Moj planet studeni 2015

MJESEČNIK • GODINA 10 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

2015 • STUDENI

3

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

njiga.hr

@mozaik-k

JE ISTRAŽIVAN

O

JE ZABAVN

moj-planet

POSTER

Divlja svinja

og Super osjetila Biokovo Arheo(b)l Kamčatka Plavi princ

U ovome broju Dragi moji planetovci! rapsodiju divnih jesenskih boja tu ponekad uopće ne doživimo jer su kapi e kišn e adn dos tne risu svep k uvije iu zbog kojih nam se uopće ne izlaz kav nika nije , vno prirodu. No to, nara pis problem kad je tu vaš omiljeni časo bez ode prir t svije u esti odv vas koji će rilike. obzira na vremenske prilike ili nep me, vrije no ocje I zato ne gubimo drag nego – krenimo!

Prva postaja na našem putu bit će a Biokovo – naša najviša primorsk d mora izna iže uzd o strm se planina koja o ćem i dijeli ga od Zagore, mjesto gdje nom ovrs razn uživati u vrlo bogatom i biljnom i životinjskom svijetu.

Jedna od naših postaja bit će i njem Kamčatka, gorski poluotok na kraj se o ćem gdje ku, isto ruskom dalekom koji a dim naro ivim imlj zan sa upoznati ondje žive.

Malo ćemo i zaplesati uz naš arheo(b)log te družiti se s Nikolom kom, Šubićem Zrinskim i njegovom vojs cem prin im plav s a malo ćemo i skakati ju ima a jetil eros sup to a te doznati kakv . tinje naše živo No, čeka vas i prava blatna zabava.

Upoznat ćemo životinju koja se jako voli valjati u blatu – veliku i moćnu divlju svinju! adne I zato, bez obzira na vrijeme i dos avite zab i ju čitan u ajte uživ i, kap e kišn se uz Moj planet!

Pozdrav do sljedećeg broja!

8

studeni 2015 2013

4

4 LIJEPOM NAŠOM Biokovo 8

ZANIMLJIVOSTI Močvarna smeđa žaba

10 NARODI Kamčatka 12 DIVLJE ŽIVOTINJE Divlja svinja 14 POKUS Nove kovanice iz starih 15 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

10

16 ARHEO(B)LOG Zamisli život u ritmu pokreta 22 ZOO KUTAK Superosjetila 24 OVAJ MJESEC Studeni 25 Origami Pas

12

26 FOTOGRAFIJA MJESECA 28 DR. VETKO 30 VELIKE BITKE Sigetska bitka 1566. godine 34 ČUDA SVIJETA

28

38 LJUDSKO TIJELO Oko i vid 40 PLANETOV STRIP Raketa od kockica 44 SIVE STANICE 46 MOJ TEST Jesi li zbrkan?

48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Lijepom Našom

Sveti Jure

najviši je vrh Sveti Jure (ili Sveti Juraj) tra i drugi je me 62 Biokova. Visok je 17 vatskoj. S njega po visini u Republici Hr gled na Zagoru i se pruža veličanstven po mena vide se i vre otoke. Za osobito lijepa nine, a preko mora pla ke vač bosanskohercego Gargano). i Italija (planina Monte rađen na Sv. Juri izg je ji ko a ljač Vrh odaši j. Do njega vodi naša sko najviša je točka u Hrvat Na Sv. Juri nalazi se i najviša asfaltirana cesta. ka stanica, a i crkva. naša najviša meteorološ

morska planina. ri p ša vi aj n ša a ore.

Biokovo je n i dijeli ga od Zag a or m d a n iz e iž Strmo se uzd

Biokovo

Premda s primorske strane izgleda golo, na Biokovu je biljni i životinjski svijet vrlo bogat i raznovrstan. Mnogo je endema – svojti koje žive jedino ondje i nigdje drugdje. Uz prastare šume bukve, jele i crnoga bora, ondje raste gotovo 1500 biljnih vrsta. Prevladavaju one koje su se prilagodile strmim stijenama i liticama, krševitim i ogoljelim terenima. Biokovo obiluje leptirima, na kamenjaru uživaju gmazovi, na stijenama se gnijezde suri orao i orao zmijar, ondje žive zvijeri kao što su vuk, lisica i jazavac, a naseljene su i divokoze i mufloni. Radi očuvanja toga prirodnoga bogatstva najveći dio Biokova proglašen je parkom prirode – i bio je prvi u Hrvatskoj!

Snježno ime Grci su ovu planinu nazivali “jadranskom planinom“: Adrion. Latinsko joj je ime bilo Mons Slavorum, što znači “slavenska planina“ ili “slavensko brdo“. Kako se snijeg na vrhu zadržava velik dio godine, narod joj je najvjerojatnije dao ime po snježnoj bjelini. Od riječi “bilak“, što znači “bijeli snijeg“, nastalo je najprije Bilkovo, a potom Biokovo.

4

– bijela planina

je srušena Zbog gradnje televizijskoga tornja bila a iznad njezina stara crkvica Sv. Jure. Kamena ploč tomu mjestu oltara svjedočila je o tome da je na malo je bila barem od 12. stoljeća. Umjesto nje dalje podignuta nova crkvica.

Sveti Ilija

Sveti Ilija Drugi po visini biokovski vrh jest Sv. Ilija. Visok je 1640 metara. Ispod njega prolazi cestovni tunel Zagvozd – Baška Voda, koji povezuje dalmatinsko zaleđe s priobaljem. Gradio se s prekidima punih devet godina, a pušten je u promet 2013. godine.

Po duljini je četvrti tunel u Hrvatskoj, ali je zato europski rekorder po visini stijene koja je iznad njega: gotovo 1400 metara!

? i l š a n Z

i od svih stupačnij ri p e jn potkraj a n eti Ilija e godine v k a S v s je e o s k • Ia , ipak eta misa. ih vrhova u slavi sv rh v e m biokovsk a to oj“ okupi kapelici n u Hrvatsk i is m j srpnja u o ij n a. pristupač ih vjernik Na “najne i izdržljiv h ti rs v č k se stotinja

Sveti Jure orao zmijar

Znaš li?

• Na zagorskoj su strani Biokovu dali ime ženskog roda: Bijakova i Biak

ova.

5

Plavi princ

Močvarna smeđa žaba Žapca koji se nakon poljupca pretvori u kraljevića možemo pronaći samo u bajkama. Žapca koji se nakon “poljupca“ oboji u plavu boju možemo susresti i kod nas.

FOTOGRAFIJE: TOMAŽ MIHELIČ, MATJAŽ BEDJANIČ

zanimljivosti

Neke su žabe plave, neke zelene ili smeđe... Žive u zdravim i uravnotež enim prirodnim staništima.

Zato se moramo potruditi da nas njihovo kreketanje privuče svaki put u posjet prirodi.

plavci u akciji

Voli prirodno i pri odabiru svoga životnoga prostora vrlo je izbirljiv. Traži prirodno sačuvane nizinske močvarne travnjake i poplavljene šume u blizini velikih rijeka, močvare i mlake. Možemo ih susresti i u Turopolju, Lonjskom polju, Podravini...

Nije jedina murska posebnost

češnjača

Uz močvarnu smeđu žabu, i druge vrste vodozemaca značajne su za panonski svijet. Takvi posebni stanovnici iz svijeta vodozemaca su češnjača, crveni mukač i podunavski vodenjak. Češnjača je ime dobila po mirisu sličnom češnjaku koji ispušta iz posebnih žlijezda kad je u opasnosti.

Posebna je i svojim glasanjem jer mužjaci “pjevaju“ samo ispod površine vode. Crvenoga mukača možemo prepoznati po žarko narančasto i crno točkasto obojenom trbuhu, koji će pokazati kad se želi obraniti od opasnosti.

Močvarni smeđi žabac ugrožena je vrsta, a naizgled je poput obične smeđe žabe. Tijekom parenja postaje plave boje, pa ga zbog toga nazivaju i “plavac“.

Močvarni smeđi žabac

ženka močvarne smeđe žabe 8

vrlo je neprimjetan vodozemac, izuzev tih nekoliko dana svojega plavetnila, koji živi prikriveno u riječnim barama i močvarnim šumama. U plitkim vodama mužjaci tijekom mjeseca ožujka i travnja na sebe navuku svoju plavu odjeću.

Osim plave boje, poznat je po čvrstoj građi i duljini – naraste do osam centimetara. Pripada rodu smeđih žaba, za koje je karakteristična maska koju imaju iza očiju. Stražnja strana im je smeđa, gdjekad smeđe-žuta ili smeđe-siva. Ima suženu njušku i mliječno bijeli ili žućkasti trbuh. Ženke i mužjaci veoma su slični, osim u vrijeme parenja, kad se mužjaci oboje u jarko plavu boju.

Nije otrovan, plašljiv je Iako su intenzivne boje u životinja često znak da od njih treba bježati, bez brige!

Naš žabac nije opasan. Njegova plava boja samo je znak da ga se u vrijeme njegove zaljubljenosti ne treba dirati. Te su žabice zapravo veoma plašljive. Žapci će u slučaju opasnosti brzo ispustiti svoju ženku – i jedan naraštaj nepovratno je izgubljen.

Znaš li?

• U rano proljeće kad se mužjaci preobražavaju i posve poplave, što im je boja intenzivnija, to će više ženki baciti oko na mužjaka.

Lenka Rojs i Mojca Bedjanič (mag. ) 9

narodi

^

i k t a c m a K na

Kamčatka je gorski poluotok na krajnjem ruskom dalekom istoku.

Prema jugu se proteže u Tihi ocean i dijeli Ohotsko i Beringovo more.

Kamčatka ima hladnu kontinentalnu i subarktičku klimu. U blizini mora zime su blaže, a u unutrašnjosti može pasti i do deset metara snijega. Poluotok je ljeti često obavijen morskom maglom; obilne kiše natapaju vulkansko tlo pa je Kamčatka bogata vegetacijom. Nalazi se na Pacifičkom vatrenom prstenu (naziva se i Tihooceanski vatreni pojas) koji okružuje Tihi ocean. To se područje odlikuje snažnim vulkanskim aktivnostima. Na poluotoku postoji oko 30 aktivnih vulkana. Od 1697. godine, kada su ruski istraživači prvi put stupili na Kamčatku, zabilježeno je više od 600 erupcija.

Čukči Čukči su stari sibirski narod koji je živio na Kamčatki. Postoje obalni lovci i nomadski uzgajivači sjevernih jelena.

Obje skupine povezane su rodbinskim vezama, a međusobno i trguju. Imaju veoma zanimljiv sustav brojenja. Temelji se na broju 20, što je zbroj svih prstiju na nogama i rukama. Njihova riječ za brojenje doslovce znači “prstanje“.

Članovi obitelji nomadskoga naroda Čukča pred svojim šatorom.

Itelmeni – obučeni ribari i skupljači

avno je, Petropavlovsk Kamčatski upr na Kamčatki. e dišt sre o turn kul i medicinsko a. iack Kor U pozadini se vidi vulkan

Itelmeni, nekoć znani i kao Kamčadali, žive u sjevernome dijelu Kamčatke. Riječ Itelmen znači “živi čovjek“. Naseljavaju područja uz rijeke, gdje mrežama i kukama love losose. Osim ribolovom, bave se i lovom, a žene skupljanjem plodova. Skupljaju jestivo korijenje, različite biljke, jagode i otrovne crvene muhare, koje su nekoć upotrebljavali u obredne svrhe. Danas su Itelmeni udruženi u ribarske zadruge.

Na Kamčatki žive većinom Rusi, među kojima se zadržalo više tisuća autohtonih sibirskih populacija. Najbrojniji su Korjaci, Čukči i Itelmeni. U središtu poluotoka smjestio se grad Petropavlovsk Kamčatski, u kojem živi većina stanovništva. Drugi dijelovi Kamčatke vrlo su rijetko naseljeni, pa se do određenih sela može doći samo brodom ili zrakoplovom.

Kamčatka

ples i glazbala Itelmena

Korjaci

Stara vjerovanja sibirskih starosjedilaca Prema šamanskoj tradiciji, starosjedilački sibirski narodi vjeruju da je cijeli svijet naseljen dobrim i zlim duhovima prirode. Da bi umirili zle duhove, nekoć su im kao žrtvu prinosili pse. Trupla bolesnih pasa objesili bi na zašiljene kolce, a gubice im okrenuli prema istoku. Sibirski starosjedioci klanjaju se svojim predcima i iz drveta izrezuju njihove likove. Nekoć su za zimskog suncostaja slavili praznik pečata (tjeulnja), a danas su stare šamanske obrede istisnuli pravoslavni običaji i ruska novogodišnja proslava.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Sjeverni jeleni daju Korjacima sve što im je potrebno za život.

su najveća etnička skupina (na korjačkom jeziku koriak znači “uzgajivač sobova“). Po poluotoku se kreću sa stadima sjevernih jelena (sobova), pa ih zato nazivamo pastirskim nomadima. Sjeverni jeleni daju im sve što im je potrebno za život: meso, kožu za odjeću i šatore, ali i za remenje i užad. Oni stalno naseljeni, koji žive na obali, bave se lovom i ribolovom. Love kitove, tuljane, ribe, na kopnu lisice, gorske kune, zečeve, vidre, hermeline, samure, ponajviše zbog krzna. Glavna hrana – jelenovo meso, riba, tuljani i kitovi – do danas se vrlo malo promijenila jer je opskrba tog udaljenog poluotoka prilično otežana. Nomadski su Korjaci donedavno živjeli u šatorima sa stožastim krovom čija je struktura, izrađena od palica, bila prekrivena jelenjim kožama. Danas napuštaju tradicionalni način života i sele se u veća naselja, gdje žive u drvenim kućama. Nekoć su po snijegu putovali u jelenjim ili pasjim zapregama, a danas se većinom služe motornim sanjkama.

šaman

Vlasta Mlakar

arheo(b)log ZAMISLI

U prošlom ste broju saznali da je ples bio oduvijek iznimno važan za našu vrstu. Neki istraživači smatraju da su pojedinci sa smislom za ritam imali veću šansu za preživljavanje jer su se lakše zbližavali s drugim ljudima i imali veći krug dobrih prijatelja i poznanika.

Život u

U RiTM

pokreta

RASPLESANI RATNICI Možda ste vidjeli koji od ratničkih plesova što ga i danas izvode pripadnici nekih naroda i plemena, na primjer Maori na Novom Zelandu.

Danas su oni još samo turistička atrakcija, ali nekoć davno takvi su plesovi bili obvezni prije bitaka.

Plesačima-vojnicima davali su snagu kroz vjerovanje da su plesom dobili zaštitu neke više sile, a protivnike su trebali zastrašiti i pokazati im protiv kakvih se junaka bore.

ESOVI L P I N A T R NAC re

izvo li se koje okušavaju A sjećate ici kada p n e tv s n sti? a koriste zn e o plesu u prošlo lje iš v m ti sazna anja te e voja sazn a različitim s m o n v Ugla ima n vima im prikaz na slikovn a i opisima u teksto m površina utora. antičkih a

Neki uz to proučavaju žive tradicionalne plesove i pokušavaju na taj način predočiti i rekonstruirati neki davni ples. Time se bavi i nekolicina arheologa u Republici Hrvatskoj. Oni su uspjeli rekonstruirati nekoliko plesova koji su se plesali u prapovijesnim razdobljima.

Jedan od njih plesali su pripadnici Vučedolske kulture. (Sada ste se možda prisjetili vučedolske golubice.)

tradicionalni ples Masaija

To je bilo osobito bitno u vremenima nužde, poput ratova, velikih promjena vremenskih prilika i seoba, kada ovisimo o pomoći i suradnji s drugima.

(Pa i danas, ako malo bolje razmislite, ples ima jako važnu ulogu u nekim događajima, na primjer na vjenčanjima.)

16

haka, ratni maorski ples

ZAPLEŠIMO Sada se dobro zamislite i pokušajte se sjetiti kada ste zadnji put plesali?

Ne sjećate se? Da ste živjeli prije pedesetak godina, sigurno bi točno znali mjesto i vrijeme. A u davnoj prošlosti ples je imao još važnije mjesto u životu svakoga pojedinca i skupine. Vjerski obredi često su uključivali ples, kao i sve bitne radnje za opstanak zajednice.

Plesom se obilježavala sjetva, žetva, gradnja kuće, smrt, rođenje… gotovo sve što vam pada na pamet.

vučedolska golubica Svoje su plesove imali svećenici i svećenice nekog božanstva, pripadnici nekoga strukovnoga ceha (na primjer mornari – mornarski ples), članovi različitih zajednica.

Plesanje je pri tom obično imalo magijsku funkciju: trebalo je otjerati zle sile, umilostiviti neko božanstvo, čuvati od nesreće, pomoći u ratu ili borbi.

prikaz egipatskog plesa Vučedolska kultura ime je dobila po lokalitetu Vučedol kod Vukovara, koje je u vrijeme eneolitika ili bakrenoga doba bilo važno središte. Vučedolci su živjeli u nadzemnim kućama sa zemljanim podovima, bavili su se poljodjelstvom i ribarstvom. Poznavali su tehnologiju lijevanja bakra, uz zlato prvoga metala kojim je čovjek ovladao, a čini se da su razvili i najraniji poznati kalendar na europskom tlu!

PLES VUČEDOLACA Naši su arheolozi pokušali rekonstruirati ples pomoću prikaza osoba koje plešu na keramičkim posudama. Obično su ti likovi plesača prikazani ruku savijenih u laktu, i dugo se smatralo da prikazuju osobu koja moli, tzv. Oranta.

Odjeća i dezeni na njoj sašiveni su prema predlošcima na keramičkim kipićima i, pogađate, na keramičkim posudama. Ples je pratila glazba.

17

zoo kutak

Životinjski svijet pršti raznolikošću. Od paučnjaka veličine nekoliko milimetara minijaturnih kukaca i preko trideset metara, u životinjskom pa do plavetnih kitova od milijune zadivljujućih prilagodba kojih sesvijetu zbilja možemo pronaći mogla sjetiti. Da bi preživjele i uspjele priroda tijekom evolucije moraju biti sposobne otkriti promjene se razmnožiti, životinje oko sebe i u sebi. Taj zadatak od životne važnosti životinje postižu zah valjujući svojim osjetilima.

s e l t i o j a

Sve životinje posjeduju barem jedno osjetilo – ali u pravilu uvijek više njih, pomoću kojih istražuju svijet. Neke vide tek slabe promjene svjetla i sjene ili osjećaju vibracije, promjene u brzini toka vode oko sebe i slično.

Neke imaju više osjetila koja rade zajedno i pomažu životinji preživjeti, pronaći hranu ili sklonište. Osim osjetila, brojne životinjske vrste mogu se pohvaliti i drugim posebnim prilagodbama. Neke izvrsno podnose vrućinu, neke hladnoću, a neke mogu tjednima bez hrane. Nekima čak mogu ponovo narasti otrgnuti dijelovi tijela!

Mozak, naravno, upravlja procesom proizvodnje električne struje, pa kada elektrociti prime naredbu za “ispaljivanje”, jegulja može zadati strujni udar od 600 volta i 1 ampera u trajanju od nekoliko milisekunda!

Izronimo li iz mutnih voda i vinemo se u zrak poput ptice, krila nas mogu odnijeti u bilo koji kutak svijeta. Ali kako znati kojim putem krenuti? Većina ptica selica pamti obilježja krajolika te se uspješno orijentira po rijekama, planinama ili rubovima šuma. Krajolik se, doduše, može katkada i promijeniti, a i vidljivost može biti slaba. Tada čak ni glasovita ptičja orijentacija po suncu ili zvijezdama ne pomažu. Srećom, ptice imaju još jednoga asa u svom letnom perju, a to je ravnanje prema Zemljinomu magnetskomu polju!

električna jegulja

Gdje se u cijeloj priči nalazimo mi ljudi? I mi smo životinje te dijelimo mnogo sličnosti s brojnim drugim organizmima. Ipak, nismo pretjerano prilagodljivi na promjene u svom okolišu i ne možemo podnijeti ekstreme te živjeti u uzavrelim pustinjama ili na ledenjacima bez pomoći moderne tehnologije. Također, ako izgubimo ruku ili nogu, jedino što nam preostaje jest opet pomoć tehnologije, s obzirom na to da nam ti dijelovi tijela ne mogu iznova narasti. Usudili bismo se reći da smo mi ljudi poprilično prosječni i obični. Jedino što nas zbilja izdvaja jest naš um pomoću kojega većinu tjelesnih nedostataka i nesavršenosti možemo relativno lako otkloniti. Zahvaljujući našemu umu, vješto smo kopirali neka prirodna rješenja i stvorili svoja, poput baterija, termalnih kamera, radara, sonara ili kompasa. Krenimo, stoga, zajedno istražiti neke prirodne sustave koji su bili nadahnuće našim ljudskim inženjerima! bijela roda 20

Prva životinja koju ćemo upoznati je električna jegulja (Electrophorus electricus).

Iako nije jedina vrsta koja se koristi električnom strujom, električne jegulje ovise o svojim posebnim stanicama, elektrocitima, za preživljavanje, komuniciranje, lov i obranu. Ove životinje obitavaju u Južnoj Americi, točnije u mutnim rukavcima i rječicama amazonskoga porječja. Vid nije baš najsretnije rješenje za lov i vrebanje u mutnom, stoga se jegulje oslanjaju na električnu struju koja, zbog posebnoga razmještaja elektrocita, po potrebi može nesmetano teći kroz njihovo tijelo.

Ptice selice, poput bijele rode (Ciconia ciconia), moraju prevaliti više tisuća kilometara, i na putu ih čekaju razne nedaće. Sposobnost da vide tj. osjete magnetsko polje pomaže im prilikom usmjeravanja prema krajnjem odredištu.

Brojni pokusi uspješno su dokazali tu ptičju sposobnost, ali kako točno funkcionira taj ugrađeni kompas, još nije posve razjašnjeno.

Naravno, pretpostavlja se da postoje magnetoreceptori, odnosno stanice koje na neki način reagiraju na magnetsko polje. Primjerice, domaće kokoši (Gallus gallus domesticus) i brojne druge ptice u živčanim završetcima u kljunu imaju naslage željeza, pomoću kojih te stanice postaju osjetljive na magnetsko polje.

najčešće Za čovjeka struja takve jačine e, ali za traj tko nije pogubna jer udar kra hrani ulja jeg se ma većinu životinja koji je to viti ulo ulju jeg vaju uša ili koje pok nu od ugi čak dovoljno da izgube svijest ili , anu obr i lov za posljedica udara. Osim ra stva koje je pol no trič jegulja koristi elek ije ješn usp za te line oko anje i za istraživ ma. komuniciranje s drugim jegulja

Ako ptici na leđa postavimo elektromagnet i uključimo ga, ptica gubi sposobnost orijentacije prema magnetskom polju.

Isključivanje elektromagneta omogućuje ptici da ponovo ovlada navigacijom i vrati se na pravi put. Nažalost, biološki put od osjetila preko živaca do mozga te tumačenja onoga što osjetila “love“ zasad nam nisu poznati.

Osim magnetoreceptora, pouzdano znamo da su i ptičje oči sposobne vidjeti magnetsko polje, zahvaljujući posebnim proteinima, kriptokromima. Zasad znanstvenici imaju samo pretpostavke kako kriptokromi funkcioniraju, temeljene na veoma kompliciranoj fizici.

Kriptokromi su izrazito stari proteini, što znači da su se razvili jako davno u prošlosti i da upute za njihovo stvaranje postoje u molekulama DNK većine životinja, uključujući i ljude. Mi ljudi posjedujemo dvije vrste kriptokroma, koje pomažu prilikom upravljanja i usklađivanja dnevnoga ritma našega tijela. U teoriji i mi ljudi imamo potencijal “vidjeti” magnetsko polje, ali ipak ga ne vidimo. Zašto? Znanstvenici tek trebaju otkriti odgovor na to pitanje.

21

ovaj mjesec

Promatram i istražujem

STUDENI

7

Prosinac

VRIJEME JE ZA ODMOR.

Divlje svinje se udvaraju

U mjesecu studenomu za divlje svinje započinje doba parenja, koje će potrajati do siječnja. Veprovi, odrasli mužjaci, inače žive samotnjački, ali se tijekom udvaranja pridružuju krdima u kojima žive ženke s mladuncima. Nakon parenja vepar će ponovo krenuti na svoj osamljeni put, a ženke će okotiti mladunce u rano proljeće.

8

Zimi nam dolaze zimski gosti

U kasnu jesen k nama će doletjeti brojne vrste ptica selica koje se gnijezde sjeverno ili istočno od naših krajeva. Neke će si upravo kod nas priuštiti kratak odmor tijekom selidbe u južne krajeve, a druge će ostati prezimiti. U ovo doba na jezerima i močvarama moći ćemo promatrati različite vrste divljih gusaka, pataka, plijenora i mnogih drugih vodenih ptica kojih ljeti u nas nema.

9

Započnite bazom zmaja. (Moj planet, broj 6, veljača 2015.)

Beremo prokulice

24

GDJE SU SE SAMO SKRILI TI ZEČEVI?

Origami ILUSTRACIJE: JAKA VUKOTIČ

Iako su zimske noći hladne i gdjekad sniježi, u našim se vrtovima još uvijek može pronaći ponešto zeleno – na primjer prokulica. Ona je izuzetno zimsko povrće koje beremo u kasnu jesen i tijekom zime. Čvrsti, zatvoreni pupoljci prokulice izvrsni su i sirovi i kuhani.

MISLIM Mogu otjerati DA SU OVDJE zimski umor NEGDJE i ojačati PROKULICE. imunosni TATA, sustav. ŠTO Osobito RADIŠ? su nježne i ukusne ako ih neko vrijeme ostavimo izložene hladnoći.

10

pas 11

1

2

4

5

3

Promatramo sisavce u zimskim krznima

Tijekom jeseni krznenim životinjama ljetna dlaka otpadne, a naraste im zimska koja je gušća i bolje zadržava toplinu od ljetne. Zimsko se krzno od ljetnoga razlikuje i bojom: ljetno je krzno crvenkaste ili smeđe boje, a zimsko u prigušenim sivim nijansama. Planinski zec i hermelin, sisavac iz roda kuna, dočekat će zimu potpuno bijeloga krzna jer se tako izvrsno mogu skriti u snijegu.

Tinka Bačič

6

25

dr. Vetko

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Dragi doktore Vetko!

Zovem se Klara Moslavac. Imam jedan problem. Kornjača mojega brata se probudila iz zimskog sna. Prije je jela račiće, a sad jede neku šunku ili salamu. I voli biti u kadi jer je njezina nastamba premala.

Naša kornjača duga je 25 cm, a široka 15 cm. Kornjača s nama živi već osam i pol godina. Možete li mi pomoći pri odabiru velike nastambe za kornjaču?

D

raga Klara, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Savjetujem ti da ne daješ salamu svojoj kornjači jer to nije njezina prirodna hrana za kornjače – da ne bi došlo do problema s njezinim zdravljem. Tvoja kornjača je najvjerojatnije čančara. Ako imaš vrt koji je dobro ograđen, možeš ju pustiti da bude vani u prirodi. Te kornjače ne bi se smjele držati u zatvorenom prostoru, nego bi trebale biti slobodne u prirodi. Ako će ipak biti u kući, tada možeš kupiti u pet shopu terarij za kornjače. Međutim, tvoja je kornjača vrlo velika i trebat će joj puno mjesta za ugodan život. Puno sreće i veliki pozdrav.

Dragi dr. Vetko, zovem se Dejan i planiram kupiti jednog zamorca.

Je li je bolje uzeti muškog ili ženskog zamorca? Kako se brinuti o njima?

Koliko im često moram mijenjati piljevinu? Čime se hrane? Možeš li mi odgovoriti na pitanja? Unaprijed hvala!

Dejan Tomić, 10 godina

H

vala ti na zanimljivim pitanjima, dragi Deane.

Zamorčići su vrlo zanimljivi i umiljati mali ljubimci.

Izaberi si zamorčića koji ti se sviđa – nije važno je li mužjak ili ženka. Savjetujem ti da kupiš zamorčiću malo veći kavezić da ima dovoljno prostora.

Piljevinu treba mijenjati dosta često – barem jednom tjedno. Nije dobro dugo ostaviti piljevinu punu mokraće i izmeta. Vidjet ćeš i sam koliko često je to potrebno mijenjati zbog mirisa kaveza.

Mješavinu hrane za zamorčiće možeš kupiti u pet shopu. Uz tu hranu potrebno je davati zamorčićima sijeno i svježe voće i povrće. Sijeno je iznimno važno za zamorčiće i uvijek im mora biti dostupno. Sijeno im pomaže u probavi i normalnom radu probavnog sustava. Puno pozdrava i sretno s novim ljubimcem.

28

Dragi dr. Vetko, imam psa tornjaka. Prije tri godine moj ga je tata našao na cesti. Nisam baš sigurna kako bih ga trebala dresirati, a i zanima me zašto je još uvijek mali, hoće li narasti. Također imam macu Točkicu koja je luda za Dein Bestes krekerima. Što je u njima?

Unaprijed hvala. Daria

D

raga Veronika, hvala ti na zanimljivom pitanju. Mace predu kada uživaju. Na primjer, kada macu maziš, ona će presti – to je karakteristično za mačke. Mace su vrlo posebne životinje koje na taj način pokazuju zadovoljstvo i sreću. Mazi i dalje svoju macu. Puno pozdrava i sretno.

D

raga Daria, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Puno pohvala tvom tati koji je udomio psa – to je tako plemenito.

Odgoj psa je jako važan. Počinje kada pas dođe u obitelj.

Psi su životinje koje žive u čoporu i žele dominirati nad ostalim članovima čopora. Važno je psu dati do znanja da smo mi tj. najčešće jedan član obitelji – vođa čopora. Pas se treba nagraditi za dobro ponašanje, to se radi s hranom koju pas najviše voli. Nisi navela koliko je tvoj psić star, pa mi je teško odgovoriti hoće li još rasti. Pas je nađen na ulici, stoga je vrlo teško reći koje je pasmine – najvjerojatnije je križane pasmine. Tvoje drugo pitanje vezano je za hranu za mačke koju tvoja maca jako voli. Mačke najviše vole jesti meso, to jest hranu bogatu mesom. Možda je ta hrana finija mačkama jer je začinjenija više od druge hrane. Puno sreće i veliki pozdrav.

29

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Poštovani i dragi, čitam redovito Moj planet. Zovem se Veronika i idem u drugi razred. Imam jedno pitanje: zašto mačke nekad predu? Hvala na odgovoru.

Veronika

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

1 Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 36 stranica, tvrdi uvez

• 16 stranica, tvrdi uvez

• 182 stranica, meki uvez

Karel Čapek

Hans Christian Andersen

Pavao Pavličić

POšTARSKA BAJKA

DJEVOJČICA SA šIBICAMA

TROJICA U TRNJU

39 kn

2 Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

3 Cijena: 69 kn

39 kn

49 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

NOVO

7

4 Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

Mato Lovrak

Mato Lovrak

Ivana Brlić-Mažuranić

VLAK U SNIJEGU

DRUŽBA PERE KVRŽICE

ČUDNOVATE ZGODE šEGRTA HLAPIĆA

59 kn

5 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

6 Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

............

kom

7. Kad bi drveće hodalo (59 kn)

............

kom

2.

Djevojčica sa šibicama (39 kn)

............

kom

8. Lunapark (69 kn)

............

kom

3.

Trojica u trnju (49 kn)

............

kom

9. Devetorica hrabrih (89 kn)

............

kom

4.

Vlak u snijegu (59 kn)

............

kom

10. Moja sestra je mrak (79 kn)

............

kom

5.

Družba Pere Kvržice (59 kn)

............

kom

11. Rečeno – učinjeno (49 kn)

............

kom

6.

Čudnovate zgode šegrta Hlapića (59 kn) ............

kom

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama.

Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail: 36

Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

Poštarska bajka (39 kn)

NARUDŽBENICA III. /4530 revije – prodaja knjiga

1.

LUNAPARK

Cijena: 79 kn

59 kn

NOVO

69 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

NOVO

NOVO

59 kn

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopisMoj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

DA, naručujem sljedeće knjige:

Nives Madunić Barišić

• 146 stranica, meki uvez

• 102 stranice, meki uvez

Mog planeta

• 132 stranice, meki uvez

8

KAD BI DRVEĆE HODALO

Cijena za pretplatnike

• 148 stranica, meki uvez

NOVO

Grigor Vitez

Cijena: 69 kn

• 124 stranice, meki uvez

NOVO

10

9

11

Mato Lovrak

Vjekoslava Huljić

Julijana Matanović

DEVETORICA HRABRIH

MOJA SESTRA JE MRAK

REČENO – UČINJENO

• 314 stranica, meki uvez

• 174 stranice, meki uvez

• 154 stranice, meki uvez

Cijena: 99 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

89 kn

Cijena: 89 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

79 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

49 kn

vaša pošta

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb.

48

Pisati nam možete i na adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Luciji Jakopec iz Oroslavja.

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Romana Živković • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

Zbirka šokantnih i nevjerojatnih istinitih priča koja jamči obilje dobre zabave

NOVO

RIPLEY’S – VJEROVALI ILI NE!

Cijena: 179 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

149 kn

Jedna od najprodavanijih knjiga na svijetu – zbirka nevjerojatnih, grotesknih i bizarnih priča koja jamči obilje smijeha i dobre zabave – konačno je dobila i svoje hrvatsko izdanje. Ovdje ćete pronaći potpuno istinite priče koje su toliko lude da je u njih teško povjerovati. Prepuna nevjerojatnih fotografija i šokantih činjenica, ova zbirka nudi na tisuće zanimljivih i neobičnih informacija, otkačenih priča i čudnih, ali istinitih podataka i brojki!

U ovoj nevjerojatnoj zbirci doznajte kako živi žena koja već više od 20 godina ne reže nokte pa su joj danas dulji od 45 centimetara, upoznajte čovjeka koji živi kao leopard, potražite morskog psa koji je nađen u njujorškome metrou te otkrijte kako izgleda kaput načinjen od dlaka s prsiju i u vrtu čije je obiteljske kuće načinjena umanjena replika Taj Mahala i zašto.

Pripremite se za šokantnu stvarnost i upoznajte najčudnije ljude, stvorenja i stvari na svijetu!

256 str., tvrdi uvez