Moj planet travanj 2015 by Moj planet HR

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2015 • TRAVANJ

njiga.hr

@mozaik-k

moj-planet

BAVNO

MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

JE JE ZA ISTRAŽIVAN

Kukci

bez strpljenja

22. 4. Dan planeta Zemlje Traženje života na Marsu

POSTER

MA LA KR EATIV NA RA DI ON IC A

Svladajte umijeće savijanja papira

PAPIRNE LETJELICE

Svi smo mi kao djeca pravili avione i brodove od papira... I doista, ti maleni i jednostavni predmeti izrađeni od papira znaju mališanima donijeti mnogo veselja i zabave. Ova vam korisna knjiga okriva kako vi ili vaše dijete možete običan komad papira pretvoriti u nešto čudesno, a uz to razvijati preciznost i točnost! A za to su vam dovoljni samo običan komad papira i ova odlična knjiga.

Pripremite se za polijetanje! Ovdje je sve što vam je potrebno da biste načinili vlastitu fantastičnu flotu papirnih letjelica. Slijedite jednostavne postupne upute kako biste komade papira samo savijanjem pretvorili u sjajne letjelice! Pred vama je velika zbirka modela, od brzih mlažnjaka do tajanstvenih NLO-a, koja će vam omogućiti sate i sate zabave!

• 96 str., meki uvez Cijena: 99 kn Cijena za pretplatnike

Mog Planeta

Dragi planetovci,

ORIGAMI

89 kn

NOVO

U PRODAJI OD 20.04 .2015 .

• 96 str., meki uvez

Cijena: 99 kn Cijena za pretplatnike

Mog Planeta

79 kn www.posta.hr

Dragi prijatelji, predstavljam vam novu seriju dječjih maraka tiskanih ove godine. To je izdanje „Dječji svijet – kućni ljubimci“ posvećeno simpatičnim šarenim ptičicama. Na novim poštanskim markama našle su se četiri vrste: kakadu, kanarinac, tigrica i australska zebrasta zebica. Marke potražite u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

Marko Markica

8 SVIJET ŽIVOTINJA Pomažu li si životinje međusobno? 12 NAGRADNI NATJEČAJ “Moja lijepa Slavonija kraj Save“ 14 OVAJ MJESEC Travanj 16 ARHEO(B)LOG 3, 2, 1 – kuhanje u prošlosti! 20 ZOO KUTAK Kukci bez strpljenja 24 SIVE STANICE

Ovaj mjesec čeka nas i još jedan važan datum – 22. travnja – Dan planeta Zemlje! Zajedno ćemo ga e obilježiti lijepim primjerima iz Lijep se koje a jam Naše – brojnim akci et organiziraju kako bismo naš plan i enja čišć one od sili spa i vali oču uništenja.

25 ORIGAMI Baza ptice

Koliko je važno očuvanje našeg za planeta za nas, toliko je važno i si kako jte čita Pro naše životinje. ažu, naše životinje međusobno pom ine nač sve koje na e islit razm vi a u možete pomoći u zaštiti okoliša kojem žive. ite Iskoristite slobodno vrijeme i izađ u rite zavi te odu u šetnju u prir a travu jer vas ondje čekaju čudesn om, mala stvorenja – kukci! Sreć aju za taj nam sićušni svijet ne treb ga dru va ikak niti mikroskopi pomagala. Dovoljno je tek pognuti leđa pred prirodom, približiti nos i tlu i dopustiti da nas očara čudesn svijet kukaca!

travanj 2015 4 LIJEPOM NAŠOM 22. 4. Dan planeta Zemlje

ja dosta je bilo spavanja i izležavan za je me ispred televizora – vrije sec akciju! Stigao nam je travanj, mje etak poč Za nja! ađa dog i boja prepun ice pripremite boje, kistove, naljepn nam e ljen i krenite ukrašavati omi ajte pisanice! Okupite prijatelje i uživ : ama rem prip im ršnj usk u zajedno organizirajte malo natjecanje u oslikavanju pisanica – možda baš tvoja pisanica bude najljepša!

Prava poslastica stiže i za one koji ge vole puno čitati – Svjetski dan knji ge knji Noć e jetit Pos nja! trav – 23. , i uživajte u brojnim radionicama koji ima ljud i ima druženjima s pisc vole knjigu do dugo u noć! vaš Ugodan i veseo travanj želi vam et! plan Moj pis časo i omiljen

Pozdrav svima, vaš

U ovome broju

26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI Istraživanje na Marsu, Pilići 28 DR. VETKO 30 SVEMIR Traženje života na Marsu 33 POKUS Potraga za živim organizmima na Marsu 34 ČUDA SVIJETA

36 LJUDSKO TIJELO Zubi 38 ZANIMLJIVOSTI 4 pogleda na jaje 39 DOGAĐANJA 23. 4. Svjetski dan knjige 40 MA OVO NE MOŽE BITI ISTINA Planet Zemlja 41 NAGRADNO PITANJE Tko sam? 42 PLANETOV STRIP Gdje su rode?

46 MOJ TEST Osjeća li isto? 48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Lijepom Našom

Kad se male i velike ruke slože...

Istra

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Lijep primjer toga kako jedan čovjek može učiniti mnogo za prirodu svakako je akcija “Očistimo Hrvatsku od autoolupina”. Prije desetak godina fotoreporter Romeo Ibrišević krenuo je u čišćenje rijeka, slapova, planina, dolina i otoka od krupnoga otpada. Akumulatori, maziva ulja, kiseline i ostale otrovne tekućine iz starih automobila prijetnja su ne samo ljudskome nego i biljnome i životinjskome svijetu. Željezo se u prirodi razgrađuje od 50 do 100 godina, pri čemu ispuštaju štetne tvari u atmosferu. Plastici je za razgradnju potrebno 100 godina, a limu od 10 do 100 godina.

Zemlje FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

22.4.

Znaš li?

Dan planeta

• U Hrvatskoj se reciklira tek 10 % otpada. Prosjek Europske unije je 27 %, a plan je do 2020. reciklirati čak 50 % otpada. • Prosječan Europljanin svakoga dana potroši više od 300 litara vode, a u sušnim dijelovim a Afrik e ljudi Zemlje preživlja se litara, ili manje. cijeloj navaju planeta Međunarodni Dan s 14 zemljama svim gotovo zemaljskoj kugli, • Gotuovo 50 % vod e u kućasvijeta, je u troši se A svenstv travnja. 22. dana: obilježava istoga pranjem posuđa u peri lici i ispiranjem godina u Sjedinjenim počelo prije pedesetak wc-školjke.

Američkim Državama, kad su organizirane masovne • Sva stanovn ik razvijenih zemalja svakoga okoliša. zaštitu za ki demonstracije danHrvatskoj a proizved posvećen dane dva do triZemlji U našoj domovini kilograma otpada. To je godine. 1990. od obilježava organizirano•se Recikliranjem papira količina otpada mož e se željom da učini dobro djelo Romeo je Svojom i zamisliti trebao nas od svatko dan kada bi sesma njiti za 50 %. “zarazio” mnoge. Pomažu mu učenici, nastavnici, zapitati: Što ja mogu učiniti za spas Zemlje? Kako roditelji, vatrogasci i policija te planinari, šumari, • Rec iklir e plas taj enaš –tičn boce ušteronioci... planet našjedn da m mogu pridonijeti tomeanje di se i svi koji žele živjeti u čistoj prirodi. Do sada je o ene kolikod o je uklonjeno i reciklirano više od 15 000 automobilskih potrebnoi da žaru onečišćenja spasimo –rgije imamo jedini dom kojitolik lja olupina. Akcija se nastavlja dok i posljednja olupina 60 W radi svoju . djecu i one sebe,sati za šest ga očuvamo uništenja te od ne završi u reciklažnom dvorištu, poručuje Romeo. koji dolaze poslije nas? 4

Neka moja Istra blista

“Neka moja Istra blista” ekološka je i edukativna akcija koja započinje prvoga dana proljeća i traje do prvoga dana ljeta. Na svojemu početku prije dvadeset godina bila je usmjerena na čišćenje okoliša, a potom se sve više posvećivala upoznavanju s istarskim zaštićenim krajolikom, endemskim vrstama koje rastu na tom području i prirodnim bogatstvima kao što su vode i šume, ali i podzemlje i podmorje. A uz učenje o tradicijskoj baštini i potrebi očuvanja kulturnoga naslijeđa, tražilo se i najveće stablo te biralo najdraže parkove prirode i najljepše poglede s istarskih vidikovaca. Svake je godine akcija popraćena i izradom prigodnih školskih likovnih radova o odabranoj temi.

Mali čuvari mora

Udruga Codium u Splitu potiče ljude da žive u skladu s prirodom i da je čuvaju. Marljivo rone i čiste podmorje od otpada kao što su automobilske gume, plastika ili krupni otpad. Morske kornjače, ribe i ostala bića za opstanak trebaju čisto more. Na radionicama koje udruga organizira i najmlađi mogu naučiti kako (o)čuvati more. Djeca mogu isprobati ronilačku opremu i upoznati se s ugroženim i zaštićenim vrstama u Jadranskomu moru. Voditelj udruge snimio je i edukativni film o podmorju Park-šume Marjan kako bi nam otkrio ljepote podmorja ispred gradskih kupališta. Kad bi ljudi vidjeli mali koraljni greben s brojnim stanovnicima koji ondje žive, zasigurno bi više pazili na čistoću plaža i mora. Ove godine udruga uvodi i radionicu “Život u kapi vode”, a cilj joj je upoznati djecu s mikrosvijetom koji živi u slatkoj i slanoj vodi. 5

svijet životinja Naravno da si pomažu, prije svega one koje žive zajedno u krdima, stadima, parovima, kolonijama... Tako lakše preživljavaju, brane se od grabežljivaca, pronalaze hranu i brane svoj teritorij.

Pomažu li si ž ivotinje međusobno? Lavovi U čoporima žive i lavovi, što je za divlje mačke, koje su najčešće samotnjaci, prava posebnost. I lavovi zajedno love i brinu se za mladunčad, samo prvi mjesec nakon okota ostaju sami s majkom lavicom, koja ih sama odgaja i često seli zbog sigurnosti. Nakon tog vremena dovodi ih u čopor, gdje se za njihov odgoj brinu svi. Ženke najčešće ostaju s majkom, tetama i sestrama; mužjaci se nakon približno dvije godine oproste od čopora.

One životinje koje žive zajedno u užoj ili široj obitelji najčešće si pomažu u odgoju mladunaca. To su prije svega slonovi, lavovi, vukovi, a u moru delfini.

Vukovi

U čoporu vukova vlada stroga hijerarhija: čopor vode alfa mužjak i alfa ženka, koji se jedini međusobno pare. Oni su najveći i najsnažniji u čoporu. Za njihove mladunce odgovorni su svi članovi čopora - starija braća i sestre. Vukovi se povezuju s drugim čoporima vukova, osobito zimi u lovu, jer tako lakše mogu uloviti neku veću životinju, na primjer bizona u Sjedinjenim Američkim Državama. U našoj im zemlji nije potrebno povezivati se u čopore jer love, prije svega, srne. Iako nemaju prirodnih neprijatelja, preživi jako malo mladunaca, najčešće zbog pomanjkanja hrane.

Igra je lahko tudi nevarna

Ko pomislimo na kužke in mucke med igro, se nam zdi igra v svetu živali ljubka in nadvse zanimiva. A v resničnem življenju divjih živali je vse prej kot to. Če vemo, da se med igro živali lahko tudi poškodujejo, porabljajo energijo iz težko priborjene hrane in so med igranjem celo lažji plen za plenilce, ker niso tako pozorne na dogajanje okrog sebe, potem najdemo več razlogov proti igri kot razlogov za. Pa vendar igra obstaja tudi med divjimi in ranljivimi živalmi, čeprav evolucija vsa »nepotrebna« vedenja hitro kaznuje, zato je najbrž še kako pomembna.

nagradni natjecˇaj

Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, Turistička zajednica grada Županje, općina Oprisavci i općina Bošnjaci u suradnji s gradom Slavonskim Brodom i gradom Županjom te Turističkim zajednicama Brodsko-posavske i Vukovarsko- srijemske županije raspisuju natječaj za najbolji literarni rad s likovnim ilustracijama razrednih odjeljenja osnovnih škola Republike Hrvatske na temu

„Moja lijepa Slavonija kraj Save“

FOTOGRAFIJE: TZGSB, SCHUTTERSTOCK

Cilj je natječaja bolje pozicioniranje slavonske Posavine na turističkim tržištima te podizanje svijesti o važnosti rijeke Save među mladom populacijom.

Rok za slanje natječajnih radova je 5. lipnja 2015. Radovi u A4 formatu (u pisanom i elektroničkom obliku) šalju se na adresu Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, Trg pobjede 28/1, Slavonski Brod, e-mail: info@tzgsb.hr.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju razredna odjeljenja osnovnih škola Republike Hrvatske, s tim da se preporučuje da polaznica za izradu radova budu dojmovi učenika sa školskih izleta u sklopu kojih će obići Slavonski Brod, Županju, Oprisavce i Bošnjake.

Ocjenjivački sud, koji čine predstavnici Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, Turističke zajednice grada Županje, općine Oprisavci i općine Bošnjaci, provest će ocjenjivanje tajnim glasovanjem putem ocjenjivačkih listića, dodjeljivanjem jedne ocjene od 1 do 5 svakom radu prema unaprijed određenim kriterijima.

Svako razredno odjeljenje može sudjelovati u ovom natječaju samo s jednim radom, s tim da se svaka prijava na natječaj šalje s ispunjenom prijavnicom. Radovi pristigli bez ispunjene prijavnice, neće se razmatrati.

Radovi će se ocjenjivati i elektroničkim putem – putem mrežne stranice Turističke zajednice grada Slavonskog Broda – s tim da se rezultati tretiraju kao glas jednog člana ocjenjivačkoga suda.

Pitanja u vezi s natječajem upućuju se elektroničkim putem na e-adresu Turističke zajednice grada Slavonskog Broda ili Turističke zajednice grada Županje.

Rezultati natječaja bit će objavljeni najkasnije do 11. lipnja 2015., s tim da autori (razredna odjeljenja koja su napisala tri najbolja rada) po odabiru i listi poretka ocjenjivačkoga suda postaju dobitnici nagrada, i to:

Prijavni list

1. nagrade –opremanje učionice (kabineta) iz zemljopisa u vrijednosti od 15.000,00 kuna

2. nagrade – uređivanje školskog igrališta i nabava rekvizita za pohađanje nastave iz tjelesnog odgoja – u vrijednosti od 10.000,00 kuna

3. nagrade – obogaćivanje fundusa školske knjižnice – u vrijednosti od 5.000,00 kuna.

LITERARNO – LIKOVNI NATJEČAJ

„Moja lijepa Slavonija kraj Save“ RAZREDNI ODJEL: NAZIV RADA: MENTOR/ICA / : NASTAVNIK/CA NAZIV ŠKOLE: ADRESA ŠKOLE: GRAD:

Nagrade će se realizirati na temelju prethodnog dogovora s ravnateljima, odnosno razrednicima (učiteljima) nagrađenih razrednih odjeljenja. Svečana dodjela nagrada održat će se u jednom od odredišta slavonske Posavine tijekom mjeseca rujna 2015.

ŽUPANIJA: TELEFON: FAX: E-MAIL:

* rok

za prijavu 5. lipanj

arheo(b)log

Kako nas je kuhanje promijenilo? Arheolozi i antropolozi i dalje se spore oko toga kada je čovjek ovladao vatrom. Iako postaje nalazi vatrišta od prije više od milijun godina, uvijek je sporno kako je ta vatra nastala. Možda ju je prouzročila munja? Ili su je zapalili ljudi?

Kao što znamo, mi smo daleki rođaci svih vrsta na našem planetu. Naši najbliži životinjski srodnici su čovjekoliki majmuni, poput čimpanza i gorila. U jednom su se trenutku razvojne linije razdvojile i započeo je razvoj roda Homo. Naša vrsta ovladala je svijetom i stvorila veličanstvena djela. Mnogi su pokušavali otkriti ključni razlog koji je pokrenuo nezaustavljiv pohod hominina. Neki antropolozi misle da je odgovor vrlo ukusan: vrtoglavi razvoj naše vrste započeo je kuhanjem hrane. A kada je započelo kuhanje? Pa, tu se mišljenja razilaze. Danas ćemo saznati više o tome zašto nas termička obrada hrane čini ljudima i zašto je kuhanje toliko važno.

,2,1 -

Zašto je termička obrada hrane važna?

Termička obrada hrane znači da se hrana grije, odnosno peče, kuha, prži. Ti postupci mijenjaju teksturu, probavljivost i okus. Pečeno i kuhano lakše je probavljivo, odnosno iz takve hrane naše tijelo može iskoristiti više energije nego iz sirove. Rezultati istraživanja pokazali su da životinje u zatočeništvu koje se hrane kuhanom hranom napreduju brže od životinja iste vrste koje su hranjene istom vrstom hrane - ali sirovom. To ne znači da svježe voće i povrće nisu zdravi. Sasvim suprotno. Neke se tvari termičkom obradom gube, a neke dobiju. 16

kuhanje u prošlosti!

nož iz paleolitika

pribor za kuhanje Pronaći arheološke tragove kuhanja hrane u davnoj prošlosti još je teže. Meso se može pripremiti a da se ne vide tragovi gorenja na kostima. Rezultati proučavanja suvremenih nomada pokazali su da oni često vatrišta koriste samo jednom. Nakon nekoliko kiša ostaje samo mala spaljena površina zemlje. Ako oko nje nisu ostatci oruđa, teško je zaključiti da je to vatrište nastalo ljudskom aktivnošću te da je služilo i za pripremu hrane, a ne samo za grijanje. Možete zamisliti koliko je teško odrediti kako je nastalo vatrište koje je staro nekoliko stotina tisuća, ili čak više od milijun godina. Stoga su neki antropolozi primijenili drugu metodu: pomoću promjena u anatomiji hominina zaključili su kada je počelo kuhanje, odnosno termička obrada hrane. 17

zoo kutak

a j n e j l p r t bez s

Gdjekad se i više stjenica može udružiti u napadu na plijen koji je mnogo veći od njih. Na jelovniku su im najčešće žohari, cvrčci, muhe i velike gusjenice. Iako su strah i trepet svijeta kukaca u tropskim dijelovima Afrike, nasrtljive stjenice moraju imati i obranu jer uvijek postoji “veća riba”. Ako ih neka veća životinja napadne i pokuša pojesti, stjenice koriste svoje oštre usne organe i probijaju tijelo napadača, zadajući bolan ubod. Ako se ustima ne mogu domoći svog napadača, pljunut će otrov pomiješan s odbojnom tekućinom u nastojanju da se dočepaju slobode.

nasrtljiva stjenica

sikćući žohar

aki gotovo sv o vrijeme ote rn iv e ž d e o n m a je užurb o im U današn d o ti i v ta a vit će d ena zas čovjek izja vno nemamo vrem as n ja o rodi k sta i da jedno emu, a kamoli u pri ne posve. uč i točno, ali uživati ni no “veliki” je donekle To . je u ž ta poprilič svijet iš okru d le g o a na ga sm S biološko asvim je prirodno d i u šetnji s k i a i Č m . e ektiv organiz voje persp rimjećivati veće, s iz o m a gled ičaj p imamo ob , životinje prirodom predmete ljetne e ij n s la g o v dne pro a pogoto ve da za ugo a k k el ili ključe Te . e i pojav mo mobit ti s o u p m is e n m ta o s šetnje šum nemo se po njih, po nogama ag im s š i a u n v d a o tr u o. ja p oživljavam ota koji bu svjesni živ o sitan da ga i ne d lik – za nas to

Srećom, za taj minijaturni svijet ne trebaju nam mikroskopi niti ikakva druga pomagala. Dovoljno je tek pognuti leđa pred prirodom, približiti nos tlu i dopustiti da nas očara čudesni svijet kukaca! Ako vas ipak užasava pomisao da nešto s previše nogu hoda po vama, onda je posjet Zoološkom vrtu idealna prilika da se u kontroliranim uvjetima Insektarija i zaštićeni staklenom pregradom pobliže upoznate s kukcima. Za početak, proučimo napadača iz šumskih sjena tropske Afrike. Nasrtljiva stjenica (Platymeris biguttata) otrovni je kukac iz reda polukrilaca, odnosno Hemiptera i prirodno je rasprostranjena u tropskom dijelu Afrike: Senegalu, Bjelokosnoj Obali, Sudanu i Nigeriji. Dom su joj vlažne tropske šume gdje se skriva u travi te pod lišćem, nisko pri tlu. Mužjaci su malo veći od ženki, i mogu narasti više od 35 milimetara u duljinu. Tijelo im je sjajne crne boje i lako prepoznatljivo po dvjema bijelim točkama na leđima. Također, na svakoj nozi imaju jednu debelu žutu prugu.

grabežljivci u svijetu Te su stjenice opaki i brzi i jednako zlokobno ime bilo kukaca, što im je priskr assin bug, odnosno kukac na engleskom jeziku – ass e u pravilu izbjegavaju atentator. Nasrtljive stjenic m en iz mraka ili sjene. Jedno svjetlost i vrebaju svoj plij ga sto o i učinkovito: čvr kada ga uoče, djeluju brz tisnutog za tlo. Potom pri e drž a zgrabe i nogam nim usnim organom za probadaju svoj plijen poseb aju probavne sokove. ušt sisanje te u tijelo žrtve isp su enzima, posebnih Probavni sokovi prepuni . ju unutarnje organe plijena bjelančevina koje razgrađu jim svo sa se a nic ta, stje Nakon uspješnog atenta na an i mračan kutak kako bi mir i nek u či vla po ručkom ve. žrt je svo sadržaj tijela miru isisala sada već tekući

Sljedeći “agresivac” dolaz i nam iz susjedstva nasrtljive stjenice, odnosno s otoka Madagaskara. Madagask arski sikćući žohar (Gromphadorhina portento sa) obitava isključivo na Madagaskaru , na suhom šumskom tlu. Za razliku od mnogih drugih vrsta žohara, sikćući žoh ar nema krila, no zato je jedan od najvećih žohara na svijetu. Mužjaci su malo veći od ženki, i mo gu narasti više od 10 centimetara u duljinu. Tijelo im je iznimno tvrdo zbog čvrsta oklopa tamnosmeđe do crne boje. Iza glave i mužjaci i ženke imaju posebne tvorevine odnosno pronat alne grbice, koje su u mužjaka dosta izražene i povećane. Hrane se uglavnom raspadajućim biljnim materijalom, uključujući i trulo voće, zbo g toga što im je ta hrana na šumskom tlu go tovo uvijek dostupna. 21

sive stanice

ZE LE NA ZE M LJ A

Origami

Baza PTICE

BAZE

Nađi pojmove s liste u liku osmosmjerke. Neiskorištena slova čitana redom daju rješenje - jedan od najvećih problema današnjice.

ATOLI

VJETAR

VIRUS ČOVJEČANSTVO DIM

DRVO

EKOLOGIJA JEZERA NEBO

M A V Z

RIJEKE

I P A I E R

D A L L V L K A

Z R O G J A E O U K

SMOG

K I O T R O V I E Nj A Z

A A A D O V Z L E T E E

A R L A J I G O L O K E

N E B O R O O N E Ć

OTROVI

U Z O U M Đ J E

A E S S I M

OZON FAUNA

F J R S

TLO

ZELENILO

Započnite bazom kvadrata. Načinite pregib doline od gornjeg lijevog pravokutnika.

Ponovite na drugoj strani

Načinite pregib doline s gornjim trokutom.

Papir bi se trebao otvoriti poput ptičjeg kljuna. Otvorite preklop koliko god ide.

PLANET OBLAK

ZRAK Povucite.

SMEĆE VODA

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Č O V J E Č A N S T V O

ZVUK

Otvorite gornji dio i stranice kako biste dobili prikazani oblik.

Uhvatite donji vrh i počnite otvarati gornji preklop blago ga povlačeći prema gore.

Spljoštite papir kako bi dobili ovaj oblik. Okrenite papir.

Papir bi sada trebao izgledati ovako. Ponovite prvih sedam koraka na ovoj strani papira.

VALOVI

REBUSI (2)

(3) Borivoj Bošnjak

Dobili ste bazu ptice. Dva preklopa na dnu odvojena su prorezom.

dr. Vetko

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu za MOJ PLANET (Mozaik knjiga) , Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.

Nataša Martinić, 12 godina

vala ti na zanimljivom pitanju, draga Ivana. Ptice imaju voljku: to je organ probavnog sustava koji se kod papiga nalazi na desnoj strani vrata. Voljka služi za omekšavanje i privremeno skladištenje hrane. Problem nastaje kada se voljka previše rastegne: tada ptica može i povraćati, kao što se događa tvojoj ptici. Kod problema s prerastegnutom voljkom može doći i do upale voljke i problema s općim stanjem ptice. Tada treba potražiti veterinarsku pomoć. Da bi tvoja papigice imala što kvalitetniji život, pokušaj joj davati manje obroke više puta dnevno - da se na prejeda i nakon toga povraća. Puno pozdrava i sretno.

Dragi dr Vetko, pišem ti prvi put. Imam ježa Njuškicu. On šuška dok ja spavam, ali kada ga dođem vidjeti, on se brzo skrije. On je afrički jež, ali ne želi jesti voće. Odgovori mi, molim. Unaprijed hvala! Gita Rogić

raga Gita, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Afrički su ježevi vrlo popularni ljubimci u današnje vrijeme. Ježevi su noćne životinjice, zbog toga se tvoj jež Njuškica kreće po svom kavezu po noći. To je sasvim normalno ponašanje za ježa. Tvoj se jež boji kada mu priđeš dok je u kavezu te zbog toga pobjegne. Pokušaj postupno pripitomiti svog ježa. Primi ga lagano u ruku i ponudi mu njegovu omiljenu hranu - da se on privikne na tebe i da te se prestane bojati. Budi strpljiva sa svojim malim ljubimcem i sigurna sam da će se Njuškica priviknuti na tebe. Ježevi su svežderi, što znači da jedu i biljnu i životinjsku hranu. U prirodi se hrane insektima, glistama, crvima. Možeš svome ljubimcu ponuditi hranu za mačke. Sigurna sam da će si on izabrati nešto što će htjeti pojesti. Sretno i veliki pozdrav. 28

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. me

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Dragi dr. Vetko, pišem prvi put i nadam se da ćete objaviti moje pismo. Imam papigicu tigricu, i ona se prežderava pa onda povrati. Pokušala sam joj davati manje hrane, ali onda pojede sve odjednom. Ne znam što da radim. Unaprijed hvala na odgovoru. Ivana, 10 godina

Dragi dr. Vetko, već sam ti poslala pismo na Facebook, ali sam ipak odlučila i poslati ti pismo, za svaki slučaj. Imam ribicu Zlatku već dosta vremena. Jako je volim i za nju bih dala sve na svijetu. Htjela bih je pripitomiti. Negdje sam pročitala da je mogu naučiti da mi jede iz ruke i da prepozna vlasnika. Mene zanima kako da je pripitomim. Ja nju jako volim i htjela bih da ona zavoli mene. Molim odgovor.

raga Nataša, hvala ti na zanimljivom pitanju o tvojoj zlatnoj ribici. Zlatne ribice se mogu pripitomiti. Ribica će doći na površinu akvarija tijekom hranjenja i tada ju možeš pokušati hraniti iz ruke. Savjetujem ti da budeš strpljiva sa svojom ribicom i postupno ju navikavaš na hranjenje iz ruke. Sigurna sam da ćeš uspjeti. Puno sreće i veliki pozdrav.

Dragi dr.Vetko, imam psa Bonga, pasmine bretonski španijel, star je četiri godine. Stalno uzima obuću, najčešće papuče. Nekad ih i pokida. Ne znam što da radim. Marin Pitlović, 10 god.

vala ti na zanimljivim pitanjima, dragi Marine. Tvoj psić Bongo vrlo je zaigran pas koji želi privući tvoju i pažnju tvoje obitelji te zbog toga grize obuću. Savjetujem ti da posvetiš više svog slobodnog vremena igri i šetnji s Bongom. Bongo ima višak energije. Igra s drugim psima jako je važna za pse. Da bi pas bio miran u kući i da ne uništava stvari, to jest obuću, potrebno mu je više kretanja i druženja s njegovim prijateljima psima. Savjetujem ti da kupiš svom psu igračke s kojima će se moći igrati u kući, na primjer konop s kojim se možeš igrati s njim. Puno sreće i pozdrav.

svemir

Traženje života na Marsu Nekoć su ljudi vjerovali da na Marsu žive inteligentna bića. Na temelju tih vjerovanja nastale su brojne znanstvenofantastične knjige i filmovi o Marsovcima. No zapravo nema nikakve znanstvene osnove za takve tvrdnje jer tada astronomi još nisu imali nikakvih pouzdanih informacija o tome kakav je zaista Mars, kakva je njegova atmosfera i njegova površina, koliko ima vode... Nakon što se prije četrdeset pet godina počeo istraživati Mars pomoću svemirskih sonda, pokazalo se da je taj planet samo jedna pustinja bez tekuće vode.

Znanstvenici is traž svemirskih sond uju Mars pomoću a po njemu. Na sl i vozila-robota koji se kreću ici se lijepo vidi Marsova pustinjska povr šina Dijelovi tog vozi koju je snimio robot Spirit. la slike. Na temel vidljivi su u prvom planu ju tih slika mož eš zaključiti zašto Mars nazi vaju i Crvenim planetom.

...JOŠ UVIJEK NEMA ZNAKOVA INTELIGENTNOG ŽIVOTA...

je Unatoč velikim razlikama, Mars tavu sus u čev Sun u eta od svih plan u najsličniji Zemlji. Ima puno rjeđ a nem u njem atmosferu od naše, na de son , utim ni tekuće vode. Međ koje su istraživale, i još uvijek istražuju Mars, izmjerile su da je o ondje temperatura samo nekolik i nule d ispo a desetaka stupnjev -u da na njemu također ima vode ri osfe atm j ovo njeg U . leda ku obli i enic nstv nema kisika, a mnogi zna a ovim trag za a vjeruju da potrag života na Marsu nije uzaludna. je Glavni razlog za to su dokazi da više e prij ti, Mars u dalekoj prošlos milijarda godina, bio puno sličniji Zemlji negoli je danas. Posljednjih godina svemirske su sonde bilo ustanovile da je tada na Marsu a. vod a tekl u njem toplije i da je po

zanimljivosti

4 pogleda na jaje

dicija

Narodna tra

doba od ice potječu iz an is p ije ar st su bila Naj će godina i to prije četiri tisu zanim uzorkom. Jaje ure nojeva jaja s uća. Jedna mbol uskrsn si e an šć kr Djevica je za da kaže da je en g le a n d o nar ja kako bi a nekoliko ja . No, kada Marija oslikal Poncija Pilata omekšala srce u očaju je ispustila du, po cijelome je čula presu se otkotrljala su ja ja i ru ša ko ca – otuda ašla su ih dje svijetu. Pron ica davanja pisan potiče običaj a gim zemljam djeci. U mno rs je slaviti Usk nezamislivo su je ol A najb bez pisanica. ukrašavamo i m sa je one ko obitelji. s članovima

Čudo rođe

nja

Probijanje zaš je posao za titne ljuske težak jednog pilić a koji se sprema izaći na sv ijet. Jedan mali ždral već je neko liko vani dok se drugi tek p sati o oslobađati . Njihovi ro činju ditelji izmjenjuju se i sjede na ja kroz mjesec dana jima na bla tn nepristupa čnom mjes om i tu.

dogad—anja

23. travanj -

Svjetski dan knjige Sigurno ste već čuli kako svoj poseban dan u godini imaju žene, očevi, voda, biljke, životinje, planet Zemlja… pa i tvoja škola! Postoje i dani kada se posvuda u svijetu peku palačinke, grle susjedi i pričaju vicevi. No jesi li znao da svoj dan ima i knjiga?

Svake godine 23. travnja obilježava se Svjetski dan knjige. Taj je datum odabran u spomen na dan smrti velikih književnika Miguela de Cervantesa i Williama Shakespearea.

ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

Ukusno i hranjivo

Savršen ob

lik

Ovaj prirod an oblik, ko ji je u isto vrijeme pro finjen i jedn ostavan, potiče mašt u mnogih d izajnera i umjetnika. Možemo ga vidjeti u sku lpturama Brancusija i slik I dizajneri st ama Boscha. olica su mu naklonjeni: aerodinamič an oblik nudi za št primjerice u itu, dječjim sjedalicama , i daje osjeća j udobnog, p rivatnog prostora, po put ovog dizajna Ova lia jaje stolic e, danskog izu m Thor-Larsen itelja Henrika a.

Da ih nije tako lako nabaviti bila bi izuzetno cijenjena delikatesa, jer to jesu, upotrebljavaju se za pripremu jela na tisuću različitih načina. Posljednja ispitivanja pokazuju dobre vijesti za ljubitelje jaja – ona imaju vrlo visoku nutritivnu vrijednost, dok je panika zbog visoke razine kolesterola prilično preuveličana. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) godišnje se širom svijeta proizvede gotovo 60 milijuna tona jaja. Kuhari ruše svjetske rekorde u pripremi najvećeg omleta, ali ako to propustite, još uvijek možete zagolicati svoje nepce omletom prema nekom već isprobanom ili novom receptu.

Na taj se dan u svijetu (i u Hrvatskoj!) održava manifestacija Noć knjige, događaj kojem je cilj promicati ljubav prema knjizi i čitanju. Upravo zbog djece, Noć knjige ne odvija se samo noću nego tijekom cijelog dana. U knjižnicama, muzejima, školama i vrtićima, u kinima, botaničkim i zoološkim vrtovima, na televiziji i radiju, u tramvajima, bolnicama, dječjim domovima i na mnogim drugim mjestima održavat će se raznovrsne radionice, čitaonice i druženja s piscima i ljudima koji vole knjigu do dugo u noć. Raspitajte se kod svojih knjižničara i učitelja što će se toga dana događati u vašem gradu.

Popis svih uzbudljivih programa potražite na nocknjige.hr. Sretan vam Svjetski dan knjige! IZVOR: ARHIVA READER'S DIGEST HRVATSKA

Planetov strip

Gdje su rode?

Tesla će ih pronaći pomoću radara.

Juhu, proljeće! Tesla, prestani naganjati krtice!

Šteta da nas dvoje ne možemo letjeti.

Još uvijek nema bijele rode!

Brineš se zbog toga?

Naravno.

Ni traga rodama!

Razumijem. Roda donosi sreću kući na kojoj se gnijezdi. I bebice, hi-hi... Hm. Nikad ne bih pomislio...

... da bi Tesla mogao biti i ptica

Moram pozvati Teslu. Oh, što je ovo!?

Što se ovdje događa?

E tako! Ovo su superčistači dimnjaka.

Nešto je začepilo tvorničke dimnjake. Ne znamo što!

Oho, čini mi se da znam... Tesla, ovamo!

A sad zbilja bravo, Nikola!

Još malo i nebo iznad grada bit će čisto.

Da, ali ove nesretne rode treba usmjeriti prema kući.

Halo... imamo li u našem gradu kakvo gnijezdo za rode?

Ali, Nikola, to je jako opasno! Znam da izgledamo čudno.

Oprez, padaju gnijezda!

Juhuhuuu, Nikola, pogledaj koliko gnijezda!

Nikola, čini se da ćemo imati... Bravo, majstore Nikola! Bravo za Teslu!

... bebe!

I za gospođu Marijetu!

Nema bravo dok vaše tvornice ovako zagađuju zrak. 44

NAPISALA: NELI KODRICˇ FILIPIc´, NACRTAO: DAMIJAN STEPANCˇICˇ

vaša pošta

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

Zahvaljujemo svima na trudu, a praktična Moj planet torbica u ovome broju odlazi Vidu Gamulinu s Krka.

Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku. • Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija