Moj planet travanj 2017

POŠTARINA PLAĆENA HP–u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2017 • TRAVANJ

8

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 11 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik–k

moj–planet

O

JE ZABAVN

POSTER

O(B)LOG ARHE0(

Kuna bjelica Plemenito Turopolje Uskrsna radionica Astronomska abeceda Čuda svijeta

NASLOVI NAJPOPULARNIJEG AUTORA ZA MLADE

U ovome broju

4 LIJEPOM NAŠOM Plemenito Turopolje

Dragi planetovci,

NOVO

MALI MILIJARDER Upoznajte Joea Spuda, najbogatijeg dvanaestogodišnjaka na svijetu.

Joe ima sve što poželi: vlastiti bolid Formule 1, tisuću pari tenisica, čak i batlera orangutana!

Da, Joe ima sve što mu srce želi, no samo mu je jedno doista potrebno: prijatelj…

• 282 stranice • meki uvez

Cijena za pretplatnike Mog planeta

69 kn Cijena: 79 kn

POTRAŽITE I OSTALE KNJIGE DAVIDA WALLIAMSA:

i proljeće nam se napokon vratilo m dno odje se priroda oko nas kao da iti vjer pro dno zaje o nim “probudila“. Kre kom anjs trav em naš u ađa dog što se sve om broju. U našoj stalnoj rubrici Lijep se ti zna upo Našom imat ćete priliku a, reb Zag od o južn s nizinskim krajem tih kas žulj bre i e Sav e između rijek Vukomeričkih gorica – s našim plemenitim Turopoljem. No to nije j put jedini hrvatski kraj koji ćemo ova e ršin pov d ispo i vas imo Vod istražiti. da niste Mož su!

Cre na ra jeze ga sko Vran en je znali, ali Vransko jezero jedinstv men feno i kršk ki ološ oge hidrološki i hidr e pitk k mni spre i odn prir ji ajni i najznač vode na našim otocima. : novi A bavit ćemo se malo i sportom vim kak u prič nam osi don )log arheo(b bavili a stim vno akti kim fizič sve se su va ljudi u davna vremena i objašnja rta. spo a početke nastank biste Prilikom šetnje u prirodi mogli renja stvo na šare naići i na elegantna tlom žu gmi sna ga sko koja nakon zim , vno nara su, To om. hran za u potrazi li zna upo ja zmije! Neke od hrvatskih zmi j ova no u, kutk ZOO smo u prethodnom a jam zmi o i više to neš put saznat ćete otrovnicama. biljnim Naš planet doista obiluje divnim na to irom obz s a , ama vrst i životinjskim an end da uskoro, 22. travnja, slavi rođ vi u i se e učit – Dan planeta Zemlje, uklj se ma koji nja ađa neko od mnogih dog etu. plan emu naš odaje počast okretne I za kraj ćemo u društvu vitke i rsa, Usk do i i utat kak kune bjelice dos rs te Usk tan Sre želi et plan pa vam Moj uz e ugodne i vesele uskrsne blagdan čkih živa istra mnoštvo sunca i lijepih pohoda prirodom!

travanj 2017.

8 PRIRODA Ispod površine Vranskog jezera na Cresu 12 ARHEO(B)LOG Tjelovježba i sport

4

15 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

16 ZVIJERI Kuna bjelica 18 radionica Uskrsna radionica 20 ZOO KUTAK Upoznaj hrvatske zmije 2

8

24 SIVE STANICE 25 KREATIVNI KUTAK Kako nacrtati šljuku na jednostavan način 28 FOTOGRAFIJA MJESECA 32 DR. VETKO

40

34 SVEMIR Astronomska abeceda 36 ČUDA SVIJETA 38 okoliš Podneblje i promjene vremena 40 recepti Vegetarijanski, veganski recepti 42 LJUDSKO TIJELO Tijelo i razmnožavanje

34

44 PLANETOV STRIP Demokracija 50 OVAJ MJESEC Travanj 52 VAŠA POŠTA 54 NAGRADNI KVIZ 55 KOMARAC

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13

39

12

Lijepom Našom

Muzej Turopolja grb plemenite općine Turopolje

Turopolje je nizinski kraj južno od Zagreba, između rijeke Save i brežuljkastih Vukomeričkih gorica. Središnjim dijelom teče rijeka Odra. Najveće je naselje grad Velika Gorica. Stari su Rimljani u tom kraju sagradili kameni grad Andautoniju.

