Moj planet svibanj 2015

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2015 • SVIBANJ

9

njiga.hr

@mozaik-k

moj-planet

BAVNO

MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

JE JE ZA ISTRAŽIVAN

u j a v i b e r p e j d G životinje?

Krška ljepotica - Krka Azteci

Koliko je nano kul?

POSTER

Idemo u prirodu?

U ovome broju

4 LIJEPOM NAŠOM Krška ljepotica – Krka

Dragi planetovci, nakon napornog dana u školi k zasigurno jedva čekate povrata vas Tu a. dom g svo u toplinu po mogućnosti već čeka ručak, zaštićeni ste od kiše i bilo kakva nevremena, imate neki svoj kutak u kojem se zabavljate i kutak gdje spavate. No, što je s našim životinjama? Znate li gdje prebivaju životinje? Jesu li one kih zaštićene od različitih vremens na gdje sto mje li ju ima i ka prili (ne) i? orit odm i miru mogu zatvoriti oči j bro k veli tu Kao što je na svije životinjskih vrsta, postoji i velik broj najrazličitijih prebivališta.

Pogledajmo neka od njih!

8 SVIJET ŽIVOTINJA Gdje prebivaju životinje

4

12 MA OVO NE MOŽE BITI ISTINA?!

Put do pakla 14 NAGRADNI NATJEČAJ “Moja lijepa Slavonija kraj Save“ 16 ARHEO(B)LOG Liječenje u prošlosti

12

8

19 OVAJ MJESEC Svibanj 20 ZOO KUTAK Bogatstvo koraljnih grebena 24 SIVE STANICE 25 ORIGAMI Rak

U ovom broju zavirit ćemo i u e jedno od najljepših mjesta Lijep ti ova put o ćem Naše: zajedno rijekom Krkom kroz kanjon, preko jezera i slapova pokraj raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta i upoznati zaštićeno a! područje Nacionalnog parka Krk ti Istražit ćemo i oceane i upozna skih mor ivih imlj zan štvo mno ica, životinja, od malih morskih koz ve. uzg ribe klauna do mor Na stranicama vašeg omiljenog časopisa skriva se i jedna a zanimljiva priča iz prošlosti – prič ti pas pro i tésu Cor u nán Her o će Aztečkoga Carstva. Tko su uop lo stira pro se bili Azteci i gdje , njihovo carstvo te kako je propalo ! dno zaje o najm saz a Vrijeme je za čitanje svibanjskog ! broja Mog planeta! Uživajte

2105 svibanj 2015

26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI Nacionalni park Krka, Žirafa i ptica

16 25

28 DR. VETKO 30 VELIKE BITKE Hernán Cortés i propast Azte�koga Carstva 33 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

34 ČUDA SVIJETA 36 LJUDSKO TIJELO Jezik

19

38 MOJ PLANET PREPORUČUJE 40 MIKRO Koliko je nano kul?

42 PLANETOV STRIP Ćudljivi vjetar 46 MOJ TEST Jesi li ekološki osviješten?

30

48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Lijepom Našom

Kako Krčić postaje Krka

Rijeka Krčić svojim se jedinim slap om obrušava točno u izvor rijeke Krke. Slap Krč ić naziva se još i Topoljski buk ili Veliki buk.

“Načičkani” slapovi Slap Brljan nalazi se na Ćorića jezeru u kanjonu rijeke Krke, području gdje su se “natiskali” još i slapovi Manojlovac, Rošnjak i Miljacka te rimski vojni logor Burnum.

slap Krčić

KrKa

Carski slap Manojlovac

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

Krška ljepotica

Krka je rijeka u Dalmaciji. Izvire u podnožju planine Dinare, nedaleko od Knina, a utječe u more kraj Šibenika.

Velikim se dijelom svoga toka probija kroz uzak i dubok kanjon. Prelijevajući se preko sedrenih barijera, stvara jezera i sedam slapova čudesne ljepote. Najposjećeniji su Roški slap i Skradinski buk. Između njih je Visovačko jezero s prekrasnim otočićem Visovcem.

Skradinski buk

Najljepša i najvrjednija područja u Hrvatskoj zaštićena su u 8 nacionalnih par kova i 11 parkova prirode. Nacionalni par k Krka sedmi je u Hrvatskoj. Obuhvaća najveći dio toka rijeke Krke i donji dio toka rijek e Čikole.

U siječnju ove godine Nacionalni park Krka proslavio je 30. rođendan.

Znaš li?

Zbog svoje je velike ljepote i vrijednosti to područje proglašeno nacionalnim parkom.

4

jezero Brljan

Sretan 30. rođendan!

Nizvodno od Skradinskoga buka širi se riječno ušće u kojemu se miješaju slatka i slana voda. Dio je toga ušća i bočato Prokljansko jezero.

U njemu je izvanredno raznolik biljni i životinjski svijet.

Zabilježeno je tisuću vrsta biljaka, a od dvadeset vrsta riba deset su endemi.

Manojlovac je najviši, a prema nekima i najljepši slap na rijeci Krki. Ukupna visinska razlika između sedrenih barijera iznosi gotovo 60 metara. Njegovoj su se ljepoti godine 1875. divili i austrijski car Franjo Ferdinand i njegova supruga.

O tome svjedoči spomen-ploča na stijeni poznatoj kao Careva glava.

vilin konjic

U Sloveniji postoji rijeka istoga imena - Krka. Ona se ulijeva u rijeku Savu i sa svojom se dalmatinskom imenjakinjom nikad ne sretne.

slap Manojlovac 5

svijet životinja žuželke

? e j in t o iv ž u j a iv Gdje preb Duplje u drveću

Životinje grade prebivališta iz građe što je pronalaze u neposrednoj blizini. Tako se uklapaju u okoliš, pa ih grabežljivci teže opažaju. Kao što je na svijetu velik broj životinjskih vrsta koje žive u najrazličitijim krajevima, postoji i velik broj najrazličitijih prebivališta.

