Moj planet travanj 2016

POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2016 • TRAVANJ

8

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 10 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

O

JE ZABAVN

eko priča

Amazona

Orangutan Životinjski jezik Zašto treba odvajati otpad?

POSTER

U ovome broju

travanj 2016 4 LIJEPOM NAŠOM Čudesno srce Podravine

Dragi planetovci,

8 PRIRODA Amazona 10 ARHEO(B)LOG Najstarija knjiga na svijetu

o proljeće je vrijeme kada poželim cu, sun izaći, uživati u prirodi, o toplini i mirisima. To je i predivn ka veli a nje, živa istra za e razdoblj ih zelena šuma jedno je od savršen st! vno mjesta upravo za tu akti Ako stanujete u blizini neke šume, iskoristite priliku i s obitelji vaš isplanirajte pravi šumski izlet. I ju bro me je omiljeni časopis u ovo bilo ne to i u, šum u istraživao jedn tu koju nego najveću šumu na svije e, vlag go mno g Zbo u! zon Ama – blata, poplava, komaraca i kukaca . neki ju nazivaju i zelenim paklom ta je ko koli nate saz da je Vrijeme sve tropska šuma važna i tko/što se zapravo u njoj skriva.

4

8

16 SIVE STANICE 17 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

30

Nagradni natječaj za

najf tku

Uzbudljiva pustolovina u prirodi!

KOJA PRIKAZUJE BILJNI ILI ŽIVOTINJSKI SVIJET

Uzmite fotić u ruke i sudjelujte u natječaju u kojem vas očekuju vrijedni darovi iznenađenja!

Petnaest najboljih fotografija bit će nagrađeno.

Fotografije moraju biti u polegnutom (landscape) formatu.

Najbolja fotografija bit će objavljena u rubrici

fotografija mjeseca

26 FOTOGRAFIJA MJESECA 28 DR. VETKO 30 ugrožene životinje Orangutan − šumski čovjek

Uskoro nam se bliži i jedan lje! značajan dan – Dan planeta Zem vas kuje oče a dan a tog U povodu a jedan pravi ekoposter i ekoprič no važ je to koja će vas podsjetiti zaš odvajati otpad.

34 ČUDA SVIJETA 38 LJUDSKO TIJELO Zašto nosimo naočale?

Reciklirajte, odvajajte otpad, će, čuvajte prirodu, ne bacajte sme i prav ite bud i lju Zem čuvajte ekolozi i planetovci!

Ne zaboravite poslati i svoje podatke (ime, prezime, adresu, telefon, datum i godinu rođenja).

Najbolju fotku pošaljite na našu e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

.

Sretno!

20 ZOO KUTAK Životinjski jezik

18

Uživajte u čitanju i pozdrav do sljedećega broja!

40 PLANETOV STRIP Marijeta je zakon 44 OVAJ MJESEC Travanj 46 MOJ TEST Tko se voli, taj se...

48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ

10

51 KOMARAC

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: GORAN ŠAFAREK

Natječaj traje do 5. travnja 2016.

18 svemir Jupiterovi veliki mjeseci

25 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati mačku

No vrijeme je i da zajedno otkrijemo koja je najstarija knjiga nje na svijetu, a odgovor na to pita om nov u , vno nara se, skriva ati arheo(b)logu, u kojem ćemo prič a. izum oga o početcima toga divn

organizira za sve pretplatnike

14 ekopriča Zašto treba odvajati otpad?

Lijepom Našom

Legenda o Picokima

Uz đurđevački Stari grad veže se neobična legenda. Kad su Turci poharali i opustošili cijeli taj kraj, neosvojena je ostala jedino đurđevačka utvrda. U njoj su bili vojnici-branitelji i narod koji se ondje sklonio. Turci pod vodstvom Ulama-bega danima su opsjedali utvrdu čekajući da onima u njoj ponestane hrane i da se predaju. No ovi su ih nadmudrili: iz topa su ispalili posljednje što im je preostalo – pjetlića, “picoka”. Zaključivši da imaju hrane na bacanje, Turci su odustali od NE OPET! opsade i otišli.