Turopoljski su plemenitaši svoje kuće i crkve gradili od hrastovine.

Domovi u Dječjem selu u Lekeniku grade se od ljubavi ...

e n m i t e o l P

p o r olje u T

Stari grad Lukavec

Turopoljski su plemenitaši sagradili utvrdu Lukavec radi obrane od Osmanlija. Prvotna je građevina bila drvena. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stoljeću. Četverokutna je oblika i ima četiri kule. Okružen je opkopima i ima puškarnice. Na katu je velika dvorana u kojoj su se održavala plemenitaška izborna “spravišća“ (skupštine) i čuvale važne isprave (“arkiv“). Pod visokim tornjem bila je kapelica. U prizemlju su bile staje, čuvarov stan i zatvorske prostorije. U najmanjoj, onoj bez prozora, završavali su najteži zločinci, a jedna je bila “coprnička“ – za žene optužene da su vještice.

Znaš li?

v. Jurja lagdana S b , a v e rj se pali Uoči Ju u Lukavcu proljeća ), ja n v a tr .

(23 lazak s i slavi do velik krije ih radova. k ls je d poljo . travnja – i početak dana – 22 a g to o v ilježava Upra svijetu ob e s m lo e ij uc ta Zemlje.

Dan plane

Rimljani u Turopolju

terme u Andautoniji

U središtu Velike Gorice u 18. stoljeću sagrađena je građevina poznata kao Turopoljski grad. Podignuta je na mjestu prijašnje drvene utvrde te postala sjedištem Plemenite općine Turopolje, arhiv i vijećnica. Danas je u njoj Muzej Turopolja s bogatim zbirkama. Vani je izložen panj golema turopoljskoga hrasta.

Andautonija je bila rimsko naselje na mjestu današnjega sela Šćitarjeva. Bio je to grad sagrađen ondje gdje je rimska cesta prelazila rijeku Savu. Iskapanjem su otkriveni ostatci zidina, javnih zgrada, popločanih ulica... Najbolje očuvan i istražen dio jesu terme – gradsko kupalište. Na ostatcima grada i ulica uređen je arheološki park.

Tu se održavaju priredbe Proljeće u Andautoniji i jesenske Dionizijske svečanosti, koje kroz zabavu i igru dočaravaju život u drevnome Rimu.

Muzej Turopolja

Šumsko bogatstvo Plemićka općina turopoljska

U 13. stoljeću kralj je nekoliko Turopoljaca uzdignuo u plemićki stalež. Postupno se iz njihovih obitelji razvila plemićka zajednica koja je, uz ostale povlastice, imala i pravo biranja svojega župana.

Tijekom nekoliko stoljeća vladari su im potvrđivali postojeća prava i povlastice. Tako su uspjeli zadržati svoju slobodu i obraniti se od banova i velikaša koji su ih pokušavali podčiniti. Plemićka općina Turopolje ukinuta je tek polovicom 20. stoljeća.

4

dvorac Lukavec

Velik je dio Turopolja u prošlosti bio pokriven bujnim hrastovim šumama. Drvo je služilo kao ogrjev i građevni materijal. Uz šume je vezana i važna gospodarska grana – svinjogojstvo. Svinje su u šumi bile na ispaši i “žirovanju“. No šumu se moralo krčiti da bi se dobilo više obradive zemlje i livada. U šumi Turopoljski lug Turopoljci su pet godina zajedno krčili a zatim pravedno razdijelili zemlju. Na kraju su podignuli i drveni spomenik zajedničkom radu i slozi nazvan Vrata od krča.

5

priroda

Ispod povr Vranskoga jezera

e n i š

u s e r C na

Crpna postaja, crpilište vode Vrana Vransko jezero jedini je izvor pitke vode za cijelo cresko-lošinjsko otočje.

Crpna postaja smještena je na istočnoj strani jezera. Izgradnja vodovoda započela je 1946. godine, 1952. vodu je na otoku prvi dobio Orlec, 1953. i Cres, a u Malom Lošinju jezerska je voda iz pipa potekla 1962. godine.

Od 1929. godine, od kada se mjeri razina jezera, najniža je zabilježena 1991. godine - 9,11 metara, a maksimalna razina jezerske vode - 16,86 metara iznad morske razine - registrirana je 1938. godine. Jezero je pod zaštitom, zabranjeno je zadržavanje i napajanje stoke, uporaba umjetnoga gnojiva u poljodjelstvu, sječa šuma, kampiranje i ribolov.

Vransko jezero jedinstven je hidrološki i hidrogeološki krški fenomen i najznačajniji prirodni spremnik pitke vode na našim otocima. Locirano je u središnjem otočnom dijelu, ima površinu 5,75 km2 (duljinu 5,5 km i širinu 1,5 km) i akumulaciju od 220 milijuna m3 slatke vode iznimne kakvoće. Jezero je najveća kriptodepresija u Hrvatskoj (razina mu je 13,13 metara iznad mora, a dno jezera je 61,3 metra ispod morske razine).

Ubraja se u oligotrofna jezera, što znači da je siromašno hranjivim tvarima i ima malu organsku proizvodnju, a jednogodišnji temperaturni obrat (ljetna stratifikacija i zimska izotermija) daje mu monomiktični karakter.

Površinska temperatura vode slična je morskoj (ljeti se zagrije do 26 stupnjeva), a prozirnost jezera iznosi oko 10 metara.

Legenda o jezeru Prema legendi, Vransko je jezero nekoć bilo veliko polje gdje je su živjele dvije sestre Gavanke. Bogata, zla sestra živjela je u raskošnome dvorcu, a u blizini, u skromnoj kućici živjela je njezina siromašna sestra.

Da bi mogla prehraniti svoju obitelj, radila je u dvorcu bogate sestre. Ondje je mijesila kruh na pregači od ovčje kože, a od komadića koji bi se zalijepili na pregaču mijesila bi kod kuće maleni kruh za svoju obitelj. Jednoga dana siromah je pokucao na vrata i zamolio ju za komadić kruha. Od onoga kruščića što ga je siromašna sestra jedva bila zamijesila, dala mu je komadić. Toga trenutka kruh je postao velika bijela pogača, a voda u bačvi najbolje vino. Siromah joj je rekao da odmah s djecom napusti dolinu jer će zločesta sestra biti kažnjena: na nju će pasti Božja kazna, potres i potop. Razrušen joj je i potopljen zamak. Ostatci zamka se, prema legendi, i danas vide duboko na dnu jezera i samo se katkada, za oluja, čuje zvonjava iz vodenih dubina. Ribarima i danas zapinju mreže za krovove potopljenoga dvorca.

8

crpna postaja

Za potrebe vodocrpilišta i u svrhu znanstvenih istraživanja na jezeru se koriste plovila isključivo na električni pogon.

Strašna draga Na istočnoj strani jezera, nasuprot crpnoj postaji, nalazi se Strašna draga. To je naziv strmoga žlijeba kojega su izdubile bujične vode, u čijem se podnožju nalazi najljepša jezerska plaža. Prostor između stijena ispunjen je kamenim oblutcima i grmovima konopljike. Dno prekriveno oblutcima strmo se spušta u kristalno bistru vodu, gdje na dubini od četiri metra počinje šuma klasastoga krocnja u kojoj drlje nalaze sigurnost. Linjak može opušteno plivati dok se ne pojavi stvarno velika štuka.

Iinjak (Tinca tinca)

Jezersko zrcalo U jutarnjim satima kad nema vjetra, površina jezera je ravna i glatka poput zrcala. Ako usmjerimo pogled u pravom smjeru, ugledat ćemo nestvarne prizore u kojima se stvarna slika stapa s refleksijom dna na vodenoj površini.

europska štuka (Esox lucius)

Strašna draga

9

arheo(b)log

TJE

Sport danas zauzima važno mjesto u našemu društvu.

Mnogi imaju neki omiljeni sport ili klub koji prate, a mnogi se i sami bave nekom sportskom aktivnošću. Ljudi od pamtivijeka imaju potrebu za kretanjem: nekoć je ono bilo nužno radi preživljavanja, a danas je uglavnom razbibriga koja katkada preraste u zanimanje.