Pogledajmo neka od njih!

Duplje nastaju u svim vrstama drveća i dragocjeno su skrovište životinja. Većinom ih izdubu žune i djetlići u starom i suhom drveću. Njihovo brzo udaranje kljunom po deblu i granama drveća poput glasnog kucanja čuje se nadaleko. Kljucajući drvo, ove si ptice izdube prostor po svojoj mjeri. Duplja može nastati i isušivanjem i raspadanjem ili pri prijelomu debla. Djetlići i žune svake godine izdubu novu duplju i u njoj svinu gnijezdo. Kad ga napuste, u njemu gnijezdo svinu neke druge ptice ili pak sisavci – puh, vjeverica i kuna zlatica.

Ptičje gnijezdo Koliko ptica, toliko gnijezda – moglo bi se lako reći. Jedna su plitka, druga dublja – poput šalice, treća još dubljeg oblika što podsjeća na lončić. Postoje i viseća gnijezda. Ptice ih grade od grančica, trave, životinjske dlake, sline i blata. Neke su ptice pravi majstori i izrađuju izvanredno zapletena gnijezda.

Takvo je npr. gnijezdo ptice po imenu tkalac. Gradi ga mužjak – viseće i skoro potpuno zatvoreno gnijezdo izrađuje isključivo savijanjem, ovijanjem i uzlanjem travnatih biljčica. Ptičja gnijezda naći ćemo na drveću, ispod kamenih litica, na okomitim zidovima ljudskih zgrada, skrivene u trstici, u jednostavnim udubljenjima u zemlji, na seoskim dimnjacima i još mnogim drugim mjestima. Ima ptica koje se svake godine vraćaju u isto gnijezdo, npr. lastavice i rode.

Putujuća kućica Postoje i životinje koje svoje domove nose na leđima. To su npr. puževi, školjke i kornjače. Tvrdi kostur kućice štiti meko tijelo životinje od udaraca, vjetra, kiše, grabežljivaca...

Puževe su kućice spiralnog oblika, građene pretežno od vapnenca. Tako svinuta kućica tvrđa je i zauzima manje prostora. Kako raste puž, raste i njegova kućica koja mu je, zahvaljujući tome, uvijek po mjeri. Drukčiji je slučaj s rakom samcem. Budući da nema svoje kućice, kad pronađe praznu puževu kućicu – naseli se u nju. Kad mu kućica postane premala, napusti je i potraži veću. Školjke imaju kućice sastavljene od dviju opni povezanih zupčastim zglobom. Većina ih cijeli život provede prilijepljena uz stijenu ili ležeći nepomično na pješčanom dnu. Kornjačin oklop građen je od sraštenih koštanih ploča. Povezane su kralježnicom i prekrivene rožnatim kožnim pločama. Oklop štiti životinju od opasnosti, ali i od previsoke temperature.

8

Termitnjak Termiti su majstori graditeljstva. Grade veličanstvena i nevjerojatno čvrsta prebivališta. Neke vrste termita imaju okrugla gnijezda u šupljinama debala drveća. Većina gradi kupaste ili šiljaste termitnjake. Oni su ukopani duboko u zemlji, a istovremeno strše nekoliko metara u zrak. U njima boravi nekoliko milijuna jedinki – žive u kolonijama, odnosno obiteljima. Unutar njih postoji više kasti: ženka (kraljica), mužjak, vojnici i radilice. U termitnjaku je pravi labirint isprepletenih rovova što vode u različite sobice. U sobicama su jajašca, ličinke ili kraljica i mužjak. Neki termiti u posebnim prostorijama uzgajaju gljive kojima se hrane, drugi kopaju rovove duboko u podzemlje. Tvrdi dijelovi termitnjaka izrađeni su od zemlje pomiješane sa slinom. Smjesa se na zraku osuši i postane tvrda kao kamen. Meki su dijelovi od izmeta, također pomiješanog sa slinom. Termiti u svojim prebivalištima grade vrlo domišljate sustave za klimatizaciju. U nadzemnom dijelu je zračnik – cijev slična dimnjaku – pomoću kojeg održavaju jednaku temperaturu i prozračnost u termitnjaku.

9

Ma ovo ne može biti istina?!

Put do pakla

Djeluje zastrašujuće. Nazivaju ga i Vrata u pakao.

Posrijedi je zapravo najveći plinski krater na svijetu koji već skoro 35 godina gori u Turkmenistanu.

U krateru gori i noću i danju.

Budući da je prirodni plin obično bez mirisa, često mu se dodaje malena količina mirisnih tvari da bi se lakše mogla otkriti njegova prisutnost u nekom prostoru.

Plinski krater

Tržnica u Ašgabatu već je stoljećima poznata po svojim bojama i raznolikosti.

12

nalazi se usred pustinje Karakum, otprilike 260 kilometara sjeverno od Ašgabata, glavnoga grada Republike Turkmenistan. Nastao je kad je tijekom traženja novih nalazišta prirodnoga plina iskrsnula golema podzemna jama. Jama je bila toliko velika da se tlo samo urušilo i zemlja ga je progutala, baš kao na nekom gradilištu.

Zbog otrovnoga plina nitko se nije usudio spustiti u jamu.

Turkmenistanski je predsjednik zapovjedio da se bušotina zapali ne bi li se spriječilo da se otrovni plin raširi po državi. Od tada prirodni plin ondje neprestano gori i nitko ne zna koliko ga je do sada izgorjelo. Izgleda kao da su njegove zalihe beskrajne.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Znaš li?