Podravina je područje uz rijeku Dravu koje se proteže od Varaždina do Osijeka. Njezino je srce nizina između Drave i sjevernih obronaka Bilogore i Kalnika. Glavni je grad toga kraja nazvan po koprivi, a proslavio ga je začin. Drugi je grad pod zaštitom svetoga Jurja, a od Turaka ga je spasio pjetlić ispaljen iz topa. Treći je grad rijeka Drava u Podravinu “premjestila” iz Međimurja. Tu je i najslavnije selo slikara naivaca na svijetu te prirodne znamenitosti poput “hrvatske Sahare” ili “podravskoga mora”.

^

e c r s o n s Cude e n i v a r d Po

U spomen na taj događaj svake se godine održava trodnevno slavlje Picokijada.

Središnji je događaj predstava na otvorenome nazvana Legenda o Picokima.

Znaš li?

• Zbog pjetlića (“picoka”) ispaljenoga iz topa stanovnike Đurđevca (a počesto i Podravce) naziva se Picokima.

Drava

Neosvojiva u

tvrda

ad Đurđevac – Jurjev gr

lazi na ski gradić koji se na Đurđevac je podrav Bilogore. e in an pl i e rijeke Drav pola puta između o ok koje kvi Svetoga Jurja, Ime je dobio po cr n grada da razvijati. Zato se i se naselje počelo travnja na .

23 – a dan toga svec ag bl na lja lav os pr je imena (Gjuro ili Đuro oblik Jurjevo / Đurđevo u grada pna crkva u središt Juraj). Današnja žu ethodnih pr meljima nekoliko morala sagrađena je na te na di go akih stotinjak je crkve crkava. Ondje se sv e ar st Od . va graditi no novu. rušiti stara crkva i u n đe zvonik koji je ugra preostao barokni

Znaš li?

• Đurđevačka crkva Svetoga Jurja koja je dobila električna zvona –

4

bila je prva u Hrvatskoj prije pola stoljeća!

Stari grad uĐ kao srednjo urđevcu bio je sagra đen vjekovni ve likaški dvo utvrda. Bio racje na savrš enom obra položaju: n mbenom au močvarnim zvišenju okruženom u područjem . Oko dvorc je opkop. N a bio aselje u nje govu podn utvrdom je ož povezivao drveni mos ju s 326 korak t (dug a). U vrijem e turskih p velikaški je rovala dvorac pre tvoren u vo utvrdu. On jnu a je uspješ no odolijev turskim na ala svim padima i n ikad je nisu osvojiti! U uspjeli 19. i most je za stoljeću močvara je isušena mijenjen p utom. Nas širilo, ali utv elje se rda je još u vijek izvan okružena p grada, olj služi ni veli ima i livadama. Više ne kašima ni v ojsci: na us građanima luzi je .U slika koju je njoj se nalazi i boga ta z gradu daro vao slikar Iv birka Lacković C roata. an

Stari grad

Kraljevski grad

estolnica” Koprivnica je “prij vačke županije. iže kr oKoprivničk datum 4. studenoga. Taj Dan grada slavi se jom ko ne e 1356. godi nosi isprava iz davn a og dn bo slo povlastice se Koprivnici daju pravo i lo bi je a m nji a. Među kraljevskoga grad nja ra ponedjeljkom te bi održavanja sajma imao a suca. A taj je pak župnika i gradskog e. zn ka e icanje smrtn i “pravo mača”: izr em na lizirala ruka s mač bo sim to Upravo je truki ljiljani ećnici. Kruna i dvos staroj gradskoj vij ske kuće ev alj kr grbu znak su . na koprivničkome ice st vla po la gradu da Anžuvinaca koja je

Spomenik biciklu

Koprivnici laskaju da im a “najljepši trg srednje veličine u srednjoj Europ i”. Uz glavni je trg na mjestu negdašnjih opko pa i bedema uređen lijep park s drvenim gla zbenim paviljonom. Na Zrinskom trgu ispred vije ćnice nalazi se neobiča n spomenik – biciklu. Bic iklima je posvećen i pra vi muzej na otvorenome: na sedam mjesta u gra du postavljene su željezne kopije povijesnih bicika la.

Najstariji je onaj napravljen prema nacrtu slavnoga Leonarda da Vincija.

5

o Ak

arheo(b)log

a čit

te

Ar he ob a. su log se jig n k , to l u i vje iko tra ja roj tan st atno i vn va č ste ljubitelj ili ljubiteljica u ž ne ju no ov duć za u b om obilje i ljudsku t žav prošlost, sadašnjos bro do m a s povo ju vjetsk o m e ć i prič Dan knjige. Tim a ti o poč a. etcima toga divnoga izum

Kn

jig e

da

Naj ar st ija

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ

a g i j n k

Knjige starije od pisma?

Glinene pločice, svitci, kodeksi

Moglo bi se reći da su neke od najstarijih knjiga starije od izuma pisma. Tako je ep o Gilgamešu vjerojatno dugo postojao u usmenom obliku (oralnoj formi) odnosno dugo su ga vremena samo prepričavali i recitirali, da bi naposljetku bio i zapisan. Dakle, prve zapisane knjige, poput Gilgameša ili Egipatske knjige mrtvih, nastale su puno prije nego što su zabilježene i tako sačuvane za budućnost. Ta najstarija umjetnost otkriva nam na najjednostavniji način zašto su knjige bitne: one čuvaju znanje i prenose ga dalje. Umjesto učenja stotina ili tisuća stihova napamet, jednostavno ih zapišemo i pročitamo kada god želimo. Ali ti prvi književni tekstovi nisu nastali kako bi ih ljudi čitali kod kuće.

Da danas pronađete koju od prvih knjiga, vjerojatno ju ne biste prepoznali. Stari Sumerani, koji su izumili pismo, pisali su na glinenim pločicama. To su nastavili činiti i njihovi nasljednici na području Plodnoga polumjeseca.

A Egipćani, koji su izumili drugačije pismo mrvicu kasnije od Sumerana, pisali su po zidovima grobnica i na papirusima. Papirus je biljka od koje dolazi naša riječ “papir“. Od njega su se izrađivali dugački komadi materijala po kojemu bi se pisalo. Taj bi se materijal nakon toga namotao oko dviju prečkā koje su bile pričvršćene na krajevima i spremio, gdjekad u poseban tuljac. Prilikom čitanja taj bi se svitak odmatao, a ne listao. Prve knjige slične današnjima počele su se rabiti u rimsko doba, već u 1. st. po. Kr. Nazivale su se kodeksi.

Sastojale su se od nekoliko listova spojenih na jednom kraju i listale su se poput današnjih.

a nsvijetu

Koja je najstarija kn jiga na svijetu?

Pitanje zvuči sasv im jednostavno, ali vidjet ćete da je odgovor ipak mal o zamršeniji. U razv ijenim civilizacijam a Egipta i Mezopotam ije pojavila se potreba za zapisiv anjem.

Prvi su zapisi bili ra čunovodstvene prirode – koliko im a čega, koliko je št o koštalo, i slično – i ne mogu se smat ra ti književnošću niti pr avim pismom.

Takvi zapisi postoj ali su puno ranije od “pravoga“ pism a kojim se mogu zapisivati misli, os jećaji, ispričati priča .

Razdoblje u kojem je ono izumljeno zove se brončano doba.

Kosti, platno, glina Prve poznate autorice i autori

Brončano doba Brončano je doba razdoblje ljudske povijesti u kojem se proširila uporaba bronce za izradu oruđa, oružja i nakita.

Trajalo je različito dugo u različitim dijelovima svijeta.

Započinje na Bliskom istoku oko 3300. pr. Kr. i traje do početka korištenja željeza, odnosno do željeznoga doba oko 1200. pr. Kr. U nas je brončano doba započelo malo kasnije, i smješta se u razdoblje od kraja 3. tisućljeća pr.

Kr. do otprilike početka 8. st. pr. Kr. (2000.- 800. pr. Kr.).

10

Najraniji literarni tekstovi uglavnom su vezani za priče o različitim božanstvima i o slavnim djelima bogova, kraljeva i junaka. Takav je Gilgameš, najstariji tekst na svijetu, koji se datira u kraj 3. tisućljeća pr.n.e.

Najstariji poznati autor bila je sumerska visoka svećenica Ura, Enheduana, koja je živjela između 2285. i 2250. pr. Kr. Ona je pisala himne u čast božice Inane.

Enheduana je ostavila trajan pečat na svjetsku književnost. Smatra se da su njezine himne utjecale na najvažnija djela književnosti staroga vijeka, među njima i na Bibliju, a preko Biblije i na kršćanske pjesme. Njezina su djela suvremenici čitali s glinenih pločica.

Vidjeli smo da su kao pisaće površine služile različite vrste materijala. Sigurno nećete biti iznenađeni činjenicom da je na Bliskom istoku razvijeno pisanje na podlogu od životinjske kože.

Po gradu u kojem je nastala ta vrsta “papira“, Pergamu, nazvana je “pergamena“. Koža nije jedini dio životinja koji je služio za pisanje. Ljudi su već od kamenoga doba rabili kosti životinja za urezivanje simbola, a ubrzo su uvidjeli da se i od kore nekih vrsta drveća može napraviti dobra podloga za pisanje. Pisalo se i na tekstilu, odnosno na listovima izrađenima od vlakana konoplje, lana, pamuka... U Kini su pronađeni najstariji tiskani tekstovi, tiskani na svili.

11

r a š t d a ? b t d t a j t o a o e v o p i Z a

Koliko se brzo može napuniti kanta u koju odlažeš smeće? Danas jedna vrećica, sutra ujutro još jedna, na kraju tjedna još jedna... a smetlara niotkuda. Nakon mjesec dana vrećice odbacuješ na smetlište, a idući mjesec hrpa je već dosta viša od tebe. Smeće sad već zbilja gadno smrdi.

Mnogi se otpadci mogu iskoristiti za igru Organizirajte natjecanje na koje možete pozvati i učiteljicu prirode ili biologije, i tako učinite nastavni sat zabavnijim, a možda možete i poboljšati ocjene.

Natječite se u razvrstavanju otpada, na primjer u koji spremnik ide zubna četkica, omot od sladoleda, limenka ili poderane hlače...

Otpadci ne nestaju Otpadci koje smo stvorili ne nestaju nakon što ih smetlari odvezu. Ostatci hrane i papir raspast će se za nekoliko tjedana ili mjeseci, no mnogi otpadci ostat će na Zemlji čak i kada tebe i mene više ne bude.

Na primjer, aluminijska limenka treba za razgradnju približno 350 godina, a plastična vrećica čak 400 godina!

Brinimo se za prirodu Uporabom otpadnih sirovina možemo smanjiti uzimanje osnovnih sirovina iz prirode. Zašto bismo sjekli drveće za izradbu novoga papira ako možemo upotrijebiti reciklirani papir? Za izradbu stakla iz prirode uzimamo kvarcni pijesak. Jednako kvalitetno staklo možemo dobiti recikliranjem slomljenih komada stakla. Papir možemo preraditi najviše sedam puta, a za staklo ne postoji ograničenje.

Brinimo se za svoje zdravlje Iz odbačenoga smeća moramo izdvojiti ostatke lijekova, sredstava za dezinfekciju, deterdženata, pesticida, baterije i slične otpatke koje se svrstava u veoma opasan otpad. Ako te tvari dođu u pitku vodu, onečistit će prirodu na duže vrijeme. Ljudi i životinje zbog njih mogu oboljeti od raka, možemo postati neplodni, pa i umrijeti.

Sprječavamo nestanak prirodnih sirovina Male navike mogu smanjiti količinu otpada. Odjeću koja se još može nositi, knjige, sportsku opremu i druge predmete možemo darovati ili zamijeniti. U trgovinu možemo otići s osobnom platnenom vrećicom ili košarom, pa ne moramo kupiti plastičnu vrećicu. Mnoge predmete možemo ponovo uporabiti, primjerice kutiju od cipela možemo iskoristiti za spremanje različitih predmeta ili ju možemo preraditi u kutiju za poklon.

Od smeća možemo napraviti novi proizvod Puno smeća zapravo nije otpad nego može biti sirovina za novi proizvod. Od tuljaca toaletnoga papira možeš napraviti deblo za drvo ili tijelo za raketu. Od čepova možeš izraditi mozaik ili natpis za vrata svoje sobe.

Preradbom staroga papira možeš napraviti novi papir i jedinstvene pozivnice, na primjer. Mnogi otpadci prerađuju se u tvornicama. Od starih automobilskih guma mogu se napraviti nekližuće podne obloge za sportska igrališta. Od plastičnoga otpada nastaju novi plastični proizvodi, kao na primjer kosilice i klupe. Taj postupak nazivamo recikliranje.

14

Odvoz smeća treba plaćati Tvrtka koja odvozi i razvrstava smeće obračunava uklanjanje smeća prema broju osoba u kućanstvu ili prema veličini spremnika za smeće. Ako smanjimo količinu otpadaka u spremniku, moći ćemo manje platiti i za njegov odvoz. Tako će tvojim roditeljima ostati nešto novca pa će moći platiti, na primjer, pretplatu za tvoj omiljeni časopis.

Znaš li?

ILUSTRACIJE: DAMIJAN STEPANČIČ, FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

ekopricˇa

• Prosječan Hrvat proizvede dobar kilogram smeća svaki dan, odnosno oko četiri tone u deset godina.

• Divlje životinje ne stvaraju otpatke. Za njima ostaje samo izmet.

• Najviše otpadaka na svijetu proizvodi se u bogatom Hong Kongu.

• U nekim se zemljama odvoz smeća plaća ovisno o težini smeća, pa stanovnici tih zemalja jako dobro promisle što će baciti.

Urška Galien 15

zoo kutak

Jeste li se ikada zapitali kakav bi svijet bio da nema komunikacije među ljudima, da se nije razvio govor kakav danas poznajemo. Samo u hrvatskomu jeziku postoji oko pola milijuna riječi, a na svijetu postoji više od 6900 različitih jezika. Čovjek je stoga biće koje je glasovnu ili zvukovnu komunikaciju dovelo do zavidne razine. No, sigurno znate da mi ljudi nismo jedina bića koja se mogu sporazumijevati glasom. Možete li nabrojiti neke životinje koje mogu pričati ili međusobno komunicirati različitim glasanjem? Što uopće jedna životinja ima drugoj reći?

Životinjski i majmuni urlikavac

Uz gibone u Zoološkom vrtu možemo čuti i jednu od najglasnijih vrsta sisavaca, koju ime vrlo dobro opisuje. To je majmun urlikavac (Alouatta caraya). Urlikavci žive u skupinama, a njihovo zborno glasanje, najčešće u zoru, kroz gustu prašumu prodire i do nekoliko kilometara u daljinu. Urlikavci glasanjem neće braniti samo svoj teritorij. Oni prašumu dijele i s drugim skupinama urlikavaca, koje svojim glasanjem također obilježavaju svoj teritorij i položaj. Takvim načinom komunikacije izbjegavaju se međusobni susreti, borbe i natjecanja za hranu.

S raspjevanih primata prelazimo na posve drugačiju životinju, za koju uopće ne biste rekli kako se može glasati. Macaklini, poput našega širokorepoga danjega macaklina (Phelsuma laticauda), maleni su gušteri poznati po vrlo prianjajućim nožicama, pa se tako bez problema mogu penjati i stajati naglavačke. Hrvatskoga predstavnika te skupine, zidnoga macaklina, često možemo vidjeti u vikendicama ili kućama na moru - kako i samo ime kaže - na zidu. Macaklini su samotnjačke životinje, vrlo žestoke u obrani teritorija. Sposobni su proizvesti nagao i glasan zvuk koji zvuči kao “ga“, a tijekom sukoba napadaju pripadnike svoje ali i drugih vrsta.

jezi

k

Životinje komuniciraju iz nekoliko razloga: pronalazak odgovarajućega na partnera, podizanje potomstva, obra acije unik kom na Veći . dnja sura i orija terit odigrava se unutar iste vrste, na primjer unutar skupine čimpanzā. i za Međutim, postoje vrlo dobri razlozi ,a ama vrst ičitim razl u međ aciju unik kom đu izme acija najbolji je primjer komunik a plijena i grabežljivca, od upozoravanj u tinje živo naše se o Kak a. vanj do zastraši o? zašt i Zoološkom vrtu sporazumijevaju .

Otkrijmo zajedno u sljedećim redcima Ako ste se u prijepodnevnim sati ma šetali Tropskom kućom našega Zoološkoga vrta , vjerojatno ste mogli čuti i vidjeti naše šumske pjevače kako izvode svoju operu. Bjeloruki giboni (Hyloba tes lar) Kulička i Kent svako jutro pjevaju kako bi učvrstili svoju ljubav i drugima dali do znanja da je to njihov teritorij. Drugo ime ove vrste poznato je kao šum ski pjevači. Bjeloruki giboni su primati, a oni, baš kao i ljudi, veliku brigu posvećuju potomstvu. Beba gib on mora štošta naučiti od svojih roditelja: od pen janja i hrane koju smije jesti do glasanja. U odgoju maloga gibona Kent i Kulička katkada će upotrijebiti i svoj prodorni glas.

20

acaklin

širokorepi danji m

Glasanja su toliko posebna da je jedna vrsta, tokaj macaklin, ime dobila po zvuku koji zvuči kao “to kaj“, a proizvodi ga za sezone parenja .

TO kaj!

bjeloruki gibon

tokaj macaklin 21

Dragi moji mali prijatelji, nakon sive zime konačno nam je stiglo i šareno proljeće, a s njime i tri nove poštanske marke. To su marke iz serije Hrvatska flora i prikazuju predivno mediteransko bilje naše zemlje – ružmarin, lavandu i smilje. A svaka ova marka krije malo iznenađenje – miriše na biljku koju prikazuje. Zato od 21. ožujka požurite do najbližeg poštanskog ureda i nabavite svoje zanimljive mirisne marke. Možete ih kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr

Pozdrav svima,

vaš

Marko Markica

na jednostavan način

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

u k č a a t t m r i c a n o k Ka

HRVATSKA FLORA – MIRISNE MARKE

kreativni kutak

IZVOR: KAKO NACRATI ŽIVOTINJE NA JEDNOSTAVAN NAČIN, Mozaik knjiga

www.posta.hr

VATRENA STJENICA (Py rrhocoris apterus) dobila je naziv zbog svoje crveno-crne boje. Ova je vrs ta česta u šumama, ali i u gra dskim parkovima, uz kuće ... Redovito ju nalaz imo uz stabla lipe, čijim se sjemenkama hrani.

Dolazi i uz crni sljez, na kojem u siše sokove, a hrana joj je i mrtva organska tvar s tla. Ova je stjenica če sto vrlo brojna pa treba paz iti kuda se gazi.

Još je zanimljivije da ih nerije tko nalazimo u parovima, i to spojene sa stražnje strane. Takvu sliku najčešće viđamo u proljeće , u vrijeme parenja.

Ž. C. FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

27

dr. Vetko

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Dragi dr. Vetko,

pišem Vam prvi put. Imam dva hrčka: ženku imena Lala i muškog imena Čupko. Lala je prije grizla rešetke, ali sad samo ponekad.

Zašto? Čupko ima problem sa zubima, jako su mu dugački. Kako da ih smanjim? Dajem mu one štapiće za grickanje, ali ništa. I još me zanima kad se Lala može pariti s Čupkom? Ona ima oko šest mjeseci, a on 4-5 mjeseci. Već sam ih pokušala staviti zajedno i parili su se, čekala sam 16 dana, ali se Lala nije okotila.

Zašto? Molim Vas da mi odgovorite.

Anja Kovačić

D

raga Anja, hvala ti na zanimljivim pitanjima.

Puno ljudi upravo zbog ovog razloga nemaju životinje, međutim u današnje vrijeme postoje mnoga rješenja ovog problema. Mačka je vrlo zahvalna životinja što se tiče brige i njege. Ako nemate prijatelje koji baš vole životinje da vam pričuvaju mačku, onda mačku možete ostaviti ljudima koji se brinu za kućne ljubimce kada ste vi na godišnjem odmoru. Postoje brojni hoteli za kućne ljubimce. Nadam se da ćeš ipak dobiti mačku koju toliko želiš. Puno pozdrava i sretno!

Lara,10 godina

H

vala ti na zanimljivim pitanjima, draga Lara.

Hrčci u prirodi vrlo intenzivno koriste svoje zube i tako ih troše. Zbog toga hrčcima neprekidno rastu zubi. S obzirom na to da tvoj drugi hrčak Čupko isto ima problema s prekomjernim rastom zuba, trebaš im u kavez staviti mineralni kamen ili grančicu neke voćke, na primjer jabuke, ili specijalna drvca za glodavce. Tako će hrčci trošiti zube da ne bi došlo do problema. Čupku su već toliko narasli zubi da ćeš ih morati ići skratiti kod veterinara. Iznimno je važno da staviš u kavez nešto za trošenje zubića: tada više neće gristi krletku, a Čupko neće imati prevelike zubiće.

Teško ću ti moći točno odgovoriti na pitanje zašto tvoja Lala nije imala male hrčke. Pokušaj ih ponovo spojiti pa ćeš na kraju vidjeti rezultat.

Puno pozdrava i sretno!

28

Dragi dr.Vetko, pišem Vam prvi put i jako bih željela da mi odgovorite. Imam dva mačića i svaki put kada se s njima igram nekoliko minuta prođe i ja ulazim, a oni trče iza mene i dok zatvaram vrata oni samo mjauče i meni je žao zbog njih ! Zašto je meni žao, a zašto oni žele ići za mnom?

Unaprijed hvala na odgovoru !

D

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Dragi dr. Vetko,

imala sam dvije mačke. Jedna mi je pobjegla, a jedna uginula zbog susjedova psa. Ja baš želim imati mačku, a mama i tata mi ju ne žele nabaviti jer kažu da ljeti nemamo kud s njom. Što da radim?

Hvala!

raga Emilija, hvala ti puno na zanimljivim pitanjima. Tvoji mačići vole biti u tvom društvu i vole te zbog toga što im ti daješ hranu, vodiš brigu o njima, maziš ih i igraš se s njima. I kada odeš u kuću, oni se boje da ćeš ih na neki način ostaviti. Oni ne znaju da ćeš se ti vratiti.

Savjetujem ti da imaš strpljenja sa svojim malim mačićima. Postupno će se mačići naviknuti na to da ipak moraju biti kratko sami i da ćeš se ti vratiti i dati im hranu i sve što im treba. Sreću ti želim i veliki pozdrav ti šaljem.

Emilija Furjan,10 godina

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

29

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

NOVO

NOVO

NOVO

NOVO

KRENITE NA ČUDESNO OTKRIVALAČKO PUTOVANJE!

VELIKA ČUDA SVIJETA Zašto su izgrađeni viseći vrtovi u Babilonu?

Kada je uništen Kolos s Roda?

Kako je radio svjetionik Faros u Aleksandriji?

7 Sanja Polak

Sanja Pilić

Sanja Pilić

SKIJAŠKI DNEVNIK PAULINE P. MAŠA I PUTOVANJE • 236 str., meki uvez • 38 str., tvrdi uvez Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

69 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

NOVO

Nives Madunić Barišić

I ŠTO SAD? • 122 str., meki uvez

50 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

NOVO

LUNAPARK • 146 str., meki uvez

49 kn

Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

69 kn

NOVO

Sedam čuda staroga svijeta i mnoga suvremena čudesa predstavljena su kroz fantastične ilustracije i spektakularne fotografije.

Istražite stare i nove spomenike iz cijeloga svijeta, uključujući Empire State Building i Taj Mahal.

Saznajte nešto o velikim izumima i prirodnim pojavama kao što je Mount Everest.

• 64 stranice • tvrdi uvez

Cijena: 89 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

Miro Gavran

Vjekoslava Huljić

Julijana Matanović

LJETO ZA PAMĆENJE

MOJA SESTRA JE MRAK

REČENO – UČINJENO

• 122 stranice, meki uvez

• 174 stranice, meki uvez

• 154 stranice, meki uvez

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

49 kn

Cijena: 89 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

79 kn

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

49 kn

Besplatan broj za narudžbu 0800 10 13 36

75 kn

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13

Planetov strip

7. dio

Marijeta je zakon

Juhuuu, Nikola, kod kuće sam!

Što je ovo?

Što si učinio?

Samo sam želio da dođeš kući!

Sve ću popraviti, obećavam!

Nisam došla zbog tebe. Pisali su mi iz “Mog planeta” da se vratim.

Marijetice, otvori mi, molim te.

Nemam vremena.

Opet odlaziš?

Tesla, izdajniče jedan!

Brzo se vraćam!

Kupite! Kupite najbolje proizvode pod Mjesecom.

Dovoljno smo zaradili.

Hvala, Nikola.

Da, molim vas, odmah dođite!

Mogu li sad na Mjesec?

Ionako nemam novca za novu raketu.

40

Juhu, Nikola, kod kuće smo!

Bez tebe je Mjesec samo siva mrlja.

41

vaša pošta

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb.

48

Pisati nam možete i na adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Tari Bečirović u Rakov Potok.

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

DOLAZI KAPETAN GAĆEŠA!

ZGODE I NEZGODE KAPETANA GAĆEŠE

KAPETAN GAĆEŠA I NAPAD ZAHODA -LAPRDALA

• 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

• 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

KAPETAN GAĆEŠA I KAKANA UROTA PROFESORA KAKOGAĆA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn

KAPETAN GAĆEŠA I NAJEZDA NEVJEROJATNO ZLOČESTIH TETA KUHA IZ SVEMIRA • 154 stranice • meki uvez 39,90 kn