A B Ž E J LOV

I

SpOrt

sport Kako bi se nešto smatralo sportom, treba imati natjecateljski karakter. Znači, treba biti nekoliko natjecatelja koji žele saznati tko je od njih najbolji u nekoj vještini. Čini se da takvo shvaćanje dugujemo starim Grcima. Oni su se voljeli natjecati, nije važno u čemu: imali su natjecanja pjesnika, dramatičara, sportska natjecanja, natjecanja u ljepoti…

Istraživači smatra ju da se sport može razvijati u sr edinama u kojima uvjeti živ ota nisu preblagi, da ne za htijevaju nikakav napor, niti smiju bi ti presurovi, jer se tada sva energi ja troši na golu egzistenciju. A ba š su takvi idealni uvjeti bili u Grčkoj nakon pada mikenskoga svijeta .

Grci Slavna natjecanja starih Grka u svetištu u Olimpiji bila su poticaj oživljavanju tih igara i u suvremeno doba.

Tako smo dobili Olimpijske igre. Međutim, u antičkoj Grčkoj, koja nije bila jedna država nego se sastojala od mnogo gradova-država (polisa), postojalo je mnogo sličnih natjecanja – u jednom trenutku njih čak tristotinjak! To je dovelo do izjednjačivanja (unificiranja) sportskih pravila: na različite igre dolazili su natjecatelji iz cijeloga grčkoga svijeta pa je bilo potrebno da svi igraju prema istim pravilima. Ostala su sačuvana pravila natjecanja u Olimpiji i imena pobjednika barem u jednoj disciplini od 776. pr. Kr. do 249. po. Kr.!

i su ljudi bili lovc da ka a, en em vr elaziti U davna vno su morali pr ne od ak sv i, ač lj i skup ranom. i u potrazi za h velike udaljenost kako biti brzi i spretni su i al or m , er ođ Tak da su ijen. Kasnije, ka bi mogli uloviti pl fizička uzgajali hranu, i m sa om vn la ug ifična tna samo za spec sprema bila je bi imjer za vojnike. zanimanja, na pr d , koje su gdjeka Ali različite igre a, ga karakter bile natjecateljsko u popularnost. zadržale su svoj

Razbibriga Vjerojatno znate da su Olimpijske igre grčki “izum“, no možda se iznenadite kada vidite kojim su se sve aktivnostima ljudi bavili prije nekoliko tisuća godina. Naravno, sigurno je postojalo mnogo više načina kojima su ljudi kratili vrijeme, ali mi znamo samo za one o kojima su sačuvani nekakvi podatci.

U pokušaju rekonstruiranja koristimo se različitim izvorima: pisanim izvorima, slikama, kipovima, prikazima na građevinama i drugim predmetima (npr. vazama), arheološkim nalazima.

Egipat, Kreta, Kina, Japan U starome su Egiptu tako bile popularne igre slične boksu i hrvanju, a dobru su zabavu jamčile akrobatske predstave. One su uključivale i žongliranje loptom, a izvodili su ih profesionalci i profesionalke. O svemu tome obavješćuju nas slikarije iz grobnica u Beni-Hassanu u Egiptu, kao i navodi kod grčkih autora Herodota i Ksenofona. Akrobati su uveseljavali gledatelje i na Kreti, davno prije nastanka grčkih polisa i njihovih sportskih natjecanja. Oni su svoje majstorije izvodili i na leđima bika, što je bilo osobito opasno.

12

aktivnostima datci i o slobodnim Sačuvani su neki po zi također ne Ki nu. Čini se da su pa Ja i ni Ki j no ev u dr gomet. Kakva čne vještine, ali i no sli i je an ks bo li lje vo amo, ali znamo ila, na žalost ne zn su bila njegova prav ak zr om. Iz Kine iti i loptu punjenu da su uspjeli izum je su se dalje n, oširile u Japa gd pr ne šti vje te e sv su se i su otkrili stoljeću zapadnjac razvijale. Tek u 20. govali samuraji. vještinu koju su nje jiu-jitsu, borilačku

Vijenac divlje masline Za svakoga pobjednika zabilježen je i grad iz kojega dolazi, pa se pretpostavlja da je svaki taj grad imao neku vrstu vježbališta i stadiona. Jer, bez puno vježbanja nema dobrih rezultata, a kamoli pobjede. Pobjednici su često kao nagradu dobivali samo vijenac od grančica divlje masline. Možda bi im to bilo sasvim dovoljno, jer je pobjeda značila veliku slavu, pa su tako Grci računali događaje po tome koliko je vremena prošlo od posljednje olimpijade. Ako se brinete da vijenac nije bio dovoljna nagrada, nemojte. Svi bi pobjednici dobili bogatu nagradu od svojega rodnoga grada.

13

Kuna bjeIica (Martes foina)

Vitku, okretnu i krvoločnu kunu bjelicu možemo pronaći u divljim stjenovitim . područjima, ali i u gradskim središtima

ežljivac i lovi miševe, štakore, Kuna pripada zvijerima. Ona je grab tna i za plijenom se vješto ptice i druge životinje. Veoma je okre kroz uske pukotine. Za razliku penje i skače te se spretno provlači stablima, bjelica većinom lovi po e od kune zlatice, koja se bolje kreć na tlu. Dobro pliva.

16

IZVOR: ŽIVOTINJE SLOVENIJE, GORAN ŠAFAREK I MAJA BERDEN ZRIMEC FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

zvijeri

Noć ima svoju moć

Ako živi u blizini čo vjeka, najaktivnija je u večernjim satim noći, osobito za pu a i po nog mjeseca. Kad naleti na plijen, s nji hrabro bori dok ga m se ne nadvlada, a tije kom borbe zbog uz hropče, cvili, brun buđenja da, zuji i vrlo glasno kriči. Svežder je, št da se cijelu godinu o znači hrani i biljnim plod ovima. Ima izdužen u dužinu može izr o tijelo, asti od 42 do 48 ce ntimetara, i malo od kune zlatice. No je manja ge su joj relativno kratke. Ima smeđu, kraću i svjetliju dlak malo u od kune zlatice.

Na prsima ima bijel po kojoj je dobila u prugu ime.

Dolazi u grad

U Hrvatskoj je kuna bjelica široko rasprostranjena. Možemo ju pronaći u ljudskim naseljima, gdjekad i u gradskim središtima, gdje ne lovi svoj prirodni plijen nego se hrani s peradi i ptičjim jajima, zečevima i drugim manjim domaćim životinjama, zbog čega na farmama može napraviti veliku štetu. Bjelica se pari ljeti, ali mladunce vidimo tek na proljeće. Ženka okoti od tri do pet mladunaca, koji su slijepi još cijeli mjesec i sišu majčino mlijeko od šest do osam tjedana. Spolno sazrijevaju u dobi od jedne do tri godine. Životni je vijek kune deset do dvanaest godina.

17

fotografija mjeseca

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

IZVOR: http://www.enciklopedija.hr

Ptičji mladunci sno ptica vrijeme parenja odno Stiglo je proljeće, za većinu na i bit će je gd , a u gnijezdo gniježđenja. Ženka snese jaj veoma izlegnu mladunci, koji rastu se a sigurnom i toplom. Iz jaj . nu hra se no do n elji im svaki da brzo i stalno su gladni. Rodit

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb ili na e–adresu moj–planet@mozaik–knjiga.hr.

Dragi dr. Vetko!

Pišem ti prvi put i molio bih te da mi odgovoriš. Imam kujicu Monu koja je stara sedam mjeseci i ne znam koja je pasmina. Molim te, odgovori mi.

Marko, 8 godina Brela

D

ragi Marko, hvala ti na zanimljivom pitanju. Tvoja mala Mona je križane pasmine. Vrlo je slatka tvoja mala kujica.

S obzirom na to da si naveo u pitanju da ima sedam mjeseci, tvoja će Mona još malo ipak narasti. Križani psi često su otporniji i zdraviji od čistokrvnih pasmina pasa. Puno pozdrava i sretno!

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. med.

Dragi dr. Vetko, prvi put ti pišem. Prije tri godine smo udomili malog mačića koji se zove Cicko. Sami smo ga othranili na bočicu i stalno ga mazili. Moj je problem što se ne želi maziti, ali zato jako voli trčati po vani i pravi je lovac. Molim te brzo mi odgovori.

Lijep pozdrav, Karlo, 10 godina,Tribalj 32

Dragi Dr.Vetko! voljela bih da bar jedno od mojih pisma objavite u Mojem planetu? To bih jako voljela. Prijeđimo na stvar. Zašto moji mačići Mici i Jadro vole jetrenu paštetu, a ne vole jetrica? Unaprijed hvala. Nadam se brzom odgovoru!

Ivana

D

ragi Karlo, puno ti hvala na pitanju.

Moram te pohvaliti, tebe i tvoju obitelj, što ste spasili život malom mačiću.

Mnoštvo je napuštenih životinja koje trebaju pomoć i novi topli dom.

Mačke su iznimne životinje. Imaju svoj specifičan karakter, koji je vrlo teško mijenjati, gotovo nemoguće. Tvoj mačak Cicko je mačak koji voli lutati i loviti – to je jednostavno u mačjoj prirodi.

Najjednostavnije bi bilo da prihvatiš svog mačka onakvim kakav jest. On je vaš mačak i voli tebe i tvoju obitelj, samo to ne pokazuje maženjem. Puno pozdrava i sretno.

H

vala ti na zanimljivom pitanju, draga Ivana.

Mace su vrlo često izbirljive. Tvoja maca više voli jesti paštetu zbog toga što je pašteta začinjena, to jest ukusnija nego sama jetra.

Mace ne bi trebale jesti ljudsku hranu zbog začina koji se u njoj nalaze. Sol i papar vrlo su opasni za zdravlje mačaka. Pokušaj, zajedno sa svojim roditeljima, pronaći hranu koju tvoje mace vole jesti. Puno pozdrava i sretno.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

dr. Vetko

Dragi dr. Vetko!

Ja bih htjela jednog malog zeku.

Možeš li mi napisati adresu ljudi koji uzgajaju zečiće.

Rado bih s njima razgovarala o tome kako se brinuti za zečiće.

Petra C.

D

raga Petra, hvala ti na pitanju.

Pretpostavljam da želiš patuljastog kunića, a ne zeca. Zečevi su puno veći od kunića i ne drže se često kao kućni ljubimci.

Patuljastog kunića možeš kupiti u petshopu. Na istom mjestu također možeš kupiti i sve što ti je potrebno za brigu o kuniću: kavez, hranilicu, pojilicu, wc za kunića, stelju i hranu za kuniće. Kunići imaju raznovrsnu prehranu. Jedu mješavinu sjemenki za kuniće, zatim sijeno te svježe voće i povrće. Želim ti da uživaš u svom novom ljubimcu. Puno pozdrava i sretno.

33

Za Edwina Hubblea, jednoga od najvažnijih astronoma 20. stoljeća, koji je otkrio širenje svemira, kažu da se za studij astronomije odlučio - prema abecednom redu.

S obzirom na to da su mjesta za studij agronomije bila popunjena, iduća po redu bila je astronomija, pa se tako posvetio proučavanju svemira, umjesto uzgajanju krumpira.

Abecedni red nije baš bez veze, zato nastavljamo s astronomskim pojmovima od slova B do C.

C

CCD kamera Fotografije nebeskih tijela veoma su važan alat za razumijevanje svemira. Nekoć su astronomi nebo snimali na film odnosno na fotografske ploče, ali se pojavom digitalne fotografije ta tehnika posve izmijenila. U svakom mobitelu danas imamo digitalnu kameru koja se sastoji od CCD čipa koji je osjetljiv na svjetlo. Slične ali puno veće i sofisticiranije CCD čipove upotrebljavaju i astronomi.

B

Betelgeuse U zviježđu Orion vrlo lako možeš primijetiti svijetlu zvijezdu Betelgeuse. To je velika zvijezda kojoj je promjer oko tisuću puta veći od promjera Sunca.

Takve zvijezde nazivamo crvenim divovima. Kad bi se Betelgeuse nalazila u našem Sunčevu sustavu na mjestu Sunca, protezala bi se gotovo do Jupitera. To znači da bi progutala Merkur, Veneru, Zemlju i Mars. Betelgeuse će uskoro eksplodirati kao supernova, iako još ne možemo sa sigurnošću znati kada će se to dogoditi. U tom trenu zasvijetlit će kao milijarda sunaca. Još jedna zanimljivost: njezino neobično dolazi iz arapskoga jezika i znači “Orionova ruka“.

Ceres Prvi otkriveni i najveći asteroid, koji je 1801. otkrio talijanski astronom Giuseppe Piazzi. Ceres oko Sunca kruži između Marsa i Jupitera. Promjer je ovoga svemirskoga tijela približno 1000 kilometara, što znači da je otprilike tri puta manji od Mjeseca.

SUNCE MERKUR VENERA ZEMLJA MARS

JUPITER

Crna rupa U svemiru se skrivaju vrlo neobična tijela koja nije moguće vidjeti. To su takozvane crne rupe, u kojima je tvar toliko gusta, a zbog toga i gravitacija toliko jaka, da ih ne može napustiti čak ni svjetlost. Astronomi su utvrdili da se neke zvijezde vrlo velike mase, na primjer Betelgeuse, mogu smanjiti odnosno stisnuti u crnu rupu.

No kako ćemo ih otkriti kad ne odašilju čak ni svjetlost?

SATURN

FOTOGRAFIJA: NASA

URAN

34

NEPTUN

telgeuse Primjer veličine zvijezde Be na (užarena kugla gore) u odnosu sustavu. u čev Sun udaljenosti i veličine u

ILUSTRACIJA: ESO/L. CALÇADA

Veliki prasak (The Big Bang) stvorio je sve što u svemiru vidimo: zvijezde, galaksije, planete, asteroide, komete…

Big Bang To je engleski naziv za Veliki prasak kojim je započeo naš svemir. Na temelju proučavanja svojstava svemira znanstvenici zaključuju da je nastao prije malo manje od 14 milijarda godina iz malene, vruće i zgusnute kugle koja se počela napuhavati. Kasnije, kad se svemir jako povećao i ohladio, počele su nastajati zvijezde i planete.

FOTOGRAFIJA: NASA/JPL-CALTECH/UCLA/MPS/DLR/IDA

A s t ro n o m s k a a b e c e d a Sonda Dawn kruži oko Ceresa i pomno promatra njegovu površinu.

Danas Ceres uvrštavamo u takozvane patuljaste planete.

Trenutačno Ceres iz neposredne blizine istražuje robotska sonda Dawn, koja na Zemlju šalje detaljne snimke njegove površine.

Crnu rupu možemo otkriti ako iz svoje okoline usisava tvar koja se pri tome jako zagrijava i svijetli.

ILUSTRACIJA: NASA/CXC/SAO

svemir

Tijela koja se nalaze u blizini crnih rupa osjećaju njihovu gravitaciju, koja ih vuče prema njima. Tako crna rupa iz svoje okoline prema sebi vuče plin, koji se pri tome zagrije i zažari. Astronomi su otkrili da se u jezgrama galaksija, uključujući i našu, skrivaju crne rupe velikih masa. Crna rupa u središtu naše galaksije ima masu kao više milijuna sunaca. U nekim galaksijama crne rupe imaju masu od više stotina milijuna masa Sunca! Znanstvenici još nisu sigurni kako su ta čudovišta nastala.

Andrej Guštin 35

Planetov strip NITKO NAS NE SLUŠA.

5. dio floki IMA BUHE. POKUŠAVA IH SE OTRESTI. BRAVO, floki!

U MEĐ UVREMENU IZUMIRU ŽIVOTINJE I BILJKE.

TO ĆE NAS SKUPO STAJATI. KAKO JE VRUĆ OVAJ POČETAK PROLJEĆA.

NAS TROJE GLASAMO ZA TORTU UMJESTO RUČKA.

JE TAta , ŠTO ?

A IJ C DEMOKRA TO ZNAČI DA SE SVAKI GLAS BROJI.

POČINJE OLUJA!

I U VEĆ INI SMO. ŽIVOTINJE, NAŽALOST, NEMAJU PRAVO GLASA.

VLADA UKIDA NOVČANU POTPORU PROTIV ONEČIŠĆ IVANJA PLANETA. floki SE NE SLAŽE.

GLUPI LJUDI VOLE GLUPE VOĐE – TO JE GLUPA DEMOKRACIJA. OBRAZUJ IH! TO JE TAKOĐER DEMOKRATSKO PRAVO.

GLOBALNO ĆE NAS ZATOPLJENJE SKUPO STAJATI.

PONAŠA JTE SE U SKLADU S PRIRODOM!

44

45

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

Novo

1 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

• 236 stranica, meki uvez

• 137 stranica, meki uvez

Sanja Polak

Sanja Pilić

SKIJAŠKI DNEVNIK PAULINE P.

JESAM LI SE ZALJUBILA

69 kn

2 Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

• 124 stranice, meki uvez

Novo

• 122 stranice, meki uvez Miro Gavran

LJETO ZA PAMĆENJE

3 Cijena: 59 kn

49 kn

49 kn

Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

• 148 stranica, meki uvez

• 132 stranice, meki uvez

7

8 Grupa autora

Sanja Pilić

Vjekoslava Huljić

NAJLJEPŠE PRIČE I BAJKE

I ŠTO SAD?

MOJI MISLE DA JA LAŽEM

• 94 stranice, tvrdi uvez

• 122 stranice, meki uvez

• 184 stranice, meki uvez

Cijena: 99 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

4

Mato Lovrak

Mato Lovrak

Ivana Brlić-Mažuranić

VLAK U SNIJEGU

DRUŽBA PERE KVRŽICE

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

59 kn

5 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

6 Cijena: 69 kn

59 kn

Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

59 kn

1. Skijaški dnevnik Pauline P. (69 kn)

............

kom

7. Najljepše priče i bajke (89 kn)

............

kom

2. Jesam li se zaljubila (49 kn)

............

kom

8. I što sad? (49 kn)

............

kom

3. Ljeto za pamćenje (49 kn)

............

kom

9. Moji misle daja lažem (65 kn)

............

kom

4. Vlak u snijegu (59 kn)

............

kom

10. Pošalji mi poruku! (50 kn)

............

kom

5. Družba Pere Kvržice (59 kn)

............

kom

11. Mrak ili strah (65 kn)

............

kom

6. Čudnovate zgode šegrta Hlapića (59 kn)

............

kom

12. Morski dnevnik Pauline P. (59 kn)

............

kom

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama.

Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail:

Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

DA, naručujem sljedeće knjige:

NARUDŽBENICA VIII. /4530 revije – prodaja knjiga

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

89 kn

Novo

10

9

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

Cijena: 79 kn

49 kn

Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

65 kn

Novo

10

Sanja Pilić

12

Nives Madunić Barišić

Sanja Polak

POŠALJI MI PORUKU!

MRAK ILI STRAH

MORSKI DNEVNIK PAULINE P.

• 128 stranica, meki uvez

• 156 stranica, meki uvez

• 186 stranica, meki uvez

Cijena: 59 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

50 kn

Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

65 kn

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Prvog izbora

59 kn

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a vrijedno izdanje Mozaika knjiga u ovome broju odlazi Karlu Martinoviću iz Slatine.

Naša je adresa: Mozaik knjiga, (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb.

Pisati nam možete i na adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr

52

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e–mail uredništva: moj–planet@mozaik–knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Maja Kopunović • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro–račun: 2360000–1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (dvanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (jedanaesta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

posebno izdanje koje je ilustrirano fotografijama iz filma NOVO

Mato Lovrak

ANKA BRAZILIJANKA Svojedobno vrlo popularan, a zadnjih godina nepravedno zapostavljen roman Mate Lovraka oživio je na platnima kina zahvaljujući upornosti redatelja Dejana Aćimovića. Topla i dirljiva priča o sudbini djevojčice bez roditelja koja na kraju pronalazi obitelj istodobno s prikazivanjem filma u kinima vraća se i među korice knjige.

Sada, kad je film u režiji Dejana Aćimovića pred nama, objavljujemo i ovo, posebno izdanje koje je ilustrirano fotografijama iz filma. U filmu glavne uloge tumače Eric Cantona, Cvita Viljac i Anđela Ramljak.

• 80 stranica • meki uvez

Cijena za pretplatnike Mog planeta

59 kn Cijena: 69 kn

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13