• Republika Turkmenistan je drža va u Srednjoj Aziji s pet milijuna stanovnika. Na zapadu graniči s Kaspijskim jezerom, na sjeveru s Kazahstanom, na sjeveroistoku s Uzbekistanom, na jugoistoku s Afganistanom, a na jugozapadu s Iranom. Turkmenistan je važan svjetski dobavljač sirovina, osobito prirodn oga plina, naftnih derivata i sirovoga pamuka .

Senja Požar 13

nagradni natjecˇaj

Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, Turistička zajednica grada Županje, općina Oprisavci i općina Bošnjaci u suradnji s gradom Slavonskim Brodom i gradom Županjom te Turističkim zajednicama Brodsko-posavske i Vukovarsko- srijemske županije raspisuju natječaj za najbolji literarni rad s likovnim ilustracijama razrednih odjeljenja osnovnih škola Republike Hrvatske na temu

“Moja lijepa Slavonija kraj Save“

FOTOGRAFIJE: TZGSB, SCHUTTERSTOCK

Cilj je natječaja bolje pozicioniranje slavonske Posavine na turističkim tržištima te podizanje svijesti o važnosti rijeke Save među mladom populacijom.

Rok za slanje natječajnih radova je 5. lipnja 2015.

Radovi u A4 formatu (u pisanom i elektroničkom obliku) šalju se na adresu Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, Trg pobjede 28/1, Slavonski Brod, e-mail: info@tzgsb.hr.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju razredna odjeljenja osnovnih škola Republike Hrvatske, s tim da se preporučuje da polaznica za izradu radova budu dojmovi učenika sa školskih izleta u sklopu kojih će obići Slavonski Brod, Županju, Oprisavce i Bošnjake.

Ocjenjivački sud, koji čine predstavnici Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, Turističke zajednice grada Županje, općine Oprisavci i općine Bošnjaci, provest će ocjenjivanje tajnim glasovanjem putem ocjenjivačkih listića, dodjeljivanjem jedne ocjene od 1 do 5 svakom radu prema unaprijed određenim kriterijima.

Svako razredno odjeljenje može sudjelovati u ovom natječaju samo s jednim radom, s tim da se svaka prijava na natječaj šalje s ispunjenom prijavnicom.

Radovi pristigli bez ispunjene prijavnice, neće se razmatrati.

Radovi će se ocjenjivati i elektroničkim putem – putem mrežne stranice Turističke zajednice grada Slavonskog Broda – s tim da se rezultati tretiraju kao glas jednog člana ocjenjivačkoga suda.

Pitanja u vezi s natječajem upućuju se elektroničkim putem na e-adresu Turističke zajednice grada Slavonskog Broda ili Turističke zajednice grada Županje.

14

Rezultati natječaja bit će objavljeni najkasnije do 11. lipnja 2015., s tim da autori (razredna odjeljenja koja su napisala tri najbolja rada) po odabiru i listi poretka ocjenjivačkoga suda postaju dobitnici nagrada, i to:

Prijavni list

1. nagrade

LITERARNO – LIKOVNI NATJEČAJ

–opremanje učionice (kabineta) iz zemljopisa u vrijednosti od 15.000,00 kuna

2. nagrade – uređivanje školskog igrališta i nabava rekvizita za pohađanje nastave iz tjelesnog odgoja – u vrijednosti od 10.000,00 kuna

3. nagrade – obogaćivanje fundusa školske knjižnice – u vrijednosti od 5.000,00 kuna.

*

“Moja lijepa Slavonija kraj Save“ RAZREDNI ODJEL: NAZIV RADA: MENTOR/ICA / : NASTAVNIK/CA NAZIV ŠKOLE: ADRESA ŠKOLE: GRAD: ŽUPANIJA:

Nagrade će se realizirati na temelju prethodnog dogovora s ravnateljima, odnosno razrednicima (učiteljima) nagrađenih razrednih odjeljenja.

Svečana dodjela nagrada održat će se u jednom od odredišta slavonske Posavine tijekom mjeseca rujna 2015.

TELEFON: FAX: E-MAIL:

* rok

za prijavu 5. lipanj

15

arheo(b)log Ljudski kostur

Kako mekana tkiva poput mišića organa nestaju tijekom vremena, najčešće se proučavaju kosti i zubi. Kosti i zubi naravno ne mogu dati podatke o bolestima organa, ali nam mogu dati podatke o općenitom zdravstvenom stanju. Tako, na primjer, ako je osoba bila pothranjena, koštana će srž pokazati manjak željeza, jer je tijelo moralo koristiti zalihe željeza kako bi preživjelo. Bolesti poput tuberkuloze, bruceloze i gube također se mogu iščitati iz ostataka kostura, jer uzrokuju lezije na kostima. Sigurno ste pogodili da su mumije najbolji izvori podataka za paleopatologe. Osim egipatskih mumija, koje su namjerno mumificirane, mumije postoje diljem svijeta. Obično su to posmrtni ostatci ljudi koji su se slučajno sačuvali u močvarama, pustinjama ili ledu. Ali o njima ćemo više pričati u sljedećem broju.

ŠAMAN

Šamani i vračevi

č e e i n j e j L U PROŠLOSTI

Mikrobi, uzročnici mnogih bolesti, poznati su tek od sredine 19. stoljeća. Dakako, bolesti koje oni uzrokuju mučile su ljude tijekom mnogih tisućljeća prije toga. I znanja o anatomiji donedavno su bila vrlo manjkava. Nedostatak znanja o uzrocima tegoba nije pokolebao ljude u pokušajima liječenja i olakšavanja bolova. Danas ćemo saznati nešto o bolestima i liječenju u davna vremena.

Paleopatologija

Znanost koja proučava bolesti u davnoj prošlosti zove se paleopatologija. Znanstvenici koji se bave paleopatologijom proučavaju tragove bolesti i ozljeda na ljudskim ostatcima.

Kako su se liječili? Kao što znamo, za mikrobe se saznalo tek sredinom 19. stoljeća. Prije toga se smatralo da su bolesti nastale zbog bogova ili kletvi pa se liječenje često provodilo kombiniranjem nekih religijskih postupaka i praktičnih lijekova. Tko je bio zadužen za liječenje? Ako ste ikada gledali neki film o američkim Indijancima, vjerojatno ste primijetili da je svako pleme imalo svog vrača, koji je ujedno bio i liječnik. Znanstvenici smatraju da su i u davnoj prošlosti zajednice imale neku osobu poput šamana ili vrača. Za takvu su osobu članovi zajednice smatrali da ima posebne moći, koje su joj dali bogovi.

slomljena kost

Malo pića, malo plesa

Kako je izgledalo takvo liječenje? Pa, ne možemo znati sa stopostotnom sigurnošću. Ali iz nekih opisa šamanskih obreda pretpostavlja se da bi šaman oboljelom ponudio neko piće ili biljni lijek, ili bi pak izrekao molitvu. Nakon toga bi izveo ples ili otpjevao pjesmu. Šaman je možda prikazan na slikarijama u špilji Trois-Freres u Francuskoj, koje su naslikane prije približno 14 000 godina!

Bolesti prije nastanka trajnih naselja

Lovci-skupljači živjeli su na način koji ih je štitio od mnogih bolesti. Zbog čestih migracija nisu dovoljno dugo živjeli na jednom mjestu da bi zagadili izvore pitke vode. Tako su izbjegli bolesti koje uzrokuje zaražena voda. Iz istog su razloga izbjegli bolesti koje uzrokuju insekti koji žive uz zagađene rijeke i jezera. Budući da nisu uzgajali stoku niti držali domaće životinje, nisu obolijevali od bolesti koje one prenose. Živjeli su u malim zajednicama, odvojenima od ostalih, pa su zaraze bile rijetke. Glavni zdravstveni problemi bile su ozljede uzrokovane prijelomima kostiju. Većina tih ozljeda jako je teško zarastala i takve su osobe vjerojatno živjele u velikim bolovima. Ti su ljudi također bili podložni infekcijama od životinja koje su lovili. Smatra se da je većina ljudi imala problema sa zubima.

Biljke, blato i uročice

amajlije i talismani

S vremenom su mnoge zajednice postale prilično uspješne u liječenju rana i prijeloma. Tijekom dugog vremena naraslo je znanje o tome koje se biljke mogu koristiti za koje tegobe.

Rane bi vjerojatno prvo očistili, a zatim na njih stavili biljke ili njihove ekstrakte. Gdjekad bi ih omotali zavojima od životinjske kože. Posjekline su mazali životinjskom mašću.

Zanimljivo je da su slomljene udove premazivali blatom, koje bi se osušilo i tako bi nastalo nešto poput gipsa. Nalazi pokazuju da su takve kosti često zarastale. Budući da su sva ta znanja ipak bila nedovoljna da bi se uspješno izliječile sve bolesti, ljudi su se oslanjali na prevenciju. Kako se smatralo da su uzročnici bolesti bogovi i uroci, prevencija se sastojala od nošenja uročica (amulet, amajlija, talisman), predmeta za koje se smatralo da imaju moć odvratiti nesreću i bolesti.

17

zoo kutak

teritorijalna vrsta i Ribe klaunovi izrazito su ičina dopušta, brane agresivno, koliko im to vel pogotovo u vrijeme svoju moruzgvu od uljeza, i s moruzgvama, ova je parenja. Osim po svojoj vez može promijeniti spol. riba poznata i po tome što započinju svoj život kao Naime, sve ribe klaunovi potrebi postati ženke. mužjaci, ali mogu prema nekoliko mladunaca te ka Odrasli mužjak i žen noj moruzgvi, no ako mogu živjeti zajedno u jed veći mužjak preuzet će se nešto dogodi ženki, naj spol! Tada će i najveći ti njezinu ulogu i promijeni odrasloga i glavnoga mladunac preuzeti ulogu esivnije i nameću svoju mužjaka. Ipak, ženke su agr time nadziru ne samo dominaciju mužjacima te nego i omjer spolova. stanovnike svoje moruzgve

Oceani. Čak 71 posto Zemljine površine pokriveno je oceanima. U njima se nalazi 97 posto vode našega planeta. Mi ljudi istražili smo samo mali dio toga golemoga prostranstva! Radi se o milijunima i milijunima prostornih kilometara oceana za koje nemamo pojma kakva sva čudesa i izazove sadržavaju! Te velike i često nezamislive brojke ne bi nas trebale obeshrabriti, nego potaknuti na skromnost i duboko poštovanje.

riba klaun

o v t s t a Bog

h i n j l a r o k Oceani su bili izvor prvog života na Zemlji, a i danas su mjesta s najvećom bioraznolikošću i najvećim brojem raznih životinjskih i biljnih vrsta. Poseban su dio oceanskih prostranstava i koraljni grebeni, koji jednostavno vrve životom. Te napučene morske “metropole” sklonište su i izvor hrane četvrtini svih poznatih oceanskih vrsta. Glavna pokretačka snaga i “infrastruktura” takvih grebena su koralji, sićušne životinje koje pripadaju koljenu žarnjaka i uglavnom žive zadružnim i sjedilačkim načinom života. Njihova tijela odnosno naslage kalcijeva karbonata stvaraju predivne i veličanstvene “građevine”, poput Velikoga koraljnoga grebena u oceanskim vodama Australije.

Za sve nas kojima je Australija ipak malo predaleko tu je, srećom, Zoološki vrt, u kojem je uspješno preslikan sićušni dio toga neizmjernoga prirodnoga bogatstva.

Upoznajmo zajedno zagrebački koraljni greben!

20

kozica čistač Kozice čistači svoj nadimak nisu zaradile slučajno. Naime, hrane se parazitima i mrtvim tkivom s riba, no mogu pojesti doslovno bilo što organskoga podrijetla. Iznimno su korisne u svom ekosustavu jer se brinu za uklanjanje odumrlog tkiva i uginulih životinja.

a n e g r e b

Prvi stanovnik kojeg ćete primijetiti vjerojatno će biti narančasta ribica s debelim bijelim prugama.

Riječ je o ribi klaunu (Amphiprion ocellaris), glavnom liku jednog popularnog animiranog filma. Ove ribice naseljavaju koraljne grebene Azije i Australije i najpoznatije su po svom suživotu s moruzgvama, žarnjacima među kojima se skrivaju od grabežljivaca. Ribe klaunovi narastu desetak centimetara u duljinu, s tim da su ženke malo veće od mužjaka. Narančasto do crvenkasto tijelo podijeljeno je trima bijelim prugama koje su obrubljene tankom crnom crtom. Slabi su plivači i nemaju šanse za preživljavanje u otvorenim oceanskim prostranstvima, stoga im je životno važno pronaći svoju moruzgvu koja će im služiti kao stan i skrovište. Poseban sloj sluzi na površini njihove kože čini ih imunima na moruzgvine žarne stanice, no za stjecanje takve imunosti ribe klaunovi moraju pažljivo “plesati” oko moruzgvinih lovki kako bi se postupno naviknuli na inače smrtonosan zagrljaj svog domaćina.

koraljni greben

Na našem koraljnom grebenu živi i jedan pripadnik razreda viših rakova koji se brine za čistoću i red.

“Komunalni redar” koraljnih grebena je pacifička kozica čistač (Lysmata amboinensis). Može narasti do šest centimetara u duljinu, a svoj život započinje u jajašcu. Jednom kada izađe iz jajašca, prvih 5-6 mjeseci živi kao ličinka te potom prolazi nepotpunu preobrazbu. Nakon preobrazbe ove kozice svakih 3-7 tjedana odbacuju svoj stari oklop i zamjenjuju ga novim i većim te tako rastu. Poput riba klaunova, i ovi rakovi svoj život započinju kao mužjaci, ali nakon nekoliko presvlačenja postaju hermafroditi tj. dvospolci, odnosno istodobno su i mužjak i ženka!

Zapravo, toliko su popular ne na koraljnim grebenima da postoje “po staje za čišćenje” s velikom populacijom koz ica, gdje ribe koje su zaražene vanjskim par azitima dolaze na “obradu”. Zahvaljujući koz icama čistačima, ribe odlaze zdrave i čiste, a kozice ostaju site i zadovoljne!

21

sive stanice

IS P O D K O R E

Origami

Nazive voća čije su kore prikazane na slikama upiši u lik ispunjaljke tak o da dobiješ ispravno rješenje. (Napomena za lakši početak: Počni od najdužeg pojma.)

RA K

6

Ponovite na drugoj strani.

Započnite

bazom vodene bombe!

Borivoj Bošnjak

1

Pregibom planine savijte gornji desni preklop kako biste ga podvili.

2

To isto ponovite i na drugoj strani.

3

Trebali biste dobiti ovaj oblik.

7

4

Okrenite papir i načinite pregib doline.

5

Trebali biste dobiti jednostavan oblik raka.

Načinite pregib doline na desnom vrhu.

24 mp_IX_7_ožujak BAZA VODENE BOMBE

dr. Vetko Dragi dr. Vetko, imam patuljastog kunića koji se zove Lupko.

Zašto se boji visine i ne voli kad ga se diže?

Boji se izaći sam van. I još nešto, često mu lijevo oko suzi i oko njega mu je sve mokro.

Je li to od propuha ili nešto drugo. Molim vas da mi odgovorite na pitanja. Hvala.

Karlo Ivanković, 10 godina

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. me

d.

Dragi dr. Vetko, moj pas Max zimi jede snijeg.

A što ako ima na snijegu bakterija?

Ja imam i zeca. Što ću ako mi Max ubije zeku? Jer, kad pustimo Timija iz kaveza, onda ga Max naganja. Max ne želi jesti suhu hranu za pse. Što da mu dam jesti? Na TV-u sam gledala emisiju o psima. Govorili su o mopsovima. Moj je pas isto mops. I rekli su da je to tvrdoglav pas i da su mu osjetljivi nos i noge. I voljela bih da moje pismo objavite jer prvi put pišem. Imam 8 godina.

Una

D

raga Ana, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Hrčak je noćna životinjica, što znači da je aktivan noću. I to je razlog zašto je tvoj hrčak u svojoj novoj kućici koju ste mu kupili. Moram ti reći da ćeš teško sama odrediti kojeg je spola tvoj hrčak. Ako želiš saznati spol, možeš svog hrčka odvesti veterinaru. Tvoj hrčak grize bočicu s vodom zbog toga što želi naoštriti svoje zubiće. Savjetujem ti da kupiš hrčku mineralni kamen da može oštriti svoje zube. Hrčak nosi hranu u svoju kućicu zato što hrčci, kad imaju višak hrane, taj višak spremaju kao zalihu. U prirodi nema uvijek dostupne hrane na raspolaganju, stoga hrčci spremaju zalihe. Puno sreće i veliki pozdrav.

H

vala ti na pitanjima, draga Una. Psi često jedu snijeg.

Bakterije nisu problem kada psi jedu snijeg, nego to što psi od jedenja snijega često dobiju upalu grla, to jest prehlade se, kašlju, curi im iz nosa. Tada je potrebno potražiti pomoć veterinara. Nije dobro za tvog kunića da pas trči za njim: kunići su životinje koje su vrlo osjetljive na stres. Neka tvoj zeko ima svoj mir u svom kavezu i neka se ne druži s tvojim psom. Naveo si u pitanju da tvoj mops ne želi jesti suhu hranu. Savjetujem ti da mu ponudiš neku drugu hranu. Postoji mogućnost da se tvom psu ne sviđa hrana koju si mu dala.

Mopsovi su osjetljiva pasmina pasa i često imaju problema s disanjem zbog toga što imaju spljoštenu njuškicu. Problemi s nogama često se javljaju zbog prekomjerne tjelesne težine što je kod mopsova čest slučaj. Puno pozdrava i sretno.

28

D

ragi Karlo, hvala ti na pitanjima. Kunići su životinje koje su vrlo osjetljive na stres i često su jako plašljivi. Savjetujem ti da budeš strpljiva sa svojim ljubimcem. Postupno ga navikavaj na maženje i kontakt sa sobom. Kunić se boji izaći iz kaveza jer se u kavezu osjeća siguran. Kunići koji imaju problema s otpornošću organizma često imaju iscjedak iz očiju i nosa. Taj problem sa suzenjem iz oka koji ima tvoj kunić može biti ozbiljan ako se proširi i na dišni sustav, stoga bi bilo dobro da kunića odvedeš veterinaru, zajedno sa svojim roditeljima. Najvažnije je da kunić želi jesti, piti i da ima redovitu stolicu. Ako bilo što od toga nije u redu, obvezno potraži pomoć veterinara. Puno pozdrava i sretno.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Dragi dr. Vetko, pišem Vam prvi put i voljela bih da mi odgovorite. Imam sirijskoga hrčka. Ima sedam mjeseci. Prije koja tri ili četiri mjeseca nabavili smo mu veliku kuću – i sad više ne izlazi iz nje, osim kad obavlja neke stvari. Muče me ova pitanja: Ne znam kojeg je Theo spola, jer kad se penje, ništa se ne vidi. Zašto stalno grize bočicu vode (ova mu je već druga)? I zašto stalno svu hranu iz posudice odnosi u svoju kućicu?

Unaprijed hvala, Ana

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu za MOJ PLANET (Mozaik knjiga) , Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.

Dragi dr Vetko, ja imam mačka Maxa i planiramo udomiti mačkicu, ali ne znamo smijemo li ih staviti zajedno? Da Maxa ostavimo vani, jer on voli biti vani, a mačkicu unutra? Dr. Vetko, pomoć!

Mirta Šlehta

H

vala ti na pitanjima, draga Mirta. Tvoj mačak Max priviknut će se na novu mačku - za to se ne moraš brinuti. Postupno će se mace upoznati i postati prijatelji.

Ne bi bilo dobro da svog mačka izoliraš i ostaviš vani. Neka se mačke druže, to je dobro za njih.

Sigurna sam da će biti sve u najboljem redu s tvojim mačkama.

Puno pozdrava i sretno.

29

velike bitke

ILUSTRACIJA: TOMISLAV ZLATIĆ FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

s é t r o C n á n Her i propast Azte�koga Carstva

Tko je bio Hernán Cortés?

Prvi susret Hernána Cortésa i Azteka

Hernán Cortés bio je španjolski konkvistador i osvajač Aztečkoga Carstva, koji je rođen 1485. u malenom španjolskom gradu Medellinu u pokrajini Extremaduri. Kao mladić započeo je studij prava, ali je već 1504. odustao od studiranja i zaputio se na pomorsku istraživačku ekspediciju na San Domingo, današnji Haiti. Nekoliko godina poslije, 1511. godine, sudjelovao je u španjolskom osvajanju otoka Hispaniole i Kube. Tako je već vrlo rano stekao iskustvo u Novome svijetu te upoznao brojna indijanska plemena i njihov način života. Stoga nije neobično da ga je 1518. tadašnji španjolski guverner otoka Kube, Diego Velazquez de Cuellar, imenovao vođom ekspedicije koja je iduće godine trebala zaploviti prema obalama današnjega Meksika i pronaći kopneni put do obala Tihoga oceana.

I uistinu, u veljači 1519. zaplovio je Hernán Cortés prema obalama velikoga meksičkoga poluotoka Jukatana. Sa sobom je imao stotinu mornara, pet stotina vojnika, šesnaest konja i samo nekoliko topova.

Na obalama Jukatana susreo se s vrlo prijateljskim Indijancima, koji su ga dočekali s darovima, hranom i zlatom, te su mu rekli da se njihov car nalazi u gradu Tenochtitlanu, kojega su ulice popločane zlatnom.

Na Jukatanu se zadržao kratko, te je ondje osnovao grad Veracruz, u kojemu je primio izaslanstvo aztečkoga cara Montezume II. Od njih je Cortés saznao za aztečku legendu o Quetzalcoatlu, bogu bijele boje kože koji je trebao doći s istoka. Cortés je odlučio iskoristiti aztečku zabludu i na prijevaru osvojiti njihov glavni grad. Kako bi se osigurao da se njegovi vojnici neće pobuniti, dao je zapaliti sve brodove i uputio se prema aztečkom glavnom gradu Tenochtitlanu.

Prvi sukobi

Tko su bili Azteci?

Kraj 15. i prva polovica 16. stoljeća razdoblje je velikih geografskih otkrića odnosno razdoblje u kojemu su se Europljani upoznali s novim svijetom, a potom su započeli proces njegova osnivanja, tj. osnivanja brojnih kolonija. Nakon što je 1492. godine španjolski istraživač Kristofor Kolumbo prvi doplovio do današnje Amerike, započela su putovanja europskih istraživača koji su se na američkom tlu susretali s brojnim domorodačkim stanovništvom. Neki od tih indijanskih naroda, kako su ih kasnije Europljani prozvali, bili su na vrlo niskom stupnju razvoja.

30

S druge strane, posebice na prostoru srednje i južne Amerike postojale su visoko razvijene indijanske civilizacije. Na prostoru današnjega južnoga Meksika najmoćniji su bili Azteci, narod koji je tijekom 15. i 16. stoljeća bio na vrhuncu svoje moći. Njima je vladao car iz svoje velike palače u glavnom aztečkom gradu Tenochtitlánu, današnji Ciudad de México. To moćno carstvo, koje je sačinjavala konfederacija triju plemena (Akolhuanci, Tenočki i Tlakopanci), prostiralo se golemim područjem od doline Meksika do Tihog oceana, a propalo je pod naletom malene španjolske vojske predvođene Hernánom Cortésom.

Na putu su Španjolce na pala aztečka plemena.

No Cortés je ostvario po bjedu nad znatno brojnij im neprijateljem jer je imao vatreno oružje, puške i topove te nekoliko konjanika s oklopima. Upravo su ko njanike Indijanci smatrali božan skim bićima na četiri no ge, jer nikada ranije nisu vid jeli konje. Štoviše, poraž eno indijansko pleme Tlaška lteki uskoro se pridružilo Cortésovoj vojsci, koja je tako narasla na više od 2000 vojnika. Uskoro su Španjolci stigli u grad Ch olulu, veličinom drugi grad u Aztečkom Carstvu. Zbog sumnje da će biti napadn uti tijekom spavanja, Co rtés je zapovjedio da se u gra du Cholulu pobiju svi ug ledniji građani. Uskoro je uslijed io pravi pokolj, u kojem u je pobijeno 30 000 Aztek a. Predstavljajući se kao aztečki bog Quetzalcoatl, Corté s je potom poslao poruk u aztečkom caru Montezu mu II. da će i njega sna ći božja kazna ako se prema nje mu ne bude odnosio s poštovanjem i dočekao ga s darovima i zlatom.

31

o Divno ruho − ali ne sam

za vjenčanje

Taj Čudni

U osnovi je dovoljno da mužjak nosi svoje ukrasne boje tijekom parenja − točnije, dok snubi ženku. U ostalo vrijeme može staviti nenapadnu odjeću. I, doista, mnoge vrste čine tako. Gmazovi jedva da zaostaju za vodozemcima što se tiče svadbenog ruha.

Stepska ili pustinjska agama (Trapelus sanguinolentus), gušter čija su postojbina suha azijska područja i koji obično uokolo kruži u smeđoj boji radi kamuflaže, pri uzbuđenju pokazuje tamnoplavu boju na trbuhu i na objema stranama tijela te plavo-ljubičast vrat.

Jedan od njegovih srodnika, agama (Agama agama) koji živi u Africi, ne mijenja boju samo dok snubi ženku nego uvijek i preko dana kad se zagrije. Tada postaje žarkoplav ili zelen, dok glava svijetli narančasto.

svijet

Slatka voda na mo

rskom dnu

Kad pomislimo na izvore slatke vode, pred očima nam je prirodni izvor u zelenoj dolini.

Zasigurno ne pomišljamo na izvor koji izbija pod vodom i kako uopće može nastati takav fenomen. Mnoga mjesta u Hrvatskoj i okolnim zemljama nose ime Slatina ili Slatine. Taj naziv jednostavno znači izvor. Općenito, ta mjesta i njima pripadajući izvori leže duboko u unutrašnjosti zemlje, 40 – 50 kilometara udaljeni od obale Jadranskoga mora. Izvor prema kojem je mjesto Slatine na otoku Čiovu u Kaštelanskom zaljevu dobilo ime, izbija, naprotiv, dobra tri kilometra ispred obale iz morskoga dna. Dakle, usred slanoga Jadranskoga mora izlazi slatka voda – zagonetni fenomen, sveti izvor, na kojem su još u rimsko doba i u srednjem vijeku oboljeli od kolere tražili ublaživanje bolesti i ozdravljenje.

Tajanstvena Area 51

Kako glasi superlativ pridjeva tajanstven? Vrlo jednostavno: Area 51. Već se godinama nagađa što se zapravo događa u ovom zatvorenom vojnom području. Tako se među ostalim tvrdi da su na ovom terenu uskladišteni i testirani ostatci ili savršeno očuvani srušeni izvanzemaljski svemirski brodovi, da se ondje održavaju susreti ili tajni razgovori s izvanzemaljcima, da se ondje razvija tajanstveno energetsko oružje, da ondje zasjeda navodna iluminatska vlada u sjeni i da se u tajnim filmskim studijima krivotvore slike slijetanja Apolla na Mjesec.

Sve to zvuči, doduše, ne baš vjerodostojno, ali Area 51 i te kako je prikladna kao točka kristalizacije za takve nestvarne tvrdnje. Jer na posljetku o njoj se malo toga pouzdano zna: oko 100 km² iskorištava se kao dio prostrane (1,5 milijuna km²) zračne baze Nellis za testiranje tehnologija i sustava oružja te kao područje za trening za američkih vojnih snaga. Prema izjavi američkoga ministarstva obrane, u tom je sklopu bilo djelomično posebnih aktivnosti koje se međutim drže u tajnosti.

FO­TO­GRA­FI­JE: SHUT­TER­STOCK

cˇuda svijeta

obišla

anost za Vrsta koju je zn

Tek je DNK-analiza tkiva životinje ponešto razjasnila i njome je utvrđeno da je životinja bliski srodnik goveda, zbog čega se i zove vijetnamsko šumsko govedo. Životinju katkada nazivaju i antilopom Vu-Quang ili Saolom, a otkrivena je tek devedesetih godina prošlog stoljeća. Nakon 1996. godine znanstvenici su samo nekoliko puta uspjeli promatrati ovu životinju jer ona ipak pripada najneobičnijim svjetskim kopitarima. Pretpostavlja se da postoji samo nekoliko stotina primjeraka te vrste. Nije neobično što je vijetnamsko šumsko govedo otkriveno tako kasno. U zabitnim brdskim predjelima južne i istočne Azije, od Indije do Kine, skriva se još mnogo dosad nepoznatih sisavaca.

34

35

N OVO

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

NAGRADA KIKLOP ZA SLIKOVNICU .

GODINE 2010

• 192 stranice, meki uvez

1

365 ZABAVNIH AKTIVNOSTI NA OTVORENOM Cijena: 99 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

90 kn

Mog planeta

3

79 kn

ORIGAMI

Cijena: 99 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

79 kn

kom kom kom kom

7. Vlak u snijegu (59 kn) 8. Čudnovate zgode šegrta Hlapića (59 kn) 9. Trojica u trnju (59 kn) 10. Gorski dnevnik Pauline P. (69 kn) 11. Kiki i ostali (59 kn) 12. Mala Ema straha nema (39 kn)

kom kom kom kom kom kom

Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama.

E-mail:

Mog planeta

39 kn

Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 132 stranice, meki uvez

Mato Lovrak

Ivana Brlić-Mažuranić

VLAK U SNIJEGU

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA

8

7 NARUDŽBENICA IX. /4530 revije – prodaja knjiga

4.

5.

6.

kom kom

Cijena za pretplatnike

• 124 stranice, meki uvez

DA, naručujem sljedeće knjige: 365 zabavnih akt. na otv.(90 kn) Papirnate letjelice (79 kn) Origami (79 kn) Poštarska bajka (39 kn) Grga Čvarak (39 kn) Kako živi Antuntun (39 kn)

KAKO ŽIVI ANTUNTUN

39 kn

• 96 stranica, meki uvez

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

1.

2.

3.

39 kn

NAGR GRIGO ADA R ZA SLIK VITEZ O GODIN VNICU E 2010 .

Grigor Vitez

GRGA ČVARAK Cijena: 49 kn

• 18 stranica, tvrdi uvez

6

Ratko Zvrko

POŠTARSKA BAJKA

Mog planeta

PAPIRNE LETJELICE Cijena: 99 kn

5

Karel Čapek

Cijena za pretplatnike

• 96 stranica, meki uvez

Cijena za pretplatnike

4 Cijena: 59 kn

N OVO

2

• 18 stranica, tvrdi uvez

• 36 stranica, tvrdi uvez

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 302 stranice, meki uvez

10 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

• 182 stranice, meki uvez Pavao Pavličić

TROJICA U TRNJU

9 Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 84 stranice, tvrdi uvez

59 kn • 128 stranica, meki uvez

Sanja Polak

Sanja Pilić

Sanja Polak

GORSKI DNEVNIK PAULINE P.

KIKI I OSTALI

MALA EMA STRAHA NEMA

69 kn

11

12 Cijena: 79 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

Planetov strip

�udljivi vjetar

Vjetar je čista energija.

I još je besplatan!

Ali je i ćudljiv i nepouzdan.

Upomoć!

Nikolaaaa!

Drži se, Marijeta!

Vjetar je veoma čudna sila, može svašta pomaknuti.

E mene više neće!

Ovo će letjeti?

Vrtnja se pretvara u električnu energiju.

Vjetar je energija.

Tu bismo energiju trebali više iskorištavati. Na primjer za prijevoz.

Baš kao i ti, Marijeta.

Vjetar će zavrtjeti kotač.

ELEKTRIČNI MOTOR ĆE DATI POTISAK.

Suuurfaaaam na vjeeetruuuu!

Ali kako? Vjetar nije dovoljno snažan da podigne automobil.

42

43

Nikola, tvoji će te izumi ubiti!

Juhuhuuu, leti!

I ja mogu letjeti!

Evo, i za ovo je dobar vjetar.

Nikolaaa, što radiš?

Nikola! Što si učinio s mojom suknjom?

Gdje si, Nikolaaa?

Isuse! U pomoć!

Nikola, ne!

Žao mi je…

44

Ah, Nikola, važno je da smo živi.

NAPISALA: NELI KODRICˇ FILIPIc´, NACRTAO: DA­MI­JAN STE­PAN­CˇICˇ

Kako ukrotiti energiju vjetra?

Uopće nemam ideju.

Imaš li ti kakvu zamisao?

Ako imaš, piši mi!

45

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a praktična Moj planet torbica u ovome broju odlazi Karlu Kovčaliji u Osijek.

48

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

nagradni kviz

Visovačkoga jezera 1. Usred nalazi se otočić čudesne ljepote -

klaunovi najpoznatije 5. Ribe su po svom suživotu s

J

Smokvica

Š algama

G

Sveta Marija

Z

moruzgvama

M Visovac

V

školjkama

2. Najveća gnijezda grade

6. Engleski buldog potječe iz

O bjeloglavi orlovi

M Ujedinjenih Arapskih Emirata

D djetlići

S Urugvaja

C rode

G Ujedinjenoga Kraljevstva

medvjed, koji živi na 3. Bijeli snježnom Arktiku, brlog gradi u

temeljima grada 7. Na Tenochtitlana izgrađen je grad

Č ledu

V

R snježnom nanosu

O Ciudad Juárez

P zemlji

T

na lubanji koja se obavljala 4. Operacija u kameno doba zove se

8. Kratica za nanometar je

U trepanacija

E na

Z paleopatologija

H N

F shistosomijaza

A

Ciudad de México

Ciudad Juárez

nm

Rješenje nagradnog kviza iz 8. broja, travanj 2015.: S T J E N I C A NAGRAĐENI: Paula Pribanić, Vere Bratonje 21, 51 000 Rijeka Katja Bilić Matišić, Vinodolska 38, 21 000 Split Robert Peras, Jarek Bisački 55, 42 226 Bisag

Rješenje nagradnog kviza ispiši na dopisnicu i pošalji do 25. svibnja 2015.

Tri sretna dobitnika osvojit će knjigu ŽIVOTINJSKI SVIJET!

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb. Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr