snažna bila golema životinjska stada u Africi, neumorni putnici žive na Arktiku: sobovi (Rangifer tarandus), u Sjevernoj Americi nazvani karibui. Ubraja ju se u jelene, no jedina su vrsta jelena kod kojih i ženke nose rogovlje (iako manje). Europski i sibirski sobovi gotovo su svi pripitomljeni i prate ih pastiri. Karibui, naprotiv, žive divlje. U jesen ih Radije preplivaju jezero nego da ga optrče. Sobovi su dolazak arktičke zime prisiljava da prezime stalno na putu. Na godinu prevaljuju do 5000 kilometara. u unutrašnjosti kontinenta, no za kratkoga Zato su to kopnene životinje koje se redovito najdalje sele. arktičkoga ljeta prevaljuju veće udaljenosti Stada su danju i noću u pokretu, uvijek tražeći hranu za u zelena travnata područja dalje na sjeveru. sebe i mladunčad. Stanke u kojima jedu i preživaju uvijek Uvijek bježe pred rojevima arktičkih traju samo sat-dva. Ukupno provode polovicu 24-satnoga komaraca i muha krvopija. Vode se ne boje. dana jedući, a drugu polovicu putujući. Smatraju se najizdržljivijim putnicima s obzirom na tjelesnu težinu. 72

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Uvijek na putu

Gdjekad je ono što izgleda poput otok a zapravo vrh golema vulkana. Najviši vulkan na svijetu, ujedno najviša planina od pod nožja do vrha, jest Mauna Kea na Havajim a. Njegova prava visina ostaje skrivena pogledu, jer je veći dio vulkana pod vodom, a dio iznad njegove površine visok je 4205 met ara. No kad se tome pribroji visina podvodnog a dijela, dobije se planina zapanjujuće visine – 10 203 metra od morskoga dna do vrha, što je više od službene visine Mount Ever esta (8848 m). Na vrhu se nalazi najviše položen astronomski opservatorij na svijetu. U podnožju se uzgaja kava; najviši obro nci u hladnijem su dijelu godine pod snije gom.

Planetov strip NIKOLA, KAMO IDEŠ?

Adio, Tesla U ŠETNJU. CIJELO VRIJEME ME NADZIRE.

10. dio

OVDJE SE MOŽEMO SKRITI OD NJE. ŠTO KAŽEŠ?

OVO ĆE BITI RAKETA ZA TEBE.

JOŠ MALO POJEDINOSTI I BIT ĆE…

OPET ĆE NEŠTO ZARIBATI.

SAMO SE TI ODMORI, MARIJETA. NEĆU TI SMETATI.

SAVRŠENO!

ZA LAJKU ZNA CIJELI SVIJET, A TEBE ĆE TEK UPOZNATI.

NEĆEŠ VALJDA OPET…!

DA, NEŠTO ŠIVAM. DUGO SI SPAVALA.

NE! OVO JE FAŠNIČKO ODIJELO ZA TESLU.

USKORO ĆE RUČAK!

VIDJET ĆEŠ, OVAJ ĆE NAM PUT USPJETI.

HRRR, ARR, HRR...

JESI LI TO TI, NIKOLA?

MAMA, VIDI! MAŠKARE!

PSSST, TO JE SAMO JEDAN ŠAŠAVI STARAC.

O, NE! KAKVA SRAMOTA!

moj test

Ov is n ik ?

o biti i o K ad čujemo riječ “ovisnik“, prvo pomislimo na nekoga tko uzima drogu. lpak, ovisni možem je već poznato, zar ne? mnogim drugim stvarima: o televiziji, računalnim igrama ili o čokoladi. To ti

zamisli da se pitanje Riješi test i otkrij jesi li ovisnik! U svakom pitanju naveden je drugi primjer. Ti možemo živjeti bez tiče upravo one stvari bez koje ne možeš zamisliti svoj život. l još nešto! Ne možemo biti i o drugim hrane, vode, ljudi koji nas vole i koje mi volimo... O tome smo ovisni. No ovisni stvarima, pri čemu pretjerujemo i bez čega bi nam život sigurno bio ljepši.

Jako voliš igrati jednu računalnu igru. Možeš li jedan dan izdržati bez nje?

* ** ***

Izdržao bih dan ili dva, nakon toga bi mi već nedostajala. Naravno. Iako je volim igrati, moram se povremeno odmoriti od nje. Nema šanse! Ako je ne igram svaki dan, postanem živčan.

Voliš gledati televiziju, čak nije važno što se prikazuje.

* ** ***

5. ***

Istina. Ali ako me prijatelj pozove k sebi, radije ću otići k njemu.

Baka i djed te pozovu da provedeš vikend u vikendici u kojoj nema interneta.

Volim je gledati. Povremeno gledam i s prijateljem, umjesto da radimo nešto drugo.

Sate i sate buljim u ekran, potpuno zaboravim na vrijeme, a školske obveze trpe...

2. ****

* **

Ne idem. Opirem se sa sve četiri da odem na mjesto gdje mogu ‘’surfati’’. Rado ću otići! U prirodi se može toliko zanimljivih stvari raditi. Navečer možemo kartati ili brbljati. Idem, ali ću ih zamoliti da me svaki dan odvedu na mjesto gdje se mogu spojiti na internet.

Vježba je korisna. Naravno. Pazim da svaki drugi dan malo vježbam.

Sumanuto vježbam i zapisujem rezultate, svaki tjedan moram biti sve bolji i bolji.

3. ***

Obožavaš čokoladu. Roditelji ti ukinu čokoladu na tjedan dana jer si napravio neku glupost.

** *

Nema gore kazne na svijetu! Nakon dva dana sam na mukama. Mogu izdržati bez nje.

Često se bavim tjelovježbom, ali se ne natječem sam sa sobom.

Barbara Jarc

Od 5 do 8 zvjezdica

Od 9 do 12 zvjezdica

Od 13 do 15 zvjezdica

Neovisan

Umjeren

Ovisnik

Očito ni o čemu nis i ovisan. Pohvalno! Ovisnost ljudima može potpuno prom ijeniti život. S obzirom na to da , na primjer, ne mogu izdržati be z računala, počinju izbjegavati prijatelje samo da bi mogli sje diti pred ekranom. Cijeli živ ot podređuju tome. Kod tebe nem a straha da bi se moglo dogoditi takvo što. Ako primijetiš da si krenuo u tom smjeru, odmah pres tani! Bolje je spriječiti nego liječi ti.

Povremeno te privuku čokolada ili gledanje televizije. Kad ti netko ponudi da umjesto slatkiša pojedeš voće ili da odeš nekoliko dana na more gdje nema televizora, nemaš ništa protiv. Ipak, nakon nekog vremena primjećuješ da ti te stvari nedostaju. Dokle god možeš izdržati bez nekih stvari da ne postaneš nervozan, ne moraš se bojati da ćeš postati ovisnik. U suprotnom, reagiraj na vrijeme!

Ajoj! Zabrinuti smo za tebe. Očigledno si o nečemu jako ovisan, bila to čokolada ili računalo. To ti je puno draže od druženja s prijateljima, čak i školu zanemaruješ zbog toga. Morat ćeš se riješiti toga. Neka ti pomogne netko od odraslih. Razmisli o tome što te još u životu veseli a da nije štetno, i pokušaj se riješiti loše navike. Osjećat ćeš se bolje.

ILUSTRACIJE: DAMIJAN STEPANČIČ

vaša pošta

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb.

Pisati nam možete i na adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Vanesi Jalušič iz Podturena.. 84

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

nagradni kviz

1. Srijem se prostire između donjega toka rijeka

5. Žirafin vrat dugačak je oko

J Drave i Dunava

Š 2,8 metara

G Drave i Save

1, 8 metara

D Save i Dunava

3,8 metara

skvržulja ptica 2. Trčka je iz porodice

6. Glavni grad Islanda je

M Keflavík

fazana

D prepelica

S Húsavík

C purana

3. Najčešća meduza u Jadranu je

ježa postaju 7. Mladunci samostalni već sa

Č kompas meduza

U šest tjedana

N uhati klobuk

O sedam tjedana

P morska mjesečina

u prašumi uzgajaju 4. Indijanci biljku naziva

8. Najveća bundeva težila je

O juka

E 1450 kilograma

Z šparoga

H 1045 kilograma

F agava

Reykjavik

četiri tjedna

1054 kilograma

Rješenje nagradnoga kviza iz 10. broja, lipanj 2016.:

SLADOLED NAGRAĐENI:

Jakov Levatić, Vinogradska 124, Beletinec, 42 214 Sveti Ilija Mia Mavra, Kukljica 83, 23 271 Kukljica Helga Höffler, Stjepana Radića 11, 31 208 Petrijevci

Rješenje nagradnoga kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 30. listopada 2016. Tri sretna dobitnika osvojit će vrijedno izdanje Mozaika knjiga.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

Čitaju ga SVI!

PRETPLATI SE I TI! PEKARSKA MAŠTA

OBLIKUJU DOMIŠLJATO NA PEKARI ČESTO, PREPOZNAJ OBLIKE U LIK KRUH I PECIVO. NAZIVE UPIŠI MA. SLIKAMA I NJIHOVE PREMA BROJEVI ISPUNJALJKE

L E P

S R

C 11

M E

GODIŠNJA PRETPLATA 10 brojeva (od rujna do lipnja)

160 kn

80 kn

160 kn

+ 15 kn poštarina + 30 kn poštarina

I tako su praščići krenuli po svijetu tražeći sreću. sreo je čovjeka koji je nosio Prvi od njih 3 slamu.

– Molim te, dobri čovječe, daj mi tu si slamu – rekao je praščić. – Rado bih od nje napravio kućicu. Čovjek mu je dao slamu i praščić je

napravio malu slamnatu kuću. Praščić se uvukao u kućicu da se malo odmori, kad na vrata pokuca vuk. – Praščiću, praščiću, otvori mi vrata!

budem – O, ne! Ne želim! Mama ni je rekla da pametan i ne razgovaram s nepoznatima! Te su riječi jako rasrdile vuka. – Toliko si me razljutio da ću sada puhnuti i otpuhati ti kućicu! – rekao je vuk pa je počeo puhati.

natjerao Kućicu je otpuhao, a sirotog praščića na bijeg koliko su ga noge nosile.

MAŠTAMO I GOVORIMO... Ispričajte ostalima u razredu koko se vidiš kad odrasteš? Kako će izgledati tvoj život s navršenih 40 godina? Što ćeš biti po zanimanju? Gdje ćeš živjeti?

... PIŠEMO nije jednom u životu

PIŠEMO...

Samo 16 kn mjesečno!

ISTRAŽUJEMO...

se je redak u pjesmi. Postoje pjesme koje Pjesma je sastavljena od stihova. Stih u stihu prepoznajemo kad posljednje riječi rimuju i one koje se ne rimuju. Rimu za Pročitaj još jednom pjesmu „Prijedlog završavaju istim slogovima ili glasovima. rimuje. pronađi riječ iz pjesme koja se s njom razmišljanje“ i svakoj navedenoj riječi

Najbrža narudžba na besplatan broj telefona 0800 10 13 80 kn

ZADACI NAKON ČITANJA POEZIJE

... MAŠTAMO I PIŠEMO

80 kn

Iz knjige „Najljepše priče“, engleska narodna

TRI PRAŠČIĆA. PRVI, DRUGI, TREĆI... ČITAJTE PRIČU I DOZNAJTE KAKAV JE KOJI. OVO NIJE SAMO PRIČA ZA DJECU. SVIJET BI MOŽDA BIO PUNO LJEPŠI I BOLJI KAD BI SE SVI ČEŠĆE PONAŠALI POPUT TREĆEG PRAŠČIĆA...

množenja _________________

vole ______________________

plan ______________________

naopačke _________________

___________________

jagoda ____________________

rade _____________________

snova _____________________

papiru

POLUGODIŠNJA PRETPLATA 5 brojeva (od rujna do siječnja)

praščića. Ona je Živjela jednom jedna svinja i imala tri pa je zato jednoga bila vrlo siromašna, teško je živjela dana pozvala praščiće i rekla im: veliki. Idite u svijet – Dragi moji praščići, već ste dovoljno bude siguran da Gledajte dom. sebi i sagradite svaki može dogoditi. i čvrst jer se mladom praščiću svašta se posla, budite Morate imati sigurno utočište. Ne bojte pametni i sve će biti dobro.

za kaznu bi na glavi dubio.

do vojske leži. 24 Sam bih izazvao neprijateljskoga kralja, da se sa mnom po travi valja. Tko bi u svemu bitku izgubio,

i pretplatite se na

Tri praščića

RAZGOVARAMO...

– tko će više i tko prije. Pozvao bih neprijateljsku vojsku da se zajedno s mojom gruda kada sniježi, uredio bih da na suncu vojska

Časopis ću preuzimati u knjižari Algoritam MK

Kreč

C 10

... MAŠTAMO I PIŠEMO

DA SAM KRALJ

Časopis će mi dolaziti na kućnu adresu

D O

OD I SAGRADITI KUĆU. PRIJE ČITANJA… ZAMISLI DA MORAŠ GRADNJA? BI TRAJALA 12 KOJEG BI MATERIJALA BILA? KOLIKO Š A R K O OLOVKOM POTEZA TKO BI TI U TOME POMOGAO? U NEKOLIKO 11 BI IZGLEDALA. NACRTAJ SKICU KUĆE DA VIDIMO KAKO 10

MAŠTAMO I GOVORIMO...

I JA, DA!)

do vojske leži. Sam bih izazvao neprijateljskoga kralja, da se sa mnom po travi valja. djeco, kralj, Da sam ja, Tko bi u svemu bitku izgubio, neprijatelja da se borimo pozvao bih za kaznu bi na glavi dubio. u dalj. – skokom Izazvao bih njegovu vojsku da se s mojom zajedno smije, da se natječemo u puzanju na drvo

Časopis ću preuzimati u školi

Tko barem ! ili kraljica? POEZIJE ČITANJA biti kraljNAKON poželioZADACI i vama. Sigurno se to dogodilo n i zanimljiv Napišite neobiča ja kralj“ ili sastavak „Da sam : ja kraljica“. Napišite „Dau sam Ispričajte ostalima razredu i kako radili biste što koko se vidiš kad• odrasteš? učitelj govore. živjeli biste Kako će izgledati tvoj život s • kako biste uredili navršenih 40 godina? svoje kraljevstvo Što ćeš biti po zanimanju? vašeg Gdje ćeš živjeti? • što bi ljudi ili tvoj učitelj kraljevstva radili Zamisli da tvoja učiteljica dosadio je im sti bile jer škole • koje bi vrijedno odluče otići iz ili Napišite učitelju najvažnije u vašem učiteljski posao. kojem ih molite i kraljevstvu. učiteljici pismo u školi. u u životu nije vama s učiteljem i m Tko barem jednom nagovarate da ostanu Razgovarajte s učiteljico ili kraljica?! ju. Pitajte poželio biti kralj zaniman svom o što misli i vama. Sigurno se to dogodilo što rastužuje? Bi ih što ih veseli, a koje se neobičan i zanimljiv bilije redak u pjesmi. Postoje pjesme Napišite je? Što bi Stih od stihova. ili zaniman je sastavljena Pjesma li promijen u stihu „Da sam ja kralj“ ili ra posljednje riječi sastavak kad razgovo prepoznajemo Tijekom Rimu rimuju. ne koje se one učitelji? rimuju dai nisu za . Napišite: učiteljica ili Pročitaj još jednom pjesmu „Prijedlog „Da sam ja kraljica“ što vaša ili glasovima. slušajte slogovima istim završavaju pažljivo rimuje. i kako iz pjesme koja se s njom • što biste radili i svakoj navedenoj riječi pronađi riječ razmišljanje“ učitelj govore. biste živjeli vole ______________________ • kako biste uredili množenja _________________ svoje kraljevstvo • _ što bi ljudi vašeg naopačke ________________ ______ učitelj plan ________________ ili tvoj kraljevstva radili Zamisli da tvoja učiteljica sti bile jer im je dosadio • koje bi vrijedno odluče otići iz škole ili ___ jagoda ____________________ ________________ Napišite učitelju papiru posao. i najvažnije u vašem učiteljsk kojem ih molite i kraljevstvu. učiteljici pismo u školi. u da ostanu s vama_____ snova _____________________ ate________________ rade nagovar

– tko će više i tko prije. Pozvao bih neprijateljsku vojsku da se zajedno s mojom gruda kada sniježi, uredio bih da na suncu vojska

OZNAČITE KVAČICOM

MIŠ, 12. KOŠARA 10. ZEC, 11. MEDO, 8. SRCE, 9. KRIŽ, 7. PAUK, PUŽ, 5. ZMIJA, 6. SUNCE, PILE, 4. ŽABA, 2. LEPTIR, 3. 1. ZVIJEZDA,

JE PRAVI IZBOR!

8 6

m i učiteljem Razgovarajte s učiteljico zanimanju. Pitajte što misli o svom što rastužuje? Bi ih što ih veseli, a 26 Što bi bili je? li promijenili zaniman razgovora da nisu učitelji? Tijekom ili što vaša učiteljica pažljivo slušajte

DA SAM KRALJ Da sam ja, djeco, kralj, se borimo G pozvao bih neprijatelja da (BALO – skokom u dalj. Izazvao bih njegovu vojsku da se s mojom zajedno smije, da se natječemo u puzanju na drvo

Darko Napisala: Jadranka Čunčić Bandov Nacrtao:

RAZGOVARAMO...

PRVI IZBOR

B 7

A 9

(BALOG I JA, DA!)

I R

E 5

bajka, Ilustrirala Maša Kozjek

I J

V P

• priče • igrokazi • stripovi • pjesme • ispunjaljke • tražilice • kvizovi • labirinti

Bodulj ko i žbunik a

Pronađi u Prvom izboru!

www.mozaik-knjiga.hr VAŠI SU PODACI KOD NAS ZAŠTIĆENI

Odgovorom na našu ponudu pristajete da Mozaik knjiga d. o. o. koristi Vaše osobne podatke radi njihove obrade te u svrhu marketinških aktivnosti, a s ciljem dostave novih promotivnih materijala i ponuda za kupnju knjiga i ostalih proizvoda Mozaika knjiga d. o. o., povezanih društava i poslovnih partnera te sudjelovanja u nagradnim igrama. Podaci će se čuvati dok sami ne zatražite suprotno. Ako u bilo kojem trenutku više ne budete htjeli primati naše ponude, možete pismenim ili telefonskim putem zatražiti brisanje svojih podataka iz naše evidencije. Vaši su podaci zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 160/11) i Zakonom o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12).

GRATIS Ime i prezime djeteta

Ime i prezime jednog od roditelja

Ulica i kućni broj

Datum rođenja jednog od roditelja

Broj pošte

Mjesto

Datum rođenja djeteta

OIB

Datum naručivanja

FLUORESCENTNE BOJE U PONUDI

MASKICA ZA MOBITEL za sve pretplatnike

OIB jednog od roditelja

E-mail

Telefon

Molimo da ispunjenu narudžbenicu pošaljete najkasnije do 17. 10. 2016. NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja

Ukoliko se časopis preuzima u knjižari popunjava djelatnik knjižare

www.mozaik-knjiga.hr

Ako časopis želite preuzimati u školi, narudžbenicu predajte učiteljici! Ako časopis želite primati na kućnu adresu, narudžbenicu pošaljite na: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Prvi izbor), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili faksom na broj 01/6178 948 ili putem e-mail adrese: casopisi@mozaik-knjiga.hr ili na broj telefona 01/6053 965. Ako časopis želite preuzimati u knjižari, narudžbenicu predajte djelatniku u knjižarama Algoritam MK.